STRUČNI SKUP POD POKROVITELJSTVOM AGENCIJE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE PRIPREMA GLAZBENOG KONTEKSTA U DJEČJEM VRTIĆU ZA KVALITETNO OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Prelog, svibanj, 2016.godina
PROGRAM RADA STRUČNOG SKUPA Uvod u stručni skup (Darija Drviš,prof.viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Brankica Mezga, ravnateljica DV Fijolica, Prelog) Moć glazbe Sonja Marković,prof.ped.stručni suradnik, mentor, DV Malešnica, Zagreb (predavanje) Iskustvene radionice-prvi krug IMPLEMENTACIJA GLAZBE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU-Nataša Novak, prof. odgajatelj mentor DV Fijolica Prelog PLES U funkciji RAZVOJA OSOBNOSTI - Andreja Kirchbaum, Odgojitelj-mentor DV Varaždin Iskustvene radionice-drugi krug Rasprava i zaključci Vrijeme trajanja stručnog skupa je 6 sati.
MOĆ GLAZBE SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV MALEŠNICA, ZAGREB Glazba je sveto mjesto, katedrala toliko veličanstvena da u njoj osjećamo uzvišenost univerzuma, ali koliba toliko skromna da nitko od nas ne može proniknuti u njezine najdublje tajne.
MOĆ GLAZBE SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV Glazba kroz povijest MALEŠNICA, ZAGREB Plesanje i pjevanje plemenskih naroda (ekstaza) Vede-zvuk je najstupilnija manifestacija materije, prisutan u svemu materijalnom, nositelj organiziranosti strukture materije Grci- pjevali su svoje drame radi lakšeg pamćenja.poveznost glazbe s matematikom i kozmičkim zakonima Aristotel- čuđenje, radost osniva su svake spoznaje te dvije emocije zamjećujemo Al Farabi ( 872-950 pr.kr.)-opisao utjecaj glazbe na dušu.osmansko Carstvo-liječenje mentalnih bolesti glazbom Glazba i mozak Glazba se u mozgu obrađuje na svim razinama-utjecaj na cjelokupno stanje organizma. U predškolsko razdoblje desna hemisfera emocije, senzorika, neverbalna komunikacija sazrijeva nešto brže od lijeve ( vještine tehničke prirode). Glazba i jezik Imaju mnoge zajedničke elemente (ritam, tempo, naglasak, boju. Istraživanja pokazuju viši stupanj fonološke svjesnosti kod djece koja su sustavno izložena glazbi. Sviranje razvija okulomotornu koordinaciju, prostornu orijentaciju i planiranje.
MOĆ GLAZBE SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV MALEŠNICA, ZAGREB Slušanje kao beba Ortijeve stanice (osjetilne stanice za zvuk, nastaju oko 24.tjedna) Fetus reagira na zvukove u majčinu tijelu U prvim mjesecima akustička fiksacija (inhibiranje opće motoričke aktivnosti pri djelovanju intenzivnog slušnog podražaja) Slušanje (orijentacija na zvuk) ima i prostorni aspekt pomaže ravnoteži i lociranju vl.tijela i predmeta u prostoru Usklađivanje auditivnih i vizualnih podražaja važni su za sve aspekte učenja
MOĆ GLAZBE SONJA MARKOVIĆ, PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV Mozartova glazba MALEŠNICA, ZAGREB Najčešće mijenja glasnoću tona i izmjenjuju se u razdoblju od 30-ak sekundi Mozartova glazba isijava kreativnu silu koja će se prenositi s naraštaja na naraštaj
MOĆ GLAZBE SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV MALEŠNICA, ZAGREB Za kraj, sudionici su pogledali video snimak. Pogledajte video snimak https://www.youtube.com/watch?v=hodp2essv9e
PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI- PLES Ples je oduvijek imalo dvojako djelovanje na ljude-ili je izazivao uzbuđenje ili je neko uzbuđenje apsorbirao (iživio) kroz ples i doveo do smirenja Našim precima je ples je bio izraz i reakcija na ono što se u njima i oko njih zbivalo U svakoj su se epohi ljudi sastajali da zajedno plešu (socijalni aspekt),a oblici društvenih plesova mijenjali su se prema sredini i vremenu
PLES SA RELIGIJSKIM I MAGIJSKIM MOTIVIMA PLES SA MOTIVIMA BORBE PLES SA MOTIVIMA ŽIVOTINJA I PRIRODE OPĆENITO PLES SA RADNIM MOTIVIMA PLES SA SEKSUALNIM MOTIVIMA
PLES KAO UMJETNOST IMITATIVNI PLES-mladi naraštaji u seljačkim kulturama sudjeluju u radu i zabavi odraslih pa ih imitiraju prilagođavajući svojim mogućnostima. Odrasli oponašaju zbivanja i likove zbog težnje da se pretvore u te osobe ili da steknu mističnu vlast nad njima,ali i zbog prizivanja određenog događaja PANTOMIMSKI PLES-plesno oblikovani imitativni elementi APSOLUTNI PLES-ples ne izražava ništa drugo do samog sebeisključivanje plesnih tema
PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI PLES I DIJETE TE KORIJENI PLESA PLES I DIJETE iživljavanje nagomilane energijeimitativni PLES-mladi naraštaji u seljačkim kulturama sudjeluju u radu i zabavi odraslih pa ih imitiraju prilagođavajući svojim mogućnostima. Odrasli oponašaju zbivanja i likove zbog težnje da se pretvore u te osobe ili da steknu mističnu vlast nad njima,ali i zbog prizivanja određenog događaja PANTOMIMSKI PLES-plesno oblikovani imitativni elementi APSOLUTNI PLES-ples ne izražava ništa drugo do samog sebe-isključivanje plesnih tema izražavanje emocije pokretima tijela sredstvo za uspostavljanje socijalnih odnosa sredstvo komunikacije sa okolinom. Reakcija na ritam ili glazbu KORIJENI PLESA Urođena čovjekova potreba za ritmičkim kretanjem Potreba za izražavanjem emocija Nagon za oponašanjem i igrom Instinkt za okupljanjem u zajednici Potreba za estetskim oblikovanjem Potreba za simboličkom transformacijom primljenih dojmova
DJEČJA IMPROVIZACIJA (PO J. KRATUSU 1991:38-39) SEDAM IMPROVIZACIJSKIH RAZINA (dječja orijentacija prema improvizaciji mijenja se s dječjom dobi) 1.razina- DJECA ISTRAŽUJU(do 6. god. starosti) u glazbi istražuju na instrumentima U plesu istražuju pokretima (slučajni pokreti) 2. razina- DJECA ORIJENTIRANA NA PROCES (do 9.god.) Djeca stvaraju plesne obrasce Stvaraju zbog svog zadovoljstva,a ne zbog publike 3. Razina-IMPROVIZACIJA ORIJENTIRANA NA PRODUKT Grupna improvizacija
ELEMENTI VEZANI ZA RAZVOJ OSJETA ZA POKRET 1.Razvoj svijesti o vlastitom tijelu u pokretu 2.Razvoj spoznaje vremenskog trajanja i dinamike 3.Razvoj spoznaje o prostoru 4.Prilagođavanje partneru i suradnja sa drugima
PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI POPIS LITERATURE A. Maletić: Pokret i ples (Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. 1983.), Knjiga o plesu ( Zagreb: isti izdavač 1986.)i Povijest plesa starih civilizacija u dva uveza (Zagreb: Matica hrvatska, 2002. i 2003.) H.Gospodnetić: Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima.
O glazbi IMPLEMENTACIJA GLAZBE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU NATAŠA NOVAK, PROF. Utječe na osjećaje, raspoloženje i ponašanje ODGAJATELJ MENTOR DV FIJOLICA PRELOG Ohrabruje ljude da je koriste kako bi upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu kad obavljaju motorne zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike Spaja društvenu zajednicu Poboljšava kvalitetu života Stimulira razvoj mozga prije rođenja djeteta Jedna od tehnika za povezivanje moždanih polutki
UTJECAJ AKTIVNOG BAVLJENJA GLAZBOM NA ŽIVOT DJETETA Osobna, emocionalna i tjelesna dobrobit emocionalno obogaćuje dijete pomaže razvoju djetetove slike o sebi uspostavlja komunikaciju i interakciju oblikuje društveno prihvatljivo ponašanja kod djece ubrzani govorni razvoj- procesuiraju obje moždane polutke stimulacija vizualne, slušne i taktilne percepcije- koncentracija, mišljenje, pamćenje-kognitivno funkcioniranje razvija kreativne sposobnosti djece razvoj cjelokupne motorike i koordinacije
GLAZBENE AKTIVNOSTI slušanje glazbe ples uz glazbu pjevanje uspavanki pjevanje pjesama sviranje udaraljki međusobno imitiranje ritmičkih fraza vokalne ili instrumentalne glazbene improvizacije sviranje instrumenta po želji čitanje priča popraćenih zvučnim efektima i sl.
GLAZBENE AKTIVNOSTI POŠTIVATI VISOKE ESTETSKE I UMJETNIČKE STANDARDE Pjevanje-najpristupačnija i najraširenija glazbena aktivnost - sadržaj, melodija, ritam, tempo, dinamika Slušanje-senzomotoričko slušanje minijatura-uz plesne improvizacije-razvijanje mašte i stvaralaštva kroz pokret Glazbene igre igre s pjevanjem i pokretima igre s instrumentalnom pratnjom igre za provjeravanje zapažanja glazbenih elemenata i poznavanja glazbenih instrumenata
FUNKCIJA MALEŠNICA Potiču fine motoričke radnje koje su usko povezane u predčitalačkim i predpisačkim vještinama! emocionalni aspekt motorički aspekt- zahtijevaju određene oblike pokreta, forme senzorički aspekt-uočavanje i zorno prikazivanje tijeka radnje, uzroka i posljedica neuropsihološki aspekt-koordinacija lijeve i desne polovice tijela, odnosno ruke potiče lateralizaciju i koordinaciju lijeve i desne moždane polutke jezični aspekt-malešnice zahtijevaju promišljeno i ciljano korištenje govornih oblika iz stihova-odnosi se na intonaciju, ritam, tempo, pauza, modulacija glasa, pamćenje redoslijeda
LITERATURA -Majsec Vrbanić, V. Slušamo, pjevamo, plešemo, sviramo : poticanje glazbom : priručnik. Zagreb : Udruga za promicanje različitosti, umjetničkog izražavanja, kreativnosti i edukacije djece i mladeži Ruke, 2008. -Juričić, Grozdana; Renata Sam Palmić. Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka : Adamić, 2002. -Sam Palmić, Renata. Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka : Glosa, d.o.o., 1998. - Novosel, I. Glazbeni doživljaj u djetetovu predškolskom odgoju. // Zbornik radova / Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 3 (2002/2003), 3, str. 151-160. -Happ, Elvira: Skočizvuk : glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti : metodički priručnik i zbirka glazbeno-pokretnih igara s interaktivnim audio CD-om. Zagreb : NAJ-DOMUS : HappaH, 2004. -Marić, Lj. ; Goran, Lj. Zapjevajmo radosno : metodički priručnik za odgojitelje, studente i roditelje. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga, 2012 -Gospodnetić, Heda: Glazba, pokret i ples u odgoju i obrazovanju djece rane dobi -Gospodnetić, Heda;Spiller, Felix : Dječje igre s pjevanjem : uz pratnju klavira i/ili gitare Zagreb : Edicije Spiller, 2002