Statistiĉki godišnjak HZZ - Podruĉni ured Dubrovnik HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Područni ured Dubrovnik Statistički godišnjak Dubrov

Транскрипт

1 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Područni ured Dubrovnik Statistički godišnjak Dubrovnik, svibanj

2 UREDNIK: Vedran Kastrapeli Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku NAKLADNIK: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUĈNI URED DUBROVNIK Vladimira Nazora Dubrovnik Telefon: 020/ Fax: 020/ Web: ZA NAKLADNIKA: dr.sc. Dasen Jasprica Predstojnik Područnog ureda Dubrovnik 1

3 S a d r ž a j 1. UVOD RADNA SNAGA U GODINI NEZAPOSLENOST U GODINI Fluktuacija radnika Fluktuacija radnih mjesta ZAPOŠLJAVANJE I TRAŢENI RADNICI U GODINI Prijavljene potrebe za radnicima Sezonsko zapošljavanje MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U GODINI PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE U GODINI REALIZACIJA MJERA HZZ-a ZA GODINU PROJEKTI EU U PRILOZI: TABELA 1 Kretanje broja nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije u 2014.godini TABELA 2 Broj nezaposlenih prema spolu, obrazovanju i ispostavama HZZ Podruĉnog ureda Dubrovnik na kraju 2014.godine TABELA 3 Kretanje broja nezaposlenih prema dobi na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom 2014.godine TABELA 4 Broj nezaposlenih prema gradu ili općini stanovanja od sijeĉnja do kraja prosinca 2014.godine TABELA 5 Bazni i veriţni indeksi nezaposlenih osoba TABELA 6 Kretanje broja novoprijavljenih osoba prema stupnju obrazovanja na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom 2014.godine TABELA 7 Kretanje broja zaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom 2014.godine TABELA 8 Kretanje broja zaposlenih osoba prema dobnoj strukturi na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom 2014.godine TABELA 9.Kretanje broja brisanih osoba prema stupnju obrazovanja na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom 2014.g TABELA 10 Traţeni radnici prema rodu zanimanja na podruĉju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije tijekom i 2013.godine

4 1. U v o d Pojam trţište rada označava ponudu i potraţnju radnika, uključuje njihovu pripremu, zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na zaposlenje, konkurentnost u traţenju posla i na samom poslu. Dinamičnost trţišta rada koja je izraţena u svim privredama i regijama, čak i u onim gdje je stopa nezaposlenosti veoma visoka, javlja se u visokoj frekvenciji među zaposlenim, nezaposlenim i onima izvan kontingenta radne snage. Neke osobe dolaze po prvi put na trţište rada, pojedinci dobivaju otkaz, neki ponovo nalaze posao, neki sami ulaze iz aktivnosti u neaktivnost zbog umirovljenja, teške bolesti ili drugih razloga. Što je zemlja razvijenija, ove frekvencije su izraţenije. Promjenom proizvodne strukture mijenjaju se specifičnosti potraţnje za radom. Na primjer, tehnološkim napretkom i inovacijama dolazi do smanjenja potraţnje za radom u pojedinim djelatnostima, odnosno za radom zastarjelih kvalifikacija, da bi u isto vrijeme došlo do paralelnog porasta potraţnje rada u novim sektorima i zanimanjima. Isto tako, za vrijeme turističke sezone javlja se velika potraţnja za ugostiteljskim zanimanjima koja se ne mogu pokriti ponudom za vrijeme njenog trajanja. Prema tome, na trţištu rada se uvijek javlja mismatch iliti problem neusklađenosti ponude i potraţnje rada. Svima je poznato da se nezaposlenost ne moţe potpuno iskorijeniti, ali se moţe kontrolirati i odrţavati u društveno podnošljivim granicama, u smislu da u optimalnoj varijanti bude tolika da ne koči gospodarski razvoj. U spoznavanju što se događa na trţištu rada, izvrsno sluţe statistička praćenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju evidentiranih nezaposlenih osoba i osoba koji se zapošljavaju, te o prijavljenim potrebama poslodavaca za radnicima. Stalno praćenje kretanja na trţištu rada je najneposredniji način spoznavanja tehnoloških promjena i opskrbljivanja proizvodnog sustava potrebnim novim znanjima i vještinama. Također se putem statističkih pokazatelja uočavaju problemi i daje slika stanja na trţištu rada za izradu prijedloga aktive politike zapošljavanja, te za izradu projektnih prijedloga, kao i informacija savjetnicima za zapošljavanje i lakšu pripremu za zapošljavanje. Ovi pokazatelji govore dijelom i o stupnju razvijenosti nekog društva i drţave, te da li sustavi funkcioniraju na svim razinama društva. Za analizu trţišta rada regije pored kretanja broja nezaposlenih i zaposlenih, vrlo je vaţno promatrati gospodarski rast drţave. Rastom realnog BDP-a povećava se potreba za radnom snagom i zapošljavanje, a pri tom se smanjuje broj nezaposlenih osoba. Isto tako se gospodarskim rastom privlače dijelovi neaktivnog stanovništva na uključenje u trţište rada. Svjetska ekonomska kriza manifestirala se u Hrvatskoj krajem zaustavljanjem gospodarskog rasta, padom BDP-a u godini, a potom i značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje. U godini pad nacionalnog BDP-a je bio 0,4% što se odrazilo i na povećan broj nezaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji za 1,6%. U ovoj ţupaniji je temeljna grana djelatnosti turizam koji čini ¼ ţupanijskog BDP-a pa kretanja na trţištu rada imaju sezonski karakter gospodarstva prilikom čega dolazi do velike fluktuacije radne snage. Uobičajena je pojava da se tijekom mjeseca oţujka pa sve do mjeseca kolovoza povećava zapošljavanje, a nezaposlenost smanjuje pod utjecajem povećane potraţnje za radnicima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U zimskom periodu kretanja idu u obrnutom smjeru. 3

5 Prema dosadašnjim praćenjima najviša razina nezaposlenosti se biljeţi u veljači, a najmanja u kolovozu. Međutim, recesija je donijela sa sobom neke drugačije trendove koje ćemo vidjeti u nastavku. U godini zbog jako dobre turističke sezone, biljeţi se rekordan broj zaposlenih na sezonskim poslovima, dok je također naţalost na kraju godine ostvaren i rekordan broj novo prijavljenih na Zavod u posljednjih dvadesetak godina. U Europi se očekuje daljnji porast zapošljavanja u usluţnim djelatnostima, informacijskim tehnologijama, zdravstvu i socijalnom radu. Moguće je još više iskoristiti neobradive površine, a hrane je manje u svijetu pa je za očekivati da će trebati sve više poljoprivrednih i prehrambenih tehničara. Porast je starog stanovništva i ţivotni vijek se produţuje pa će se i dalje razvijati zdravstvo i farmaceutska industrija koja treba doktore, magistre farmacije i inţenjere kemije. Klasične kompetencije kao što su znanje stranog jezika i poznavanje osnova informatike sve će manje biti ključan uvjet za prijem u radni odnos, a traţiti će se i transverzalne kompetencije: sposobnost rješavanja problema na licu mjesta, analitičke sposobnosti i predviđanja događaja, vještine u komunikaciji sa klijentima, poznavanje više stranih jezika, sve veći broj zaposlenih sa završenim magisterijem i doktoratom itd. Zaključimo još da samo partnerski odnosi različitih javnih i privatnih dionika mogu rezultirati većim i dinamičnijim zapošljavanjem I obrazovanjem svih skupina nezaposlenih osoba i jačanjem konkurentnosti na trţištu rada. 4

6 2. R a d n a s n a g a u g o d i n i Radno sposobno stanovništvo čine aktivno i neaktivno stanovništvo s 15 godina starosti i više. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine svi aktivni osiguranici i registrirane nezaposlene osobe tj. osobe koje aktivno traţe posao i raspoloţive su za rad. Neaktivno stanovništvo čine umirovljenici, đaci, teško bolesne osobe, osobe koje jednostavno ne ţele raditi i ne traţe posao i dr. Po obujmu aktivno stanovništvo se smanjuje ili raste na račun neaktivnog stanovništva, a promjena obujma pod utjecajem je ekonomskih i demografskih čimbenika, ali i nacionalnih, kulturnih i običajnih obiljeţja društva. Podaci o radnoj snazi dobivaju se na temelju administrativnih statističkih izvora, a temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju zaposlene i nezaposlene. Te institucije su: Drţavni zavod za statistiku (DZS), Hrvatski zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Drţavni zavod za statistiku podatke o zaposlenosti prikuplja izvještajima koji se u poslovnim subjektima popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima. Istraţivanje zaposlenosti s punim obuhvatom poslovnih subjekata provodi se jednom godišnje (sa stanjem 31. oţujka). Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke na osnovi osiguranika prema osnovama osiguranja: radnici kod pravnih osoba, radnici kod fizičkih osoba, obrtnici, poljoprivrednici i samostalne profesionalne djelatnosti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prikuplja podatke na osnovi korisnika zdravstvenog osiguranja, tj. osiguranike prema spolu, djelatnostima i drugim osnovama stjecanja zdravstvenog osiguranja. Hrvatski zavod za zapošljavanje pravi izvješća na temelju broja prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, broja zaposlenih s evidencije, broja korisnika novčane naknade itd. Na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. prosinca 2014.g. bilo je registrirano ukupno zaposlenih osoba. Udio zaposlenih u pravnim osobama je bio 81,4%, fizičkim osobama 8,2%, kod obrtnika 5,9%, kod individualnih poljoprivrednika 1,2% i kod samostalnih profesionalnih djelatnosti 3,3%. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Dubrovnik na dan 31.prosinca godine ukupno je bilo 9246 nezaposlenih osoba. Zbrajanjem aktivnih osiguranika HZMO-a i ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji HZZ-a je vidljivo da je na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije bilo aktivnih stanovnika. Da bi izračunali koliko je bilo neaktivnog stanovništva, uzeti ćemo podatak DZS iz godine kad je bilo radno sposobnog stanovništva. Oduzimanjem tog broja s aktivnim stanovništvom dobije se broj neaktivnih, kojih je na kraju godine bilo osoba. Uzimajući ove podatke u obzir moţe se izračunati stopa aktivnosti stanovništva, stopa registrirane nezaposlenosti i stopa registrirane zaposlenosti. Prema tome, stopa aktivnosti stanovništva Dubrovačko-neretvanske ţupanije na kraju godine je iznosila 58,3%, stopa registrirane nezaposlenosti 19,6%, a stopa registrirane zaposlenosti 46,8%. 5

7 Tabela 1 Radna snaga i godine na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije Radna snaga 31. prosinca Postotna % promjena Radnici kod pravnih osoba ,2 Radnici kod fiziĉkih osoba ,2 Obrtnici ,1 Individualni poljoprivrednici ,6 Samostalne prof. djelatnosti ,5 Ukupno zaposleni ,4 Nezaposleni ,7 Ukupno aktivno stanovništvo ,8 Stopa aktivnosti stanovništva 58,3 % 58,8 % - 0,5 Stopa registrirane nezaposlenosti 19,6 % 20,0 % - 0,4 Stopa registrirane zaposlenosti 46,8 % 47,0 % - 0,2 HZMO, HZZ, izračun autora Prema osnovama osiguranja na kraju prosinca godine došlo je do relativnog rasta broja zaposlenih u obrtima i to za 3,1% i pravnim osobama za 0,2%, dok pad od čak 9,5% biljeţe samostalne profesionalne djelatnosti. Uspoređujući sa godinom stopa nezaposlenosti stanovništva na kraju godine se smanjila za 0,4 postotni bod. Ovaj pad nezaposlenosti nije odraz rasta gospodarske aktivnosti nego povećanju broja neaktivnih ljudi koji nisu prijavljeni na Zavod. Tu činjenicu nam potvrđuje i pad broja zaposlenih za 0,4% prema podacima HZMO-a. Stopa aktivnosti stanovništva se smanjila za 0,5 postotnih bodova, dok stopa registrirane zaposlenosti se smanjila za 0,2 postotna boda. Pogledamo li u sljedećem grafikonu kretanje broja zaposlenih i stope nezaposlenosti prema kvartalima od godine, vidljiv je trend kontinuiranog pada zaposlenosti i rasta stope nezaposlenosti, što još jednom govori da globalna recesija utječe i dalje na stanje trţišta rada Dubrovačkoneretvanske ţupanije. Grafikon 1 Kretanje broja zaposlenih osoba i stope nezaposlenosti po kvartalima na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije 6

8 3. N e z a p o s l e n o s t u g o d i n i Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 8150 što je za 1,6% više od prosjeka 2013.g. U Republici Hrvatskoj se u smanjio prosječan broj nezaposlenih na međugodišnjoj razini sa na osoba što je pad od 4,9%. Prosječan broj nezaposlenih osoba s područja Dubrovačko-neretvanske ţupanije čini udio od 2,5% u prosjeku RH i također zauzima 15. poziciju prema brojnosti uspoređujući s ostalim ţupanijama u Hrvatskoj. Grafikon 2 Prosječni brojevi nezaposlenih osoba po ţupanijama u 2014.g. Prema mjesečnim kretanjima, najveći broj nezaposlenih osoba s područja Dubrovačkoneretvanske ţupanije je evidentiran u veljači kada je bilo nezaposlenih, a najmanji u srpnju i to 6083 nezaposlena. Raspon maksimalne i minimalne nezaposlenosti je 4532 osobe što čini 56% udjela u prosječnom broju nezaposlenih. Isto tako se prosječan broj nezaposlenih ţena (4446) povećao za 1,9%, a učešće se u odnosu na muškarce povećalo za 0,2 postotna boda u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti i sada je 54,6%. 7

9 Tabela 2 Prosječan broj nezaposlenih i godine na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije prema spolnoj pripadnosti Nezaposlenost Razlika Indeks 2014./2013. UKUPNO ,6 Muškarci ,1 Ţene ,9 Uĉešće M / Ţ 45,4 % 45,6 % - 0,2-54,6 % 54,4 % + 0,2 - Analizirajući kretanje broja nezaposlenih po mjesecima i dalje je prisutan utjecaj sezonskog karaktera gospodarstva. Tako u g. od oţujka do kraja srpnja je konstantni pad nezaposlenosti dok od kolovoza do kraja godine raste nezaposlenost. Posljednje tri godine je pribliţno jednak broj nezaposlenih u kolovozu dok to nije slučaj u ostalim mjesecima poglavito u razdoblju od siječnja do oţujka su razlike bile veće. Inače, broj nezaposlenih nije dosegao razinu krizne godine kada je bilo nezaposlenih 6686 ili 18% manje nego u Kretanja nezaposlenosti po mjesecima posljednje tri godine su vidljiva u grafikonu 3. Grafikon 3 Kretanje broja nezaposlenih osoba po mjesecima posljednje tri godine na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije Gledajući kretanje od davne godine pa do kraja godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g. kada je dosegla najveći broj od osoba, dok nakon te godine broj je u stalnom padu. Zbog ekonomske krize trend je od ponovno uzlazan. U godini prosječna nezaposlenost je negdje na razini godine. Dvadesetpetogodišnji trend kretanja broja nezaposlenih je u stagnaciji i kreće se u prosjeku oko 8000 nezaposlenih osoba. 8

10 Grafikon 4 Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba po godinama na području Dubrovačkoneretvanske ţupanije Na kraju godine u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji nezaposleno je bilo 9246 osoba što u usporedbi s istim mjesecom prošle godine znači smanjenje od 2,7%. Analizirajući broj nezaposlenih prema razini obrazovanja na dan 31.prosinca g. najveći je broj radnika sa SŠ zanimanjima do 3 godine i škola za KV i VKV radnike je što znači učešće od 37,5% u ukupnom broju nezaposlenih osoba, zatim slijede SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina ili 28,1%, s osnovnom školom ili 15,6%, sa fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom 722 ili 7,8%, sa višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 588 ili 6,4%, s gimnazijom 341 ili 3,7% i bez škole ili nezavršene osnovne škole 89 ili 1,0%. Iz ovoga se moţe zaključiti da 16,6% nezaposlenih nema uopće srednjoškolsko obrazovanje, dok akademski građani čine 14,2% udjela među nezaposlenim osobama. Svaki trinaesti nezaposleni na evidenciji ima završenu visoku stručnu spremu. Bitno je još dodati da nezaposlene ţene sa završenom gimnazijom čine veliko učešće u odnosu na muškarce i to čak 69%. Nezaposleni muškarci čine većinu (53,3%) jedino prema stupnju završene srednje škole do 3 godine. U sljedećem grafikonu su učešća za oba spola prema obrazovanju. Grafikon 5 Nezaposlene ţene i muškarci prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačkoneretvanske ţupanije na kraju g. 9

11 Prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom 2014.g. se u odnosu na 2013.g. povećao u svim ispostavama osim Dubrovnika (pad 2,5%) i Korčule (pad 2,2%). Najznačajnije prosječno povećanje broja nezaposlenih biljeţi ispostava Lastovo i to za 13,8%. Tabela 3 Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama i godine Ispostava Dubrovnik Korĉula Lastovo Metković Ploĉe Prosjek Muškarci Ţene Prosjek Muškarci Ţene Indeks 14./13. 97,5 97,8 113,8 106,7 106,2 Pad /\/ Rast 2,5% 2,2% 13,8% 6,7% 6,2% Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine mlade osobe od 25 do 29 godina starosti kad ih je u godini prosječno bilo 1207 ili 14,8% nakon kojih slijede ponovno mlade osobe između 20 i 24 godina starosti, prosječno njih 1051 ili 12,9% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih. Ako njima pridodamo i 4,2% nezaposlenih između 15 i 19 godina starosti, zaključujemo da svaka treća osoba na evidenciji je mlada (udio djece i mladih 31,9%). Pozitivno je da je u 2014.g. došlo do blagog smanjenja nezaposlenih mladih od g. Prema mjesečnim kretanjima jedino dobna skupina između godina nije pod velikim utjecajem sezonskog zapošljavanja pa se u prosjeku njihov broj nije smanjio. 10

12 Tabela 4 Prosječan broj nezaposlenih osoba po dobnoj strukturi i godine Dob Ø Ø Pad /\/ 3,4% 2,1% 2,7% 1,4% 0,7% 3,7% 1,6% 0,3% 5,6% 18,6% Rast Iz tabele 4 se vidi da se u godini kod osoba između 60 i 64 godine starosti biljeţi najveći porast i to od 18,6%, dok najveći relativni pad se javlja kod mladih između 15 i 19 godina starosti (3,4%). Međutim, treba dodati da najveće prosječno odstupanje u učešću između muškaraca i ţena je u dobi između 60 i 64 godine gdje muškarci čine udio od čak 72% nezaposlenih, a ţene samo 28%. Ţene su najbrojnije (67%) u skupini od godina ţivota. Grafikon 6 Učešća nezaposlenih ţena i muškaraca prema dobi na području Dubrovačkoneretvanske ţupanije na kraju g. Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na strukturu nezaposlenih radnika nego i na njihovu duţinu čekanja na zaposlenje. Tako je prosječno trajanje nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji iznosilo 106 dana ili 3,5 mjeseci što je u Hrvatskoj nakon Istarske ţupanije (75 dana) najkraći period čekanja. Glavni razlog tome je povećan broj novoprijavljenih osoba na evidenciju nezaposlenih na kraju godine istekom ugovora o radu na određeno vrijeme i veliko zapošljavanje na sezonskim poslovima početkom turističke sezone. 11

13 Tabela 5 Broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i godine Duţina trajanja nezaposlenosti Indeks Ukupno M Ţ Ukupno M Ţ 14./13. 0 do 3 mjeseca ,3 3 do 6 mjeseci ,8 6 do 9 mjeseci ,5 9 do 12 mjeseci ,2 UKUPNO kratkotrajno ,3 1 do 2 godine ,5 2 do 3 godine ,1 3 do 5 godina ,2 5 do 8 godina ,4 više do 8 godina ,4 UKUPNO dugotrajno ,3 Iz tabele 5 je vidljivo da je na kraju godine broj kratkotrajno nezaposlenih iznosio 6276 ili 67,9%, a dugotrajno nezaposlenih 2970 ili 32,1%. Smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu godinu je zabiljeţeno kod osoba koje su na evidenciji manje od godinu dana (-2,7%) te također isti postotak i kod osoba koje su na evidenciji više od godinu dana. Nadalje, 57% je udio dugotrajno nezaposlenih ţena što je veliko učešće u odnosu na muškarce. Ţene su brojnije od muškaraca u svim razrednim skupinama prema trajanju nezaposlenosti. Stopa dugotrajne nezaposlenosti na dan je iznosila 6,3%, što je za 0,1 postotni bod manje nego u istom razdoblju prošle godine, a stopa kratkotrajne nezaposlenosti je bila 13,3% što je za 0,3 postotna boda manje. Na grafikonu je kretanje stopa posljednjih pet godina gdje je vidljiva stagnacija dugotrajne nezaposlenosti do sredine 2012.g. dok se u zadnje vrijeme biljeţi blagi porast. Ipak s druge strane ovakav ogroman rast kratkotrajno nezaposlenih govori i o velikom broju otkaza na kraju godine što govori o sezonskoj fluktuaciji radne snage na području Dubrovačkoneretvanske ţupanije. Grafikon 7 Polugodišnje kretanje stope kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba u posljednjih pet godina 12

14 Prema strukturi trajanje nezaposlenosti opada s višom razinom obrazovanosti. Tako je na dan 31.prosinca godine udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez završene osnovne škole iznosio 68%, a kod osoba sa završenim fakultetom samo 27% što govori da se visokoobrazovani lakše zapošljavaju. Grafikon 8 Brojevi i udjeli kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja Promatrano prema dobi, dugotrajna nezaposlenost se povećava što su osobe starije. Tako da je udio dugotrajno nezaposlenih između godina starosti u nezaposlenosti 57%, a udio mladih do godina je 17%. U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju invalidne radno sposobne osobe, kao i osobe s oteţanim faktorom zapošljavanja (OFOZ-i). U ukupnom broju nezaposlenih na dan 31.prosinca godine na evidenciji su bile 92 osobe s invaliditetom (5 invalida domovinskog rata, 3 vojna invalida, 5 invalida rada, 39 kategoriziranih mladih osoba i 40 osoba koje su svrstane u kategoriju ostali invalidi), što je za 4 osobe manje u odnosu na stanje krajem godine. Većinu invalidnih osoba čine muškarci (64,1%). Među evidentiranim nezaposlenim osobama nalazile su se i 323 osobe s oteţanim faktorom zapošljavanja i to najviše njih sa kombiniranim zdravstvenim smetnjama. Za razliku od invalidnih osoba, kod OFOZ-a je veće učešće ţena (58,8%) u odnosu na muškarce. 13

15 U ukupnom broju nezaposlenih krajem godine bilo je 9,5% razvojačenih hrvatskih branitelja ili 882 (Dubrovnik 337, Korčula 105, Lastovo 6, Metković 350 i Ploče 84 osobe) što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 1,0% manje. Tabela 6 Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja zadnjeg dana I godine po ispostavama Ispostava Dubrovnik Korĉula Lastovo Metković Ploĉe Indeks 14./13. 87,8 87,5 100,0 110,1 133,3 Pad /\/ Rast 12,2 % 12,5 % 0,0 % 10,1 % 33,3 % Od svih ispostava jedino Dubrovnik i Korčula biljeţe smanjenje broja nezaposlenih branitelja za 12%. Zadnjeg dana prosinca godine bile su evidentirane 843 osobe bez radnog iskustva što je u usporedbi s istim prošlogodišnjim danom za 5,8% manje. Njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti je 9,1%. 14

16 3.1. F l u k t u a c i j a r a d n i k a Fluktuacija nezaposlenosti ovisi o broju novoprijavljenih osoba u evidenciju HZZ-a, što čini ulazak u evidenciju (priljev), te o broju zaposlenih s evidencije i broju brisanih iz evidencije zbog drugih razloga osim zaposlenja koji predstavljaju izlazak (odljev). Na kraju 2014.g. došlo je do manjeg broja ulaska u evidenciju nego izlaska i to za 258 osoba što se prvi put dogodilo gledajući od 2011.g. Grafikon 9 Fluktuacija radne snage od godine HZZ Područni ured Dubrovnik Prema tome, u razdoblju I. - XII godine evidentirano je ukupno novoprijavljenih osoba. Uspoređujući sa godinom ukupan broj novoprijavljenih se povećao za 2,1%, dok u odnosu na godinu je dvostruko povećan. Ovo je najveći priljev otkad se prate podaci u HZZ-u. Isto tako odljev iz evidencije je bio rekordan i to osoba što je povećanje od 9,3% u odnosu na 2013.g. Prema temelju prestanka radnog odnosa, najviše ih je došlo na evidenciju zbog isteka ugovora na određeno vrijeme 4888 ili 45,1%, slijede otkazi zbog isteka rada zaposleniku na sezonskim poslovima 2305 ili 21,3% i poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga 1510 ili 13,9%. Ostali razlozi prestanka radnog odnosa radnika su bili manje zastupljeni.. Prosječan broj novoprijavljenih po jednom mjesecu u iznosio je 902. Najviše osoba se prijavilo u mjesecu listopadu, njih 1769 što znači da ih se u prosjeku dnevno u tom mjesecu prijavljivalo 59 na Zavod. Najmanje ih se prijavilo u mjesecu svibnju (334 osobe). Novoprijavljenih ţena je bilo ukupno 5898, što čini učešće od 54,5% u odnosu na muškarce. Prema obrazovnoj strukturi najviše se prijavilo nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine (3858 ili 35,6%) i sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (3068 ili 28,3%). 15

17 Prema dobi najviše ih se prijavilo mladih od g.(2316 ili 21,4%), nakon kojih su isto mladi u dobi od 20 do 24 (1993 ili 18,4%). Ukupno brisano iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja u godini je bilo 3218 osoba (6,1% više nego godinu prije), od toga brisanih zbog vlastite odluke radnika i nejavljanja u dva uzastopna roka Zavodu bez obavijesti o opravdanim razlozima je 1373 ili 42,7% što čini najviši udio ukupnog broja brisanih iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja. Broj brisanih osoba koje su izašle iz radne snage (umirovljenje, porodiljni i sl.) je 578 ili 17,9%, broj osoba brisanih zbog ne pridrţavanja zakonskih odredbi je 1049 ili 32,6%, a 218 osoba ili 6,8% je brisano zbog ostalih razloga (smrt, preseljenje i sl.). Na trţištu rada postoje zanimanja sa više i manje izraţenom fluktuacijom radnika bez obzira jesu li ona deficitarna i suficitarna. Potpuna fluktuacija nekog zanimanja postignuta je ako je priljev jednak odljevu radnika (koeficijent 1,00) što znači da u tim zanimanjima postoje jednake šanse da lako dobijete kao i da lako izgubite posao. Tabela 7 Fluktuacija 30< prijavljenih radnika prema zanimanjima u evidenciji HZZ Područnog ureda Dubrovnik Zanimanje Prijavljeni u Odjavljeni u Fluktuacijski koeficijent administrativni sluţbenik ,88 automehaniĉar ,10 barmen ,97 ĉistaĉica ,06 ĉuvar ,83 diplomirani ekonomist ,02 diplomirani pravnik ,07 dostavljaĉ ,16 ekonomist ,99 ekonomist marketinga ,15 ekonomist raĉunovodstva i financija ,13 ekonomist turizma i ugostiteljstva ,20 ekonomski sluţbenik ,20 elektroinstalater ,98 elektromehaniĉar ,81 elektrotehniĉar ,95 frizer ,88 glasnogovornik ,95 graċevinski tehniĉar ,79 hotelijersko-turistiĉki sluţbenik ,21 knjigovoċa ,80 komercijalist ,14 16

18 Zanimanje Prijavljeni u Odjavljeni u Fluktuacijski koeficijent komercijalni sluţbenik ,06 konobar ,97 kozmetiĉar ,50 kućni majstor ,96 kuhar ,97 kuhinjski radnik ,01 maser ,44 medicinska sestra ,02 mornar ,92 novinar ,10 njegovatelj starijih i nemoćnih osoba ,09 odgojitelj predškolske djece ,97 poljoprivredni radnik ,98 poljoprivredni tehniĉar ,92 pomoćni konobar ,83 pomoćni kuhar ,05 pralja ,99 prodavaĉ ,96 profesor hrvatskoga jezika ,10 raĉunalni tehniĉar ,07 radnik niskogradnje ,15 radnik u odrţavanju ,07 recepcionar ,83 skladišni radnik ,92 skladištar ,91 slastiĉar ,04 sobarica ,88 stolar ,78 šalterski sluţbenik putniĉke agencije ,00 šumski radnik ,00 transportni radnik ,11 trgovac ,97 uĉitelj razredne nastave ,97 upravni pravnik ,09 vatrogasac ,93 vodiĉ ,00 vodoinstalater ,03 vozaĉ autobusa ,90 vozaĉ lakog dostavnog vozila ,94 vozaĉ osobnog automobila ,95 17

19 vozaĉ teretnog vozila ,92 zidar ,31 Napomena: što je koeficijent bliži jedinici, to je izraženija fluktuacija radnika Dakle, u godini zanimanja s najvećom fluktuacijom (koeficijenti u rasponu od 0,96 1,04) su: barmen, diplomirani ekonomist, ekonomist, elektroinstalater, konobar, kućni majstor, kuhar, kuhinjski radnik, medicinska sestra, odgojitelj predškolske djece, poljoprivredni radnik, pralja, prodavač, slastičar, šalterski sluţbenik putničke agencije, šumski radnik, trgovac, učitelj razredne nastave, vodič, te vodoinstalater. Primjećuje se da je uglavnom riječ o ugostiteljskim usluţnim zanimanjima koja se traţe za vrijeme turističke sezone, ali postoje i ona ekonomska F l u k t u a c i j a r a d n i h m j e s t a Fluktuacije radnika ne bi bilo da ne postoje otvorena radna mjesta na kojima bi se oni mogli javiti i aplicirati za zaposlenje. Rast broja otkaza u odnosu na zapošljavanje u 2014.g.na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije znači da se više radnih mjesta zatvaralo nego što ih se otvaralo. Tabela 8 Fluktuacija radnih mjesta prema ispostavama HZZ PU Dubrovnik u 2014.g. OBILJEŢJE DNŢ Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Otvorena radna mjesta Zatvorena radna mjesta Očuvana radna mjesta Fluktuacijski koeficijent Potpuno nova radna mjesta Udio novih radnih mjesta ,97 0,93 0,98 1,13 1,05 1, ,4 % 9,6 % 5,8 % 1,4 % 9,5 % 26,8 % Evidentan je gubitak od 216 radnih mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji i to najviše na području ispostave Dubrovnik. Unatoč negativnim trendovima, prema ovom pokazatelju ispostave Lastovo, Metković i Ploče su sačuvali više radnih mjesta na kraju 2014.g. Ispostava Ploče ima najveći relativni udio (26,8%) potpuno novih radnih mjesta (novootvoreni poslovi, povećan opseg posla u poduzeću), a Korčula i Lastovo najmanje što govori o sezonskom karakteru radnih mjesta na tim područjima (privremeni poslovi). 18

20 Zanimalo nas je u kojim granama djelatnosti radnici dobivaju najviše otkaza, te gdje se oni najviše i zapošljavaju što dosta govori o gospodarskoj strukturi Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Tabela 9 Zatvorena i otvorena radna mjesta prema djelatnostima u 2014.g. u DNŢ DJELATNOST Broj Broj otkaza zaposlenih Bilanca (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (B) RUDARSTVO I VAĐENJE (C) PRERAĐIVAĈKA INDUSTRIJA (D) OPSKRBA ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE (F) GRAĐEVINARSTVO (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE (I) DJELATNOSTI PRUŢANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŢIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA (M) STRUĈNE, ZNANSTVENE I TEHNIĈKE DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŢNE DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA (S) OSTALE USLUŢNE DJELATNOSTI (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA Ostalo zapošljavanje UKUPNO Na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije dječji vrtići i škole su povećali broj zaposlenih na kraju 2014.g. za 57 radnika. Isto tako javna poduzeća (zavodi, gradovi i općine) imaju 41 radnik više, te galerije i muzeji imaju povećanje broja radnika za 2 osobe. Kako gospodarska kriza najviše zahvaća privatni sektor, vidljiva su velika smanjenja broja radnika u turizmu i ugostiteljstvu (279 radnika manje), građevinarstvu (101 radnik manje) i trgovini (240 radnika manje). Ukupna bilanca radnih mjesta je negativna (216 radnika manje) na kraju godine. Da bi se ovi negativni trendovi počeli smanjivati, potrebno je povećati investicije, pokrenuti one djelatnosti koje nisu mnogo zastupljene u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske ţupanije, a za koje postoji potencijal. Na primjer, to bi mogli biti: vađenje kamena, zbrinjavanje i prerada otpada, proizvodnja energije, raditi na edukaciji za poduzetništvo i upravljanju malih subjekata u prerađivačkoj industriji, razvijati stručni konzalting, informatičku tehnologiju i sl. Treba reći da stopa otvaranja potpuno novih radnih mjesta je niska (10%), a jedino investicijama i novootvorenim poslovima se ona moţe povećati. Broj ljudi koji se zapošljava u Ţupaniji nije 19

21 mali ako uzmemo u obzir sezonske poslove. Međutim, svake godine su ti poslovi iste vrste (stalan sezonac stari posao) i sezonsko zapošljavanje čini skoro 60% u ukupnom zapošljavanju na ovom području što sve govori o razlozima ovako niske stope potpuno novih radnih mjesta. Nova poduzeća, znače nova zapošljavanja radnika ujedno i otvaranje novih radnih mjesta. 4. Z a p o š l j a v a n j e i t r a ž e n i r a d n i c i u Tijekom cijele godine iz evidencije nezaposlenih HZZ - Područnog ureda Dubrovnik ukupno se zaposlilo 7868 osoba, što je za 10,6% više nego godine. Ovo je najveći broj zaposlenih unutar jedne godine otkad se prate kretanja na području Dubrovačkoneretvanske ţupanije. Prosječno se mjesečno zapošljavalo 656 osoba. Gledajući kretanje od davne godine pa do kraja godine, trend ukupnog zapošljavanja je stalno u usponu. Grafikon 10 Kretanje ukupnog broja zaposlenih osoba s evidencije HZZ-a po godinama na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije Računajući ukupan broj zaposlenih prema razini obrazovanja u godini, s najvećim udjelom od 36,2% su zaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, nadalje je 29,1% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, zatim 11,3% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, slijedi 11,1% osoba sa završenom osnovnom školom, te 8,5% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem 20

22 Godina fakulteta i stručnim studijem. Udio zaposlenih osoba sa gimnazijom je bio 3,2%, dok je udio zaposlenih bez završene osnovne škole bio 0,6% od ukupnog broja zaposlenih. Tabela 10 Veriţne postotne promjene broja zaposlenih prema obrazovanju zadnjih 5 godina u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina Gimnazija Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr ,9 47-6, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,2 38-9, , , , , , , , , , , , , , ,6 U godini rast broja zaposlenih je zabiljeţen na svim razinama obrazovanja. Osobe sa završenom osnovnom školom zabiljeţile su najveći relativni rast u zapošljavanju (18,4%), dok je taj rast najmanji bio kod osoba sa završenom višom školom (2,9%). Što se tiče zapošljavanja u ispostavama HZZ-a u godini, sve su zabiljeţile rast indeksa osim Lastova koji je imao pad od 11,5%. Tabela 11 Ukupan broj zaposlenih osoba po ispostavama i godine Ispostava Dubrovnik Korĉula Lastovo Metković Ploĉe Ukupno Muškarci Ţene Ukupno Muškarci Ţene Indeks 113,2 101,9 88,5 117,2 102,3 Pad /\/ Rast 13,2% 1,9% 11,5% 17,2% 2,3% Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu zaposlenih čine osobe od 25 do 29 godina starosti kad ih je u godini ukupno bilo 1778 ili 22,6% u ukupnom zapošljavanju, nakon kojih slijede mladi između 20 i 24 godine starosti, ukupno njih 1514 ili 19,2%. Najveći relativni rast zapošljavanja na međugodišnjoj razini ostvarila je dobna skupina od 60 do 64 godine i to 22,1% više u odnosu na godinu. Osoba u dobi od 45 do 54 godina se ukupno manje zaposlilo nego godinu prije. 21

23 Tabela 12 Ukupan broj zaposlenih osoba po dobi i godine Dob Pad/\/Rast 2014./ ,2% 14,8% 14,6% 9,5% 12,8% 8,3% 1,5% 0,6% 4,5% 22,1% Ukupan broj onih koji su se zaposlili u našoj zemlji bio je 7812 osoba, dok su se u inozemstvu zaposlilo ukupno 56 osoba. Riječ je o sezonskim poslovima u Njemačkoj i zapošljavanju pomoraca. Tabela 13 Zapošljavanje u inozemstvu u 2014.g. Zemlja zaposlenja Broj osoba NJEMAĈKA 28 AUSTRIJA 5 BOSNA I HERCEGOVINA 4 ITALIJA 3 LIBERIJA 3 PANAMA 3 FRANCUSKA 2 VELIKA BRITANIJA I SJ. IRSKA 2 SJEDINJENE AMERIĈKE DRŢAVE 2 BELGIJA 1 IRSKA 1 MALTA 1 CIPAR 1 U zapošljavanju iz evidencije bitno je također reći koliko su zaposleni dugo čekali na zaposlenje. Od 7868 osoba koje su našle posao, njih 7117 ili 90,4% je čekalo zaposlenje do godinu dana. Od 1 do 3 godine čekalo je njih 655 ili 8,3%, a od 3 godine pa nadalje njih 96 ili 1,2%. Prema tome, vidljivo je da se jako mali broj osoba zaposli koji čekaju posao barem 3 godine i više, što još jednom govori o problemu dugotrajne nezaposlenosti. Prema NKD iz godine, najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pruţanja smještaja i usluţivanja hrane 2699 (34,3%), trgovine 1349 (17,1%), te administrativnim, pomoćnim i usluţnim djelatnostima 576 (7,3%). Zastupljenost ostalih djelatnosti je bila dosta manja. 22

24 4.1. P r i j a v l j e n e p o t r e b e z a r a d n i c i m a U razdoblju I. do XII godine poslodavci iz svih oblika vlasništva traţili su ukupno putem HZZ Područnog ureda Dubrovnik 4814 radnika, što je za 9,4% više nego u godini. Traţeno osoba na neodređeno vrijeme je bilo 649 ili 13,5%, a na određeno 3745 ili 77,8%. Traţeno je također 16 pripravnika i 390 osoba za stručno osposobljavanje za rad. Treba napomenuti da poslodavci od početka travnja godine više nisu obvezatni prijavljivati traţene radnike ukoliko ne ţele usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nadalje, svake godine se uočava da se određeni broj prijava ne moţe realizirati zbog neusklađenosti ponude i potraţnje za radom (dobne, kvalifikacijske ili ne posjedovanja specifičnih znanja koja poslodavci od nezaposlenih osoba traţe), pri čemu dolazi do deficitarnosti u nekim zanimanjima. U slijedećoj tabeli su prikazana zanimanja s brojem od 7 i više traţenih radnika tijekom i broj nezaposlenih zadnjeg dana godine da bismo uvidjeli ponudu i potraţnju radnika te koja su od tih zanimanja deficitarna, a koja suficitarna. Tabela 14 Ponuda i potraţnja radnika u 2014.g. prema vrsti zanimanja u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji Šifra i naziv zanimanja (NKZ) Traţeno radnika u Nezaposleni Suficit / deficit ( ) diplomirani graċevinski inţenjer ( ) doktor medicine ( ) magistar farmacije ( ) profesor hrvatskoga jezika ( ) profesor povijesti ( ) profesor psihologije ( ) profesor sociologije ( ) profesor tjelesne i zdravstvene kulture ( ) profesor matematike ( ) profesor kemije ( ) uĉitelj hrvatskoga jezika ( ) uĉitelj engleskoga jezika ( ) uĉitelj glazbene kulture ( ) uĉitelj matematike ( ) uĉitelj fizike ( ) uĉitelj djece s razvojnim teškoćama ( ) glasnogovornik ( ) diplomirani pravnik

25 Šifra i naziv zanimanja (NKZ) Traţeno radnika u Nezaposleni Suficit / deficit ( ) diplomirani ekonomist ( ) psiholog ( ) diplomirani socijalni radnik ( ) novinar ( ) akademski klavirist ( ) graċevinski tehniĉar ( ) graċevinski inţenjer ( ) elektrotehniĉar ( ) inţenjer/medicinski elektroniĉki ureċaji ( ) informatiĉar ( ) medicinski laboratorijski tehniĉar ( ) medicinski laboratorijski inţenjer ( ) sanitarni tehniĉar ( ) fizioterapeut ( ) viši fizioterapeut ( ) medicinska sestra ( ) viša medicinska sestra ( ) primalja ( ) uĉitelj razredne nastave ( ) nastavnik ( ) odgojitelj predškolske djece ( ) suradnik u praktiĉnoj nastavi ( ) zastupnik osiguranja ( ) ekonomist turizma i ugostiteljstva ( ) turistiĉki animator ( ) komercijalist ( ) voditelj poslovnice prodaje ( ) ekonomist marketinga ( ) trgovaĉki posrednik ( ) ekonomist raĉunovodstva i financija ( ) ekonomist ( ) socijalni radnik ( ) knjigovoċa ( ) skladištar ( ) administrativni sluţbenik ( ) šalterski sluţbenik putniĉke agencije ( ) hotelijersko-turistiĉki sluţbenik

26 Šifra i naziv zanimanja (NKZ) Traţeno radnika u Nezaposleni Suficit / deficit ( ) recepcionar ( ) vodiĉ ( ) hotelska domaćica ( ) pomoćni kuhar ( ) kuhar ( ) kuhar, majstor ( ) peĉenjar ( ) pomoćni konobar ( ) konobar ( ) barmen ( ) natkonobar ( ) njegovatelj starijih i nemoćnih osoba ( ) frizer ( ) kozmetiĉar ( ) maser ( ) vatrogasac ( ) ĉuvar ( ) vratar ( ) kupališni spasilac ( ) prodavaĉ ( ) trgovaĉki demonstrator i prodavaĉ ( ) vrtlar ( ) zidar ( ) armiraĉ ( ) tesar ( ) elektroinstalater ( ) elektriĉar odrţavanja ( ) kućni majstor ( ) elektrozavarivaĉ ( ) brodobravar ( ) bravar ( ) automehaniĉar ( ) izraċivaĉ tradicijskih predmeta ( ) pekar ( ) pekar bureka i pizze ( ) slastiĉar ( ) stolar

27 Šifra i naziv zanimanja (NKZ) Traţeno radnika u Nezaposleni Suficit / deficit ( ) graditelj plastiĉnih plovila ( ) vozaĉ osobnog automobila ( ) vozaĉ lakog dostavnog vozila ( ) vozaĉ autobusa ( ) vozaĉ teretnog vozila ( ) ĉistaĉica ( ) sobarica ( ) kuhinjski radnik ( ) pralja ( ) dostavljaĉ ( ) ĉistaĉ ulica ( ) kupališni radnik ( ) vrtlarski radnik ( ) radnik niskogradnje ( ) radnik visokogradnje ( ) radnik u odrţavanju ( ) laboratorijski radnik ( ) hotelski radnik ( ) skladišni radnik Gledano prema rodovima zanimanja u godini najviše su traţena usluţna i trgovačka zanimanja (30,7%), jednostavna zanimanja (24,9%), inţenjeri i tehničari (15,9%), stručnjaci i znanstvenici (12,8%), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (7,5%), uredski i šalterski sluţbenici (4,8%), rukovatelji strojevima i vozilima (2,8%), poljoprivrednici, lovnouzgojni, šumarski radnici i ribari (0,2%) i čelnici, duţnosnici, te direktori (0,2%). Što se samih vrsta zanimanja tiče, iz navedene tabele se vidi da su poslodavci najviše imali potrebu za konobarima, kuharima, kuhinjskim radnicima, prodavačima, čistačicama i sobaricama. Poslodavci nisu zadovoljili potrebu za ovim zanimanjima, odnosno deficitarna zanimanja su: doktor medicine, profesor matematike, medicinska sestra, viša medicinska sestra, učitelji u školama, odgojitelj predškolske djece, trgovački posrednik, zaštitar, tesar, graditelj plastičnih plovila, te sobarica. Problem deficitarnosti kao i općenito velike nezaposlenosti nastojao se ublaţiti kroz međumjesno posredovanje unutar Republike Hrvatske, sezonsko zapošljavanje, pokušaje promjene politike upisa u srednje škole, kao i kroz provedbu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja kojeg donosi Vlada RH. Suficitarna zanimanja u godini su: diplomirani ekonomist, ekonomist, ekonomski sluţbenik, skladišni radnici i prodavači.(vidi tabelu) 26

28 4.2. S e z o n s k o z a p o š l j a v a n j e Prema statističkim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, sezonsko zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji je najčešće zastupljeno u djelatnostima pruţanja smještaja, te pripreme i usluţivanja hrane. U posljednjih 11 godina broj zaposlenih sezonaca sa područja cijele Dubrovačkoneretvanske ţupanije se konstantno povećavao, dok je prvi pad zabiljeţen u godini koji se nastavio sve do kraja godine. U 2010.g. došlo je do rasta zapošljavanja sezonskih radnika koji doseţe svoju najveću apsolutnu brojku u godini od 4500 zaposlenih. Tabela 15. Sezonsko zapošljavanje u posljednjih 11 godina po ispostavama Ispostava Indeks 2014./ Dubrovnik ,6 Korĉula ,2 Lastovo ,7 Metković ,2 Ploĉe ,1 Ukupno ,3 Dakle, ukupan broj sezonaca u godini je bio 4536 što je za 22,3% više nego prethodne godine kad ih je bilo Ispostava Metković je imala porast od čak 42,2%. Tabela 16 Zapošljavanje sezonske radne snage po mjesecima u i g. Mjesec Godina Godina Indeks 2014./2013. Sijeĉanj ,0 Veljaĉa ,3 Oţujak ,1 Travanj ,8 Svibanj ,9 Lipanj ,6 Srpanj ,7 Kolovoz ,9 Rujan ,0 Listopad ,0 Studeni ,4 Prosinac ,0 UKUPNO ,3 27

29 Iz tabele se vidi da je najveće zapošljavanje sezonaca tijekom 2014.g. bilo u mjesecu travnju (1283 osobe), zatim slijede svibanj i lipanj. Zaključuje se da je turistička sezona počela malo ranije nego godine kada je glavina zapošljavanja bila ostvarena isto u svibnju. Najveći relativni rast indeksa se dogodio u siječnju, te u rujnu godine. Poslodavci kada ne mogu pronaći sezonske radnike unutar regije, potraţuju radnike iz drugih hrvatskih ţupanija. Hrvatski zavod za zapošljavanje međumjesnim posredovanjem pronalazi radnike za rad na sezonskim poslovima. U godini udio međumjesnog posredovanja u ukupnom sezonskom zapošljavanju je bio 36,5%. Ukupno je zaposleno 1657 radnika (4,8% više nego 2013.) i to najviše s područja Osječko-baranjske ţupanije. Grafikon 11 Zapošljavanje sezonske radne snage iz drugih ţupanija RH u

30 5. M a t e r i j a l n o p r a v n a z a š t i t a u Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora: ispuniti uvjet prethodnog rada, radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, u zakonskom roku se mora prijaviti nadleţnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj kao i na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj te vrijeme koje je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje. Zakonom su taksativno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno sluţbe, kad nezaposlena osoba ne moţe ostvariti pravo na novčanu naknadu. Nezaposlena osoba ne moţe ostvariti novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno sluţba prestala: - zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, - pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, - zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vjeţbeničkog staţa, odnosno nije u propisanom roku poloţila stručni ispit, - zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno sluţbene duţnosti, - zbog izdrţavanja kazne zatvora duţe od 3 mjeseca. Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno sluţbe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos prestao na neki od gore navedenih načina. Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos odnosno sluţba pisanim sporazumom ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno sluţbe, došlo zbog premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, te promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga te kada je sporazum o prestanku radnog odnosa sklopljen na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu. 29

31 Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa prijaviti Zavodu, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propusti rok od 30 dana, moţe se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.. Posljednjih 10 godina prosječan broj korisnika novčane naknade u HZZ Područnom uredu Dubrovnik se kretao u rasponu od 1466 do 2285 osoba. Najmanji broj je bio u godini, a najveći u 2004.g. Udio korisnika novčane naknade (29,2%) u prosječnom broju nezaposlenih je bio najveći godine. U godini prosječno korisnika je bilo 1466 što je 15,8% manje nego u 2013.g. Grafikon 12 Kretanje broja nezaposlenih i korisnika novčane naknade po godinama na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije Prateći kretanje ukupnog broja korisnika novčane naknade po mjesecima u godini, evidentno je najviše korisnika (2306 nezaposlenih) bilo u mjesecu prosincu, a najmanje (972 nezaposlena) u mjesecu rujnu. Prema ispostavama HZZ Područnog ureda Dubrovnik na kraju godine stanje je bilo slijedeće: Tabela 17 Korisnici novčane naknade na kraju i godine po ispostavama na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije Mjesec UKUPNO DUBROVNIK KORČULA LASTOVO METKOVIĆ PLOČE Indeks 105,2 122,6 106,2 129,4 72,4 91,1 30