Broj 173. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN 1330-500X RAZGOVOR ministar obrane Branko VUKELIΔ PoveÊanje standarda i modernizacija OS-a
FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: K a ts u h ik o T OK UNAG A
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) Konferencija za novinare u MORH-u U iduêem razdoblju teæiπne aktivnosti bit Êe usmjerene na modernizaciju i podizanje standarda i kvalitete rada i æivota u OS-u i MORH-u. Ove godine proraëun MORH-a trebao bi dosegnuti 1,8 % B DP-a, a do 2010. zacrtanih 2,0 %. NajveÊi dio sredstava, oko 600 milijuna kuna, bit Êe usmjeren u modernizaciju OS-a, a oko 27 0 milijuna kuna bit Êe utroπeno na podizanje standarda djelatnika S t r a n a 7 Helikopter Mi-38 Niti jedna ozbiljnija rasprava o razvoju transportnih helikoptera ne moæe zaobiêi spominjanje M-8/17. Taj ruski tegleêi konj, koji je prvi put poletio joπ 1962. godine, postao je sinonim za pouzdan, robustan i jeftin helikopter, jednostavan za odræavanje Ministar obrane Branko VukeliÊ Posao vojnika ili bilo kojeg djelatnika u sustavu obrane ponajprije je Ëastan, ali i teæak i zahtjevan. Stvaranje boljih æivotnih i radnih uvjeta u MORH-u i OSRH-u jedna je od naπih osnovnih zadaêa S t r a n a 4 Maja MARUKIΔ i Ante JOVIΔ, kadeti OSRH-a i vrhunski sportaπi Ovdje su najbolji uvjeti u OSRH-u za bavljenje sportom... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Davor KIRIN S t r a n a 22 3
RA ZG OVOR ministar ob rane RH B r a n k o V U K E L I proc es preustroja gotovo je zavrπen prioritet u iduêem razdob lju b it Êe modernizac ija Oruæanih snaga intenzivan rad na pob oljπanju standarda djelatnika u sustavu u pripremi novi program stamb enog zb rinjavanja transparentno poslovanje i otvorenost prema javnosti P ov eê anje stand ard a i mod erniz ac ija O ruæ anih snaga P o s ao vo jn ik a ili b ilo k o jeg d jelatn ik a u s u s tavu o b ran e p o n ajp rije je Ëas tan, ali i teæ ak i z ah tjevan. S tvaran je b o ljih æ ivo tn ih i rad n ih u vjeta u M O R H -u i O S R H -u jed n a je o d n aπ ih o s n o vn ih z ad aê a Æ eljk o S T IP ANOVIΔ, Ves na P INT ARIΔ, s nimio Da vor K IRIN U ovoj i iduêim godinama bit Êe intenzivno poboljπanje uvjeta rada djelatnika i vojnika u sustavu MORH-a i OSRH-a i modernizacija Oruæanih snaga.to su strateπke aktivnosti na kojima Êe biti teæiπte mog rada M otvorenost prema javnosti, istaknuvπi kako Êe daljnje aktivnosti teæiπno biti usmjerene prema modernizaciji O ruæanih snaga, a posebice osiguravanju boljih æivotnih i radnih uvjeta inistar obrane Branko V ukeliê najavio je joπ transparentnije poslovanje M O RH-a i djelatnika. O tim i drugim vaænim temama vezanim za rad M inistarstva razgovarali smo s ministrom V ukeliêem na poëetku njegova mandata. Koje korake u sustavu obrane planirate poduzeti na poëetku svog mandata? V eê sam najavio zadaêe i aktivnosti koje Êe obiljeæiti ovu, ali i sve Ëetiri godine mandata. Ponajprije nastavljamo s modernizacijom O ruæanih snaga. U proraëunu je predviappleeno poveêanje sredstava za plaêe veê ove godine i to za djelatne vojne osobe. Æelimo podiêi standard i uvjete rada svima koji rade u sustavu M O RH-a i O ruæanih snaga, ne samo poveêanjem plaêa, nego i ureappleenjem vojarni i radnih prostora, kao i modernizacijom opreme kojom se sluæi. M islim da Êe ova i sljedeêe godine biti obiljeæene stvaranjem boljih i kvalitetnijih uvjeta za rad i kvalitetnijim opremanjem Hrvatske vojske. Preustroj O SRH-a dosad se odvijao predviappleenom dinamikom. Na Ëemu Êe biti teæiπte u iduêem razdoblju πto se tiëe O SRH-a, a poglavito u M inistarstvu obrane? Preustroj O ruæanih snaga i M O - RH-a, tj. onoga πto je trebalo biti dosad uëinjeno, u najveêoj je mjeri i napravljeno. to se tiëe preustroja i smanjenja broja djelatnih vojnih 4
RA ZG OVOR osoba u O SRH-u taj proces je veê gotovo dovrπen. O n je iznimno kvalitetno voappleen proπlih godina. M i Êemo nastaviti i s redovnom procedurom - bilo odlaskom u mirovinu, poticajnim otpremninama, preraspodjelom djelatnika iz M inistarstva obrane u O SRH i sustave izvan M i- nistarstva - doêi do ciljanog broja i djelatnih vojnih osoba i sluæbenika i namjeπtenika do 2 0 1 0. godine. U ovoj i iduêim godinama bit Êe intenzivno poboljπanje uvjeta rada djelatnika i vojnika u sustavu M O - RH-a i O SRH-a i modernizacija O ruæanih snaga. To su strateπke aktivnosti na kojima Êe biti teæiπte mog rada. Najavili ste kako bi se nastavak reformi trebao kvalitativno odraziti na uvjete æivota i rada ljudi u sustavu. to to konkretno podrazumijeva? To podrazumijeva bolji standard i uvjete rada, od vojnika i Ëasnika do sluæbenika i namjeπtenika koji rade u sustavu obrane. Za zaposlene to ne znaëi samo veêu plaêu nego i bolje uvjete u objektima u kojima æive i rade. Ulagat Êemo prije svega u ljude, ali i u opremu, bilo uredsku ili vojnu, u vojarne i vojne objekte te podizati standard i kvalitetu. Dao sam zadaêu da se pripremi novi program stambenog zbrinjavanja. HoÊe li to biti povoljniji krediti za stanove ili izgradnja stanova, joπ Êemo vidjeti. U svakom sluëaju onaj tko radi u sustavu M O RH-a i O S- RH-a mora imati perspektivu i moguênost lakπeg rjeπenja svog stambenog pitanja. Smatram da je to i jedan od motivirajuêih Ëimbenika koji Êe privlaëiti ljude u sustav.» esto se govori o odlasku ljudi iz sustava, no paralelno se odvija i proces dolaska novih. Æelimo da to budu kvalitetni i visokoobrazovani ljudi, sposobni i dobri vojnici, doëasnici i Ëasnici. A da bi se oni opredijelili za ulazak u O ruæane snage, moraju biti motivirani i dobrim standardom. V eê duæe vrijeme govori se o izdvajanju ZTZ-a. Na zadnjem sastanku s predstavnicima sindikata najavili ste i realizaciju tog procesa. Koji Êe koraci u tom smislu biti poduzeti? Na sastanku sa sindikatima jasan je bio i njihov stav da bi izdvajanje ZTZ-a bio dobar projekt i zato sam Javnost svakako treba biti upoznata koje to aktivnosti provodi Ministarstvo i H rvatska vojska. Siguran sam kako Ê e u tom smjeru biti pomaka, da Ê e informacija biti viπe i da Ê e biti dostupnije negoli su moæda bile dosad zatraæio da se studija o izdvajanju aæurira, kako bismo na temelju nje dogovorili daljnje aktivnosti koje Êe se realizirati ove godine. M oj prijedlog V ladi RH bit Êe da se Zavod izdvoji, ali da nastavi i dalje obavljati sve zadaêe i poslove koji su bitni kako za M O RH i O S, tako i za dræavu. Izdvajanjem Zavoda otvara se velika moguênost zapoπljavanja i novih djelatnika, ali i moguênost da na træiπtu ostvare dio svojih prihoda. O ni imaju izrazito kvalitetno obrazovan kadar i mislim da je πteta ne iskoristiti moguênost raditi po træiπnim na- Ëelima. Primjerice, nedavno im je ponuappleen rad na odræavanju talijanskih kanadera, i takav bi naëin poslovanja otvorio Zavodu moguênost poveêanja broja radnih mjesta, πto bi rezultiralo poveêanjem kvalitete i uvjeta rada djelatnika Zavoda. O d ove godine Hrvatska vojska viπe nema roënih vojnika u svom sastavu jer se u potpunosti okrenula profesionalizaciji. O Ëekuju li se odreappleene teπkoêe u tom poëetnom razdoblju? TeπkoÊa neêe biti. O predijelili smo se za profesionalnu vojsku i u tijeku je izrada podzakonskih akata i pravilnika koji su vaæni za poëetak provedbe tog procesa. Glavni stoæer trenutaëno radi na pripremama oko smjeπtaja i prostora za provedbu obuke s dragovoljnim roënicima. Naπi su planovi ove godine krenuti s prvim krugom dragovoljnog sluæenja vojnog roka i oëekujem kako Êe do kraja godine biti ispunjeni svi uvjeti za to. PrivlaËenje mladih ljudi u vojsku bit Êe jedan od prioriteta u iduêem razdoblju. Sustav tim mladim ljudima treba ponuditi kvalitetne æivotne i radne uvjete, materijalne i ostale beneficije... to Êe se uëiniti da vojni poziv postane privlaëan? Dosadaπnje aktivnosti na pomlaappleivanju vojske bile su dobro provedene. Prosjek godina je smanjen za jednu godinu, a broj visokoobrazovanih ljudi za nekoliko je postotaka 5
RA ZG OVOR veêi nego prije tri-ëetiri godine. To su dobri pokazatelji i trendovi i tim putem Êemo nastaviti. Da bismo mogli pridobiti i motivirati ljude da postanu vojnici ili Ëasnici, vaæno je imati stimulativne mjere i beneficije. Posao vojnika ili bilo kojeg djelatnika u sustavu obrane ponajprije je Ëastan, ali i teæak i zahtjevan. Stvaranje takvih uvjeta u M O - RH-u i O SRH-u jedna je od naπih osnovnih zadaêa. Zadovoljava li u tom smislu projekt Kadet potrebe O ruæanih snaga za mladim ËasniËkim kadrom? Potrebno je pojaëati promidæbu i biti mnogo aktivniji na tom podru- Ëju jer za sada ne moæemo reêi da odaziv zadovoljava sve potrebe koje imamo za Ëasnicima. Putem Sluæbe za odnose s javnoπêu i informiranje joπ viπe Êemo raditi kako bismo motivirali mlade ljude za vojni poziv. Uvjeti koje nudimo zaista su dobri, te neki naπi potencijalni kandidati moæda nisu bili dosad dovoljno detaljno upoznati s moguênostima koje im M O RH moæe pruæiti. Koji veliki projekti u opremanju oëekuju O ruæane snage ove godine? Nastavljamo s projektom opremanja borbeno-oklopnim vozilom Patria, koji je zapoëet proπle godine, te kupovinom novih. Koji Êe to biti, moramo se joπ dogovoriti s GS-om O SRH. Naravno, tu su i radarski sustavi, ali i projekt juriπne puπke, koji je vrlo vaæan ne samo za vojsku nego i za cijelu dræavu, a nadam se da Êe biti realiziran ove godine. Zatim, tu je nabavka zrakoplova, no koji tip i kada, o tome Êe odluku donijeti dræavni vrh. U M O RH-u su u tijeku pripremne aktivnosti. V aænim smatram i projekt vezan za infrastrukturu, a to je vojarna 2 1. stolje- Êa u Petrinji. S njezinom realizacijom trebalo bi poëeti do kraja ove N aπi su planovi ove godine krenuti s prvim krugom dragovoljnog sluæenja vojnog roka i oëekujem kako Ê e do kraja godine biti ispunjeni svi uvjeti za to godine. To je model koji pruæa potpuno drukëiji æivotni i radni standard vojniku i Ëasniku u vojarni. Smatrate li da bi M O RH u svom cjelokupnom poslovanju trebao biti joπ transparentniji i otvoreniji prema javnosti? To sam najavio na konferenciji za tisak i zatraæio od svih svojih suradnika. O jaëali smo i Sluæbu za odnose s javnoπêu jer æelimo biti otvoreni i dostupni novinarima, zainteresiranim udrugama i svim graappleanima s informacijama koje ih zanimaju. Javnost svakako treba biti upoznata koje to aktivnosti provodi M inistarstvo i Hrvatska vojska. Siguran sam kako Êe u tom smjeru biti pomaka, da Êe informacija biti viπe i da Êe biti dostupnije negoli su moæda bile dosad. Na predstojeêem samitu u Bukureπtu Hrvatska oëekuje pozivnicu u NATO savez. to bi za vas osobno znaëilo to da kao Ëelni Ëovjek M O RH-a uvedete O SRH u savez NATO zemalja? Ponajprije ulazak u NATO je jedan od strateπkih i prioritetnih vanjskopolitiëkih ciljeva Republike Hrvatske na kojima radi i premijer dr. Ivo Sanader i predsjednik dræave Stjepan M esiê. Ulazak u NATO bit Êe veliki uspjeh za hrvatsku dræavu u cjelini. Sudjelovanje u Savezu ne znaëi samo reformu O ruæanih snaga nego i svih segmenata dræave koje moramo provesti æelimo li postati Ëlanica ne samo NATO -a nego i EU-a. Sigurno, za mene kao Ëelnog Ëovjeka M i- nistarstva obrane to je iznimno vaæan dogaappleaj i velika Ëast, jer je ovo ministarstvo svoj dio reformi provelo dosad iznimno uspjeπno. Danas nitko ne spominje reforme u ovom ministarstvu kao neπto πto je nuæno napraviti i πto je uvjet za ulazak u NATO. Reforme su pridonijele druk- Ëijem gledanju zemalja Ëlanica NA- TO -a prema Hrvatskoj. Naπi vojnici i Ëasnici u mirovnim misijama diljem svijeta bili su izvrsni promicatelji Hrvatske. O ni su pokazali da hrvatske O ruæane snage imaju kvalitetne i vrijedne ljude i da smo sposobni i spremni odgovoriti svim zadaêama u sklopu NATO -a koje se nameêu u danaπnjem vremenu. 6
K onferencija za novinare u MOR H -u MORH N astavak reformi, transparentnost i kvalitetniji uvjeti rada U id u Ê em raz d o b lju teæ iπ n e ak tivn o s ti b it Ê e u s m jeren e n a m o d ern iz ac iju O ru æ an ih s n ag a i p o d iz an je s tan d ard a i k valitete rad a i æ ivo ta u O S -u i M O R H -u. P rem a rijeëim a m in is tra V u k eliê a, o ve g o d in e p ro raëu n M O R H -a treb ao b i d o s eg n u ti 1,8 % B D P -a, a d o 2010. z a- c rtan ih 2,0 %. N ajveê i d io s red s tava, o k o 6 00 m iliju n a k u n a, b it Ê e u s m jeren u m o d ern i- z ac iju O S -a, a o k o 27 0 m iliju n a k u n a b it Ê e u tro π en o n a p o d iz an je s tan d ard a d jelatn ik a Ves na P INT ARIΔ, s nimio Da vor K IRIN M inistar obrane Branko V ukeliê odræao je 2 9. sijeënja svoju prvu konferenciju za medije nakon imenovanja na duænost te upoznao novinare s aktualnim projektima i pitanjima vezanim za ovo ministarstvo i O S u idu- Êem razdoblju. Na konferenciji su uz ministra na pitanja odgovarali i dræavni tajnik M ate Raboteg, pomoênik ministra za ljudske resurse Æeljko GorπiÊ, zamjenik naëelnika GSO SRH-a general pukovnik Slavko BariÊ i naëelnik F inancijske sluæbe Æeljko GregiÊ, a predstavljen je i novi naëelnik Sluæbe za odnose s javnoπêu i informiranje, Goran GroπiniÊ. Najavivπi kako Êe konferencije za tisak biti redovita mjeseëna praksa te ujedno pozvavπi novinare na suradnju, ministar je naglasio kako Êe, πto se informacija tiëe, M O RH biti potpuno otvoren i transparentan. Zavrπetak preustroja do kraja godine M inistar V ukeliê podsjetio je na poëetku kako je strateπka zadaêa M O RH-a u buduêem razdoblju jasna i definirana, a konaëni je cilj dobivanje pozivnice i ulazak Hrvatske i njezinih O ruæanih snaga u trajno Ëlanstvo NATO saveza. Preustroj i reorganizacija O ruæanih snaga pri samom su kraju, kazao je ministar, i do kraja godine trebali bi biti i potpuno okonëani. To se posebice odnosi na M O RH, koji u sastavu trenutaëno ima oko 1 7 0 0 djelatnika. Do kraja godine trebalo bi biti izdvojeno oko 7 0 0 djelatnika, od toga se dio odnosi na DV O, koji Êe biti prerasporeappleeni u O SRH. U iduêem razdoblju, teæiπne aktivnosti bit Êe usmjerene na modernizaciju O ruæanih snaga i podizanje standarda i kvalitete rada i æivota u O S-u i M O RH-u. Prema rijeëima ministra V ukeliêa, ove godine proraëun M O RH-a trebao bi dosegnuti 1,8 % BDP-a, a do 2 0 1 0. zacrtanih 2,0 %. NajveÊi dio sredstava, oko 6 0 0 milijuna kuna, bit Êe usmjeren u modernizaciju O S-a, a oko 2 7 0 milijuna kuna bit Êe utroπeno na podizanje standarda djelatnika. VeÊ e plaê e za D VO Prvi dio ugovora, vezan za nabavu oklopnih vozila, veê je realiziran, a sve daljnje nabave, kao i naoruæanje koje Êe se na njih ugraappleivati, u fazi su definiranja, napomenuo je ministar, posebno istaknuvπi kako Êe sva nabava biti uvjetovana offset programom i u realizaciji Êe maksimalno ukljuëivati hrvatsko gospodarstvo. KonaËna odluka o tipu zrakoplova kojim bi trebalo modernizirati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bit Êe donesena uskoro. M inistar je posebno istaknuo kako Êe sve πto je vezano za modernizaciju O SRH-a i nabavu novih sredstava i opreme biti transparentno i provedeno prema zakonu i propisima. Dosad je uëinjeno mnogo, Ëime su stvorene dobre osnove za dalje. to se tiëe podizanja standarda djelatnika u sustavu, ministar je rekao kako je u izradi novi pravilnik o vrijednosti koeficijenata za djelatne vojne osobe, kojima bi osobni dohodak ove godine trebao porasti oko 1 0 posto. Nikakvih velikih otpuπtanja iz sustava ne- Êe biti, a brojëano smanjivanje provodi se zacrtanom dinamikom i uz otpremnine. Jednako tako, naglasio je ministar, poradit Êe se na stimulativnim mjerama kako bi se u sustav privukao mlad i obrazovan kadar. Pritom Êe se voditi raëuna i o stambenom zbrinjavanju kako djelatnika u sustavu tako i onih koji u njega ulaze. Neperspektivne vojne nekretnine, koje se daju na upravljanje lokalnoj upravi, mogle bi biti iskoriπtene u zamjenu za rjeπavanje stambenih pitanja na tim podruëjima. M inistar je na kraju pozvao novinare na zavrπnu vojnu vjeæbu hrvatskih snaga koje se pripremaju za sudjelovanje u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu, a koja se odræava na vojnom poligonu u Gaπincima, s Ëime ih je iscrpnije upoznao general pukovnik Slavko BariÊ. 7
MORH U voapple enje unutarnjih kontrola u Ministarstvo obrane (3) P op is p oslov nih p roc esa J es te li u p o z n ati s ak tivn o s tim a k o je s e p ro vo d e u vaπ em o d jelu, a vez an e s u u z u s - p o s tavu fin an c ijs k o g u p ravljan ja i k o n tro la u M in is tars tvu o b ran e? J ed n a o d tih ak tivn o s ti je p o p is p o s lo vn ih p ro c es a. J es te li iz rad ili p o p is p o s lo vn ih p ro c es a iz d jelo k ru - g a s vo g o d jela? R o k je b io 15. s ijeën ja 2008. Ante MODRIΔ ju kojom je reguliran djelokrug svake organizacijske jedinice, a mogu se upotrebljavati organizacijske sheme, sistematizacija radnih mjesta sadræana u pravilniku o unutarnjem redu, te drugi materijali i upute kojima je regulirano obavljanje odreappleenog poslovnog procesa. Popis poslovnih procesa izraappleuje se na razini odjela, na unificiranom obrascu πto ga je izradila Srediπnja harmonizacijska jedinica. Za svaki poslovni proces mora biti odreappleen vlasnik ili voditelj, odnosno osoba koja je odgovorna za provedbu i koja ima dopuπtenje za mijenjanje procesa. U pravilu je vlasnik procesa naëelnik odjela, sluæbe ili uprave (na obrazac se ne upisuje njegovo ime i prezime nego duænost osobe koja je u funkciji vlasnika procesa). POSLOVNI PROCES Centralizirana organizacija i realizacija obraëuna i isplate plaêa i naknada zaposlenicima MORH-a AKTIVNOSTI U PROCESU 1) prikupljanje podataka, 2) obrada i kontrola zaprimljenih podataka, 3) unos podataka, 4) centralizirani obraëun, 5) kontrola i ispravci obraëunatih podataka, 6) rezervacija i zahtjev za odobrenje sredstava - MFIN, 7) izrada centraliziranih izvjeπêa potrebnih za isplatu, 8) zahtjev za isplatu - FINA, 9) podnoπenje RS obrasca - REGOS, 10) zahtjev bankama za prijenos sredstava na tekuêe raëune, 11) podjela isplatnih lista, 12) kontrola isplate (kontrola æiroraëuna), 13) izrada i dostava podloga za centralizirano knjiæenje, 14) upuêivanje izvjeπêa o bolovanjima i zahtjeva za refundaciju - HZZO, 15) izrada centraliziranih izvjeπêa o isplaêenom - Porezna uprava. P oslovni procesi uspostavljaju se u skladu s vizijom proraëunskog korisnika, koja otkriva dugoroëni smjer poslovanja, i misijom iz koje se vidi glavni razlog postojanja i djelovanja. M isija sadræi podruëje djelovanja proraëunskog korisnika, te vrijednosti i ciljeve koji se æele ostvariti a odgovara na pitanja: πto smo, tko smo, zaπto postojimo i kome sluæimo. M isija nema vremenskog ograniëenja. Traje dokle god postoji institucija, odnosno proraëunski korisnik. M isija se konkretizira ciljevima kako bi se ostvario razlog i svrha postojanja organizacije. Ciljevima se izabire buduêe stanje i racionalna uporaba raspoloæivim sredstvima. O ni se dijele na strateπke (organizacijske) i operativne. Utvrappleuju se prema tzv. SM ART naëelu, πto znaëi da trebaju biti specifiëni (Specific), mjerljivi (M easurable), ostvarivi (Achivable), orijentirani na rezultat (Results-focused) i vremenski odreappleeni (Timely ). Realiziraju se procesom. Proces je skup meappleusobno povezanih radnji ili aktivnosti usmjerenih prema ostvarenju poslovnih ciljeva. Procesi se dijele na glavne (horizontalni, core business) procese upravljanja i procese potpore (vertikalni). Popis poslovnih procesa sadræi pregled aktivnosti kojima se odreappleuje na- Ëin odvijanja pojedinog procesa, odgovornost za provoappleenje aktivnosti te rok u kojem se aktivnosti trebaju provesti. Pri izradi popisa poslovnih procesa koristi se raznim izvorima: najbolje je krenuti od uredbe o unutarnjem ustro- Proces se u kontekstu F inancijskog upravljanja i kontrola moæe definirati i kao skup aktivnosti koje pretvaraju ulazne veliëine u izlazne. Ulazi u proces jesu zahtjevi na temelju kojih se obavljaju odreappleene provjere, obraëuni i sl. Npr., u procesu obraëuna plaêa, ulazi su svi podaci relevantni za obraëun plaêe djelatnika (rjeπenja o rasporedu, evidencije o koriπtenju radnog vremena, izvjeπêa o bolovanju i sl.) Aktivnosti su radnje koje je potrebno provesti da bi se od ulaznih zahtjeva ili podataka dobio rezultat poslovnog procesa. U primjeru obraëuna plaêa, ulazne informacije pokreêu aktivnosti koje vode do konaëne isplate pripadajuêe plaêe πto je izlaz. Popis poslovnih procesa u M inistarstvu obrane u skladu s planom uspostave trebao bi se zavrπiti do kraja sijeënja 2 0 0 8. 8
OS RH Standardi izobrazbe S u s tav o b raz o van ja z a p o treb e O S R H -a k ak av æ elim o p o d raz u m ijeva jas n o d efin iran e s tan d ard e i p rim jen u n ajk valitetn ijih ed u k ac ijs k ih m eto d a u am b ijen tu k o ji Ê e p o tic ati n a k valitetn o u Ëen je P otpunom realizacijom projekta PPUO -0 6 Standardi i metode izobrazbe, Ëiji je voditelj prvi dekan Hrvatskog vojnog uëiliπta brigadir Æeljko Akrap, uspostavit Êe se Hrvatski vojni obrazovni standard (HV O S), izraditi katalog znanja, sposobnosti i vjeπtina, razvit Êe se programi πkolovanja za sve razine, profilirati i razvijati znanstveno-nastavno osoblje i u suradnji sa sveuëiliπnom i veleuëiliπnom zajednicom provoditi izbor kandidata za vojno-nastavna zvanja. Pokrenut Êe se znanstveno-nastavni projekti sa svrhom izrade nastavne i didaktiëke literature za potrebe vojno-obrazovnog procesa, te razviti i katalogizirati vojno-nakladniëka djelatnost po funkcionalnim podruëjima, granama i vrstama izobrazbe. Uspostavom Hrvatskoga vojnog obrazovnog standarda definirat Êe se i implementirati novi standardi usklaappleeni s potrebama O SRH-a i vizijom buduêeg sustava obrane, uz podræavanje kriterija nacionalnog obrazovnog standarda i sustava izobrazbe u Europskoj uniji. Tijekom 2 0 0 8. potrebno je standardizirati obrazovne sadræaje, kriterije usvojenih znanja, vjeπtina i sposobnosti polaznika, metodologiju nastavnog procesa, praêenje i evaluaciju kako polaznika tako i nastavnog osoblja, te na kraju standardizirati naëela i metodologiju struënog osposobljavanja i usavrπavanja nastavnog osoblja. O stale zadaêe iz tog projekta realizirat Êe se do kraja 2 0 1 0. godine. Da vor» ULJ AK Svrha uspostave H rvatskog vojnog obrazovnog standarda jest omoguê iti: 1) dostupnost sustavu obrazovanja tijekom cijeloga æivota; 2) jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija; 3) prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu; 4) kvalitetnu moguê nost zapoπljavanja unutar i izvan sustava obrane; 5) izgradnju sustava vrednovanja i priznavanje kompetencija steëenih na radnome mjestu i drugim oblicima uëenja; 6) unapreapple enje suradnje izmeapple u razliëitih sudionika u obrazovanju i izmeapple u vojnih i civilnih obrazovnih institucija; 7) stvaranje jedinstvenog sustava upravljanja kvalitetom kvalifikacija; 8) stvaranje razumljivog prikaza vojno-obrazovnih postignuê a za civilni obrazovni sustav; 9) promicanje obrazovanja u OSR H. Informatizacija i modernizacija smjeπtajnih i nastavnih objekata Projektom PPUO -0 7 Preustroj, modernizacija i kapaciteti sustava izobrazbe, Ëiji je voditelj brigadir M irko M arijan, dovrπit Êe se preustrojavanje Hrvatskog vojnog uëiliπta do konaënog pribliæavanja vrijednostima akademske zajednice. Izgradit Êe se jedinstveni sustav πkolovanja vojnog i civilnog osoblja, kao i znanstveno- -istraæivaëke, razvojne i izdavaëke djelatnosti radi stjecanja zahtijevanih znanja, vjeπtina i sposobnosti, koje Êe pridonijeti uëinkovitom razvoju obrambenog sustava i ispunjavanju njegovih temeljnih zadaêa. Usporedno s tim i kao sastavni dio cilja modernizirat Êe se objekti i infrastruktura za provedbu vojne izobrazbe. O premanje i modernizacija cjelokupnog smjeπtajnog i nastavnog prostora koji sluæi u provedbi vojne izobrazbe podrazumijeva kvalitetno graditeljsko ureappleenje i informatizaciju objekata Hrvatskog vojnog uëiliπta i objekata grana u kojima se izobrazba provodi. Predviappleenom dinamikom, do kraja 2 0 1 0. godine bit Êe ureappleeni i opremljeni prostori u Zagrebu, akovu, Splitu, Zadru, KovËanju i Poæegi, te srediπta za obuku HKoV, HRM i HRZ i PZO. U godinama koje slijede, uz dodatna ulaganja, nastavit Êe se plansko ureappleenje smjeπtajnih i nastavnih objekata integriranih u sustav vojne izobrazbe, kako bi se stvorili preduvjeti za provedbu nastave i standard smjeπtaja na razini razvijenijih NATO zemalja. Planirana sredstva za ureappleenje smjeπtajnih i nastavnih objekata u 2 0 0 8. i 2 0 0 9. godini iznose 2 4,5 milijuna kuna. 9
MORH M inistar s predstavnicima sindikata M inistar obrane Branko V ukeliê sa suradnicima primio je 2 5. sijeënja predstavnike Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika, Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnim sluæbama te Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu. Na prvom sastanku odræanom na poëetku mandata, ministar V ukeliê upoznao se s Ëelnicima triju sindikata te je obostrano izraæena æelja za nastavkom suradnje, a razgovaralo se i o pojedinim pitanjima za koja su naznaëena i odreappleena rjeπenja. Na kraju toga konstruktivnog sastanka, ministar je najavio izdvajanje Zrakoplovno-tehniËkog zavoda iz obrambenog sustava, istiëuêi prednost njihova rada na træiπnoj osnovi, Ëime bi se, kako je obostrano zakljuëeno, omoguêilo zapoπljavanje novih djelatnika. Najavljeno je i osiguravanje materijalno-tehniëkih uvjeta potrebnih za dovrπetak procesa izdvajanja pojedinih dijelova sustava koji ulaze u sastav dræavne tvrtke Pleter, kao i zajedniëki rad na donoπenju odluke o poticajnim otpremninama, πto je ministar V ukeliê ocijenio kao dobar model, koji se veê primjenjivao u procesu izdvajanja osoblja. M inistar obrane ukratko se osvrnuo i na dosadaπnji tijek preustroja, zakljuëivπi da je taj proces u obrambenom sustavu kvalitetno proveden. Najavio je nastavak reformi, istiëuêi da se u sljedeêem razdoblju, meappleu ostalim, planira podiêi kvaliteta uvjeta æivota i rada ljudi u sustavu. U tom smislu istaknuo je i vaænost nastavka suradnje sa sindikatima, ocijenivπi dosadaπnju vrlo uspjeπnom te napominjuêi da uvijek ima prostora i za poboljπanje. Sindikalni predstavnici pozdravili su inicijativu ministra V ukeliêa u pogledu zajedniëkog rjeπavanja odreappleenih pitanja vezanih uz obrambeni sustav. Dogovoren je nastavak intenzivne suradnje, koja bi se trebala odvijati redovitim sastancima s ministrom i njegovim suradnicima. M. ALVIR snimio T. B RAN D T N orveπ ka dræ avna tajnica u M O R H -u P osjet amerië kog veleposlanika M inistar obrane Branko V ukeliê i dræavni tajnik M O RH-a M ate Raboteg 2 4. sijeënja primili su u bilateralni posjet norveπko izaslanstvo na Ëelu s dræavnom tajnicom za vanjske poslove, Elisabeth W alaas. Norveπka dræavna tajnica izrazila je zadovoljstvo dosadaπnjom bilateralnom obrambenom suradnjom te pohvalila nastojanja M O RH-a na preustroju O ruæanih snaga i pripremanju za punopravno Ëlanstvo u NATO -u. Naglasila je i izvanredno uspjeπnu suradnju naπih ratnih mornarica, posebno u aktivnostima obalne straæe i pomorske medicine. M inistar V ukeliê je zahvalio na dosadaπnjoj pomo- Êi i suradnji Kraljevini Norveπkoj, te naglasio kako Êe M i- nistarstvo obrane nastaviti dosadaπnju politiku, Ëiji su prioriteti bili ulazak RH u Europsku uniju i NATO, kao i puna suradnja sa zemljama u regiji. Dræavni tajnik Raboteg osvrnuo se na norveπka iskustva u ustrojavanju O balne straæe, koja su veêim dijelom posluæila kao uzor za ustrojavanje O balne straæe Republike Hrvatske. OJ I snimio D. K IRIN M inistar obrane Branko V ukeliê 2 9. sijeënja primio je u posjet ameriëkog veleposlanika u RH Roberta A. Bradtkea, koji je Ëestitao ministru V ukeliêu na imenovanju i tom prigodom izrazio zahvalnost SAD-a na doprinosu Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu. M inistar V ukeliê naglasio je dosadaπnje aktivnosti na transformaciji O ruæanih snaga te istaknuo izvrsnu suradnju hrvatskih i ameriëkih oruæanih snaga u mirovnim misijama. V eleposlanik Bradtke rekao je kako, prema njegovim spoznajama, nema nikakvih prepreka za πto skoriji ulazak Republike Hrvatske u Ëlanstvo NATO -a. Pritom je izrazio spremnost AmeriËkog veleposlanstva u Zagrebu, posebno njegovog struënog osoblja za vojna pitanja, u pruæanju potpore M inistarstvu, ali i drugim hrvatskim dræavnim tijelima u procesu ulaska u NATO. Na sastanku je bilo rijeëi i o susretu ministara obrane u sklopu Jadransko-ameriËke povelje (SAD, Hrvatska, M akedonija, Albanija), a koji bi se trebao odræati u drugoj polovici veljaëe u W ashingtonu. OJ I snimio D. K IRIN 1 0
IS A F Vrijeme, lica, prostori R ijek a H ari R u d o s van u la je o k o van a led o m. P o k raj n as, s to iëk im m iro m z as n ijeæ en u c es tu p relaz e d jec a i s tarc i. N jim a s e n ik am o n e æ u ri, o n am o k am o s u k ren u li vjero jatn o Ê e s tiê i Iz Afg a nis ta na Dra æ en J ONJ IΔ N evjerojatnu je preobrazbu u vanjskom obliëju doæivio glavni grad pokrajine Ghor, Chagcharan, koji je u samo nekoliko godina s petnaestak tisuêa stanovnika narastao na, kaæu, stotinjak tisuêa. Na prvi pogled Ëovjek bi posumnjao u te podatke poëne li s matematiëkom preciznoπêu brojiti kuêe i ono πto bi se moglo nazvati ulicama. No, i prosjeëne su obitelji mnogobrojne, a one malo jaëe zasigurno imaju problema s poravnavanjem popisa nazoënih u kubistiëki oblikovanim kuêama. Suvremeni arhitekti kao da su pronalazili nadahnuêe za svoje iskorake ovdje gdje sigurnim korakom πeêemo uznapredovalim Ëetrnaestim stoljeêem s ponekom faktografskom pogreπkom u slici, na kojoj se naπao i mobitel i satelitski telefon i antena. M oæda malo neobiëno, ali navikne se Ëovjek. Grad, veêinski tadæiëki, diktatom povijesnih mijena primio je u svoje okrilje i prognanike Hazare, jedan specifiëni, egzotiëni narod, Ëije je pripadnike moguêe zamalo nepogreπivo prepoznati po slikovitim noπnjama æena, koje su i na prvi pogled otvorenije i manje pokrivene od prosjeënih stanovnica Chagcharana. Upravo sam meappleu pripadnicima toga naroda, u posjetu izbjegliëkom naselju, vidio kako je moguêe da æena bude zamjenica glavara naselja. eêuêi ghorskom metropolom moguêe je vidjeti nevjerojatne razlike u poloæaju æena. O d zamalo europski odjevenih, ali prikladno pokrivenih rupcima, do onih koje pamtimo sa slika iz vremena nevjerojatno okrutnog, antikulturalnog i u svojoj naravi protuafganistanskog talibanskog reæima. Imao sam priliku biti na sastanku kod predstojnice O djela za æenska pitanja provincije Ghor. Gotovo europski emancipirana æena. Æustro objaπnjava i vrlo energiëno dijeli zadaêe podreappleenim kolegama. Slika koja ohrabruje, jer upravo po poloæaju æena, usuappleujem se primijetiti, mjerit Êe se uspjeh projekta stvaranja Afganistana kao sigurnog, tolerantnog i - u Izb jeglic e granicama moguêeg i prihvatljivog za lokalni puk - modernog druπtva. Naravno, tradicionalisti na takve angaæmane ne gledaju baπ blagonaklono. No, vrijeme i na ovim prostorima, na pola puta od neëega prema nekamo, na mjestu gdje provincija kao rijeë dobiva puno znaëenje, ide svojim tijekom. Kako se stvari kreêu za Afganistan svemirskim koracima naprijed, uvjerio sam se prije nekoliko dana proëitavπi vijest kako se na sjeveru zemlje otvorio, ni manje ni viπe nego - body building klub za æene. Lica Koliko lijepih lica! Dakako, ne moæe se ostati ravnoduπan i slijep: lica djevojëica i djevojaka imaju nevjerojatno lijepe crte. Ispod rubaca proviruju vedre oëi. Ipak, uvjerio sam se kako ta ljepota ima vrlo ograniëen rok trajanja, kako naæalost klima i sudbina za nekoliko godina na tim licima ureæu duboke bore i kako mladost nestaje nevjerojatnom brzinom. Kao da je nikada nije ni bilo. L ica muπkaraca, dostojanstvenog dræanja, smirenih kretnji. Jesu li upravo uvjeti æivota racionalizirali pokrete? Sve je usporeno, a poneka æustrina tijekom cjenkanja u lokalnim trgovinama tek je iznimka, tek neπto πto smo mi, doπljaci, donijeli u ove krajeve, u kojima se na putovanja od dvadesetak kilometara sprema danima, u kojima se dolazak u ipak uspavani Chagcharan pretvara u seosku sveëanost od povijesne vrijednosti za obitelj. 1 1
RA ZG OVOR Maja MA R U K I i A nte JOVI, kadeti OSR H -a i vrhunski sportaπi D voje vrhunskih sportaπ a meapple u kadetima M is lim d a s u o vd je n ajb o lji u vjeti u O S R H -u z a b avljen je s p o rto m. P o s to je tri d vo ran e, atlets k a s taz a, u m jetn a trava z a u vjeæ b avan je z ah tjevn ijih s k o k iê a, is tak n u o je A n te. U vo jarn i o d raapple u jem o n ek e teh n iëk e tren in g e, u teretan i s n ag u, n a s taz i teh n iëk a trëan ja. Z a d u lje relac ije o d em o p rem a J aru n u ili n a s avs k i n as ip, n ap o m in je M aja Doma g oj VLAHOVIΔ Maja je trenutaëno treêa triatlonka u H rvatskoj, a Ante meapple u najb oljim planinskim trkaëima Neki misle da je triatlon prenaporan sport za æenu? M AJA: Uvijek sam trëkarala, plivanje mi ide po prirodi, a Ëesto sam vozila i bicikl, montiê. Tako se to troje spojilo i naπla sam se u sveobuhvatnom sportu. Zapravo, poëela sam proπle godine, a prije sam se bavila trackingom. Prva utrka triatlona na kojoj sam sudjelovala bila je u M urskoj Soboti, u Sloveniji u sklopu reprezentacije HV -a. O svojila sam drugo mjesto. Potom sam na Prvenstvu Hrvatske u sprint-triatlonu bila treêa, πto sam ponovila i u olimpijskom triatlonu. Sudjelovala sam i na Europskom kupu u Splitu. Kako je okolina reagirala na vaπ izbor triatlona? M AJA: Potpuno normalno. V eêe je Ëudo kad se djevojka bavi boksom ili neëim takvim. P rojektom Kadet O ruæane snage RH veê nekoliko godina rade na pomlaappleivanju ËasniËkih kadrova mladim i obrazovanim ljudima. No, sa studenticom treêe godine kineziologije, M ajom M arukiê iz Poæege, i studentom druge godine strojarstva, Antom Jovi- Êem iz Zadra, naπa Êe vojska dobiti i dvoje vrhunskih sportaπa, koji bi jednoga dana mogli i pridonijeti da sport u vojsci dobije mjesto koje zasluæuje. O sim kadetske odore, sliënost izmeappleu dvoje mladih ljudi jesu i sportovi kojima se bave - oba vrlo naporna i po obiljeæjima aerobna. M aja je trenutaëno treêa triatlonka u Hrvatskoj, a Ante meappleu najboljim planinskim trkaëima. Nedavno su dokazali i svestranost - oboje su sudjelovali na prvenstvu O SRH-a u orijentacijskom trëanju i, naravno, osvojili medalje, πto pojedinaëno, πto kao predstavnici Kadetske bojne. Planinsko trë anje nije baπ poznat i raπiren sport. Kako ste se naπli u njemu? ANTE: Isprva sam se bavio veslanjem, ali muëila su me koljena. Potom sam krenuo s klasiënim, cestovnim utrkama. Jednom me moj trener, Slobodan M ijoloviê, pozvao na planinsku utrku koju je on organizirao. Da me privuëe, rekao je da je kratka, lagana. Da je rekao kako je tvrda, vjerojatno mu nitko ne bi doπao, ha-ha. Tada mi je bilo petnaest godina. TrËao sam jedanaest kilometara do tisuêu metara nadmorske visine, postigao dobar rezultat...v eê sljedeêe godine otr- Ëao sam Ëitavu sezonu Planinskog kupa Hrvatske. Sada nastupam i u seniorskoj reprezentaciji. Kao junior sam 2 0 0 6. godine bio prvi, protekle sezone kao senior do 2 1. godine takoappleer prvi, a ukupno kao senior jedanaesti. Koliko je planinsko trë anje kao sport raπireno po svijetu i gdje je najpopularnije? ANTE: Najbolji su Talijani. Dosta su dobri i Turci. Nedavno su poëeli nastupati i Afrikanci iz Eritreje, Ugande... Naviknuli su na velike visine, rjeapplei zrak. Nije, inaëe, bitna samo fiziëka sprema nego i glava, i prehrana.» ini se da je triatlon sve popularniji? M AJA: U svijetu da, ali u Hrvatskoj je joπ u zaëecima. Zapravo je najveêi problem novac. Sport je dosta skup, 1 2
RA ZG OVOR a najveêa stavka je organizacija utrka. Kad pogledate Svjetski kup i kako sve to izgleda, vidi se da smo vrlo daleko od te razine. K ao najvaæniji doæivljaj u svojoj sportskoj karijeri Ante istiëe drugo i treêe mjesto na otvorenom prvenstvu E urope u» eπkoj... Kakva je najnapornija triatlonska utrka? M AJA: To je takozvani ironman. Pliva se 38 0 0 metara, vozi se bicikl 1 8 0 km i na kraju se otrëi kompletni maraton, viπe od 4 2 kilometra. Sportovi su vam srodni. Dogaapplea li se da trenirate zajedno? M AJA: Druæimo se, ponekad znamo i otiêi zajedno na trening. U vojarni Petar Zrinski imate i uvjete za dio treninga? ANTE: M islim da su ovdje najbolji uvjeti u O SRH-u za bavljenje sportom. Postoje tri dvorane, atletska staza, umjetna trava za uvjeæbavanje zahtjevnijih skokiêa. Iz vojarne mogu poëeti trëati i prema M edvednici. M AJA: U vojarni odraappleujemo neke tehniëke treninge, u teretani snagu, na stazi tehniëka trëanja. Za dulje relacije odemo prema Jarunu ili na savski nasip. S biciklom se uputim na Sljeme ili Æumberak. Kako stojite sa sportskom prehranom, uzimate li dodatke? M AJA: M ora se. Dodaci su za krpanje miπiêa. U fazama jakih treninga tijelo se teπko samo oporavlja od obiëne prehrane. Uzimamo i dodatnu hranu: viπe voêa, povrêa, vitamina. ANTE: Dobra prehrana πtiti, ubrzava oporavak miπiêa i zglobova. Bez nje lakπe dolazi do ozljeda. Bicikli su danas opet u modi, mnogi ih kupuju. Kakav mora biti dobar triatlonski bicikl? M AJA: M oæete se baviti triatlonom i u utrku iêi na poniju, ha-ha. No, ako hoêete biti uspjeπniji Bolji bicikli stoje od 1 5 tisuêa kuna naviπe. M oraju biti πto lakπi i ËvrπÊi, s dobrom maπinerijom. Koliko vaπe utrke traju? M AJA: Sprint triatlon sat i 1 0-1 5 minuta, a olimpijski dva, dva i pol sata. ANTE: Sat do sat i pol od starta do cilja. O visi i o disciplini. Postoje up, samo uzbrdo, te up-dow n, i uzbrdo i nizbrdo. Je li istina da je napornije silaziti s planine nego penjati se? ANTE: Ako se zna kako, nije. Za sebe mogu reêi da sam meappleu boljima u Hrvatskoj u silaæenju. Koji dio triatlona viπe volite, a koji najmanje? M AJA: Najteæe je plivanje jer su u Hrvatskoj najbolji triatlonci uglavnom bivπi plivaëi, πto je za mene hendikep. Plivanje je Ëisto tehniëki sport, snaga i izdræljivost su bitni, ali ne toliko. O miljena mi je disciplina bicikl. Na natjecanjima uglavnom vozim sama, bez grupe. Najsnaæniji doæivljaji u vaπim sportskim karijerama? ANTE: Drugo i treêe mjesto na O tvorenom prvenstvu Europe u» eπkoj. M AJA: Proπlogodiπnje Svjetske vojne igre u Indiji. M i triatlonci natjecali smo se u M umbaiju. Bilo je prelijepo sve to vidjeti. Prvi dojam bio je totalni kulturoloπki πok. InaËe, za sport poput triatlona ondje je prevlaæno i temperature su previsoke. Prvih nekoliko dana bilo nam je vrlo teπko trenirati. No, bilo je doista lijepo upoznati vrhunske triatlonce. Bilo je i sudionika O limpijskih igara, za πto je krvav posao kvalificirati se. Idemo u akademski dio razgovora. Kako je na studiju? ANTE: Kad zagusti, spava se samo po dva-tri sata no- Êu, no preæivi se. Kao strojar, u vojsci bih mogao u topniπtvo, oklopniπtvo ili inæenjeriju. V iπe me zanima teren nego ured. M AJA: Specijalizirala bih kondicijski trening, ali joπ nisam sto posto sigurna. M oæda Ëak i atletiku. Ima joπ vremena.... a za Maju su to b ile S vjetske vojne igre u Indiji A kadetski æivot? ANTE: M i smo kao mala obitelj, svi smo prijatelji. Svatko Êe uvijek pomoêi. M AJA: Naviknula sam se. M oja soba i naπa zgrada postali su mi drugi dom. 1 3
MORH Izloæba G radskog muzeja iz K obarida u MOR H -ovoj G aleriji Zvonimir Veliki rat u Krnskom gorju "O va iz lo æ b a n ije s am o iz let u p o vijes t n eg o p o d s jeê an je i o p o m en a d a s e o vak vo n eπ - to n e s m ije viπ e n ik ad a i n ig d je p o n o viti", rek ao je p red s jed n ik M es iê te d o d ao k ak o je rat n ajp o g u b n ije s red s tvo z a o s tvaren je p o litiëk ih c iljeva, a o s tvariti trajn i m ir jes t n ajveê e d o s tig n u Ê e k o je p o litiëari m o g u p o s tiê i Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT U prigodi otvorenja izloæb e predsjednik S tjepan MesiÊ upozorio je na b esmislenost rata i mir kao najveêe dostignuêe P ovijesna dogaappleanja za vrijeme Prvog svjetskog rata na sjevernom, gorskom dijelu soëanske fronte tema su izloæbe "V eliki rat u Krnskom gorju", Ëiji je domaêin M O RH-ova Galerija Zvonimir. Izloæba je otvorena 2 3. sijeënja u nazoënosti najviπih vojnih i civilnih uzvanika. RijeË je o jednoj od kulturnih aktivnosti kojima Republika Slovenija obiljeæava svoje predsjedavanje Europskom unijom. O rganizirali su je V eleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoj i V ijeêe slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba. Tekstom i slikom izloæba je podsjetila na patnje, stradanja i ærtve vojnika u jednoj od najteæih bojiπnica Prvog svjetskog rata. PrikazujuÊi ratne strahote u tom tako lijepom dijelu Europe, neizbjeæno je potaknula na razmiπljanje o besmislenosti rata i upozorila da se tako neπto nikada i nigdje ne smije ponoviti. Upravo na to upozorio je predsjednik Republike Stjepan M esiê na otvorenju izloæbe. "O va izloæba nije samo izlet u povijest nego podsjeêanje i opomena da se ovakvo neπto ne smije viπe nikada i nigdje ponoviti", rekao je istaknuvπi kako je rat najpogubnije sredstvo za ostvarenje politiëkih ciljeva, a ostvariti trajni mir najveêe dostignuêe koje mogu postiêi politiëari jednoga vremena. "PouËeni teπkim iskustvima dvaju svjetskih ratova koji su harali Europom, njezini su politiëari znali iz toga izvuêi pouku i dokazati da mir nije utopija nego moæe biti realnost. ZahvaljujuÊi milenijskom pothvatu upravo europskih politiëara, koji su baπ mir postavili kao najveêu vrijednost i najveêe postignuêe, Europa veê punih πest desetljeêa æivi u miru. Zbog toga Europska unija danas doæivljava procvat i ekspanziju na svim podruëjima i ozbiljan je partner u svjetskim razmjerima", kazao je Predsjednik dodavπi da se takvoj Europi u najskorije vrijeme æeli prikljuëiti i Republika Hrvatska. Zahvalio je i V eleposlanstvu Republike Slovenije πto je takvim dogaappleanjem popratilo slovensko predsjedanje Europskom unijom. Uz predsjednika M esiêa na otvorenju su bili i ministar obrane Branko V ukeliê, o.d. naëelnika GSO S- RH-a general pukovnik Slavko BariÊ, veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj M ilan O roæen AdamiË, te brojni drugi uzvanici. IzraæavajuÊi zadovoljstvo πto je izloæba postavljena upravo u M O RH-u, ministar V ukeliê je rekao kako Êe ova izloæba sigurno pokazati koliko naπe dvije prijateljske zemlje imaju zajedniëkog u povijesti, te da ima i te kako prostora i za takve i druge oblike suradnje i ubuduêe. Slovenski veleposlanik AdamiË istaknuo je simboliku ove izloæbe koja otkriva kako su se Slovenci, Hrvati, M a- appleari, Slovaci i drugi narodi prije manje od sto godina borili u Prvom svjetskom ratu za sasvim druge stvari. Izrazio je nadu da Êe Hrvatska uskoro postati Ëlanicom Europske unije u kojoj osnovna ideja neêe biti "πto Êemo napraviti jedni drugima" veê "πto Êemo napraviti zajedno". Autor izloæbe je Æeljko CimpriË, a postav je iz fundusa Gradskog muzeja u Kobaridu. Zbirkom naoruæanja i vojne opreme sa soëanske bojiπnice na izloæbi sudjeluje i V ojni muzej M O RH-a, koji je velikim dijelom i zasluæan πto je ona postavljena u Zagrebu, obogativπi tako i kulturnu ponudu grada. Autor izloæb e je Æ eljko CimpriË, a postav je iz fundusa G radskog muzeja u K ob aridu 1 4
U vojarni HV U-a "Petar Zrinski" 2 4. sijeënja odræana je prezentacija dvaju projekata namijenjenih modernizaciji obrazovnih sustava u O SRH. Predstavljeni su "Studija izvodljivosti uvoappleenja Ciscove akademije mreænih tehnologija za potrebe HV U-a" i eksperimentalni projekt "E-obrazovanje u O SRH". Predstavili su ih voditelj Ciscove akademije V ladimir Braus i tim zagrebaëkog F akulteta elektrotehnike i raëunarstva (prof. dr. sc. Slavko Krajcar, prof. M DE Jasna Tingle i dipl. ing. Kristijan Zimmer). Sluπatelji su dolazili iz razliëitih ustrojbenih cjelina M O RH-a i O SRH-a (zapovjednici πkola, naëelnici katedri i odjela, voditelji projekata iz M O RH-a i GSO SRH-a, djelatnici O djela za planiranje, potporu i nadzor izobrazbe HV U-a). Izdvajamo ravnatelja HV U-a general MORH I OS RH N a H VU -u predstavljena dva obrazovna projekta P rezentac iju su pratili predstavnic i razliëitih ustrojb enih c jelina MORH -a i OS RH -a Izloæ ba keramië arskih radova bojnika M irka undova, dekana HV U-a brigadira Æeljka Akrapa i ravnatelja IRO S-a brigadira Darija M atiku. Glede Ciscove akademije, u prezentaciji je istaknuto da bi se njezinim tehnologijama osiguralo obrazovanje kadrova za potrebe M O RH-a i O SRH-a, upravljanje znanjem, uvoappleenje novih naëina usvajanja i odræavanja znanja, financijske uπtede te zapoπljavanje vlastitih slobodnih resursa. O dreappleeni su i uvjeti u sklopu kojih bi se mogla uspostaviti akademija. E-obrazovanje bi u poëetku bilo eksperimentalni projekt, koji bi se proveo tijekom jedne godine na HV U-u. Provodio bi se kao tri teëaja i tri kolegija, a imao bi 1 1 zasebnih faza. Nakon prezentacije i rasprave koja je uslijedila, nazoënima se obratio general undov. Istaknuo je kako su dva projekta novost πto Êe O SRH pribliæiti sustavima iz okruæja, a analize su pokazale njihovu veliku korist. Ukratko, projektni zahtjevi su usvojeni i troπkovi definirani, izraappleena je studija izvodljivosti, a sada predstoji provedba projekata u skladu s rokovima koji Êe biti usklaappleeni sa strateπkim dokumentima. D. VLAHOVIΔ U Galeriji M O RH-a Zvonimir, Bauerova 33, 4. veljaëe u 1 8 sati bit Êe otvorenje izloæbe pod nazivom Zajedno, na kojoj svoje keramiëarske radove izlaæu korisnici Kreativne radionice Udruge za promicanje inkluzije i keramiëari Emil BenËiÊ, Suzana Kljuπ i Boris Roce. Radovi su nastali tijekom boravka i druæenja u KeramiËarskoj koloniji na SkitaËi, istarskom lokalitetu u blizini KoromaËnog, koju financijski podræava Holcim grupa. Izloæba je organizirana u prigodi 1 0. obljetnice rada Udruge za promicanje inkluzije, koja se zalaæe za socijalizaciju osoba s intelektualnim teπkoêama i razvoj struënih sluæbi potpore u zajednici. O rkestar H V-a u Lisinskom O rkestar Hrvatske vojske odræat Êe koncert 1 3. veljaëe u V elikoj dvorani KD V atroslav L isinski s poëetkom u 2 0 sati. Koncertom Êe dirigirati Tomaæ KmetiË, a nastupit Êe solisti M atjaæ Drevenπek na saksofonu i M ariachi L os Caballeros. Na programu su F rank Ticheli, Blue Shades, i F rank Bencriscutto, Serenada za alt saksofon i puhaëe, te Alfred Reed, El camino real, a u drugom dijelu koncerta pod nazivom F iesta M ex icana! M ariachi L os Caballeros i O rkestar HV -a izvest Êe popularne meksiëke melodije poput Por amor, Besame mucho, Granada, Cielito lindo i druge.
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE O klopno vozilo G olan IZRAELSKA tvrtka Rafael predstavila je svoje viπenamjensko oklopno vozilo koje spada u kategoriju M RAP. RijeË je o vozilu Golan, najveêe mase 1 5 tona, naëinjenom na podvozju taktiëkog kamiona, iako je sam pristup ipak malo drukëiji. Naime, u konstrukciji nije uporabljeno cjelokupno kamionsko podvozje nego su na samonosivu oklopnu karoseriju postavljeni potrebni komercijalni elementi, kao πto su pogon 4 x 4 s odgovarajuêim osovinama i ovjes. Rezultat je snaæna oklopna zaπtita jer se masa vozila nije nepotrebno troπila na podvozju veê je sama struktura zapravo oklopno zaπtitno tijelo. Tako, prema tvrdnji proizvoappleaëa, Ëak 5 0 % ukupne mase (oko 7,5 tona) otpada izravno na oklopnu zaπtitu, koja je dodatno pojaëana i ploëama reaktivnog oklopa. Zato Golan, osim standardne zaπtite od pjeπaëkog oruæja pruæa i pojaëanu zaπtitu od ruënih raketnih bacaëa i mina. Golan ima uobiëajenu V podnicu i plutajuêi pod koji dodatno poniπtava uëinak eksplozije pod vozilom. Konstrukcija je posebno prilagoappleena za djelovanje u urbanim uvjetima pa je krug okretanja samo osam metara, a doseg vozila s punim spremnikom oko 6 0 0 km. PokreÊe ga dizelski motor Cummins snage 31 5 KS, koje prenosi na kotaëe preko πestobrzinske automatske transmisije. Ima i ABS koënice te sustav srediπnjeg nadzora tlaka u gumama. Gume su opremljene i run flat umecima, koji omoguêavaju voænju i s probuπenom gumom. Golan je dugaëak 5,9 metara, πirok 2,5 i visok 2,3 metra, a meappleuosovinski mu je razmak 3,6 metara. M. P E T ROVIΔ O spreyeva iraë ka iskustva AMERI»KI marinski korpus potkraj sijeënja objavio je da su zadovoljni uporabom tiltrotorskih zrakoplova M V -2 2 O sprey, koji se nalaze na sluæbi u Iraku. Prvi u svijetu sluæbeno operativan vojni tiltrotorski tip zrakoplova, M V -2 2 O sprey, poëetkom listopada 2 0 0 7. poslan je na sluæbu u Irak. Tada je 1 0 O s- prey a, iz postrojbe M arine M edium Tiltrotor Sq uadron 2 6 3 Thunder Chickens, poslano u Al Asad u provinciji Al Anbar, sa zadaêom pruæanja zraëne potpore πirokom spektru zadaêa koje obavljaju M ultinacionalne snage Zapad (M NF - W est, M ulti-national F orces - W est). Tijekom protekla tri mjeseca obavljeno je viπe od 2 0 0 0 letova, s viπe od 30 0 0 sati naleta, pri Ëemu je uz znatnu koliëinu vojnog materijala prevezeno viπe od 8 0 0 0 osoba. U tom razdoblju, prosjeëna operativna raspoloæivost O sprey a bila je 6 8,1 %. PodruËje na kojemu su angaæirani marinski O sprey i jest bojiπnica od Bagdada do Al Q aima. Na tom velikom prostoru oni su obavljali brojne misije transporta ljudi i opreme i sudjelovali u borbenim akcijama, pri Ëemu su, uz odreappleena napadna djelovanja, s velikim uspjehom bili rabljeni i za brzo medicinsko evakuiranje ozlijeappleenih, a sudjelovali su i u brojnim misijama izviappleanja iz zraka. UnatoË brojnim tehniëkim problemima koji konstantno prate O sprey, poput jesenskog poæara na motoru na V -2 2 koji se dogodio u SAD-u, dosadaπnja iraëka uporaba O sprey a protekla je bez veêih teπkoêa, odnosno sve viπe sazrijeva na- Ëin uporabe novog tipa zrakoplova, koji postaje sve zastupljeniji u zraënim operacijama. I. S K E NDE ROVIΔ 1 6
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE N avistar predao 10 0 0. M axxp ro AMERI»KA tvrtka Navistar odnosno njezina podruænica International M ilitary and Government, jedan od veêih ameriëkih proizvoappleaëa kamiona i sliënih komercijalnih vozila, predstavila je poëetkom sijeënja ove godine 1 0 0 0. oklopno vozilo M ax x Pro, koje je predano ameriëkoj vojsci. M ax x Pro spada u kategoriju vozila M RAP, πto znaëi da ga odlikuje dobra zaπtita od mina, eksplozivnih naprava i iznenadnih napada iz zasjede. O no πto je posebno impresivno jest da je 1 0 0 0. M ax x Pro naëinjen pet mjeseci od poëetka serijske proizvodnje. Tempo proizvodnje govori kakva je potreba za takvom vrstom vozila na terenu. Procjenjuje se da je dosad veê viπe od 7 0 0 oklopnih B usiness W ire vozila M ax x Pro rasporeappleeno u Iraku i Afganistanu. Postoji u dvije inaëice, M RAP I (lakπa) i M RAP II (teæa, veêe nosivosti, prevozi do 1 0 ljudi, zovu je i M ax x Pro X L ). V ozilo je naëinjeno na podvozju komercijalnog kamiona International W orkstar 7 0 0 0. Podnica je izvedena u obliku slova V, a pri konstruiranju pazilo se da bude jednostavno za proizvodnju i odræavanje na terenu. Umjesto varenjem elementi oklopnog tijela meappleusobno su spajani vijcima i sliënim sredstvima te su popravak i zamjena oπteêenih dijelova moguêi i jednostavnim alatom. Tvrtka planira do ljeta poveêati proizvodnju na oko 5 0 0 vozila mjeseëno, kako bi se πto prije vojnicima na terenu dostavila vozila sposobna pruæiti viπe zaπtite nego πto je daje danas najëeπêe vozilo - Humvee. M. P E T ROVIΔ Francuska modernizira svoje A lpha Jetove POTKRAJ proπle godine, francuska obrambena agencija DGA (D l - gation G n rale pour l Armement) objavila je kako je sklopila ugovor s tvrtkama Thales Avionics i SABCA (Soci t Anony me Belge des Constructions A ronautiq ues) za modernizaciju francuskih πkolsko-borbenih aviona Alpha Jet E ( E - Ecole, hrv. πkola, πkolski). Ugovorom je predviappleena modernizacija 2 2 aviona, a vrijednost programa procjenjuje se na oko 2 2,6 milijuna eura. F rancusko ratno zrakoplovstvo kani s predmetnom modernizacijom uhvatiti korak s tehnoloπkim napretkom borbenih aviona Ëetvrte generacije, πto posebno vrijedi za njihove suvremene borbene avione Rafale. Armee de l Air proteklih tridesetak godina rabi Alpha Jetove E kao prijelazni tip aviona, za naprednu obuku svojih pilota, i dosad nisu prolazili vaæniji program modernizacije. M odernizacijom Êe Alpha Jetovi dobiti novi paket avionike, koji predviapplea ugradnju novog Head Up prikaznika, air-to-air i air-to-ground oruænih sustava, hibridni INS/GPS navigacijski sustav, te simulacijski sustav koji bi u avionu simulirao otkazivanje odreappleenih sustava, Ëime bi se pilotima omoguêio dodatni oblik obuke za izvanredne sistuacije i postupke. Cijeli postupak provedbe programa modernizacije predviapplea dvije faze. U prvoj Thales Avionics i SABCA zaduæeni su za tehnoloπki razvoj potrebnih sustava, njihovo testiranje, dizajniranje novog lay outa instrument-ploëe, te proizvodnju i isporuku naruëenih sustava. Druga faza predviapplea integraciju sustava u avione, te njihovo testiranje. Prvi tako modernizirani Alpha Jet trebao bi biti isporuëen F rancuskom ratnom zrakoplovstvu sredinom 2 0 0 9. godine. I. S K E NDE ROVIΔ 1 7
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE O brana od digitalnih prijetnji AMERI»KA vojska stalno traæi kako da se πto bolje zaπtiti od informatiëkih napada kojima je cilj uniπtiti raëunalne mreæe i doêi do zaπtiêenih i osjetljivih podataka. Zato se osnivaju posebna tijela za otkrivanje, praêenje i borbu protiv zlonamjernih digitalnih napadaëa na vojne raëunalne sustave. Razvija se proaktivan pristup kako bi se sprijeëili hakerski napadi. Ta se tijela obiëno sastoje od iskusnih obavjeπtajaca i raëunalnih struënjaka, koji motre potencijalno opasne tijekove podataka s interneta na prijateljske mreæe, otkrivaju obrasce napada, analiziraju podatke i savjetuju korisnike kako bi mogli osigurati mreæe i raëunalne sustave. Zeleno svjetlo za britanski C VF BRITANSKA vlada je odobrila nabavu dvaju buduêih nosaëa zrakoplova CV F poπto je ministarstvo obrane usuglasilo proraëun za sljedeêe tri godine s poëetkom u travnju 2 0 0 8. Novi nosaëi zrakoplova bit Êe najveêi brodovi u floti britanske ratne mornarice i imat Êe kljuënu ulogu πto se tiëe suvremenih ekspedicijskih sposobnosti. Nosit Êe imena HM S Q ueen Elizabeth i HM S Prince of W ales. Standardna istisnina bit Êe im 6 5 0 0 0 tona, duljina 2 8 4 m, πirina na vodnoj liniji 39 m, a najπiri dio palube 7 3 m, uz gaz 9 m. M aksimalna brzina brodova projicirana je na 2 8 Ëvorova, a najveêi doplov bit Êe 1 0 0 0 0 nautiëkih milja. Procjenjuje se da Êe posada imati 6 0 0 Ëlanova. Inicijalna ciljana vrijednost obaju nosaëa zrakoplova bila bi 3,9 milijardi britanskih funti, a za potrebe gradnje nosaëa stvoren je savez Istina je da su raëunalne mreæe diljem svijeta u opasnosti, a potencijalni napadi na vojne raëunalne mreæe mogu imati ozbiljne posljedice. Konkretno, ameriëka se vojska snaæno oslanja na raëunalne tehnologije za stjecanje prednosti na bojiπtu. A to protivniku daje priliku za napad na raëunalnu infrastrukturu. StruËnjaci su takoappleer angaæirani na pomoêi vojnim korisnicima kako bi se sprijeëio digitalni fratricid unutar sustava. RijeË je zapravo o naporima da se svim korisnicima omoguêi uporaba raëunala i mreæa, a maksimalno smanje rizici koje takva situacija neizbjeæno raapplea. Neki to usporeappleuju s obvezom da se vojnici, osim za uporabu osobnog U S Army oruæja, osposobe za sigurnu uporabu vojnih raëunalnih mreæa. M. P E T ROVIΔ ACA (Aircraft Carrier Alliance), koji ukljuëuje tvrtke Babcock, BAE Sy s- tems, KBR, Thales i V T Group. U skladu s predviappleenim rokovima, novi nosaëi zrakoplova uêi Êe u operativnu sluæbu izmeappleu 2 0 1 4. i 2 0 1 6. U kolovozu ove godine zapoëet Êe rezanje prvih limova Ëelika za prvi nosaë u klasi u brodogradiliπtu tvrtke Babcock u Rosy thu, na Ëijem Êe se navozu graditi pramëana sekcija prvog broda nazvana radnim imenom Block 1. BAE Sy s- temsova brodogradiliπta u Barrow -in-f urnessu i Govanu gradit Êe sekcije Block 3 i Block 4, a brodogradiliπte u Portsmouthu, tvrtke V T Group, gradit Êe sekciju Block 2. Za gradnju palubnih otoka trenutaëno se natjeëe 1 2 manjih britanskih brodogradiliπta, no odluka o dodjeli posla joπ uvijek nije donesena. O d ukupnog proraëuna, 30 0 milijuna funti alocirano je za borbene sustave obaju brodova. Svaki nosaë nosit Êe 36 zrakoplova F -35 JSF od ukupno 4 0 moguêih, no joπ nije sigurno hoêe li svi zrakoplovi biti spremni u trenutku ulaska nosaëa u operativnu sluæbu. Isto tako, zbog veliëine, buduêi nosaëi zrakoplova joπ nemaju odreappleenu matiënu pomorsku bazu. I dalje se razmatraju baze u Cly deu, Davenpostu i Portsmouthu i njihove moguêe preinake. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Izraelska mornarica udvostruë uje flotu patrolnih brodova Izraelska mornarica uskoro Êe primiti prvi od sedam brzih patrolnih brodova te tako ispuniti plan udvostruëenja svojih priobalnih obrambenih kapaciteta do 2 0 0 9. godine. Nabava brodova ugovorena je u sijeënju 2 0 0 6. pod kombiniranim ameriëko vojnoizvoznim programom te lokalno financiranim programom izraelskog ministarstva obrane. Nabava novih brodova ukljuëuje Ëetiri patrolna broda Super Dvora M k III tvrtke Israel Aerospace Industries te tri brza patrolna broda klase Shaldag (poznate pod imenom klase Kingfisher) tvrtke Israel Shipy ards. U skladu s izvjeπ- Êem izraelskog ministarstva obrane, oko 5 4 % sredstava ili 1 9 milijuna dolara, od ukupne vrijednosti programa procijenjenog na 35 milijuna dolara, pokrivaju sredstva iz ameriëkog vojnog programa, a preostali dio financira se iz nacionalnih fondova. Svih sedam brodova sadræava njemaëko-πvedski vodomlazni propulzijski sustav, koji isporuëuje tvrtka M TU Detroit Diesel lokalnim brodogradiliπtima u obliku dijelova i Ëiste sirovine. Novi patrolni brodovi nadopunit Êe flotu od osam brzih patrolnih brodova, koji su uπli u operativnu sluæbu u posljednje tri godine. Ugovorom potpisanim u sijeënju 2 0 0 2., izraelska mornarica kupila je πest patrolnih brodova Super Dvora M k III i dva broda Shaldag M k II. Samo posljednji imaju vodomlaznu propulziju, projektiranu za drugu seriju naruëenih patrolnih brodova. Iako nema opravdane ekonomike za ugraappleivanje takvog tipa propulzije, studije su pokazale operativne prednosti nad klasiënom propulzijom, kao πto je znatno poboljπana upravljivost, posebice u priobalnim vodama. Prvi od Ëetiri broda Super Dvora M k III isporuëen je potkraj proπle godine, a prvi Shaldag u ovoj seriji u sijeënju ove godine. Dostava svih sedam brodova oëekuje se do kraja 2 0 0 9., kada Êe flota brzih patrolnih plovila izraelske mornarice brojiti deset patrolnih brodova Super Dvora i pet Shaldag. O sim za tradicionalnu ulogu patroliranja, potragu i spaπavanje te priobalnu obranu, brodovi Êe biti optimalno opremljeni za protuteroristiëke, protuinfiltracijske operacije i za zadaêe protiv krijumëarenja oruæja. O bje klase brodova projektirane su kako bi postigle maksimalnu brzinu od 5 0 Ëv u vrlo kratkom vremenu a krstareêa im je brzina 32 Ëv, uz doplov oko 7 0 0 nm, πto omoguêuju glatke, hidrodinamiëke linije trupa te smjeπtaj 1 0 Ëlanova posade. Brodovi Super Dvora M k III imaju duljinu 2 7,4 m, πirinu 5,7 4 m, istisninu izmeappleu 5 8 i 7 2 tone te minimalni gaz od 1,2 m. Brodovi Shaldag neπto su kraêi i πiri, a istisnina im je oko 5 6 tona. Novi brodovi bit Êe opremljeni manualnim topom kalibra 2 0 mm, smjeπtenim na krmi, i dvjema manjim strojnicama na svakoj strani boka. O sim toga, nova serija bit Êe naoruæana automatskim topom Rafael Ty phoon kalibra 2 5 mm. M. P T IΔ G RÆ E LJ IZRAELSKA tvrtka O live Engineering potkraj proπle godine predstavila je koncept lakog transportnog helikoptera s izdvojivim srediπnjim transportnim dijelom, Elcopter pod nazivom Elcopter. Jedinstveni dizajn helikoptera i naëin njegove uporabe objaπnjavase dobrim moguênostima u misijama zraënog evakuiranja ljudi i opreme s teπko pristupaënog terena. Razvoju tog nesvakidaπnjeg koncepta pruæena je snaæna potpora izraelskog ministarstva obrane. Prema dizajnu letjelice, predviappleeno je da pilotska kabina bude integralni dio helikoptera, a srediπnji dio trupa spuπtao bi se pomoêu sustava kablova. Na nosni i na kontejnerski dio trupa ugraappleivat Êe se sustav za navoappleenje, koji bi uz videokameru trebao imati i senzore πto upozoravaju na blizinu odreappleenih objekata oko kontejnera pri njegovu spuπtanju i podizanju. Teæiπna ciljana uporaba prema O live Engineeringu jest medicinska evakuacija ozlijeappleenih, a moæe se primijeniti u vojnim i policijskim zadaêama. I. S K E NDE ROVIΔ 1 9
VOJ S KE S VIJ ET A Specijalne postrojbe R epublike A rgentine G ledano iz naπega, europskog kuta, juænoameriëki kontinent doimlje se egzotiëno gotovo u svim vidovima pa tako i u onom vojnom. Premda poπteapple en od izravnih strahota dvaju svjetskih ratova, i taj se kontinent moæe, naæalost, pohvaliti burnom povijeπêu prepunom buna, revolucija, gerilskih pokreta, terorizma, meapple usobnih ratova, a u posljednje vrijeme i ratom pravnih dræava protiv organiziranog kriminala. Zbog burne proπlosti kontinenta, nedvojbeno se moæe ustvrditi da u juænoameriëkim druπtvima jednu od najvaænijih uloga imaju upravo njihove oruæane snage. Ni Republika Argentina nije iznimka P ripremio Ig or S P IC IJ ARIΔ S mjeπtena gotovo u srediπtu Juæne Amerike, s povrπinom od 2 7 8 0 4 0 0 km 2, Republika Argentina zauzima osmo mjesto na svijetu po veliëini. Dræavni teritorij proteæe se gotovo 330 0 km u smjeru sjever - jug, a 1 38 5 km u smjeru istok - zapad. Izrazito razvedena obalna crta duga je gotovo 5 0 0 0 km (toënije 4 9 8 9 km). Tome teritoriju treba pribrojiti joπ gotovo toliki teritorij (2 8 0 8 6 0 2 km 2 ) na Antartici - izmeappleu 2 5 i 7 4 zapadne zemljopisne πirine - na koji Argentina polaæe pravo joπ od 1 9 5 0. godine (ali koji osporava najveêi broj Ëlanica UN-a). Sukladno s tolikim teritorijem relativno male naseljenosti (1 5 stanovnika/km 2 ) na kojemu su zastupljena suptropska podruëja na sjeveroistoku, visoke Ande na zapadu, beskrajni pampasi u srediπnjem dijelu i subpolarna podruëja O gnjene Zemlje na samom jugu, Argentina je za juænoameriëke prilike razvila priliëno velike i dobro uravnoteæene sve tri grane oruæanih snaga. Na danaπnju organizaciju i ustroj argentinskih oruæanih snaga, odnosno njihovih specijalnih postrojbi, utjecalo je nekoliko vaænih Ëimbenika, koji su bili aktivni (ili to joπ jesu) u posljednjih tridesetak godina. To su prije svega: politiëka previranja u zemlji, vojno-generalske uprave, posljedice i pozadina tzv. Prljavog rata, rat za F alklandsko (M alvinsko) otoëje i posljedice vojniëkog poraza, financijsko-ekonomski kolaps u 2 0 0 2. godini i op- Êe vojno-politiëke prilike na kontinentu. Specijalne postrojbe formirane su u svim trima granama argentinskih O S-a. Tekst u c ijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20
VOJ NA D IPLOMA C IJ A Vojna diplomacija u procesu razoruæ anja Tijekom duge povijesti ljudske civilizacije, nesreêe i razaranja πto su ih donosili ratovi poticali su stalne napore da se ratovi eliminiraju kao druπtvena pojava i naëin voapple enja politike drugim sredstvima, kako ih je nazvao Clausew itz Ma rink o OG ORE C N a filozofsko-psiholoπkoj, religiskoj, pravnoj, politoloπko-socioloπkoj i sliënim teoretskim razinama, konkretni uëinak tih nastojanja bio je uglavnom malen, bolje reêi zanemariv, jer su gotovo svi meappleunarodni Ëimbenici tijekom povijesti deklarativno podræavali miroljubiva nastojanja, a u praksi postupali drukëije, apostrofirajuêi silu kao prihvatljivu opciju u meappleunarodnom komuniciranju (detaljnije u Ëlanku Razvoj teorija meappleunarodnih odnosa, Hrvatski vojnik br. 1 6 6 od 1 4. prosinca 2 0 0 7.). S druge strane, smanjivanjem koliëine i vrste naoruæanja, te ograni- Ëavanjem brojnosti oruæanih snaga, bilo je moguêe postiêi i konkretne rezultate, pa se u vojno-politiëkoj terminologiji taj proces naziva razoruæanjem i uglavnom se definira kao skup mjera i postupaka vojne, politiëke, pravne, gospodarske, tehniëko-tehnoloπke i druge naravi, πto se poduzimaju radi iskljuëenja, ograniëenja ili ukidanja vojnih snaga, pojedinih vrsta naoruæanja ili naoruæanja u cijelosti, te drugog ratnog materijala. Naravno, tijekom povijesnog razvoja procesi razoruæanja nemaju previπe veze s altruizmom i nastojanjima da se ratovi uklone kao druπtveni procesi, veê se u prvom redu provode prisilno, kao mjera sigurnosti nad pobijeappleenim stranama po zavrπetku ratnog sukoba. Gotovo cijeli stari vijek obiluje primjerima u kojima je pobjednik nametao pobijeappleenom rigorozne uvjete razoruæanja i demilitarizacije, pri Ëemu je pobijeappleenom oduzimano gotovo sve naoruæanje i vojna oprema, a vojniëki najsposobniji muπkarci odvoappleeni su u ropstvo, ne samo zbog potrebe za robovskom radnom snagom nego i kao preventiva protiv moguêeg vojniëkog oporavka pobijeappleene strane i time novih vojno-politiëkih ugroza. Tekst u c ijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21
RA T NO ZRA KOPLOVS T VO Helikopter Mi-38 Niti jedna ozbiljnija rasprava o razvoju transportnih helikoptera ne moæe zaobiêi spominjanje M-8/17. Taj ruski tegleêi konj, koji je prvi put poletio joπ 1962. godine, postao je sinonim za pouzdan, robustan i jeftin helikopter, jednostavan za odræavanje B erna rd B ART OLUC I, F oto: Da nijel VUK OVIΔ K valitetu transportnog helikoptera M i-8 /1 7 potvrappleuje i to πto se joπ uvijek proizvodi, doduπe uz odreappleene modifikacije, a dosad ih je proizvedeno viπe od 1 1 0 0 0 komada. Zbog letnih karakteristika jedan je od rijetkih helikoptera koji se jednako uspjeπno upotrebljavaju i u polarnim i u tropskim uvjetima, na velikim nadmorskim visinama kao i za mornariëke zadaêe. M oæemo navesti i kuriozitet: M i-8 su nabavile Ëak i neke sluæbe dræavne administracije SAD-a za svoje zadaêe u Iraku i Afganistanu. UnatoË brojnim dobrim stranama, to je ipak dizajn iz 6 0 -ih godina proπlog stoljeêa, pa u danaπnjim uvjetima odræavanje postaje sve skuplje, jer je zbog Ëeπ- Êih i duæih periodiëkih pregleda mnnogo viπe izvan uporabe nego moderniji helikopteri, a najskuplji je helikopter onaj koji ne leti. Izazovi πto se postavljaju pred posade helikoptera postaju sve sloæeniji, kao i uvjeti modernog ratovanja. Toga su bili svjesni i u moskovskom zavodu M il, te su osamdesetih poëeli s razvojem novoga srednjeg transportnog helikoptera. R azvojni put PriËa o M i-38 poëinje na vrhuncu sovjetske intervencije u Afganistanu, 1 9 8 3., kada se poëinje razmiπljati o nasljedniku M i-8, ali u nekim vidovima i M i-6. Sva iskustva steëena uporabom tih helikoptera u ratu trebala su biti ukomponirana u novi dizajn. Plan je bio poëeti sa serijskom proizvodnjom 1 9 9 6. Na Paris Air Show u, 1 9 8 9. godine, predstavljena je maketa helikoptera, a veê je postojao model u prirodnoj veliëini. Prvi problemi javljaju se poëetkom devedesetih godina, s raspadom SSSR-a i smanjenjem financijskih sredstava raspoloæivih za razvoj novih projekata. Kako bi se program odræao na æivotu, dolazi do udruæivanja zavoda za proizvodnju helikoptera M il i Kazan, te proizvoappleaëa motora Klimov. Godine 1 9 9 2. francusko-njemaëki konzorcij Eurocopter izraæava æelju prikljuëiti se programu, i to na podruëju u kojem je Rusija zaostajala za zapadom - elektronici. Tekst u c ijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22
VOJ NA POVIJ ES T C onvair B -58 H ustler H ustler je jedini ameriëki bombarder koji je mogao letjeti bræe od dva maha, ali je ameriëko ratno zrakoplovstvo za taj uæitak moralo platiti viπe nego vrijednost njegove mase u zlatu Dra æ en MI» IΔ H ustler je svoje mjesto u razvoju zrakoplovstva osigurao veê samim time πto je to prvi nadzvuëni bombarder koji je uπao u operativnu uporabu, i to u oæujku 1 9 6 0. Njegove najveêe prednosti ubrzo Êe se pokazati i njegovim najveêim manama, te Êe u operativnoj uporabi ostati samo deset godina. Bombarder B-5 8 Hustler projektiran je kako bi ameriëkom zapovjedniπtvu strateπkih zraënih snaga pruæio oruæje koje Êe sigurno doprijeti do ciljeva u Sovjetskom Savezu. Zbog toga je njegova konstrukcija potpuno prilagoappleena noπenju nuklearnog oruæja. Pojavom krstareêih projektila, kao znatno jeftinijeg i uëinkovitijeg rjeπenja, Hustler je ostao bez posla. Hustlerovi korijeni seæu u razdoblje neposredno nakon okonëanja II. svjetskog rata, kad je postalo jasno da Êe novim svijetom dominirati dvije doktrinarno sukobljene strane. Zbog toga je veê u svibnju 1 9 4 7. pokrenut proces projektiranja najnaprednijega visoko podzvuënog bombardera, koji Êe se probijati kroz sovjetski zraëni prostor do najvrednijih ciljeva. Novi je bombarder morao imati borbeni radijus djelovanja 2 5 0 0 milja (4 0 0 0 kilometara) i brzinu krstarenja od minimalno 8 0 0 km/h. Kako u to vrijeme joπ nisu bili na raspolaganju jaki turbomlazni motori, ograniëenje borbene mase postavljeno je na 7 6 5 0 0 kilograma, pri Ëemu bi najveêi dio otpao na gorivo πto bi ga avion ubrzano troπio tijekom leta te bi se smanjenjem mase poveêavala brzina. Najizglednijim proizvoappleaëem smatrala se korporacija Boeing Airplane Company, ali je zahtjev za ponudu poslan i nekim drugim tvrtkama. Zahtjev je bio popriliëno nedefiniran, i u listopadu 1 9 4 7. napravljena je nova, preciznija specifikacija. O na je traæila srednje veliki bombarder, mase manje od 9 0 tona, borbenog radijusa djelovanja 32 0 0 kilometara, s moguênoπêu noπenja korisnog tereta (nuklearne bombe) mase 4 5 0 0 kg. Novi je bombarder dobio oznaku X B-5 5. Ugovor za razvoj novog bombardera dobio je Boeing, a novci su odobreni veê u proraëunskoj godini 1 9 4 8. (F Y 4 8 ). Tekst u c ijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23
POD LIS T A K H rvatski vitezovi R eda Marije Terezije (X I) A ndrija M artoniê (176 8.-1855.) Dug æivot Andrije MartoniÊa bio je potpuno posveêen vojnom sluæbovanju. Iako najsposobniji inæenjerijski Ëasnik svoga doba, bio je poznat i po ratniëkim vjeπtinama i hrabrosti na bojnom polju. Naposljetku je imenovan i carskim tajnim savjetnikom... Vla d imir B RNARDIΔ U prvi dodir s vojskom Andrija M artoniê je doπao stupivπi kao πesnaestogodiπnji kadet 1 7 8 4. u Inæenjerijski korpus. Rodom Rabljanin, potporuënikom je postao u oæujku 1 7 8 6., a nakon izbijanja rata s Turcima upuêen je vojsci u Hrvatskoj. Tijekom opsade utvrde Novi, postigao je prve uspjehe zbog Ëega je izvanredno imenovan natporuënikom. Tu je pokazao veliku revnost, hrabrost i okretnost. O sobno je predvodio i nadgledao opsadne radove na pojedinim mjestima, a sudjelovao je i u oba juriπa, 2 1. rujna i 3. listopada, predvodeêi dobrovoljce. Njegovom hrabroπêu zauzete su vodene utvrde. O sobite zasluge stekao je 1 7 9 0. pod Cetinom, gdje je veê treêeg dana, zbog ranjavanja inæenjerijskog zapovjednika bojnika Cerrinija, preuzeo zapovjedniπtvo i voappleenje radova za pripremu juriπa na lijevom krilu. Tu je zadaêu obavio pod najnezgodnijim okolnostima i time znatno pridonio napretku opsade. Pri zauzeêu utvrde, 2 0. srpnja, dobrovoljno je sudjelovao u juriπu, meappleu prvima se popeo kroz breπu u zidu i uπao u grad. Za nagradu je izvanredno promaknut u Ëin satnika, a stekao je i V iteπki kriæ Reda M arije Terezije. O dliëje mu je dodijeljeno na 2 3. promociji 1 9. prosinca 1 7 9 0. godine. O d 1 7 9 3. do 1 7 9 6., tijekom prvih koalicijskih ratova protiv F rancuske, M artoniê je bio u stoæeru pomoênog korpusa generala topniπtva De V insa u Pijemontu. General je posvjedoëio o 2 2 -godiπnjem satniku koji je neumoljivom marljivoπêu upoznao pijemontske Alpe, Ëime se osobito vjeπto koristio u odabiranju najpovoljnijih poloæaja za zaustavljanje neprijatelja. Nije propustio priliku da se dobrovoljno javi za najvaænije i najodluënije pothvate, primjerice zauzimanje poloæaja kod Setepanea Andrija MartoniÊ - 13 vojnih pohoda proæetih izvanrednim pothvatima rezultirali su pohvalama Ëak triju razliëitih vladara 2 5. i 2 7. lipnja 1 7 9 5. Svojim vojniëkim znanjem, hrabroπêu i ustrajnoπ- Êu pridonio je sretnom ishodu tih borbi. SliËno je posvjedoëio i podmarπal Provera o dogaappleaju 1 3. travnja 1 7 9 6., kada je satnik, dobrovolj- 24
POD LIS T A K no predvodeêi vojnike, pomogao u uspjeπnoj obrani poloæaja kod Casserija. Zajedno s oko 9 0 0 vojnika, Ëitav dan i pol hrabro se odupirao francuskoj armijskoj diviziji generala Augreaua. Sudjelovao je revno, obzirno i hrabro. Nakon Ëasne predaje istaknutih poloæaja kod Casserija, zajedno s drugim Ëasnicima, koji su imali pravo zadræati oruæje, vratio se u BeË. M artoniê je potom dodijeljen podmarπalu barunu F roonu, koji je imao zadaêu tajno nadgledati i ophoditi granicu od Salzburga, kroz Bavarsku, do Passaua. Povjereno mu je i utvrappleivanje obrane uzduæ rijeka Salza i Inna sve do Braunaua. Pri austrijskom zaposjedanju Dalmacije 1 7 9 7. godine, M artoniê je postavljen za glavnog inæenjerijskog zapovjednika u toj provinciji. U rujnu 1 7 9 9., s dva inæenjerijska Ëasnika koje je sam odabrao, otiπao je iz Dalmacije i dodijeljen je postrojbama podmarπala F rö licha kako bi predvodio opsadne radove za zauzimanje Ancone. Nakon tri mjeseca opsade, utvrda je zauzeta. M artoniê je 31. prosinca 1 7 9 9. ponovno izvanredno promaknut, ovaj put u Ëin bojnika u Inæenjerijskom korpusu. Nakon popravka utvrda u Anconi, upuêen je u V eneciju, gdje je od 1 8 0 1. do 1 8 0 5. vodio radove za defenzivno i ofenzivno utvrappleivanje grada, a zatim radio na osnovama utvrda uz ceste i na planinskim prijevojima koji su vodili iz Italije u Tirol. Povjereno mu je takoappleer obilaæenje i opisivanje tih predjela. Na poëetku rata 1 8 0 5. M artoniê je vodio privremenu dogradnju poljskih opkopa kod M alghera i Brondola. Zbog savrπeno izvedenih radova, u listopadu 1 8 0 5. izvanredno je promaknut u Ëin potpukovnika. Nakon sklapanja mira 1 8 0 5. i odstupanja V enecije F rancuskoj, hrvatski Ëasnik je pozvan u zapovjedniπtvo Inæenjerije u BeËu i sve do 1 8 0 9. ostao je na raspolaganju za posebne zadaêe, koje Êe mu povjeriti glavni zapovjednik austrijske vojske generalissimus nadvojvoda Karlo i zapovjednik Inæenjerije nadvojvoda Ivan. U srpnju 1 8 0 8. promaknut je u Ëin pukovnika i imenovan za zapovjednika M inerskog korpusa, a u meappleuvremenu postao je barun. Uo- Ëi novog rata s F rancuskom, 2 3. veljaëe 1 8 0 9. imenovan je naëelnikom stoæera u I. Bellegardeovu korpusu. Po povlaëenju austrijske vojske iz» eπke, pozvao ga je car F ranjo I. u svoj stoæer, a nakon sklapanja mira ponovno je prikljuëen Inæenjeriji. U prosincu 1 8 1 2. M artoniê je imenovan potporuënikom u Kraljevskoj ugarskoj plemiêkoj tjelesnoj gardi, a 30. oæujka 1 8 1 3. postao je general bojnik. Dvije godine poslije bio je i dalje u gardi, ali je po carevoj zapovijedi imenovan zamjenikom zapovjednika utvrde M antova, koja se naπla u opasnosti zbog napredovanja napuljskog kralja i francuskog marπala M urata. Nakon M uratova poraza prikljuëio se M artoniê kao brigadir austrijskoj vojsci u F rancuskoj, ali se veê u studenom iste godine vratio natrag u gardu. Uæivao je carevu naklonost pa je 3. srpnja 1 8 2 4. promaknut u Ëin podmarπala i gardijskog natporuënika, a u srpnju 1 8 2 5. poëaπêen je titulom drugog titularnog pukovnika-vlasnika 5 2. linijske pjeπaëke pukovnije. Godine 1 8 36. promaknut je u Ëin kapetana-poruënika garde i imenovan carskim tajnim savjetnikom. Za 5 0. godiπnjicu sluæbovanja, u lipnju 1 8 4 1., odlikovan je Komanderskim kriæem O rdena sv. Stjepana. Nakon 1 3 vojnih pohoda, izvanrednih promaknuêa do Ëina pukovnika i Ëetiri pohvale triju vladara za dræanje pred neprijateljem, M artoniê je umirovljen 1 1. lipnja 1 8 4 1. u Ëinu generala topniπtva. Umro je u BeËu 7. oæujka 1 8 5 5. godine. Opsada Cetina - nakon nje MartoniÊ je kao 22-godiπnjak odlikovan Viteπkim kriæem Reda Marije Terezije 25
BIBLIOT EKA D U H OVNOS T P aolo N ovaresio: Velike rijeke svijeta, Stanek, Varaæ din, 20 0 7. Tokovi velikih rijeka - siloviti, tihi i Ëesto prevrtljivi - priëaju priëe o povijesti Zemlje i Ëovjeka. Sve civilizacije i veliki gradovi, od B abilona do New Y orka, utemeljeni su pokraj rijeka i zahvaljujuêi rijekama. Rijeke su bile kolijevke kraljevstava, carstava i trgovaëkih putova. B ile su migracijski koridori kojima prolaze razliëiti narodi i vojske. No, one su ponekad bile i nepremostive zapreke, granice izmeapple u razliëitih svjetova. Kako o njima ovisi æivot ili smrt Ëovjeka, ljudi su ih smatrali svetim biêima, baπ kao i svoje pretke, zmajeve i nebeska boæanstva. B arem je tako bilo u dalekoj proπlosti. Danas su mnoge rijeke ukroêene branama i prisilno kanalizirane u umjetna jezera, a sudbina ËovjeËanstva tijesno je povezana s njihovim promjenjivim i nestalnim tokovima. Ova knjiga opisuje dvadeset i pet najvaænijih, najpoznatijih i naj- Ëudesnijih svjetskih rijeka - od Gangesa do Mekonga, od Nila do Amazone, od C olorada i Mississippija do rijeënog sustava Tigris- E ufrat, pa sve do Dunava, Rajne i Seine - uz ambiciozan cilj da se svaka pojedina rijeka prikaæe na potpuno nov naëin. Fotografije iz zraka i panoramski pogledi izrazito su bogati detaljima koji pobuapple uju naπu maπtu i uzbuapple enje koje nas obuzima dok sjedimo na obali rijeke ili πeêemo od njezina izvora prema uπêu. Te fotografije doëaravaju kljuëne trenutke u evoluciji rijeka i uloge koje su one odigrale u razvoju civilizacija i stvaranju prirodnih okruæenja. Tekst jezgrovito opisuje svaku rijeku, njezina obiljeæja i zemljopisnu lokaciju, te dogaapple aje kojima su svjedoëili nevjerojatni prirodni spomenici. Ovo je prirodoslovna knjiga, bogata informacijama, ali i povijesno djelo, koje opisuje Ëovjeka i njegov viπestoljetni odnos s rijekama. Naposljetku, zbog veliëanstvenosti, ljepote i Ëarolije kojima Ëesto odiπu rijeëni krajolici, ova knjiga je i umjetniëko djelo. Mirela ME NG E S FILMOT EKA C loverfield ameriëki film katastrofe (85 min.) redatelj: Matt Reeves distributer: B litz film & video gl. glumci: Michael Stahl-David (Rob Hawkins), Odette Y ustman (B eth McIntyre), T.J. Miller (Hud Platt), Lizzy C aplan (Marlena Diamond) NoÊna mora svakog stanovnika New Y orka svakako je novi teroristiëki napad. No, kako se ta tema medijski naveliko eksploatirala, gotovo se nemoguêim Ëinilo snimiti film o tom strahu a da se ne upadne u tipiëne zamke πto ih takav izriëaj nudi. Vjerovali ili ne, mladi redatelj Matt Reeves pronaπao je naëin. Njegov film C loverfield eskapistiëki pristupa modernim neurozama. Ovaj put Veliku jabuku ne napadaju teroristi veê, ni viπe ni manje, tajanstveno Ëudoviπte tipa Godzile. Sve je snimano kamerom iz ruke, Ëime se osjeêaj sirove strave iznimno pojaëava. Posljednji put takav ugoapple aj mogli ste osjetiti na projektu vjeπtica iz B laira. Iako se koristi svojstvima poznatih æanrova, film je vrlo inteligentno napravljen. Odnosi meapple u likovima, koje imamo vremena upoznati, sam kontekst i uopêe poloæaj mladih ljudi u suvremenom svijetu - sve je to tematizirano prije prve pojave nadnaravnog. Iako nisam pretjerani ljubitelj ovog æanra, mogu ustvrditi da veê dugo nisam vidio zanatski inteligentniji film, koji nije ono πto se na prvi pogled Ëini. Ako uæivate sjediti na rubu stolca i oëekivati neoëekivano, æelim vam dobru zabavu. Ako niste taj tip, bjeæite u neku drugu dvoranu. U svakom sluëaju, pripremite se: uistinu Êe vas biti strah! Leon RIZMAUL D ani æ ivota PoËetkom (n)ovoga tisuêljeêa, papa Ivan Pavao II. objavio je apostolsku pobudnicu Crkva u Europi. Taj poticajni dokument ujedno je i plod rada Biskupske sinode za Europu. Na poëetku, Papa piπe da su sudionici sinodskog susreta, zduπno promatrajuêi stanje Europe i otkrivajuêi njezina svjetla i sjene, uo- Ëili kako je sadaπnje stanje oznaëeno teπkim nesigurnostima na kulturalnoj, antropoloπkoj, etiëkoj i duhovnoj razini. U tom smislu, pri kraju dokumenta posebno istiëe da starenje i opadanje puëanstva u razliëitim europskim zemljama mora biti razlog zabrinutosti, jer je pad stope raappleanja znak neozbiljnog odnosa prema vlastitoj buduênosti. Papa kaæe da je to jasan pokazatelj nedostatka nade i znak kulture smrti, prisutne u suvremenom druπtvu. U tome pak druπtvu, u koje i mi pripadamo, Ëesto se s puno nade i ozbiljnosti provode ispitivanja javnog mnijenja te, kao potvrda tzv. demokratskih standarda, razni referendumi, Ëak i za potpuno beznaëajne projekte. Ipak, nije se Ëulo da je ozbiljno proveden npr. referendum za æivot, odnosno anketa s pitanjem: æeliπ li smrt ili æivot? Ni kod nas ni u Europi, gdje æivotu pada cijena, a nada se postupno gasi te se javljaju katastrofiëni bestseleri kao πto je Smrt Zapada. UnatoË buënom glasanju sveuëiliπnog ateizma, neki, sjeêajuêi se nedavnih uzora, povezuju te trendove s vjerom. Postoje sigurno straπne boli i nesre- Êe na ovom svijetu, a to su potpuno proigrani æivoti. Ja sam pobliæe poznavao razliëite sluëajeve. Ali je uistinu proigran æivot svakoga onoga tko dopusti da mu olako proapplee æivot i da mu nikada ne padne na pamet da postoji Bog (S. Kierkegaard). Takvi su mudraci znali za starozavjetno uzmi ili ostavi : Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: æivot i smrt, blagoslov i prokletstvo. Æivot, dakle, biraj, ljubeêi Gospodina, Boga svoga, sluπajuêi njegov glas, prianjajuêi uz njega, da æiviπ ti i tvoje potomstvo. Isus je bio izrazito subjektivniji proglasivπi se Putom, Istinom i Æivotom. toviπe, dao je i paradoksalno obeêanje blaæenstva progonjenima, znajuêi da Êe zemaljski materijalistiëki kriterij na to odgovoriti odbijenicom. Ali znao je i da Êe biti veêe mnoπtvo, πto ga je nemoguêe izbrojiti, onih koji Êe se - unatoë raznim æuæologijama i svakodnevno serviranim medijskim receptima smrti - radosno opredjeljivati za Æivot. To je i nama dodatni razlog nade o slavlju ovogodiπnjeg Dana æivota (3. veljaëe), za koji je biskup Æupan u posebnoj poruci istaknuo staru istinu da su djeca bogatstvo naroda koje mu osigurava buduênost. Uostalom, civiliziranost se naroda procjenjuje najviπe po sposobnosti da sluæi æivotu i da vrednuje æivot, kaæe biskup i nastavlja: Raappleanje i odgajanje je kratkoroëna ærtva za dugoroënu radost. To je smion pothvat, koji u sebi nosi muku ulaganja s neizvjesnim ishodom, ali je to ujedno i prepoznavanje prilike za neπto veliko i jedinstveno. S nadom da se upravo ta svijest pokazuje i u oëitom trendu drastiënog smanjivanja broja pobaëaja u Hrvatskoj, moæemo vjerovati da su pred nama - dani æivota! Anapple elk o K AΔUNK O 26 1. veljaëa 2008.
VREMEPLOV 3. veljaëe 1966. Lunik 9 na Mjesecu Tijekom 60-ih godina XX.st. cilj svemirske utrke SAD-a i SSSR-a postao je samo jedan - stiêi na Mjesec. Sovjetski MjeseËev program Ëinile su dvije serije istraæivaëkih sondi, Lunik (Luna) i Zont. Te misije bile su prve u mnogim stvarima: Lunik 2 je prva istraæivaëka sonda, napravljena ljudskom rukom, koja je stigla do Mjeseca u rujnu 1959. godine; Lunik 3 je obiπao Mjesec i poslao na Zemlju prve fotografije druge strane Mjeseca, a Lunik 9 izvrπio je prvo kontrolirano spuπtanje istraæivaëke sonde na Mjesec. Osim toga, SSSR je uspjeπno postavio prvi MjeseËev umjetni satelit, te poslao prvu sondu koja se, okruæivπi Mjesec, uspjeπno vratila na Zemlju. Lunik 9, istraæivaëka sonda bez ljudske posade, lansiran je 31. sijeënja 1966. godine i stigao je na Mjesec Ëetiri dana poslije. HermetiËki zatvoreno spremiπte s radioopremom, koje se spustilo u MjeseËev Ocean oluja, teæilo je 99 kg. Poπto se sonda ustabilila, televizijska kamera poëela je snimati okoliπ. Svrha fotografiranja bila je predoëiti ljudima izgled MjeseËeve povrπine kako bi se mogli odrediti πto bolji parametri za slanje ljudske posade na Mjesec. Na kraju su Amerikanci uspjeli prestiêi Ruse u samo jednoj, ali najvaænijoj stvari: svemirska misija Apolo odvela je ljude na Mjesec. 4. veljaëe 1861. Odvajanje ameriëkog Juga od Sjevera Vrlo zaoπtrena politiëka kriza u SAD-u uoëi predsjedniëkih izbora 1860. godine dovela je do prijetnje predstavnika πest juænjaëkih dræava (koje su se protivile ukidanju ropstva) da Êe, ako republikanski kandidat Abraham Lincoln pobijedi na izborima, istupiti iz Unije i stvoriti vlastitu zajednicu dræava.»im su rezultati izbora objavljeni, predstavnici Juæne Karoline pokrenuli su svoje izdvajanje iz SAD-a, a ubrzo su i u ostalim juænjaëkim dræavama pokrenute sliëne inicijative. Napokon, 4. veljaëe 1861. u Montgomeryju, u Alabami, delegati iz Juæne Karoline, Alabame, Floride, Georgije, Louisiane i Mississippija sastali su se kako bi uspostavili Konfederaciju AmeriËkih Dræava. Najvaænije stavke bile su: suverenost svake pojedine dræave i odræanje robovlasniëkih odnosa, a za prvog konfederacijskog predsjednika izabran je Jefferson Davis. Nije proπlo dugo, a Konfederaciji je pristupio i Teksas. Tek nekoliko utvrda i gradiêa na ameriëkom Jugu ostalo je pod vlaπêu federalnih vlasti iz Washingtona. VeÊ mjesec dana poslije, Jug je bombardiranjem Fort Sumtera napao Sjever. Rat je potrajao pune Ëetiri godine, pretvorivπi se u najkrvaviji sukob u povijesti ameriëkog kontinenta. Ukupno je na obje strane poginulo 620 tisuêa vojnika... Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ http://spot.colorado.edu/~dziadeck/zf/introduction.htm I z danaπnje perspektive, let balonima, ali ne ovima danaπnjima s velikim kupolama nego onima joπ veêima, putniëkima, koji su prethodili prvim avionima, doima se romantiëno, gotovo nestvarno, no Ëinjenica je da su ti zrakoplovi svojedobno bili ne samo veliki hit nego i moêno oruæje. Site (http://spot.colorado.edu/ ~dziadeck/zf/introduction.htm) posveêen cepelinima, unatoë tome πto veê pola godine nije osvjeæen, pravi je mali on-line muzej, koji svakako treba pogledati. Na prvi pogled jednostavan, site je prepun informacija, povijesnih podataka i zanimljivih detalja, pa Ëak i podstranica koje ne oëekujemo. Primjerice, malo ljudi, osim onih posve predanih militariji, moæe pretpostaviti koliko je maraka i poπtanskih æigova s likovima cepelina puπteno u optjecaj, koji su najpoznatiji i najveêi muzeji, a priëa o katastrofi legendarnog Hindenburga danas je postala dio opêe kulture. Site je, dakle, prepun korisnih i vrlo pregledno objavljenih informacija, manjih i veêih tekstova, te najava kongresa, air baloon show projekata i tomu sliëno. Na kraju, posebnu pozornost posvetite linku Music, tj. podstranici na kojoj su nabrojane pjesme posveêene cepelinima, posebno Hindenburgu. I najprobirljiviji ljubitelji glazbe iznenadit Êe se kad proëitaju neke naslove... Neven MILADIN 1. Prve epizode TV-serije Crna guja prikazane su u Britaniji: A 1973. godine B 1983. godine C 1993. godine 2. Lik Laure Palmer vezan je uz TV-seriju Davida Lyncha: A Santa Barbara B Twin Peaks C CSI-Miami 3. Serija Kojak proslavila je glumca: A Yula Brynnera B Tellyja Savalasa C Staceya Keacha 5. Izbacite uljeza koji nije lik iz popularnih MuÊki: A Boycie B Denzil C Paulie 4. Glavni predloæak za TV seriju Obitelj Soprano bio je film: A Casino B Dobri momci C Analiziraj ovo Rjeπenje: 1b;2b;3b;4c;5c 27