ISSN god. XXXIII METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

Транскрипт

1 ISSN god. XXXIII METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

2 Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac

3 DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD ZAGREB, GRIČ 3 UDK METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN 5 / GODINA XXXIII SVIBANJ 2019.

4 METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN IZDAJE Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 dragojlovic@cirus.dhz.hr Glavna i odgovorna urednica Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika Uređivački odbor dr. sc. Branka Ivančan-Picek mr. sc. Dragoslav Dragojlović Davor Nikolić, dipl. inž. dr. sc. Cleo Kosanović Gordana Bušelić, mag. math. dr. sc. Alica Bajić dr. sc. Vlasta Tutiš Dubravka Rasol, dipl. inž. Lektorica Grafičko tehnički urednik Stalni suradnici mr. sc. Ivančica Mihovilić Ivan Lukac, graf.inž. dr. sc. Mislav Anić Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Lidija Cvitan Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Ivana Marinović, mag. phys.-geophys. Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Davor Nikolić, dipl. inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

5 Sadržaj VREMENSKE PRILIKE... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.)... 7 Analiza proljeća po tipovima vremena (Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž., Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys. Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Lidija Cvitan) SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. inž. min.) AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU GODINE (Davor Nikolić, dipl. inž.) ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI (pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.)... 58

6

7 BILTEN 5 / VREMENSKE PRILIKE Sinoptička situacija Marija Mokorić, dipl. inž. 1. i 2. svibnja je bilo djelomice i pretežno sunčano te ugodno toplo vrijeme. Ponegdje je bilo malo kiše ili kratkotrajnog pljuska. Prizemno je bilo polje srednjeg tlaka zraka, a po visini je počeo pritjecati razmjerno topao zrak. Ipak, zbog prisustva manje količine vlažnog zraka u početku je još ponegdje bilo malo kiše, a poslijepodne uslijed konvekcije I lokalnog pljuska. Zapuhao je južni i jugozapadni vjetar, a na Jadranu jugo. 3. svibnja je bilo promjenljivo, ponegdje sa slabom kišom, ali se zadržalo razmjerno toplo. I dalje je puhao jugozapadnjak, na Jadranu jugo. Nad našim predjelima je bilo polje sniženog tlaka zraka, a ispred hladne fronte i visinske doline pritjecao je malo vlažniji te razmjerno topao zrak. Stoga je bilo povremeno više oblaka i ponegdje malo kiše. Ciklonalno polje se nalazilo nad zapadnom i dijelom sjeverne Europe. Između 4. i 6. svibnja je bilo većinom umjereno do pretežno oblačno s povremenom kišom i pljuskovima s grmljavinom, a u gorju je bilo snijega. Zapuhala je bura i sjeverozapadnjak. Bura je bila mjestimice olujna s orkanskim udarima, a u unutrašnjosti je puhao sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Zahladilo je, te je maksi- Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 5. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 5. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 6. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 6. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd).

8 8 BILTEN 5 / 2019 Slika 5. Prizemna sinoptička situacija 13. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 6. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 13. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). malna temperatura zraka bila od 5 do 15 C, u Dalmaciji i malo viša. Preko naše zemlje premjestila se visinska dolina i hladna fronta u sklopu ciklone koja je imala središte nad Genovskim zaljevom. Sekundarno središte je bilo nad sjevernim Jadranom i premještalo se preko Jadrana. S premještanjem ciklone i visinske doline pritjecao je razmjerno hladan zrak, pa je u gorju bilo snijega. Količina oborine bila je uglavnom umjerena, tek ponegdje obilna. Jugo i jugozapadnjak na Jadranu zamijenila je bura i sjeverozapadnjak, najprije na sjevernom dijelu. I u unutrašnjosti je bilo razmjerno vjetrovito s sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom. 7. i 8. svibnja je bilo pretežno sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice sa slabim mrazom, dok je danju bilo toplije. Vjetar je okrenuo na južni i jugozapadni, a na Jadranu na jugo. Ciklona se premjestila istočnije od Hrvatske, na područje Crnog mora, a sa zapada je ojačala anticiklona. Po visini je prolazno ojačao greben te je zatoplilo tijekom dana. Vjetar je oslabio, razvedrilo se te je uslijed prisustva razmjerno svježeg zraka i dodatnog noćnog ohlađivanja u unutrašnjosti bilo slabog mraza, posebice po gorskim kotlinama, ali i ponegdje u Posavini. Mraz je na 5 cm visine od tla bio još prisutniji. 8. svibnja je u zapadnim predjelima u drugom dijelu dana bilo sve oblačnije, južni vjetar i jugo su jačali, a ponegdje je bilo i kiše. 9. svibnja je bilo pretežno oblačno i razmjerno svježe s povremenom kišom, lokalno i grmljavinom. Oborina je mjestimice bila obilna, osobito u zapadnim predjelima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na Jadranu je puhalo umjereno i jako jugo. Preko naše zemlje premjestila se hladna fronta u sklopu prostrane ciklone u sklopu koje je nastalo sekundarno središte nad sjevernim Jadranom. Stoga je posvuda bilo kiše, na Zavižanu i susnježice. 10. i 11. svibnja je bilo djelomice i pretežno sunčano te toplije. Ponovno je zapuhalo jugo i jugozapadnjak. Prizemno je bilo polje povišenog i srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a po visini je u početku bio termobarički greben, a zatim je ojačalo jugozapadno strujanje. Stoga je potkraj razdoblja bilo na zapadu zemlje više oblaka i ponegdje kiše. Između 12. i 15. svibnja su bile ekstremne vremenske prilike. Bilo je mjestimice obilne oborine te jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra u unutrašnjosti, a na Jadranu jake bure s olujnim i orkanskim udarima. Temperatura zraka je bila znatno niža od prosjeka, pa je u najvišem gorju bilo snijega. Palo je i 20 cm novog snijega. Potkraj perioda snijega je bilo i u nižem gorju. Državni hidrometeorološki zavod je izdao upozorenja na opasne vremenske prilike-mjestimice ekstremne oborine i olujan vjetar. U središnjoj Hrvatskoj, pa i na zagrebačkom području olujan sjeveroistočni i sjeverni vjetar je posebice 13. svibnja uzrokovao veliku materijalnu štetu. Brzina vjetra je bila i oko 120 km/h. 12. svibnja ciklona iz Genovskog zaljeva premjestila se nad Tirensko more i stacionirala. Po visini se premještala dolina, a s pritjecanjem hladnog zraka nad Tirenskim morem i južnom Italijom nastala je duboka visinska ciklona koja je bila i u visokim slojevima atmosfere. Sa sjeverozapada kontinenta jačao je prema našim krajevima ogranak snažne anticiklone uzrokujući velike gradijente u tlaku zraka, a posljedica je bio jak i olujan vjetar, posebice u zapadnim dijelovima unutrašnjosti. Jaka bura se do kraja razdoblja proširila na cijeli Jadran. Lokalno je bilo pljuskova i grmljavine, a izražene kiše bilo je osobito na Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj, gdje su oboreni i neki rekordi, primjerice u Delnicama i

9 BILTEN 5 / Slika 7. Prizemna sinoptička situacija 14. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 8. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 14. svibnja (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). na Plitvičkim jezerima. Stoga je bilo bujičnih poplava, a porasli su i vodostaji rijeka koje su se izlile na području Karlovca i Hrvatske Kostajnice. Po kriterijima srednje brzine vjetra veće od 10 m/s (40km/h), s još većim maksimumima nad sjeverozapadnim i središnjim dijelovima naše zemlje, bila je niska mlazna struja koja se dalje premještala prema jugu. 16. i 17. svibnja je na Jadranu bilo barem djelomice sunčano, a u unutrašnjosti je uz promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme bilo nestabilnije, ponegdje s kišom i grmljavinom. Malo je zatoplilo. Prizemno je bilo polje srednjeg izjednačenog tlaka zraka, visinska ciklona je oslabila i pomaknula se istočnije od naše zemlje. Po visini se s juga Jadranu približio termobarički greben te je na Jadranu bilo sunčanije i toplije s rijetkim lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U unutrašnjosti se zadržavao vlažan zrak, ujutro je ponegdje bilo magle, ali je bilo i kiše, lokalno praćene grmljavinom. 18. svibnja je u Dalmaciji bilo pretežno, a u kontinentalnim krajevima i na sjevernom Jadranu djelomice sunčano i toplije u odnosu na prethodne dane s tek rijetkim lokalnim nestabilnostima. Prizemno je bilo većinom polje srednjeg ili malo sniženog tlaka zraka, a po visini je jačalo jugozapadno strujanje na prednjoj strani visinske doline. Bilo je razmjerno toplo s dosta sunčanog vremena, ali ne posve stabilno. Zapuhao je jugozapadnjak i jugo. Između 19. i 22. svibnja je bilo vrlo promjenljivo i nestabilno vrijeme s mjestimičnom kišom i pljuskovima s grmljavinom te razmjerno toplo. Vjetar je bio većinom jugozapadni i južni, a na Jadranu i jugo. Slika 9. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 5. svibnja godine u UTC (izvor EUMETSAT) Slika 10. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 6. svibnja godine u 6.45 UTC (izvor EUMETSAT)

10 10 BILTEN 5 / 2019 Slika 11. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 9. svibnja godine u 7.45 UTC (izvor EUMETSAT) Slika 12. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 13. svibnja godine u 7.45 UTC (izvor EUMETSAT) Prizemno je bilo polje srednjeg sniženog tlaka zraka. U jugozapadnoj visinskoj struji preko naše zemlje u visinskim dolinama premještao se vlažan zrak. Stoga je bilo vrlo nestabilno te je uz grmljavinu i pljuskove bilo ponegdje i tuče. Od 23. do 25. svibnja je bilo pretežno sunčano i ugodno toplo s kratkotrajnim lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Prizemno je bio ogranak anticiklone, a po visini u početku sjeverozapadno strujanje, a zatim slabo izražen termobarički greben. Ujutro je u unutrašnjosti mjestimice bilo magle. Vjetar je bio većinom slab. 26. svibnja našim predjelima se sa zapada približila visinska dolina te je pritjecao razmjerno vlažan i nestabilan zrak. Prizemno se tlak zraka snižavao. Bilo je djelomice sunčano s više oblaka na Jadranu i priobalju gdje je osobito prema kraju dana bilo lokalnih pljuskova i grmljavine. Bilo je jugozapadnog vjetra i juga. Bilo je razmjerno toplo. Slika 13. Radarska slika oborine 14. svibnja (izvor RC Bilogora-DHMZ). Zatim je od 27. do 31. svibnja bilo vrlo promjenljivo i nestabilno vrijeme s čestom kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice i obilnim, a bilo je i pojave tuče. Dnevna temperatura zraka je bila malo niža u odnosu na prethodne dane. 27. svibnja je na prednjoj strani doline u naše krajeve pritjecao vrlo nestabilan i vlažan zrak, a nad srednjim Sredozemljem je bilo plitko ciklonalno polje. Stoga je bilo umjereno i pretežno oblačno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na Jadranuu i umjerenim do jakim, ponegdje ii olujnim jugom. Zatim se 28. svibnja premjestila hladna fronta i visinska dolina, a nad Genovskim zaljevom je nastala ciklona. S ppritjecanjem svježeg zraka sa sjevera i sjeverozapada kontinenta visinska ciklona se produbila i zadržavala nad dijelom srednje i istočne Europe, te je dominantno utjecala na vrijeme. Bilo je promjenljivo do pretežno oblačno s učestalom kišom i lokalnim nestabilnostima te razmjerno svježe. Povremeno je puhao južni i jugozapadni vjetar te jugo. Sa slabljenjem visinske ciklone 31. svibnja je u većem dijelu zemlje bilo sunčanije i toplije, a i lokalne nestabilnosti su bile rjeđe i kratkotrajnije. Prve dvije dekade svibnja su obilježile učestale i nagle promjene vremena, te su zabilježene obilne oborine. Bilo je i zahlađenja, te je 5.i 6. svibnja u gorju padao snijeg, a na Jadranu je bura mjestimice imala olujne i orkanske udare. S hladnom frontom i ciklonom u naše predjele dospio je hladan zrak, a s jačanjem anticiklone razvedrilo se te je uslijed noćnog ohlađivanja 7. svibnja u unutrašnjosti mjestimice bilo slabog mraza. Novo, još izrazitije zahlađenje, se dogodilo 13. i 14. svibnja kada je s premještanjem niske mlazne struje bilo izrazito vjetrovito, a snijega je 14. i 15. svibnja ponovno bilo u gorju. U trećoj dekadi mjeseca i dalje je bilo prodora vlažnog, ali više ne tako hladnog zraka. Od 27. svibnja, pa do kraja mjeseca dominantan utjecaj na vrijeme imala je visinska ciklona koja je uzrokovala vrlo nesta-

11 BILTEN 5 / bilno vrijeme, mjestimice s obilnom kišom, te je bilo i bujičnih poplava. Slike 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 prikazuju prizemnu i visinsku (AT 500 hpa) 5. i 6. te 13. i 14. svibnja godine (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slike 9, 10, 11 i 12 su satelitske snimke oblaka 5., 6., 9. i 13. svibnja (izvor EUMETSAT). Slika 13 je radarska snimka oblaka 14. svibnja (izvor RC Bilogora-DHMZ). Analiza proljeća godine po tipovima vremena Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž. Krunoslav Mikec, dipl. inž. Uvod Proljeće godine (ožujak, travanj, svibanj) su karakterizirale ekstremne vremenske prilike. Klimatološka analiza pokazuje da su osobito ožujak te u manjoj mjeri travanj bili topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka ( ), dok je svibanj bio znatno hladniji. Mjesečna količina oborine je u odnosu na isto referentno razdoblje u ožujku bila uglavnom manja od srednjaka, a u travnju te osobito svibnju veća. Pregledom sinoptičkih situacija uočava se da je u ožujku bilo duljih razdoblja dominantnog južnog i jugozapadnog visinskog strujanja te utjecaja termobaričkog grebena, što je doprinijelo iznadprosječnoj toplini. Povremeno su se preko naše zemlje premještale hladne fronte i visinske doline, a sredozemne ciklone su se svojom glavninom premještale južnije od naših krajeva, pa stoga oborine nisu bile prečeste i ekstremne. S obzirom na sinoptičke situacije s jačanjem grebena anticiklone prema Jadranu i ciklona smještenih južnije, bilo je jake i olujne bure na Jadranu, a jakog vjetra bilo je i u kontinentalnom dijelu zemlje, primjerice 25. i 26. ožujka. U travnju su prodori vlažnog, ali i razmjerno toplog zraka bili učestaliji nego prethodnog mjeseca. Hladne fronte su se premještale na istok i jugoistok preko naših predjela, a sredozemne ciklone ulazile su na područje Jadrana i premještale se na jugoistok, a povremeno preko kopnenog dijela na istok donoseći obilne oborine. Uz visinsko meridionalno strujanje s juga i jugozapada, te prisustvo termobaričkog grebena za ovogodišnji travanj karakteristično je i sjeverno i sjeverozapadno meridionalno strujanje koje je prekidalo topla razdoblja. Nakon tih prodora i pritjecanja razmjerno hladnog zraka prizemno i u višim slojevima atmosphere te s prizemnim jačanjem ogranka anticiklone sa zapada i sjeverozapada Europe, na Jadranu je bilo vjetrovito s burom. U svibnju su prodori vlažnog i hladnog zraka bili češći i dugotrajniji nego u travnju. Bilo je obilne oborine, jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, na Jadranu bure, snijega u gorju i mraza u unutrašnjosti. U gorju je padao snijeg 5. i 6. svibnja, a na Jadranu je bura mjestimice imala olujne i orkanske udare. S hladnom frontom i ciklonom u naše predjele dospio je hladan zrak, a s jačanjem anticiklone razvedrilo se te je uslijed noćnog ohlađivanja 7. svibnja u unutrašnjosti mjestimice bilo mraza. Novi izraženi prodor koji je u cijeloj zemlji donio ekstremne vremenske prilike dogodio se od 12. do 15. svibnja. Ciklona iz Genovskog zaljeva premjestila se 12. svibnja nad Tirensko more i stacionirala. Po visini se premještala dolina, a s pritjecanjem hladnog zraka nad Tirenskim morem i južnom Italijom nastala je duboka visinska ciklona. Sa sjeverozapada kontinenta jačao je prema našim krajevima ogranak snažne anticiklone uzrokujući velike gradijente u tlaku zraka, a posljedica je bio jak i olujan vjetar, posebice u zapadnim dijelovima unutrašnjosti. Jaka bura se do kraja razdoblja proširila na cijeli Jadran. Drugu polovinu mjeseca obilježilo je vrlo promjenljivo i nešto toplije vrijeme. I dalje je bilo povremenih premještanja atmosferskih sustava, ali je vremenske prilike najviše obilježila visinska situacija. Nad našim predjelima u višim slojevima atmosphere kružio je vlažan i nestabilan zrak u prevladavajućoj ciklonalnoj cirkulaciji. Stoga je bilo obilne kiše, pljuskova, ponegdje praćenih grmljavinom i tučom čemu je doprinijelo i zagrijavanje atmosfere. Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mjesečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremensku sliku u proljetnoj sezoni. Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima. Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km na izobarnoj plohi AT 500 hpa, te na visini oko 1.5 km na izobarnoj plohi AT 850 hpa. Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom. Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC. Ožujak Prema srednjem se mjesečnom stanju u ožujku na izobarnoj plohi AT 500 hpa (slika 14) od jugozapada pružao greben koji je dosezao i do naših krajeva, ali slabo izražen. Iznad zapadne Europe i zapadnog Sredozemlja bila je plitka dolina, a iznad većeg su dijela sjeverne polovice Europe izolinije bilo položene zonalno. Na izobarnoj plohi AT 850 hpa prema srednjem mjesečnom stanju greben koji se pružao od jugozapada bio je jače izražen nego na većoj visini, i u takvim

12 12 BILTEN 5 / 2019 Slika 14. Srednje mjesečno stanje atmosfere u OŽUJKU na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). Slika 15. Srednje mjesečno stanje atmosfere u TRAVNJU na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). okolnostima u naše je krajeve pritjecao razmjerno topao i suh zrak. Travanj Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hpa u travnju (slika 15) se od Grenlanda pružala duboka dolina čija je os dosezala preko Alpa sve do sjevera Italije. Iznad Skandinavije je bio greben koji je zahvaćao i veći dio istočne Europe. Iznad naših krajeva bilo je bezgradijentno polje izohipsi u kojem je bilo povremenih prodora vlažnog zraka, a uz meridionalno strujanje sa sjevera nam je pritjecao i relativno hladan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hpa dolina je bila još dublja nego na AT 500 hpa, te se pružala sve do Balkanskog poluotoka, a jače je izražen bio i greben iznad sjevera kontinenta. Svibanj U svibnju je na izobarnoj plohi AT 500 hpa (slika 16) prema srednjem mjesečnom stanju iznad naših krajeva bila os duboke doline koja se pružala sve od krajnjeg sjevera kontinenta do Sredozemlja. U takvim okolnostima često nam je pritjecao, te se iznad nas zadržavao hladan i vlažan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hpa prema srednjem mjesečnom stanju također je bila dolina iznad nas. A zapad i osobito jugozapad Europe bio je pod utjecajem grebena koji je bio prisutan i na izobarnoj plohi AT 500 hpa. Rezultati i diskusija Unutrašnjost Hrvatske Analiza vremenskih režima za proljeće u unutrašnjosti Hrvatske (slika 17) pokazuje kako je najveću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je zabilježen u oko 70% dana tijekom cijele sezone. Češći je pritom bio u ožujku i travnju, a zamjetno ga je manje bilo u svibnju. Oborinski je režim bio podjednako čest kao što je bilo uobičajeno u referentnom razdoblju , pri čemu je njegova učestalost bila najveća u svibnju kada je 10 dana imalo neki od tipova koji pripadaju tom režimu. Od ostalih režima izdvojiti se može samo vjetrovni režim kojega je bilo zamjetno manje nego što je

13 BILTEN 5 / Slika 16. Srednje mjesečno stanje atmosfere u SVIBNJU na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). uobičajeno tijekom cijele sezone, ali svi dani u kojima je ovog proljeća zabilježen bili su u svibnju. Analiza vremenskih tipova (slika 18) pokazuje da je ovog proljeća najčešći vremenski tip bio bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje s relativnom frekvencijom dvostruko većom nego u referentnom razdoblju On u ožujku nije zabilježen niti jedanput, no zato je u travnju bilo 8, a u svibnju čak 10 dana s ovim tipom. Potom slijede bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) te greben visokog tlaka (g), tipovi koji također pripadaju radijacijskom režimu. Prizemni tipovi vremena s bezgradijentnim poljem, anticiklonalnim te osobito ciklonalnim, bili su povezani s visinskim stanjem u kojem je često iznad nas bila visinska dolina ili ciklona te se iznad nas zadržavao vlažan te relativno hladan zrak. Od tipova povezanih uz djelovanje anticiklone, razmjerno su veliku učestalost imali prednja (istočna) strana anticiklone (V1) te donja (južna) strana anticiklone (V2) koji su se uglavnom pojavljivali u ožujku. Od tipova vremena koji pripadaju oborinskom režimu relativno su česti bili oni vezani uz prolazak doline (Dol1 i Dol2), dok su oni povezani s prolaskom ciklona bili manje česti nego što je uobičajeno. Pritom su južno (SS) i jugozapadno stanje (SWS), koji također pripadaju oborinskom režimu, zabilježeni u dane obilježene jakim vjetrom više nego oborinom u ožujku i travnju. A u svibnju su 3 dana imala tip vremena sjeveroistočno stanje (NES). To je tip koji pripada vjetrovnom režimu. Sjeverni Jadran Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je radijacijski režim, isto kao i u unutraš- Slika 17. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske

14 14 BILTEN 5 / 2019 Slika 18. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske Slika 19. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran njosti, imao najveću relativnu frekvenciju zabilježen je u oko 62% dana, što je za oko 15% više od prosjeka za razdoblje (slika 19). Kao u unutrašnjosti, češći je bio u ožujku i travnju nego u svibnju. Oborinskog je režima bilo oko prosjeka za razdoblje On je češći bio u travnju te posebno u svibnju, a zamjetno rjeđi u ožujku. Vjetrovni je režim bio malo češći nego što je uobičajeno. Pritom u travnju nije zabiježen, u svibnju je zabilježen samo 3 puta, a u ožujku je 6 dana bilo obilježeno jakom burom te je stoga imalo ovaj vremesnki režim. Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 20) pokazuje kako je ovog proljeća, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bio tip bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje s relativnom frekvencijom od oko 24%, što je zamjetno više od prosječnih 10%. U svibnju je pritom 12 dana imalo ovaj tip vremena, u travnju 9, a u ožujku nije zabilježen. Potom slijedi tip bezgradijentno anticiklonalno (Ba) polje koji je zabilježen tijekom proljetne sezone ukupno 15 puta. Nakon njega najveću je relativnu frekvenciju imao tip greben visokog tlaka (g), koji kao i prethodna dva tipa pripada radijacijskom režimu. Od ostalih tipova koji pripadaju toj grupi izdvojiti se može tip donja (južna) strana anticiklone (V2) koji je, kao i u unutrašnjosti, imao relativnu frekvenciju sličnu prosječnoj. A tip prednja (istočna) strana anticiklone bio je ovdje zamjetno rjeđi nego u unutrašnjosti. Naime, dok se preko Alpa do unutrašnjosti pružala anticiklona, područja uz Jadran bila su između anticiklone na sjeverozapadu i ciklone prema jugoistoku. Stoga su češći bili dani s vjetrovnim tipovima vremena, kao što su sjeveroistočno prijelazno stanje

15 BILTEN 5 / Slika 20. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran Slika 21. Relativne čestine vremenskih režima za PROLJEĆE za srednji i južni Jadran (NES) te osobito istočno prijelazno stanje (ES). U dane s tim tipovima vremena na sjevernom je Jadranu glavno obilježje vremena bila bura i najčešći su bili u ožujku. Od vremenskih tipova koji pripadaju oborinskom režimu češći je nego što je uobičajeno bio tip os doline (Dol2) koji je vezan uz prolazak atmosferskih fronti preko područja. Ostali su tipovi iz te grupe bili manje zastupljeni pa je, kao i u unutrašnjosti, glavnina oborine uzrokovana visinskom sinoptičkom situacijom, odnosno djelovanjem visinske ciklone ili doline, pri čemu je u prizemlju uglavnom bilo bezgradijentno polje. Srednji i južni Jadran Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu ((slika 21) radijacijski je režim bio najzastupljeniji, s relativnom frekvencijom od oko 57% na srednjem, odnosno 55% na južnom Jadranu. Pritom je ovaj režim najčešći bio u svibnju, kada je 21 dan na srednjem i 22 dana na južnom Jadranu imalo neki od tipova vremena koji priapadaju ovom režimu. Učestalost oborinskog režima bila je malo veća na srednjem nego na južnom Jadranu, pri čemu su dani s ovim režimom bilo podjednako raspodijeljeni tijekom sva 3 mjeseca. A veća je količina oborine od uobičajenih mjesečnih srednjaka u svibnju uglavnom bila uzrokovana visinskom situacijom, kao i drugdje u Hrvatskoj. Vjetrovni je režim imao podjednaku relativnu frevenciju na srednjem i južnom Jadranu, pri čemu je isto kao na sjevernom Jadranu najčešći bio u ožujku 8 je dana tijekom ožujka imalo u ovim područjima neki od tipova vremena koji pripadaju vjetrovnom režimu.

16 16 BILTEN 5 / 2019 Slika 22. Relativne čestine tipova vremena za PROLJEĆE za srednji i južni Jadran Režima iz grupe ostalo bilo je na južnom Jadranu malo više nego na srednjem. Uglavnom su to bili dani s nekim od tipova vremena vezanih uz zonalno položenu dolinu iznad dijela Jadrana, iako je bilo i onih koji su bili povezani uz specifičan položaj ciklone sa središtem iznad srednjeg ili južnog Jadrana, odnosno iznad Jonskog mora i Grčke. Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Jadranu (slika 22) najveću su učestalost kao i drugdje u Hrvatskoj imali tipovi bezgradijentno ciklonalno (Bc) i bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba). Bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) češće je bilo u travnju i osobito svibnju, a bezgradijentno anticiklonalno (Ba) u ožujku. Potom s relativnom frekvencijom od oko 10% na srednjem i oko 14% na južnom Jadranu slijedi greben visokog tlaka (g), koji također pripada radijacijskom režimu. Tipovi vezani uz djelovanje anticiklone bili su u ovim predjelima puno rjeđi nego na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti. Zato je razmjerno često zabilježen tip istočno prijelazno stanje (ES) i to samo u ožujku kada je 8 dana na srednjem i južnom Jadranu bilo obilježeno jakim vjetrom, odnosno u ovom slučaju burom. Taj se tip pojavljuje kada se od sjeverozapada prema našim krajevima pruža ogranak anticiklone, a jugoistočno se zadržava ciklona, pri čemu su iznad Jadrana veliki gradijenti u polju tlaka zraka. Od ostalih tipova vremena koji pripadaju vjetrovnom režimu zabilježena je samo gornja (sjeverna) strana ciklone (N4) u oba područja, i to jednom u travnju i 2 puta u svibnju. Bilo je nekoliko dana s jakim pa i olujnim jugom, pri čemu su tipovi vremena koji su tada zabilježeni bili južno prijelazno stanje (SS) i jugozapadno prijelazno stanje (SWS), no ti tipovi pripadaju oborinskom režimu na Jadranu. Od ostalih tipova koji spadaju u taj režim najčešći je bio prednja (istočna) strana ciklone. Oni povezani s prolaskom fronte (Dol1, Dol2) bili su rijetki. Od ostalih tipova izdvojiti se mogu oni koji pripadaju režimu ostalo, te koji su povezani uz zonalno položenu dolinu od Male Azije i istočnog Sredozemlja prema Jadranu. Zaključak Proljeće godine bilo je karakteristično po stabilnom i iznadprosječnom ožujku nakon kojeg je uslijedilo promjenljivije i manje toplo razdoblje s viškom oborine, posebice u svibnju. Radijacijski je režim bio najčešći, pri čemu je od tipova koji pripadaju ovom režimu najveću učestalost imao tip bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) kojega je najviše bilo u svibnju. No, vrijeme je u svibnju dominantno bilo određeno visinskom situacijom uz bezgradijentno polje u prizemlju, po visini je iznad nas često bila visinska ciklona ili dolina s kojom je bilo dosta oborine uz niže vrijednosti temperature zraka. Uz radijacijski ističe se i vjetrovni režim kao učestaliji nego što je to uobičajeno, osobito na Jadranu i to u ožujku. Naime, uz premještanje ciklona uglavnom južnije od naših područja te uz utjecaj grebena sa sjeverozapada, iznad naših krajeva su zbog velike razlike u tlaku između tih dvaju sustava bile česte situacije s izraženim gradijentima u polju tlaka. Oborinskog režima bilo je oko prosjeka tijekom ovog proljeća pri čemu su tipovi vremena koji pripadaju ovom režimu bili češći u ožujku te osobito u travnju. U svibnju je pak ovog režima bilo manje, što nije u skladu s klimatološkom ocjenom mjeseca, no već je prije spomenuto da je dominantan utjecaj na vrijeme imala visinska sinoptička situacija, odnosno djelovanje visinske doline ili ciklone uz bezgradijentno polje (uglavnom ciklonalno) u prizemlju. Literatura DWD, 2019., Europäische Wetterbericht Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57 81

17 BILTEN 5 / Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str. Klimatološka analiza dr. sc. Tanja Likso Negativne vrijednosti temperaturnih anomalija za svibanj pokazuju da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila niža od višegodišnjeg prosjeka ( ). Anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -3.4 C (Zavižan) do -2.0 C (Dubrovnik). Apsolutna maksimalna temperatura zraka za svibanj bila je niža od odgovarajućeg prosjeka ( ) na svim analiziranim postajama. Odstupanja su se nalazila u rasponu od -4.7 C (Pazin) do -1.8 C (Zagreb-Grič). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj godine opisane su dominantnom kategorijom vrlo hladno (gotovo cijela Hrvatska), Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za SVIBANJ godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Vrijednost najviše izmjerene temperature ( C) u svibnju (do 2018.) u razdoblju od kada su raspoloživi podaci Datum kada je postignuta najviša vrijednost (* označava nepotpuni niz) Vrijednost najviše izmjerene temperature ( C) u svibnju Datum kada je postignuta vrijednost najviše izmjerene temperature u svibnju Dubrovnik * Senj * Šibenik * Slavonski Brod * Knin Rijeka Karlovac Osijek * Hvar * Pazin Split - Marjan Ogulin Komiža Sisak * Daruvar i Mali Lošinj Poreč Zagreb - Maksimir Bjelovar i Zagreb - Grič * Varaždin Gospić * Lastovo * Zadar Parg * Puntijarka Zavižan *

18 18 BILTEN 5 / 2019 dok se šire područje Daruvara i Knina te dio južnog Jadrana nalazi u kategoriji ekstremno hladno. Svibanj obilježile su negativne anomalije srednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje trajalo od 10 (Ogulin) do 28 dana (Dubrovnik). U preostalim danima svibnja izmjenjivala su se kratkotrajna razdoblja pozitivnih odnosno negativnih anomalija. Tijekom svibnja najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 0.2 C u Dubrovniku (3. svibnja) i Rijeci (24. svibnja) do 2.4 C na postaji Zagreb-Maksimir (2. svibnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je 14. svibnja u Osijeku kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 10.3 C niža od višegodišnjeg prosjeka ( ). U svibnju srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka nalazila se u rasponu od 6.4 C na Zavižanu do 20.4 C na postajama Hvar i Dubrovnik. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka bila je niža od prosjeka ( ), a odstupanja su se kretala od -4.4 C (Zavižan) do -1.8 C (Dubrovnik). Apsolutni temperaturni maksimumi nalazili su se u rasponu od 13.9 C (Zavižan, 25. svibnja) do 28.0 C (Daruvar, 25. i 26. svibnja). Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju bile su u rasponu od 1.5 C na Zavižanu do 14.0 C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek ( ) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su ispod prosjeka na svim analiziranim Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Zagreb-Grič, SVIBANJ ZAGREB-GRIČ izvanredno hladni dani, svibanj Izvanredno hladni dani 6 15 Srednja dnevna temp. ( C) Najniža srednja dnevna temp. ( C), raspoloživi niz ( ) postajama. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju su se kretala od -0.2 C u Pazinu do -2.8 C na Zavižanu. Apsolutni temperaturni minimumi bili su u rasponu od -5.2 C na Zavižanu (6. svibnja) do 10.5 C u Dubrovniku (6. svibnja). U skladu sa standardnom operativnom praksom napravljena je analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka za svibanj Treba naglasiti da se takva analiza provodi samo za tri postaje (Zagreb-Grič, Rijeka i Split-Marjan). Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da su na sve tri postaje dva dana svibnja bila u kategoriji izvanredno hladnih dana i to za postaju Zagreb-Grič 6. i 15. svibnja, dok su za postaje Rijeka i Split-Marjan 6. i 14. svibnja bili u skupini izvanredno hladnih dana (tablice 2, 3 i 4). Za postaju Rijeka 14. svibnja bio je ujedno i rekordno hladan, a 6. svibnja za postaju Split-Marjan (tablice 3 i 4) jer su srednje dnevne temperature zraka bile niže od najnižih vrijednosti srednje dnevne temperature zraka na te dane u raspoloživom nizu postaje Rijeka i Split-Marjan. Analiza količina oborine za svibanj godine koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka ( ) pokazuje da su količine oborine bile iznad višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za svibanj godine nalaze u rasponu od 153% višegodišnjeg prosjeka u Kninu (128.3 mm) do 366% tog prosjeka u Pazinu (295.1 mm). U tablici 5 prikazana je usporedba broja dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm (kišni dan) za svibanj s maksimalnim i minimalnim brojem takvih dana prema raspoloživom nizu. Broj dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm u svibnju bio je veći od višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postjama. U Dubrovniku je broj kišnih dana u svibnju nadmašio maksimalni broj kišnih dana u raspoloživom nizu postaje Dubrovnik, dok je na postajama Zagreb-Maksimir i Parg bio jednak maksimalnom broju kišnih dana prema raspoloživom nizu dotičnih postaja. Drugim riječima, postaje Dubrovnik, Zagreb-Maksimir i Parg imale su rekordan broj kišnih dana u svibnju godine. Najveća dnevna količina oborine u svibnju izmjerena je 13. svibnja u Ogulinu i iznosila Tablica 3. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju Rijeka, SVIBANJ Rekordno hladni dani su posebno označeni plavom bojom. RIJEKA izvanredno hladni dani, svibanj Izvanredno hladni dani 6 14 Srednja dnevna temp. ( C) Tablica 4. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju Split-Marjan, SVIBANJ Rekordno hladni dani su posebno označeni plavom bojom. SPLIT-MARJAN izvanredno hladni dani, svibanj Izvanredno hladni dani 6 14 Srednja dnevna temp. ( C) Najniža srednja dnevna temp. ( C), raspoloživi niz ( ) Najniža srednja dnevna temp. ( C), raspoloživi niz ( )

19 BILTEN 5 / Poreč Pazin M. Lošinj Parg 4 Karlovac -2.8 Rijeka Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Zagreb Sisak Knin Šibenik Varaždin Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 2 PERCENTILI ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > 98 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili -2.9 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 9 Slika 23. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za mjesec SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( ) 318 Poreč > Pazin > M. Lošinj Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Zagreb Parg Karlovac Rijeka Sisak Knin Šibenik Varaždin > Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 98 PERCENTILI ekstremno sušno < 2 vrlo sušno 2-9 sušno 9-25 normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno > 98 Komiža 330 Hvar 99 A P količina oborine (%) postaja percentili 347 Lastovo Dubrovnik 94 Slika 24. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u %) za mjesec SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( )

20 20 BILTEN 5 / 2019 Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) Minimalne dnevne temperature zraka ( C) Dnevne količine oborine (mm) Slika 25. Maksimalne i minimalne temperature zraka ( C) i dnevne količine oborine (mm) za SVIBANJ godine

21 BILTEN 5 / Srednje dnevne temperature zraka ( C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka ( C) Slika 26. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje za SVIBANJ godine

22 22 BILTEN 5 / 2019 Tablica 5. Pregled broja kišnih dana za SVIBANJ godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Broj dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm, svibanj Višegodišnji prosjek* broja dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm za svibanj Maksimalan broj dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm za svibanj prema raspoloživom nizu i godina kada je maksimum postignut Minimalan broj dana s dnevnom količinom oborine 0.1 mm za svibanj prema raspoloživom nizu i godina kada je minimum postignut Dubrovnik Senj Šibenik ! Slavonski Brod Knin ! Rijeka ! Karlovac Osijek Hvar ! Pazin Split - Marjan ! Ogulin ! ! Komiža Sisak ! Daruvar ! Mali Lošinj ! Poreč Zagreb - Maksimir Bjelovar ! ! Zagreb - Grič Varaždin ! Gospić ! Lastovo Zadar Parg Puntijarka ! Zavižan * Prosjek se odnosi na cijeli raspoloživi niz! Vrijednost se pojavljuje više puta u raspoloživom nizu, a naznačena je godina kada se navedena vrijednost prvi puta pojavi. je 93.7 mm. Postaja Zavižan imala je najveću mjesečnu količinu oborine u svibnju i iznosila je mm. Navedena vrijednost je veća od višegodišnjeg prosjeka mjesečnih količina oborine za Zavižan (153.0 mm). Prema raspoloživom nizu postaje Zavižan proizlazi da je najveća mjesečna količina oborine za mjesec svibanj zabilježena u svibnju (325.7 mm). Slijedom navedenog proizlazi da u svibnju mjesečna količina oborine postaje Zavižan je svibanjski rekord postaje Zavižan budući da je nadmašila maksimalnu mjesečnu količinu oborine u raspoloživom nizu dotične postaje. U tablici 6 navedne su i ostale glavne meteorološke postaje s rekordnim svibanjskim količinama oborine. Ova analiza nije provedena na svim postajama u Republici Hrvatskoj iako je bilo rekordnih količina oborine i na klimatološkim postajama, npr. Poreč (mjesečna količina za svibanj iznosi mm dok maksimalna

23 BILTEN 5 / Tablica 6. Usporedba mjesečnih količina oborine s raspoloživim nizom glavnih meteoroloških postaja na kojima je bilo rekordnih količina oborine u svibnju godine. Glavna meteorološka postaja Godina u kojoj su započela mjerenja Višegodišnji prosjek za svibanj (mm) Svibanj s najvećom količinom oborine prema raspoloživom nizu (mm) Mjesečna količina oborine (mm) svibanj Varaždin Krapina* Bilogora Daruvar Sisak Ogulin Rijeka Pazin Zavižan* Zadar *Niz podataka ima prekid. t - t+σ - t+2σ - t - t -σ - t+2σ Slika 27. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za SVIBANJ godine u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ). mjesečna količina oborine prema raspoloživom nizu iznosi mm, svibanj 2006.). Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj godine opisane su sljedećim kategorijama: kišno (šire područje Senja, Zagreba, Knina i Šibenika), ekstremno kišno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire područje Karlovca, Ogulina i Daruvara te dio sjeverne i središnje Hrvatske ) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske). Broj sati sijanja Sunca za svibanj na svim analiziranim postajama bio je ispod prosjeka ( ). Odstupanja su se kretala od sati u Pazinu gdje je zabilježeno ukupno sata sijanja Sunca do sati u Osijeku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila sati. Negativne anomalije broja sati sijanja Sunca u svibnju u skladu su s pozitivnim anomalijama srednje mjesečne naoblake. Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za PROLJEĆE godine Srednja proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) godine je na većini analiziranih postaja bila viša od višegodišnjeg prosjeka Anomalije srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od -0.3 C (Komiža) do 1.1 C (Dubrovnik). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće godine opisane su dominantnom kategorijom normalno, dok se šire područje Dubrovnika nalazi u kategoriji toplo. Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti ( ) pokazuje da su na svim analiziranim postajama količine oborine bile više

24 24 BILTEN 5 / Poreč Pazin M. Lošinj Parg 56 Karlovac 0.2 Rijeka Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Zagreb Sisak Knin Šibenik Varaždin Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 57 PERCENTILI ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > 98 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili -0.3 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 88 Slika 28. Odstupanje srednje temperature zraka ( C) za PROLJEĆE od prosječnih vrijednosti ( ) 164 Poreč Pazin > M. Lošinj Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Zagreb Parg Karlovac Rijeka Sisak 87 > Knin Šibenik Varaždin Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 89 PERCENTILI ekstremno sušno < 2 vrlo sušno 2-9 sušno 9-25 normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno > Komiža Hvar 96 A P količina oborine (%) postaja percentili 161 Lastovo Dubrovnik 94 Slika 29. Odstupanje količine oborine (izražene u %) za PROLJEĆE od prosječnih vrijednosti ( )

25 BILTEN 5 / od prosjeka. Količine su se kretale od 104% proljetnog prosjeka u Kninu do 195% prosjeka u Pazinu. Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za proljeće godine svrstane su u sljedeće kategorije: normalno (šire područje Knina), kišno (dio istočne Hrvatske, dio srednjeg Jadrana i zaleđa te šire područje Rijeke i Zagreba), ekstremno kišno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire područje Ogulina, Siska, Daruvara i Varaždina) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske). Praćenje kišnih i sušnih uvjeta Ivana Marinović, mag.phys.-geophys. Domagoj Mihajlović, dipl. inž. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali U svibnju godine sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali analizirani su na 25 postaja u Hrvatskoj na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja svibnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborine za svibanj iz 40-godišnjeg razdoblja ( ). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm. Nekoliko prvih svibanjskih dana bilo je bez oborine u gotovo cijeloj Hrvatskoj, te su prevladavale normalne oborinske prilike (percentil 25 do 75). Izuzetak je bio krajnji istok i jug Hrvatske gdje su zabilježene kišne (percentil 75 do 90) i vrlo kišne prilike (percentil 90 do 98). Ostatak svibnja bio je natprosječno kišovit. Kišna i sušna razdoblja u trajanju od svega nekoliko dana redovito su se izmjenjivala. Najdulje 7-dnevno sušno razdoblje zabilježeno je u Varaždinu te na otočnim postajama Hvar i Lastovo. Najdulje 7-dnevno kišno razdoblje zabilježeno je na postajama Knin i Zagreb Grič, uz manju do umjerenu količinu oborine u tom periodu. Na ostalim postajama bila je učestalija kratkotrajna, no obilnija oborina. vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno Slika 30. Kumulativne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2019., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje

26 26 BILTEN 5 / 2019 Slika 31. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za SVIBANJ 2019.

27 BILTEN 5 / Dok su u prvoj dekadi na promatranim postajama prevladavale normalne (percentil 25 do 75) i kišne prilike (percentil 75 do 90), u ostatku mjeseca zabilježene su vrlo kišne (percentil 90 do 98) i ekstremno kišne prilike (veće od 98. percentila). Na čak polovici promatranih postaja premašen je 98. percentil i to na većini postaja do maksimalno 60 l, a u Istri čak preko 100 l. Samo je u Kninu većina mjeseca bila u kategoriji normalno. U konačnici svibanj je na postajama Osijek, Varaždin, Sisak, Ogulin, Zavižan, Rijeka, Pula, Pazin, Mali Lošinj, Zadar i Hvar ocijenjen kao ekstremno kišan (veći od 98. percentila), a na postajama Slavonski Brod, Bjelovar, Križevci, Zagreb Maksimir, Karlovac, Parg, Gospić, Split, Lastovo i Dubrovnik kao vrlo kišan (percentil 90 do 98). Samo je na postajama Zagreb Grič, Senj, Knin i Šibenik svibanj ocijenjen kao kišan (percentil 75 do 90). Najmanje oborine palo je u Šibeniku (oko 80 l), na Lastovu te u Splitu (kojih 110 l), a najviše u Ogulinu (približno 320 l) i na Zavižanu (blizu 380 l). Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci U svibnju oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Kninu i Šibeniku (SPI1; 0.89 i 0.93), a umjereno kišni uvjeti u Senju i Split Marjanu (SPI1; 1.09 i 1.39). Vrlo kišni uvjeti zabilježeni su u Bjelovaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI1; 1.76, 1.61, 1.94, 1.50, 1.56, 1.63, 1.89 i 1.55), a ekstremno kišni uvjeti u Daruvaru, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Sisku, Varaždinu i Zavižanu (SPI1; 2.51, 2.11, 2.16, 2.23, 2.00, 2.96, 2.01, 2.43, 2.43 i 2.00). Oborinski uvjeti tijekom proljeća godine bili su unutar granica normale u Kninu, Rijeci, Split Marjanu i Šibeniku (SPI3; 0.08, 0.85, 0.90 i 0.56). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Križevcima, Osijeku, Pargu, Slavonskom Brodu i Zagreb Maksimiru (SPI3; 1.39, 1.24, 1.09, 1.14, 1.43, 1.27, 1.42 i 1.34), dok su vrlo kišni uvjeti bili u Hvaru, Karlovcu, Malom Lošinju, Senju, Varaždinu, Zadru i Zavižanu (SPI3; 1.50, 1.60, 1.87, 1.56, 1.68, 1.66 i 1.79). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Daruvaru, Ogulinu, Pazinu i Sisku (SPI3; 2.12, 2.04, 2.23 i 2.36). Na 6-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; 0.11, 0.28, 0.05, 0.82, 0.28, 0.05, 0.13, 0.43, 0.62, 0.49, 0.15, -0.08, 0.61, 0.73, 0.42, 0.20, 0.61, 0.38, 0.23 i 0.53). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Daruvaru, Pazinu i Sisku (SPI6; 1.08, 1.39 i 1.35). Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali zabilježeni su umjereno sušni uvjeti na Zavižanu (SPI12; 1.20). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI12; -0.51, 0.28, 0.70, -0.98, 0.66, -0.75, 0.13, -0.84, 0.40, -0.48, 0.19, -0.21, -0.15, -0.54, 0.14, -0.26, -0.05, -0.10, -0.05, i -0.16). Umjereno kišni uvjeti su prevladali jedino u Pazinu (SPI12; 1.21). Oborinski uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u granicama normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku i Zavižanu (SPI24; 0.12, 0.52, 0.03, 0.61, 0.51, 0.49, 0.36, -0.12, 0.93, 0.41, 0.72, 0.03, -0.28, 0.12 i 0.28). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Gospiću, Hvaru, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI24; 1.16, 1.04, 1.04, 1.14 i 1.00). Vrlo kišni uvjeti bili su u Pazinu i Sisku (SPI24; 1.60 i 1.63), a ekstremno kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI24; 2.04). Oborinski uvjeti na 48-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI48; -0.66, 0.03, -0.50, 0.61, -0.03, 0.59, 0.28, 0.10, 0.16, 0.19, -0.05, 0.71, 0.48, 0.45, -0.62, 0.51, 0.55, 0.57, 0.55 i 0.09). Umjereno kišni uvjeti prevladali su u Malom Lošinju i Pazinu (SPI48; 1.39 i 1.23) a vrlo kišni uvjeti u Sisku (SPI48; 1.80). Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je dostupno na: Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno vrlo kišno umjereno kišno u granicama normale umjereno suho vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho Temperatura mora Željka Pogačić, mag. phys.- geophys. Na šest lokacija s dugogodišnjim kontinuiranim nizom podataka, od ukupno 14 duž istočne obale Jadrana u sklopu mreže postaja za klasično mjerenje površinske temperature mora Državnog hidrometeorološkog zavoda, obavljena je statistička analiza i obrada podataka za svibanj godine. Analizirane postaje Senj i Rab nalaze se na sjevernom, a postaje Šibenik, Split Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadranu. Važno je za napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otočne, a preostale tri, obalne postaje. Ulazni podaci su srednje dnevne vrijednosti površinskog sloja mora dobivene usrednjavanjem terminskih vrijednosti temperatura u 7, 14 i 21 sat po srednjoeuropskom (SEV) vremenu na 30 centimetara ispod

28 28 BILTEN 5 / 2019 Pozitivno odstupanje T KLIM T KLIM + σ T KLIM - σ Negativno odstupanje T 2019 T KLIM + 2σ T KLIM - 2σ Slika 32. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Senju, Šibeniku, Splitu Komiži i Hvaru u SVIBNJU godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u svibnju za promatrano klimatološko razdoblje godine T KLIM (za mjernu postaju Šibenik promatrano klimatološko razdoblje je , a za mjernu postaju Komiža ). Pozitivno i negativno odstupanje T 2019 od T KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne devijacije σ od klimatološkog srednjaka T prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama. površine mora. Za postaje Senj, Rab, Split- Marjan i Hvar usrednjene dnevne površinske temperature mora uspoređene su s podacima iz razdoblja godine što je nova klimatska normala. Na postaji Šibenik višegodišnje promatrano razdoblje kreće od do godine, a na postaji Komiža od do godine. Za postaju Šibenik u klimatološkoj bazi nema podataka iz godine. Podaci koji nedostaju u pro- gramskom jeziku Matlab zamijenjeni su s NaN (eng. Not A Number), neodređenom numeričkom vrijednošću s kojom se ne crta i ne računa, ali uzima ju se u obzir. Nakon četiri uzastopna mjeseca u godini, na svim analiziranim postajama na sjevernom i srednjem Jadranu, površinska temperatura mora je u prosjeku bila niža od klimatološkog srednjaka u promatranoj novijoj klimi. U svibnju je negativno odstupanje bilo

29 BILTEN 5 / Tablica 7. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama u SVIBNJU godine (T 2019., sred) i (T 2019., sred - T KLIM, sred) njihove razlike. C Senj Rab Split Marjan Hvar Šibenik* Komiža** T 2019, sred 14,2 16,0 16,7 17,2 17,1 16,9 T KLIM, sred 15,5 17,6 17,7 17,7 18,5 18,3 T 2019, sred T KLIM, sred -1,3-1,6-1,0-0,5-1,4-1,4 * za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje ** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje Tablica 8. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u SVIBNJU godine (T 2019., min, T 2019, maks ) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T KLIM, min) (T KLIM, maks) C Senj Rab Split Marjan Hvar Šibenik* Komiža** T 2019, min 12,1 13,0 15,7 16,2 16,0 16,0 T 2019, maks 16,1 19,0 18,6 18,6 19,0 18,7 T KLIM, min 9,7 12,4 13,0 13,9 13,2 14,4 T KLIM, maks 21,9 24,4 24,0 22,2 23,0 24,1 * za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje ** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje Tablica 9. Pregled terminskih minimuma i maksimumi u SVIBNJU godine i apsolutni terminski ekstremi iz svibnja za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja. Postaja Senj Rab Split Marjan Hvar Šibenik Komiža T max 16,4 19,3 20,0 19,0 19,0 19, T min 12,0 12,5 15,2 16,0 16,0 15, T max aps 22,6 25,2 25,0 22,6 25,0 25, T min aps 9,7 11,9 12,5 13,5 13,0 14, od -0.5 C do čak -1.6 C (tablica 7). Budući da je promatrano dugogodišnje razdoblje u Komiži i Šibeniku 10, odnosno 15 godina kraće od ostalih, moguće je da bi s pravom klimatologijom dobivena razlika prikazana u tablici 7 bila nešto manja, bliža odstupanjima za Hvar ili Split-Marjan. Promatrajući grafičke prikaze (slika 32) dnevnih temperatura, jasno se uočava dominacija plavo osjenčanih područja, odnosno negativnih odstupanja srednje dnevne površinske temperature mora od srednjih dnevnih kroz promatrano klimatološko razdoblje. Prva četiri dana u svibnju je na Rabu i u Senju more bilo iznadprosječno toplo. Srednja dnevna temperatura 2. svibnja je bila za 1.7 C viša od prosjeka. Od 5. svibnja sve do kraja mjeseca je temperatura mora i u Senju i na Rabu bila niža od prosjeka. Štoviše, sredinom mjeseca je temperatura u Rabu prelazila granicu dvije standardne devijacije. Konkretno, govorimo o negativnom odstupanju za skoro 3.0 C. Zanimljivo, druga dekada u prosjeku je bila hladnija od prve 0.2 C, ali i dalje iznad prosjeka, no unutar jedne standardne devijacije. Očekivano, temperature mora bile su niže na sjevernom nego na srednjem Jadranu, sa singularitetom u Senju.

30 30 BILTEN 5 / 2019 Šibenik i Komiža, koje podsjetimo imaju kraći promatrani period s kojim upoređujemo dnevne podatke, nemaju pozitivnih odstupanja početkom mjeseca kao što to imaju Split-Marjan i Hvar. Na otočnoj postaji Hvar je cijela prva dekada bila uglavnom unutar prosjeka ili unutar prosjeka uvećanog za jednu standardnu devijaciju. Za razliku od sjevernog dijela Jadrana, sva odstupanja nisu prelazile dvije standardne devijacije unatoč tome što su su sredinom mjeseca odstupanja od srednjaka u Splitu bila viša od 2 C. Uz to, zamijećen je prilično linearan porast temperature mora prema kraju mjeseca. Najučestalija dnevna kolebanja temperature krajem mjeseca bila su u Splitu. Unatoč iznadprosječno hladnom moru za svibanj, ni jedna od promatranih postaja nije srušila rekord naveden u tablici 9. HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode Tomislava Bošnjak, inž. Na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj u svibnju je zabilježena značajnija povećana vodnost rijeka Save i Kupe, dok su se na Dravi i Dunavu vodostaji kretali oko prosječnih vrijednosti. Na Savi su u svibnju zabilježene velike vode na nizvodnijem dijelu toka Save. Razlog tome su veliki dotoci vode desnih pritoka Save, prije svega rijeka Kupe i Une, ali i bosanskih rijeka. Od početka mjeseca vodostaji Save lagano su rasli i do sredine mjeseca, kada Tablica 10. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ i pripadajući protoci u razdoblju SVIBANJ SVIBANJ Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Zagreb , Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje 38, ,32 24,6 46,9 Jamnička Kiselica 93, ,0 64,4 163 Mura Mursko Središće , Drava Botovo Donji Miholjac Q min nq min sq min vq min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji minimalni protok u razdoblju = srednji minimalni protok u razdoblju = najveći minimalni protok u razdoblju Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb , Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje ,3 62,7 159 Jamnička Kiselica , Mura Mursko Središće Drava Botovo Donji Miholjac Q maks nq maks sq maks vq maks Zagreb Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje , Jamnička Kiselica , Mura Mursko Središće Drava Botovo Donji Miholjac Q sred nq sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati) = najmanji srednji protok u razdoblju sq sred = srednji srednji protok u razdoblju vq sred = najveći srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost) nq maks = najmanji srednji protok u razdoblju sq maks = srednji srednji protok u razdoblju vq maks = najveći srednji protok u razdoblju

31 BILTEN 5 / Slika 33. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SVIBNJU Slika 34. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 2019.

32 32 BILTEN 5 / 2019 Q min svibanj svibanj Q sred svibanj svibanj Q maks svibanj svibanj Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati). Slika 35. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u SVIBNJU s primjerom pripadajućih karakterističnih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje

33 BILTEN 5 / su zabilježeni najviši mjesečni vodostaji, od Crnca pa sve do Županje vodostaji su dosegli vrijednosti srednje velikih voda. Na tom dijelu veći dio mjeseca vrijedile su mjere pripremnog stanja obrane od poplava, a na dijelu Save oko Jasenovca u razdoblju od 14. do 22. svibnja bile su uvedene mjere redovne obrane od poplava. Na gornjem dijelu toka vodostaj Save kretao se unutar granica niskih i srednje niskih voda, a kratki značajniji vodni val zabilježen je krajem mjeseca. U svibnju je zabilježena povećana vodnost Save. Suficit otjecanja bio je između 50 i 70%. Na Dravi su tijekom svibnja zabilježene oscilacije vodostaja koje su se kretale unutar raspona srednje niskih i srednjih voda. U zadnjoj dekadi mjeseca uslijedio je konstantan porast vodostaja pa su krajem mjeseca, kad su zabilježeni najviši vodostaji na Dravi, vodostaji dosegli vrijednosti unutar granica srednjih voda. Vodnost Drave kretala se malo ispod prosjeka za svibanj u analiziranom razdoblju Deficit otjecanja ovisno od dijela toka kretao se do 10%. Na Dunavu su tijekom mjeseca vodostaji uz manje oscilacije imali trend porasta. Početkom mjeseca kretali su se unutar raspona srednje niskih voda, a do kraja mjeseca vodostaji su dosegli vrijednosti unutar raspona srednje visokih voda. Tijekom svibnja na Kupi je zabilježeno nekoliko vodnih valova, a najviši je bio sredinom mjeseca. Tada su na srednjem i donjem dijelu toka Kupe proglašene mjere redovne obrane od poplava. Vodnost Kupe bila je znatno iznad prosječnih vrijednosti za svibanj. Suficit otjecanja duž toka kretao se između 110 i 130%. Značajan utjecaj na povećanu vodnost i visoke vodostaje imala je i rijeka Korana koja se nalazi unutar sliva Kupe. Na njoj su zabilježeni ekstremno visoki vodostaji na uzvodnim stanicama Luketići i Slunj uzvodni. Kod Luketića zabilježen je vodostaj od 222 cm, što je 10 cm više od dosad najvišeg vodostaja zabilježenog u razdoblju od Kod Slunja uzvodnog zabilježeni vodostaj od 524 cm je za pola metra viši od dosad najvišeg zabilježenog unutar razdoblja Minimalni protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od srednjih minimalnih protoka u svibnju u razdoblju Srednji protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od prosječnih protoka u svibnju u razdoblju Maksimalni protoci bili su veći od srednjih maksimalnih protoka svibnju u razdoblju Podzemne vode Ivan Bertović, prof. Početkom svibnja mjerne postaje zagrebačkog područja, Mičevec i Borovje, su bilježile opadanje vo- Tablica 11. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU na području Drave te pregled istih za razdoblje Područje DRAVA Postaja SVIBANJ SVIBANJ NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaš 115, ,28 115,79 116,41 Gornja Šuma 116, ,95 115,96 116,58 Gornji Miholjac 104, ,33 104,82 105,84 Čađavica 96, ,48 97,49 98,37 SV SV min SV sr SV maks Repaš 115,70 115,41 115,91 116,76 Gornja Šuma 116,22 115,02 116,05 116,71 Gornji Miholjac 104,43 103,43 104,92 105,96 Čađavica 97,38 96,49 97,60 98,58 VV dan VV min VV sr VV maks Repaš 116, ,51 116,03 117,12 Gornja Šuma 116, ,12 116,16 117,11 Gornji Miholjac 104, ,52 104,99 106,07 Čađavica 97, ,52 97,73 98,76 m.n.m. NV, SV, VV NV min, sred, max SV min, sred, max VV min, sred, max metara nad morem. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu. najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

34 34 BILTEN 5 / 2019 Slika 36. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ godine na području Save-Mičevec, Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

35 BILTEN 5 / Tablica 12. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za SVIBANJ na području Save te pregled istih za razdoblje Područje SAVA m.n.m. NV, SV, VV NV min, sred, max SV min, sred, max VV min, sred, max SVIBANJ SVIBANJ Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb Borovje 103, ,18 104,37 106,13 Zagreb Mičevec 101, ,48 101,86 102,80 SV SV min SV sr SV maks Zagreb Borovje 104,25 103,30 104,61 106,90 Zagreb Mičevec 101,53 100,61 102,06 103,43 VV dan VV min VV sr VV maks Zagreb Borovje 105, ,39 104,86 107,32 Zagreb Mičevec 102, ,73 102,25 103,65 metara nad morem. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu. najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. dostaja koje je završilo u prvoj dekadi mjeseca kada su obje postaje evidentirale svoj minimalni mjesečni vodostaj. Znatniji porasti vodostaja su bili zabilježeni polovicom mjeseca te ponovo potkraj mjeseca kada su obje mjerne postaje zabilježile svoj maksimalni mjesečni vodostaj. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti je za Borovje iznosila 111 cm, a za Mičevec 81 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja mjerne postaje u Mičevcu su bile niže od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka od do godine. Vrijednosti minimalnih i srednjih vodostaja mjerne postaje u Borovju su također bile niže od prosječnih vrijednosti, dok je maksimalan mjesečni vodostaj bio viši od prosječne vrijednosti za isto razdoblje obrade podataka. Uzvodne mjerne postaje dravskog područja, Repaš i Gornja Šuma, su tijekom mjeseca bilježile uglavnom rastući trend kretanja razine podzemne vode. S obzirom na to, obje su postaje registrirale mjesečne minimalne vodostaje na početku mjeseca, a maksimalne mjesečne vodostaje na kraju mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Repaš 64 cm, a za Gornju Šumu 35 cm. Nizvodne mjerne postaje, Gornji Miholjac i Čađavica, su također početkom mjeseca evidentirale svoje mjesečne minimalne vodostaje. Mjerna postaja u Gornjem Miholjcu je zbog uglavnom kontinuiranog rasta registrirala maksimalni mjesečni vodostaj potkraj mjeseca. Mjerna postaja u Čađavici je zbog intenzivnog porasta razine podzemne vode, koji se odvijao sredinom mjeseca, zabilježila mjesečni maksimalni vodostaj u tom periodu. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Gornji Miholjac 46 cm i Čađavicu 89 cm. Vrijednosti minimalnog i srednjeg mjesečnog vodostaja mjerne postaje u Repašu su bile više od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka od do godine, dok su te vrijednosti kod ostalih dravskih postaja bile niže od prosječnih vrijednosti za navedeno razdoblje. Vrijednost maksimalnog mjesečnog vodostaja mjerne postaje u Gornjem Miholjcu je bila niža od prosječne vrijednosti, dok su mjesečni maksimumi ostalih analiziranih postaja bili viši od prosječnih mjesečnih maksimuma zabilježenih u svibnju za gore spomenuto razdoblje obrade podataka. EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike Domagoj Mihajlović, dipl. inž. Visine sloja miješanja tijekom svibnja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 37. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Zagrebu i Zadru bila najveća 30. svibnja i 14. svibnja (1387 m i 913 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 1. svibnja i 4. svibnja (2674 m i 2273 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 420 m, a u Zadru 188 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja bila je 1443 m (Zagreb) i 1386 m (Zadar). Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (C, D, F i G klase stabilnosti; s čestinom 10%, 58%, 26% i 6%, tablica 14). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (10%, 29%, 39% i 22%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio ne-

36 36 BILTEN 5 / 2019 Tablica 13. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska Tablica 14. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda) u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno B umjereno labilno C malo labilno D neutralno E malo stabilno F umjereno stabilno G jako stabilno ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno B umjereno labilno C malo labilno D neutralno E malo stabilno F umjereno stabilno G jako stabilno utralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E i F klase stabilnosti; s čestinom 48%, 13% i 39% ). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (10%, 39%, 16% i 35%). Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (14 slučaja; 33%), prizemne inverzije (14 slučaja; 33%), podignute inverzije (5 slučaja; 12%) i situacije bez inverzije (9 slučajeva; 22%). U terminu 12 UTC zabilježena su 22 slučaja s visinskom inverzijom (62%), 2 slučaja s podignutom inverzijom (6%) i 11 slučaja bez inverzije (31%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (17 slučajeva, 71%), zatim podignute inverzije (3 slučaja; 13%) i prizemne inverzije (2 slučaja; 8%), a zabilježena su i 2 slučaja bez inverzije (8%). U terminu 12 UTC bilo je 18 slučajeva s visinskom inverzijom (50%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (11%), 2 slu- Slika 37. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SVIBNJU godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

37 BILTEN 5 / čaja s prizemnom inverzijom (6%) i 12 slučaja bez inverzije (33%). Onečišćenje zraka i oborine Ivona Igrec, dipl. inž. Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorcima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima. Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropogenim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO 2 i NO X, poljoprivredi NH 3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncentraciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku. Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zračenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. ph vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav. Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač - osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen automatski uzorkivač). U tablici 15 za svibanj prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i ph, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine. Ukupna mjesečna količina oborine za svibanj bila je puno viša od one u travnju, maksimum je zabilježen na Zavižanu i iznosi mm, a minimum je zabilježen u Slavonskom Brodu i iznosi mm. Kisela oborina u svibnju zabilježena je na svim postajama osim na postaji u Zadru. U svibnju je ph vrijednost određena u 98% oborine, a koncentracija glavnih iona određena je u 97% oborine. Na slici 38 prikazane su srednje mjesečne ph vrijednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za svibanj. Koncentracija sulfata utječe na ph vrijednost veće koncentracije sulfata uzrokuju niži ph oborine kao što je vidljivo iz slike. ph vrijednosti za svibanj kretale su se od 4.62 (u Rijeci 20. svibnja u 26.9 mm oborine) do 7.17 (u Karlovcu 26. svibnja u 0.4 mm oborine). Valja spomenuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata poklapa s minimalnom ph vrijednošću. Maksimalna dnevna koncentra- Slika 38. Srednja mjesečna ph vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata u SVIBNJU godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine ph < 5,6) Slika 39. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ 2019.

38 38 BILTEN 5 / 2019 Tablica 15. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ RR RR/RR (ph) Postaja ph ph min -phmax kiša Cl NO 3 -N SO4 -S Na NH 4 -N K Mg 2+ Ca udio SO 3 -S NO3 -N kiselih mm RR/RR (GI) mg/dm3 kg/ha (%) Puntijarka 239,4 85 / 76 5, ,183 0,201 0,194 0,143 0,253 0,170 0,037 1,174 0,464 0, Krapina 196,7 100 / 100 5, ,117 0,220 0,169 0,074 0,256 0,058 0,084 0,499 0,332 0, Bilogora 189,9 99 / 99 5, ,170 0,270 0,320 0,095 0,393 0,101 0,049 1,003 0,607 0, Slav. Brod 148,9 99 / 99 5, ,250 0,194 0,362 0,150 0,264 0,092 0,056 0,392 0,539 0, Karlovac 170,1 100 / 100 5, ,145 0,227 0,242 0,151 0,284 0,078 0,037 0,284 0,411 0, Ogulin 319,2 100 / 100 5, ,138 0,152 0,176 0,077 0,163 0,058 0,034 0,257 0,561 0, Zavižan 376,0 100 / 100 5, ,246 0,131 0,115 0,145 0,130 0,064 0,049 0,558 0,432 0, Rijeka 287,7 100 / 100 4, ,005 0,257 0,420 0,587 0,192 0,060 0,103 0,452 1,209 0, Zadar 176,7 99 / 97 6, ,465 0,285 0,234 2,919 0,185 0,194 0,416 1,967 0,413 0,503 0 Dubrovnik 160,8 96 / 96 6, ,122 0,281 0,272 3,855 0,187 0,262 0,515 1,404 0,438 0,451 9 Slika 40. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ cija sulfata zabilježena je u Slavonskom Brodu i iznosi 2.04 mg S/L (20. svibnja u 0.8 mm oborine). Maksimalna dnevna koncentracija nitrata zabilježena je u Karlovcu i iznosi 2.11 mg N/L (26. svibnja u 0.4 mm oborine). Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata od 0.42 mg S/L zabilježena je u Rijeci, a maksimalna mjesečna koncentracija nitrata od 0.29 mg N/L zabilježena u Zadru. Minimalna mjesečna vrijednost sumpora iz sulfata od 0.12 mg S/L i minimalna mjesečna vrijednost dušika iz nitrata od 0.13 mg N/L zabilježeni su na Zavižanu. U svibnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo niže u odnosu na ono u svibnju. Na grafu prikazanom na slici 40 može se vidjeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata od 1.21 mg S/L i dušik u obliku nitrata od 0.74 mg N/L zabilježen u Rijeci. Minimalna vrijednost ukupnog mjesečnog taloženja sumpora iz sulfata od 0.33 mg S/L zabilježena je u Krapini, a dušika iz nitrata od 0.29 mg N/L zabilježena je u Slavonskom Brodu. BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE mr. sc. Lidija Cvitan Prema toplinskom osjetu ugode, vrijeme je u svibnju ove godine u gorskoj Hrvatskoj bilo na granici između svježeg i hladnog, a u ostalim područjima na granici između svježeg i ugodno svježeg. Bilo je hladnije nego prosječno u svibnju u Gospiću, Rijeci i Splitu, a u granicama normale u Zagrebu i Slavonskom Brodu. U prvoj dekadi mjeseca je toplinski osjet ugode varirao od dana do dana više nego u druge dvije dekade. Varijacije su bile najveće u nizinskoj unutrašnjosti gdje su jutra bila vrlo hladna do ugodna, popodneva hladna do ugodno topla, a večeri vrlo hladne do svježe. Na Jadranu su uglavnom jutra bila hladna do ugodno svježa, popodneva svježa do ugodna, a večeri vrlo hladne do svježe. U gorskoj Hrvatskoj su uglavnom jutra i večeri bili vrlo hladni ili hladni, a popodneva vrlo hladna do ugodno svježa. U usporedbi s prosjekom, osjet ugode bio je u granicama normale u sva tri analizirana dnevna termina samo u Zagrebu, a u Slavonskom Brodu u jutarnjem i popodnevnom terminu. Hladnije od normale bilo je u večernjim satima u Slavonskom Brodu, te tijekom cijelog dana u Gospiću, Rijeci i Splitu. U drugoj dekadi su u nizinskoj unutrašnjosti vrlo hladna jutra bila rjeđa nego u prvoj dekadi, a najtoplije je bilo jedno ugodno toplo jutro u Slavonskom Brodu. Popodneva su bila znatnije ugodnija nego u prvoj dekadi u Slavonskom Brodu. Naime, dok je popodnevni osjet ugode u Zagrebu varirao od vrlo hladnog do toplog, u Slavonskom Brodu je varirao od svježeg do toplog. I večeri su bile ugodnije nego u prvoj dekadi u Slavonskom Brodu, gdje se pojavila i jedna ugodno svježa večer. U gorskoj Hrvatskoj je toplinski osjet ugode u drugoj dekadi svibnja bio sličan kao i u prvoj. Na Jadranu se druga dekada najviše razlikuje od prve

39 BILTEN 5 / Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan 1 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h Dani Dekade Dekade Dekade Srednjak Srednjak Odstupanje od h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h PET ( C) Osjet ugode Odstupanje vrlo hladno hladno svježe ugodno svježe ugodno ugodno toplo toplo vruće vrlo vruće izvanredno hladnije od normale znatno hladnije od normale hladnije od normale normalno toplije od normale znatno toplije od normale izvanredno toplije od normale Slika 41. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod, Gospić, Rijeku i Split-Marjan za SVIBANJ godine

40 40 BILTEN 5 / 2019 po manjem broju ili izostanku vrlo hladnih večeri i jutara. Zbog izostanka uobičajenog jačeg zatopljavanja tijekom druge dekade svibnja na većini lokacija, samo je osjet ugode u Slavonskom Brodu u jutarnjim i popodnevnim satima bio u granicama normale. U večernjim satima u Slavonskom Brodu i tijekom cijelog dana u Zagrebu, Gospiću, Rijeci i Splitu bilo je hladnije od normale. Treća dekada svibnja bila je toplinski ugodnija od prethodnih. Niti na jednoj analiziranoj lokaciji nije više bilo vrlo hladnih dijelova dana, a hladni dijelovi su bile samo večeri u gorskoj Hrvatskoj u prvoj polovici i na kraju dekade, te jedna večer u Zagrebu krajem dekade. I u ostalim su područjma večeri bile najhladniji dijelovi dana, a bile su većinom svježe, te rjeđe ugodno svježe. Jutra su u gorskoj Hrvatskoj bila svježa ili ugodno svježa, na Jadranu svježa do ugodna, a u nizinskoj unutrašnjosti Hrvatske svježa do ugodno topla u Slavonskom Brodu, odnosno do topla u Zagrebu. Popodneva su se u nizinskoj unutrašnjosti kretala od ugodno svježih do toplih, te u Splitu od ugodno svježih do ugodno toplih, kakva su uz još jedno svježe popodne bila i u gorskoj Hrvatskoj. Popodneva su bila najrazličitija u Rijeci, odnosno u rasponu od svježeg do toplog. Osjet ugode je u trećoj dekadi bio u granicama normale u nizinskoj unutrašnjosti i u gorskoj Hrvatskoj u sva tri dnevna termina, te u Rijeci u podnevnom i večernjem terminu. U jutarnjem terminu u Rijeci i tijekom cijelog dana u Splitu bilo je hladnije od normale. SUNČEVO ZRAČENJE Marinko Marelja, mag. inž. min. Globalna ozračenost Vrijednosti globalne ozračenosti u svibnju godine su na svim postajama značajno niže u odnosu na prethodnu godinu. Npr., na zagrebačkom području prošle godine izmjereno je J/cm 2 više globalne ozračenosti, a vrlo slične razlike mogu se vidjeti i na ostalim postajama. Vrijednosti su bile u rasponu od oko J/cm 2 izmjerenih u Pargu do nešto više od Tablica 16. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) SVIBANJ, SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3 Zagreb-Maksimir 4,4 12,8 136, ,6 54,6 Križevci 4,8 13,9 149,6 53,2 35,7 60,7 Osijek 5,5 13,6 169, ,8 66 Parg 3,4 12,4 104,1 51,4 15,6 37,1 Rijeka 5,0 13,3 153,8 62,5 45,7 45,6 Gospić 4,5 12,2 139,1 58,7 34,6 45,8 Zadar 6,8 13,7 209,6 75,5 62,2 71,9 Split 6,3 13,3 196,1 67,6 64,5 64 Dubrovnik 6,7 12,5 207,0 74,4 58,4 74,2 Slika 42. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za SVIBANJ 2018/19 godine (podaci za 2018 godinu preuzeti iz biltena za svibanj 2018 godine.)

41 BILTEN 5 / Slika 43. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u SVIBNJU godine

42 42 BILTEN 5 / 2019 Tablica 17. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm 2 ) SVIBANJ, SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP Zagreb-Maksimir 1384,1 2426,3 310, , , , ,3 0 Križevci 1592,3 3016,8 417, , , , ,3 0 Osijek 1588,2 2780,1 291, , , , ,4 0 Parg 1233,3 2748,2 65, , ,7 8740, Rijeka 1572,8 3208,6 240, , , , ,5 0 Gospić 1470,4 2884,6 255, , , ,1 0 Zadar 2017,8 3074,1 264, , , , ,9 0 Split 1780,5 2903,1 238, , , , ,2 0 Dubrovnik 1863,2 3023,1 341, , , , ,6 14 Zagreb-Maksimir 623,9 973,7 228, ,9 5144,1 6813,6 7384,2 0 Osijek 709,9 1074,1 282, , ,5 9385,7 0 Rijeka 585,1 1055,9 196, ,3 5191,3 6773,4 0 Gospić 674,3 1191,5 174, ,8 5776,5 6756,4 8371,9 0 Zadar 776,4 1314,6 228, ,7 6612,4 6879, ,2 0 Split 659, ,1 6198,2 6468,5 7769,4 1 Dubrovnik 674,0 1082,7 319, ,1 6331,4 6902,3 7661,4 14 SRED mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, MAKS mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, MIN mjesečni minimum dnevne ozračenosti, SD3 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, SUMA mjesečna ozračenost, NP nedostajući podaci u satima Slika 44 Statistika trajanja sijanja Sunca u SVIBNJU godine i usporedba sa istim razdobljem godine J/cm 2 izmjerenih u Zadru. Na većini postaja najviše je ozračenosti bilo u trećoj dekadi. Najniži dnevni srednjak je imao Parg ( J/cm 2 ), a slijedio ga je Zagreb ( J/cm 2 ), Gospić ( J/cm 2 ), Križevci, Osijek i Rijeka (oko 1600 J/cm 2 ), Split i Dubrovnik ( J/cm 2 ) te, jedini sa više od 2000 J/cm 2, Zadar. Dnevni maksimalni iznosi su na većini postaja bili u rasponu od 2700 i 3200 J/cm 2 ; samo je na zagrebačkom području taj iznos bio niži ( J/cm 2 ). Difuzna ozračenost Vrijednosti difuzne ozračenosti u svibnju godine bile su u rasponu od J/cm 2 izmjerenih u Rijeci do J/cm 2 u Zadru. Srednje dnevne vrijednosti bile su uglavnom oko 650 J/cm 2, dok je najniži iznos imala Rijeka (585,1 J/cm 2 ), a najviši Zadar (776.4 J/cm 2 ). Najniži dnevni maksimalni iznos izmjeren je u

43 BILTEN 5 / Zagrebu u iznosu od J/cm 2, nakon čega slijede Osijek, Rijeka, Split i Dubrovnik ( J/cm 2 ), Gospić ( J/cm 2 ) te Zadar ( J/cm 2 ). Trajanje sijanja Sunca Najmanje insolacije u svibnju godine izmjereno je u Pargu (104.1 h), a slijede ga Zagreb i Gospić (oko 140 h), Križevci, Rijeka i Osijek ( h), Split (196.1 h) te Dubrovnik i Zadar ( h). U prosjeku je dnevno mjereno od 3.4 h (Parg) do 6.8 h (Zadar) insolacije. Dnevne maksimalne vrijednosti bile su u rasponu od 12.2 h koliko je izmjereno u Gospiću do 13.9 h u Križevcima. AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE dr. sc. Mislav Anić Svibanj je obilježilo kišovito i iznadprosječno hladno vrijeme. Minimalne vrijednosti temperature zraka na 5 cm iznad tla na kontinentu su se spuštale ispod 0 C. Najniža vrijednost minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla u nizinskom dijelu zemlje izmjerena je u Slavonskom Brodu (-3.5 C), a u gorju u Gospiću (-3.7 C). U Slavonskom Brodu, Sisku i Gospiću je tijekom svibnja zabilježen po jedan dan s mrazom. Minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla se duž Jadrana spustila do 2.0 C, koliko je izmjereno u Poreču. U unutrašnjosti Istre i zaleđu Dalmacije vrijednosti minimalne temperature na 5 cm iznad tla spuštale su se ispod 0 C (Pazin -2.6 C, Knin -2.5 C). Na promatranim postajama korištenim za potrebe ove analize broj dana s kišom tijekom svibnja nije bio manji od 18. Najviše dana s kišom, njih čak 26, zabilježeno je u Sisku. U Gospiću je zabilježen jedan dan s snijegom, a u Daruvaru i Zagrebu po jedan dan s tučom. Srednje mjesečne vrijednosti temperature tla na 5 cm dubine su u velikom dijelu zemlje bile niže od višegodišnjeg prosjeka ( ). Prema raspodjeli percentila tlo je u okolici Slavonskog Broda te u velikom dijelu Dalmacije svrstano u kategoriju normalno. Najmanje odstupanje srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od višegodišnjeg prosjeka (-0.3 C) zabilježeno je u Dubrovniku. Pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od višegodišnjeg prosjeka (0.4 C) tijekom svibnja zabilježeno je jedino na postaji Zadar. Na sjeverozapadu Hrvatske te u okolici Poreča tlo je prema raspodjeli percentila svrstano u kategoriju vrlo hladno, a najveće odstupanje srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od višegodišnjeg prosjeka zabilježeno je u Zagrebu (-2.7 C). U ostatku zemlje tlo je prema istoj raspodjeli percentila svrstano u kategoriju hladno. Najmanja terminska minimalna temperatura tla izmjerena je 5. svibnja u Gospiću i iznosila je 5.0 C. Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine u gorju je rasla do 26.6 C koliko je izmjereno u Gospiću. U nizinskom dijelu kontinenta je rasla do 31.1 C koliko je izmjereno u Osijeku, a duž Jadrana do 31.3 C koliko je izmjereno u Zadru, što je ujedno i najviša terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine izmjerena tijekom svibnja u zemlji. Najviša terminska maksimalna temperatura na 20 cm dubine izmjerena je u Dubrovniku (23.8 C), dok je najniža izmjerena u Gospiću (6.9 C). Palmerovom metodom određene su mjesečne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže na pet kontinentalnih i pet obalnih postaja. Prema Palmerovoj metodi, oborina koja dospije u tlo prvo se troši na evapotranspiraciju, zatim na procjeđivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne komponente vodne ravnoteže su potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu u sloju do dubine od 1 m (S), otjecanje (RO), procjeđivanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijednosti komponenti vodne ravnoteže obično se izražavaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Ovdje su prikazane samo PET, ET i S zajedno s ukupnom mjesečnom količinom oborine P. Evapotranspiracija je proces isparavanja vode s tla i vodenih površina (evaporacija) te iz biljaka i životinja (transpiracija). Potrebno je razlikovati PET od ET. PET je najveća moguća evapotranspiracija u uvjetima kada nema ograničenja zbog nedostatka vode. Ukoliko nema dovoljno vlage u tlu PET je veća od ET. Slika 45. Komponente vodne ravnoteže [mm]; potencijalna evapotranspiracija (plavo), stvarna evapotranspiracija (crveno), sadržaj vode u tlu do dubine od 1 m (tamno zeleno) i ukupna mjesečna količina oborine (svijetlozeleno) na kontinentalnim (gore) i obalnim postajama (dolje) za SVIBANJ 2019.

44 44 BILTEN 5 / 2019 Slika 18. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla ( C) na 5 i 20 cm dubine tijekom SVIBNJA Postaja 5 cm dubine [ C] 20 cm dubine [ C] min maks min maks Osijek Slavonski Brod Daruvar Bjelovar Varaždin Zagreb Maksimir Sisak Ogulin Gospić Pazin Poreč Zadar Knin Dubrovnik Zbog obilne količine oborine tijekom svibnja i dovoljne količine vlage u tlu vrijednosti PET i ET su na svim kontinentalnim i na svim jadranskim postajama bile jednake. U kontinentalnom dijelu zemlje najniža ukupna mjesečna količina oborine izmjerena je u Zagrebu (148 mm), a najviša u Daruvaru (240 mm). Ukupna mjesečna količina oborine koja je tijekom svibnja izmjerena u Daruvaru gotovo je trostruko veća od vi Varaždin -2.6 Poreč -1.3 Pazin -1.7 Ogulin -2.7 Zagreb -1.6 Sisak -1.3 Bjelovar -1.4 Daruvar -0.5 Slavonski Brod -1.8 Osijek -1.3 Gospić ekstremno hladno 0.4 Zadar -1.2 Knin vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.3 Dubrovnik Slika 46. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla ( C) na 5 cm dubine za SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( )

45 BILTEN 5 / šegodišnjeg prosjeka ( ) za taj mjesec. Najveće mjesečne vrijednosti evapotranspiracije (63 mm) određene su na postajama Daruvar i Zagreb Maksimir, a najniže u iznosu od 46 mm na postaji Gospić. Ukupni sadržaj vode u tlu u sloju dubine do 1m (S) porastao je znatno u odnosu na prošli mjesec, a na postaji Daruvar dosegao je maksimalnu vrijednost od 400 mm. Na obalnim postajama vrijednosti evapotranspiracije bile su veće od vrijednosti određenih na kontinentalnim postajama, a to je i očekivano s obzirom da su u priobalju vrijednosti temperature više. Najveće mjesečne vrijednosti PET i ET u obalnom dijelu određene su na postaji Dubrovnik (118 mm), a najmanje u iznosu od 63 mm na postaji Poreč. Kao što je bio slučaj na kontinentalnim postajama, vrijednosti S su i na jadranskim postajama tijekom svibnja znatno porasle u odnosu na prethodni mjesec, te su na postajama Poreč, Rijeka i Dubrovnik dosegle maksimalnu vrijednost od 150 mm. Jedino je na postaji u Hvaru mjesečna vrijednost S bila manja od mjesečnih PET i ET. ŠUMSKI POŽARI Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž. Glavna sezona zaštite šuma od požara raslinja u kojoj Državni hidrometeorološki zavod aktivno sudjeluje svojim analitičkim i prognostičkim produktima počinje svake godine 1. travnja, a završava 31. listopada. Tijekom cijele godine računa se meteorološki indeks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za glavne meteorološke postaje u Hrvatskoj. S 1. travnjem se počinje računati meteorološki indeks i za dodatne postaje na Jadranu i priobalju da bi se dobio bolji pregled o stanju biljnog pokrova, odnosno gorivog materijala. Meteorološki indeks (MIOP) pokazuje kako na vlažnost gorivog materijala utječu meteorološki elementi, odnosno brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost, te količina oborine, a povezani su s vremenskim situacijama i klimatskim prilikama na određenom području. Na Jadranu i u priobalju u našoj zemlji su uslijed klimatskih prilika požari raslinja najčešći i najizrazitiji. Ugrožena je i gorska Hrvatska zbog velikih šuma, a posljednjih desetljeća i zbog sve češćih duljih sušnih razdoblja. Stoga se prognostički indeks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (PMIOP) od 1. svibnja do 31. listopada računa upravo za te predjele. MIOP se izrađuje za 40 meteoroloških postaja na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu: Prognostički meteorološki indeks izrađuje dežurni prognostičar za 24 postaje na Jadranu i priobalju svakodnevno za sljedeći dan u 14 sati, a pri tome se koristi izračunima nekoliko raznih numeričkih prognostičkih modela. Na osnovi praćenja sinoptičke situacije, te performansi prognostičkih modela dežurni prognostičar prognozira vrijednosti pojedinih elemenata vremena koja ulaze u izračun. Na osnovi direktnog izračuna mezoskalnog numeričkog prognostičkog modela Aladin/Alaro svakodnevno se računa prognostički indeks (PMIOP) za prekosutra za mjesta na Jadranu i područjima uz njega. Iz komponenti stvarnog i prognostičkog MIOP izračunavaju se i klase opasnosti koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike, te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika (pridružene su im vrijednosti redom od 1 do 5). Analiza klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja Na kraju svibnja klase opasnosti su u cijeloj zemlji bile vrlo mala i mala kao posljedica učestalih, lokalno i obilnih oborina. Tijekom mjeseca bilo je izrazitih vlažnih i hladnih prodora povezanih s atmosferskim sustavima. Jedan je bio oko 5. svibnja kada je u gorju bilo snijega, a mraza je mjestimice bilo i u nizinama Slika 47 Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za SVIBANJ Slika 48 Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti za SVIBANJ 2019.

46 46 BILTEN 5 / 2019 unutrašnjosti. Drugi je bio od 12. do 15. svibnja kada je ponovno bilo kiše i snijega, ali i jakog vjetra, olujne bure na Jadranu usljed premještanja niske mlazne struje preko Hrvatske. U trećoj dekadi je bilo manje hladno, ali je pod dominantnim utjecajem visinske ciklone bilo promjenljivo s povremenom kišom i pljuskovima praćenim ponekad grmljavinom. Stoga je srednja mjesečna temperatura zraka bila većinom za 2-4 stupnja niža od tridesetogodišnjeg srednjaka, a mjesečna količina oborine je bila znatno viša od prosječne. I analiza srednje mjesečne klase opasnosti za svibanj (slika 47) pokazuje da je bila većinom vrlo mala, a samo na šibenskom i splitskom području mala. Te su srednje mjesečne vrijednosti u usporedbi s prethodnim godinama niže za jadransku obalu i otoke te unutrašnjost Dalmacije i dijelom unutrašnjost Istre. U protupožarnoj sezoni provodi se i jednostavna verifikacija prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti. Usporedba ukupnog broja prognoziranih i stvarnih slučajeva prikazana je na slici 48 iz koje se vidi da su klase opasnosti za slijedeći dan bile dobro prognozirane. OBRANA OD TUČE Damir Peti, dipl. inž. Stanje i djelovanje sustava obrane od tuče i pripreme za sezonu Pripremni poslovi za operativni rad obrane od tuče (nadalje OT) i ove godine rađeni su počev od siječnja pa sve do svibnja. Obavljeni su redovni tehnički poslovi koji se rade svake predsezone (sanacija opreme na postajama obrane od tuče i radarskim centrima, obuka i lječnički pregledi novih raketara, provjere ispravnosti tehničke zaštite i gromobranskih instalacija) no u nešto manjoj mjeri jer se komponenta raketne obrane morala reducirati zbog nedostatnih količina meteoroloških raketa protiv tuče (nadalje raketa). Ovo je posljedica nedovoljnog financiranja sustava OT koje se ponavlja već nekoliko godina. Ministarstvo poljoprivrede, Državni hidrometeorološki zavodom i županije na branjenom području unatoč višegodišnje inicijative nisu se uspjeli dogovoriti oko procesa razrješenja statusa i financiranja obrane od tuče. Branjeno područje OT je ove godine po površini ostalo na nivou prošle sezone, no organizacijski je došlo do bitnih promjena. Dok se generatorska komponenta OT provodi na cijelom branjenom području, raketna komponenta OT se, zbog navedenog nedostatka raketa, provodi samo na istočnom dijelu branjenog područja. Za djelovanje prizemnim generatorima (nadalje generatorima) je do početka sezone osposobljeno 574 generatorskih postaja (nadalje GP), od kojih je samo 98 bilo osposobljeno kao lansirna postaja (nadalje LP) za djelovanje i raketama. Područja Međimurske, Varaždinske Zagrebačke, Grada Zagreba, Koprivničko križevačke, Bjelovarsko bilogorske, Sisačko moslavačke i zapadni dijelovi Virovitičko podravske, Brodsko posavske i Požeško slavonske županije bili su branjeni samo prizemnim generatorima kao i Baranja. Početkom sezone je na raspolaganju bilo l otopine za prizemne generatore (nadalje otopine) i komada raketa protiv tuče (nadalje raketa). Postaje OT su u startu sezone opskrbljene sa 60 l otopine i one koje su bile aktivne LP sa 10 ili 12 komada raketa, ovisno o tipu. Minimalno popunjavanje postaja raketama i reducirani program ove godine posljedica je smanjene količine zalihe raketa, naime prošle i pretprošle godine nije bilo novih nabava raketa zbog nedostatka financijskih sredstava. Iz istog razloga i ove godine nije odobrena nova nabava. Djelovanje sustava obrane od tuče u svibnju Sezona djelovanja sustava obrane od tuče počela je uobičajeno 1. svibnja. U svibnju ove godine provedeno je djelovanje sustava obrane od tuče u 6 dana generatorima, i utrošeno je 3833 l otopine. Djelovanja raketama nije bilo. Po Tablica 19. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja Datum Broj GP u akciji sa Utrošak otopine Broj LP sa generat. (l) sugradicom tučom štetom UKUPNO

47 BILTEN 5 / navedenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuče i potreba za djelovanjem OT generatorima bila je minimalna tj. na nivou svibnja (Meteorološki i hidrološki bilten 11/2018, Tablica 17., str.48.). Nedjelovanje raketama u svibnju se ne bilježi od Možemo reći da je u ovogodišnjem svibnju učestalost opasnosti od pojave tuče i potrebe aktivnostima ispod prosjeka navedenog niza, a izostanak potrebe za djelovanjima raketama ukazuje na slab intenzitet nepogoda na istoku branjenog područja u odnosu na okolna područja. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja dan je u tablici 19. Vremenska situacija u svibnju Pojava nestabilnosti na branjenom području i u neposrednoj blizini bilo je u 16 dana svibnja. Pojava sugradice bilo je u 3 dana na 5 postaja OT, tuče također u 3 dana na 14 postaja OT. Šteta od tuče je bilo u 1 danu na 1 postaji. Po broju dana s pojavama sugradice ili tuče te šteta ovogodišnji svibanj je značajno ispod prosjeka posljednjih deset godina, kao i po učestalosti pojava i šteta na postajama OT (Meteorološki i hidrološki bilten 11/2018, Tablica 17., str.48.). Najintenzivnije nevrijeme bilo je 22. svibnja. 22. svibnja nad branjenim područjem OT prevladavalo je u prizemom sloju bezgradijentno polje tlaka. Sjeverno od Hrvatske bio je smješten centar visinske ciklone, dok se preko branjenog područja premještala visinska dolina okvirom koje je pritjecao vlažan i nestabilan zrak. Prvi intenzivniji kumulonimbusi uočeni su u Međimurju na granici sa Mađarskom, intenziteta radarske odražajnosti do 55 dbz. Oblaci su se kretali duž Drave ka jugoistoku. Oni oko 15 h ulaze dublje u branjeno područje u Podravinu istočno od Koprivnice. Oko h nestabilnosti se šire na Slavoniju gdje se razvijaju izolirani kratkoživući kumulonimbosi intenziteta radrske odražajnosti preko 55 dbz i visine vrha preko 10 km. Istovremeno iz Slovenije u Hrvatsko Zagorje dolaze oformjene jezgre oblaka od kojih jedna, oko 18 h, doseže intenzitetod 60 dbz i visinu preko 10 km. U isto vrijeme na obroncima Papuka oblaci jačaju do refleksivnosti 60 dbz. Ove jezgre ubrzo slabe. Oko 19 h istočno od Zagreba još jedna oblačna jezgra jača do refleksivnosti 60 dbz i doseže visinu od 12 km. Nakon ovoga stvara se kišna masa koja na putu na istok prelazi cijelo branjeno područje i na istočnom dijelu se počinje raspadati. Tog dana je od najjačih oblaka bilo pojava sugradice ili tuče na 13 postaja obrane od tuče. Manjih šteta je bilo na 1 postaji južno od Zagreba.

48 48 BILTEN 5 / 2019 KNJIŽNICA DHMZ-A mr. sc. Ivančica Mihovilić Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom svibnja Knjige Vrijeme na Jadranu : meteorologija za nautičare - Marko Vučetić, Višnja Vučetić Zagreb : Fabra press, 2013., 100 str. : ilustr. ; 22 cm Ova knjiga, s podnaslovom Meteorologija za nautičare, pisana je s namjerom da bude nezaobilazan dio biblioteka na brodicama i jahtama koje plove Jadranom te da posluži kao meteorološki priručnik njihovim posadama i kormilarima. Čitajući ju, saznat ćete mnogo o vjetrovima Jadrana, opasnostima u koje vas mogu dovesti nevere i fortunali, o lokalnim predznacima vremena te mudrosti pučke meteorologije. Upoznat ćete posebnosti vremenskih prilika različitih jadranskih akvatorija. Naučit ćete čitati meteorološke karte, pravilno i s razumijevanjem slušati vremensku prognozu, surfati po meteorološkim sajtovima, a sve to učinit će vašu plovidbu spokojnijom i sigurnijom. Istodobno, uživat ćete jer Vrijeme na Jadranu čita se poput romana o običajima, iskustvu i plovidbi hrvatskih ribara i pomoraca kojima su o poznavanju i uvažavanju vremenskih prilika ovisili i imovina i život. Časopisi strani International Journal of Wildland Fire vol. 28 (2019) : 3. Meteorologische Zeitschrift vol. 28 (2019) : 1. Naše okolje vol. 26 (2019) : 2, 3. Časopisi domaći Bug vol. 28 (2019) : 5, 6. Hrvatski planinar vol. 111 (2019) : 5. Hrvatske šume (2019) : 5. Hrvatske vode vol. 27 (2019) 1-3. Šumarski list vol. 143 (2019) : 3-4. Obavijest Otvoren pristup Oxford Journals Dostupan je pristup na Oxford Journals na nove naslove u okviru zbirki Humanities and Social Sciences i Science, Technology and Medicine. Budući da je postupak javne nabave za ovu zbirku e-časopisa još u tijeku, izdavač je otvorio probni pristup u trajanju od 90 dana (do 28. kolovoza 2019.) do potpisa ugovora. Trenutačno je pristup otvoren za sveučilišta, a naknadno će biti dodan i pristup za znanstvene institute. Dostupan pristup na pojedine zbirke po sveučilištima: Sveučilište Zbirka Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku HSS + STM Sveučilište u Rijeci HSS + STM Sveučilište u Splitu HSS + STM Sveučilište u Zagrebu HSS + STM Sveučilište Jurja Dobrile u Puli HSS

49 BILTEN 5 / Sveučilište Sjever Sveučilište u Zadru Sveučilište u Dubrovniku HSS HSS HSS Vremeplov kroz svibanj 1. svibnja Praznik rada Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu 1. svibnja godine. Tada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero radnika osuđeno je na smrt. Radnici su zahtijevali osamsatni radni dan. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen godine u Maksimiru. U dvadesetom stoljeću datum se etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan te je u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U tom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta. 2. svibnja Prvi put održan govor u Saboru na hrvatskom jeziku Ivan Kukuljević Sakcinski održao je povijesni govor na hrvatskom jeziku u Saboru, u kojem je pozvao na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede te time postupno i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora, svi govori i saborski zapisnici, počev od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku. Četiri godine kasnije, 23. listopada 1847., na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počeo primjenjivati od godine. 3. svibnja Svjetski dan slobode medija Svjetski dan slobode tiska prigoda je za promicanje konkretnih postupaka usmjerenih na zaštitu osnovnog prava svakoga građanina na znanje i informaciju. To je i prilika za procjenu stanja slobode tiska u svijetu. Taj dan, koji je u prosincu godine ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posvećen je privlačenju pažnje, upozoravanju i senzibiliziranju javnosti na pitanja slobode tiska i poticanju rasprava među profesionalcima u medijima, a to je i dan u kojem želimo obnoviti uspomenu na novinare koji su izgubili život obavljajući svoj posao. 6. svibnja Otvorenje Eiffelovog tornja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) željezni je toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje 6. svibnja svibnja Međunarodni dan Crvenog križa Međunarodni dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. svibnja, na dan na koji je godine rođen Henry Dunant - osnivač Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Dunant se 24. lipnja godine u namjeri da sklopi posao s francuskim carem Napoleonom III. slučajno našao na bojnom polju kod Solferina. Patnja koju je tamo vidio izmijenila mu je život. Posvetio se stvaranju organizacije Crvenog križa. Zapustio je posao i na kraju bankrotirao, potpuno osiromašio te pao u zaborav. Ipak, njegova ideja rasla je, razvijala se i napokon postala prihvaćena u cijelom svijetu. Godine norveški parlament dodijelio mu je prvu Nobelovu nagradu za mir koju je podijelio s Fredericom Passyem (iz Francuske mirotvorne udruge). Primljeni novac od Nobelove nagrade nije zadržao za sebe, već ga je darovao Crvenom

50 50 BILTEN 5 / 2019 križu i drugim humanitarnim organizacijama za pomoć sirotinji. Od godine 8. svibnja, u počast Henryu Dunantu, u cijelom svijetu obilježava se kao Svjetski dan Crvenog križa. 9. svibnja Dan Europe 9. svibnja Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao "Dan Europe". Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Sve institucije Europske unije tog dana su otvorene za posjetioce. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja u tom periodu predsjeda Europskoj uniji. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, tako da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan. 20. svibnja Dan zdravih gradova Hrvatska mreža zdravih gradova obilježava nacionalni Dan zdravih gradova nizom prigodnih aktivnosti kojima hrvatski gradovi uključeni u mrežu predstavljaju programe za promicanje zdravlja u svojim sredinama. S pokretom "Zdravi grad" u Hrvatskoj se započelo godine uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, a Zagreb je tada bio jedanaesti europski grad koji se pridružio Europskoj mreži zdravih gradova. Zahvaljujući širenju pokreta godine osnovana je Hrvatska mreža zdravih gradova. Mreža danas broji četrdesetak gradova. 22. svibnja Međunarodni dan biološke raznolikosti Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi godine, kako bi ukazali na ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja u spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode. 24. svibnja Europski dan parkova Europski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) radi podizanja vrijednosti europskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Prvi je put obilježen godine i tada je organiziran niz aktivnosti u zaštićenim područjima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ovaj datum odabran je u spomen na proglašenje prvih europskih parkova devet nacionalnih parkova u Švedskoj godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organizaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza. 26. svibnja Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva Presađivanje organa danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja kod bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja organa, a za neke organe kao što su jetra, srce i pluća presađivanje je jedina metoda liječenja. Na području međunarodne suradnje, Hrvatska je, potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Eurotransplant Inter-

51 BILTEN 5 / national Foundationa (EIF) 26. svibnja godine, postala pridružena članica ugledne, međunarodne, neprofitne organizacije koja koordinira dodjelu i razmjenu organa na principu solidarnosti zemalja članica. 29. svibnja Prikazan prvi zvučni film u boji Film "On with the show" Warner Bros kompanije prvi je film snimljen s potpunim tonom i govorom, a drugi po redu snimljen u boji (prvi film u boji bio je djelom crno-bijeli, dijelom u boji - mjuzikl, The Desert Song, 1929.). Radnja filma odvija se oko neplaćenih glumaca i osoblja te pozornice Phantom Sweetheart koja se zato čini osuđenom na propast. Osim toga, box office su opljačkali i vodeća dama odbija da se pojavi. No, može li predstava biti spašena? (Izbor iz digitalne zbirke MetelWin) Zelene knjižnice Izložba Najbolje zelene knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 23. svibnja godine u 12 sati svečano je otvorena izložba pod nazivom Najbolje zelene knjižnice. Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u području zelenoga knjižničarstva prepoznat je u međunarodnoj stručnoj javnosti, čemu pridonosi dodijeljena nagrada Zelena knjižnica Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) za godinu IFLA Green Library Award njezinu projektu Zeleni festival kao jednomu od šest najboljih svjetskih zelenih projekata knjižnica. Bio je to povod Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu da u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku organizira izložbu Najbolje zelene knjižnice na kojoj, osim svojega nagrađenog Projekta, predstavlja i nagrađene projekte preostalih pet knjižnica. Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predstavljena je prvonagrađena kineska Gradska knjižnica Foshan, mađarska Gradska knjižnica Tatabanya, rumunjska Ruralna knjižnica Sirna, Nacionalna knjižnica i arhivi Irana te kenijska Knjižnica Međunarodnoga sveučilišta Sjedinjenih Američkih Država u Africi. Nagrađeni projekti knjižnica predstavljeni su na šest izložbenih panoa koje će posjetitelji moći razgledati do 8. lipnja godine. Uz svaki pano na interaktivnom zaslonu može se pogledati prezentacija projekta pojedine knjižnice na temelju koje je ona osvojila nagradu. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u godini nastavlja s djelatnostima u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a projekt zelenih knjižnica svojim aktivnostima podržava i knjižnica DHMZ-a.

52 52 BILTEN 5 / 2019 IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SVIBNJU GODINE Davor Nikolić, dipl. inž. 5. i 6. svibanj Bura, otežavala promet na sjevernom Jadranu. Krčki most je bio jedno vrijeme zatvoren za pojedine skupine vozila. Snijeg, pao u gorju. Na Sljemenu ga je palo nekoliko centimetara, kao i na Plitvičkim jezerima, na Pargu i Begovom Razdolju. U isto vrijeme u Splitu je bilo toplo i ugodno vrijeme, za kratke rukave. Na Zavižanu je izmjereno 17 centimetara snijega. Jutarnje temperature su pale na oko 5 C, što je davalo dojam prohladnog vremena početkom svibnja. U Gorskom kotaru su jutarnje temperature bile oko 0 C, te se nastavlja sezona grijanja. Na pojedinim cestama su proglašeni zimski uvjeti, što znači ograničenja u prometovanju za pojedine skupine vozila. U Lici je mjestimice padala i tuča, pa je brzina prometovanja ograničena na 40 km/h. 6. svibnja je jaki vjetar u Čakovcu srušio stablo na pješačku stazu. Sve je prošlo bez posljedica. Sljeme (lijevo) Split (desno), 5. svibanj svibanj Mraz, u Cetinskoj krajini. Rano zasađene povrtlarske kulture su pretrpjele štetu, jer se temperatura spustila ispod 0 C. Lišće biljaka izgledalo je kao spaljeno, uvenulo i pocrnilo. Na 5cm od tla izmjereno je gotovo 3 C. 10. svibanj Tuča, pala u Krapinskim Toplicama, Tuhlju, Svetom Križu Začretju i okolici Krapine. Bila je srednjeg intenziteta. 12. svibanj Begovo Razdolje, 5. svibanj van, sve ih je olujni vjetar prevrnuo. Štete su nastale i na zagrebačkim grobljima, gdje su stabla koja su padala oštećivala nadgrobne spomenike, pa su odgođeni ukopi. Na jedan automobil u vožnji u Ilici je pala grana, nastala je veća materijalna šteta, nije bilo ozlijeđenih u tom slučaju. Stablo se srušilo u Maksimirskoj ulici na tramvaj u pokretu, srećom bez ozlijeđenih. Oštećen je Jugo, bilo je dosta jako da prekine neke pomorske linije prema otocima srednjeg Jadrana. 12. i 13. svibanj Olujni vjetar, puhao u središnjoj Hrvatskoj. U Zagrebu takav vjetar nije puhao jako dugo, pa se građani ne sjećaju zadnjeg takvog događaja. Vatrogasci su morali intervenirati po cijelom gradu, jer je posvuda bilo srušenog drveća, slomljenih grana, oštećenih automobila, (preko 150), odnešenih krovova i drugih šteta na objektima, zelenilu, komunalnoj infrastrukturi. Stabla su čupana iz zemlje zajedno s korijenjem. Sa krovova su padali crijepovi, gotovo stalno padala je i kiša, sitna jesenja. Potrgane su bile tende, antene, prevrnuti štandovi za uličnu prodaju, niti jedan nije ostao uspra- Zagreb, 12. svibanj 2019.

53 BILTEN 5 / Zagreb, 12. svibanj i sat na zvoniku crkve Svetog Marka na Gornjem gradu. Vjetar je puhao brzinom većom od 100 km/h. Bilo je i krovova koji su otrgnuti sa zgrada i koji su letjeli ulicama. Puno je bilo srušenih dimnjaka, skinutih crijepova i žbuke sa zidova po ulicama. Hodanje po gradu bilo je opasno, no u svemu bilo je ipak samo šest osoba ozlijeđeno. Na Bundeku su pala 22 stabla, pa je odgođeno otvorenje izložbe Floraart. Mjestimice je nestajalo struje, jer su i strujni vodovi popucali. Sve komunalne Zagreb, 12. svibanj Zagreb, 12. svibanj 2019.

54 54 BILTEN 5 / 2019 Zagreb, 12. svibanj Zagreb, 12. svibanj Zagreb, 12. svibanj Zagreb, 12. svibanj službe bile su na intervencijama. Tržnica Dolac bila je prazna. U Tkalčićevoj ulici drveće je uništavalo terase ugostiteljskih objekata. Tramvajski vodovi bili su pokidani, pa je dolazilo do zastoja u prometu. Na više mjesta popucala su stakla na prozorima i vratima. Ovi su datumi poznati u narodu kao ledeni sveci, Mamericije, Pankracije, Bonifacije i Servacije. Dnevna temperatura bila je ispod 10 C, a jaki vjetar znatno je pojačavao osjet hladnoće. Posvuda je vladao veliki nered, od prevrnutih kanti za smeće, srušenih semafora, a policija je pozvala građane da ne izlaze iz kuća ako ne moraju. Oštećena je fasada KBC Rebro, koja je pala. Promet Sljemenskom cestom bio je u prekidu. Na Medvednici je vjetar porušio stotine stabala, šuma mjestimice izgleda u potpunom neredu. Naknadno snimanje situacije je pokazalo da su srušena brojna stabla na Zagrebačkoj gori, te da je šteta prilično velika. Prometovanje sljemenskom cestom se u narednim tjednima ne preporuča, s obzirom da je narušena statika brojnih stabala koja još stoje, ali ih i manji vjetar može srušiti. Sanaciju cesta i staza otežavalo je i to što je 15. svibnja na Sljemenu pao gust snijeg, koji je stvorio snježni pokrivač na tlu.

55 BILTEN 5 / Karlovac, 12. svibanj Zagreb, 12. svibanj Balinovci, 12. svibanj Mrežnica, 12. svibanj Sisak, 12. svibanj Slično stanje vladalo je u više gradova središnje Hrvatske. Stabla su padala i u Čakovcu, kao i stupovi javne rasvjete. Jedan je pao u potok Trnava. U Varaždinskoj županiji počeli su rasti vodostaji rijeka, pa je proglašeno pripremno stanje obrane od poplava. Slično je bilo i u Zagorju. Pripreme za obranu od poplava počele su u Hrvatskoj Kostajnici, jer se očekivao porast vodostaja rijeke Une, te od Karlovca do Siska, jer je i Kupa počela rasti. Bujičnih poplava bilo je u Istri. Hrvatska Kostajnica, 12. svibanj 2019.

56 56 BILTEN 5 / 2019 Medvednica, 12. svibanj Virovitica, 12. svibanj Karlovačka županija, 12. svibanj Isto nevrijeme vladalo je i u Karlovcu. Na Hvaru je palo preko 90 litara kiše. Na Rabu je puhala bura, koja je odnijela jedan automobil u more, a jedna je brodica u luci potopljena. Na Krčkom mostu bura je puhala brzinom oko 160 km/h. U Zadarskoj županiji puhala je jaka bura, koja je pričinila mehanička oštećenja na biljkama, te donijela sa sobom jaku posolicu. Puhala je 13. i Mlado lišće vinograda je pocrnilo, rane trešnje otpadaju, mlado povrće je povaljano. 14. do 16. svibanj Visoki vodostaji rijeka. U Hrvatskoj Kostajnici podižu se dodatni nasipi, jer Una stalno raste. Vodeni val stiže iz BiH, gdje su proteklih dana pale obilne oborine. Una se mjestimice izlila na lokalne prometnice, većih šteta ipak nije bilo, jer su postavljene box barijere. U Virovitica, 12. svibanj nekoliko škola prekinuta je nastava. Neke su ulice u Kostajnici bile pod vodom, kao i vrtovi, ali voda nije ušla u kuće. U okolici Karlovca izlila se na više mjesta Mrežnica. Voda je ušla u nekoliko desetaka kuća i dvorišta. Pro-

57 BILTEN 5 / vode se mjere obrane od poplava. Neke ceste našle su se pod vodom, pa je promet bio u prekidu. Postavljene box barijere iz prethodnih poplava i sada su dobro poslužile da se smanje štete od visokih voda karlovačkih rijeka. Vodeni val prošao je karlovačko područje bez većih šteta. Mrežnica je imala najviši vodostaj ikada izmjeren. Korana je visoka i na području Plitvičkih jezera, pa je dio naselja Korana bio odsječen. Plavljenja zbog obilnih kiša je bilo i u dijelovima općine Brinje. Nastale su štete na kućama i gospodarskim zgradama. Naselje Korana bilo je poplavljeno od rijeke Korane, a u opasnosti su bile i Rastoke. Za područja Petrinje, Dvora i Lekenika proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog izlijevanja rijeka Kupe, Une i Žirovnice, kao i izlijevanja iz oborinskih kanala i potoka. Nastale su štete na poljoprivrednim kulturama, stambenim i gospodarskim objektima, prometnicama, a mjestimice su se pojavila i klizišta zemlje. Vodeni val je krenuo prema Jasenovcu, gdje su se na Savi također provodile mjere obrane od poplava. I tamo je vodeni val prošao bez većih incidenata. Obilna kiša pala je na više mjesta u Slavoniji. Kanali su se prepunili i izlili na polja. Na Slatinskom području pod vodom je oko 250 hektara oranica. Izlila se rijeka Voćinka, voda je ušla u dvorišta kuća na području općine Mikleuš. Nabujale su rijeke Ilova i Pakra, mjestimice su se izlile u okoliš. Gradnjom privremenih nasipa spriječene su veće štete. Bura, puhala na Krku. U kampu u Omišlju bura je napravila veliki nered, prevrnuti su kamperi, kamp prikolice. Snijeg, pao na Učki. Snijeg je padao na visinama višim od 900 metara. Temperatura je bila oko -2 C. Snijeg je pao i na Platku. 29. svibanj Obilne oborine, plavljenja, zahvatili su Istru i Drniško područje. U Drnišu je u 24 sata palo 185 litara kiše. Ulice su bile pod vodom. Voda se u bujicama slijevala u grad. U Istri su se pod vodom našle neke ceste. Naglo je porastao vodostaj rijeke Mirne, kao i Raše. Kiše je u Istri palo od 40 do 50 litara. Svibanj Obilne oborine. U Istri kasne poljoprivredni radovi oko dva tjedna, zbog nepovoljnih meteoroloških prilika. U polja se ne može od blata, a ono što je već na poljima ne raste, jer biljke pored vlage trebaju i toplinu, koje nema. U središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji obilne oborine od početka mjeseca stvaraju nevolje u poljoprivredi. Voda se izlijevala iz kanala i ulazila u podrume i dvorišta, te na oranice. Bilo je povremeno i prometnica pod vodom. Pojavom topline, uz visoku vlagu, pojaviti će se bolesti i štetnici, pa će biti potrebna zaštita kemijskim sredstvima. Štete su pretrpjeli i pčelari. Bagrem nije medio zbog niske temperature, a pčele nisu mogle iz košnica zbog kiše. Jagode trunu, pa je prinos znatno manji od očekivanog. Trešnje pucaju od prevelike vlage. Za 12 općina Virovitičko podravske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode, zbog prevelike količine oborina u svibnju. Nastala je velika šteta na poljoprivrednim kulturama. U Međimurju je ugrožena proizvodnja krumpira. U tri dana krajem mjeseca palo je oko 70 litara kiše. Prijete bolesti, a u njive se ne može mehanizacijom jer je zemlja jako namočena i mekana. 25. svibanj Visoki vodostaji rijeka. Dunav je u 24 sata porastao za jedan metar. Prijeti njegovo izlijevanje na vikend naselje Zeleni otok kod Batine. Drniš, 12. svibanj Belica, 12. svibanj 2019.

58 58 BILTEN 5 / 2019 Konferencija EGU2019 General Assembly European Geosciences Union organizirao je General Assembly održan travnja u Beču, Austrija. Na konferenciji je učestvovalo znanstvenika iz 113 država s 5531 prezentacijom, 9432 postera, te 1287 PICO prezentacije. Iz Hrvatske je učestvovalo 32 znanstvenika, od kojih 5 s DHMZ-a. Sljedeći General Assembly održati će se 3-8. svibnja Autori ovog izvještaja održali su predavanje, Sarah Ivušić, Samuel Somot, Ivan Güttler, Kristian Horvath, and Antoinette Alias: Assessment of regional climate model mean and extreme daily precipitation statistics over Croatia, te je predstavljen poster - Ivan Güttler, Andreina Belušić Vozila and Maja Telišman Prtenjak: Weather types influence on the 10 m wind changes in the EURO-CORDEX projections over the Adriatic region. U nastavku slijedi nekoliko tema od interesa za istraživački rad unutar Službe za klimatologiju na DHMZ-u. 1. U sekciji Urban climate, urban biometeorology, and science tools for cities predstavljeni su rezultati istraživanja koji (1) povezuju globalne i lokalne klimatske promjene, (2) ukazuju na ograničenja modela za prognozu vremena, kakvoće zraka te urbanih klimatskih modela, (3) pokušavaju iskoristiti nove izvore mjerenja (senzore na pametnim satovima, meteorološke postaje u vlasništvu privatnih osoba), itd. Za izdvojiti je predavanje 1 u kojem su prikazani rezultati mjerenja emisija CO 2 na području grada Beča, u sklopu kojega je demonstrirana neovisna provjera emisija CO 2 na temelju prijava i procjena. 2. U sekciji Regional climate modeling, including CORDEX predstavljeni su (1) rezultati klimatskog mo- ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI deliranja na području nekoliko kontinenata (Europa, Azija, Afrika, Australija i Južna Amerika), (2) rezultati istraživanja utjecaja uvažavanja aerosola te združenih procesa na granici atmosfera- more te atmosfera-jezero, (3) rezultati EURO-CORDEX projekcija promjena u količini snijega na području Europe, itd. Za izdvojiti je predavanje 2 u kojem je demonstriran suprotan signal klimatskih projekcija za dolazno kratkovalno zračenje na području Europe gdje se dvije skupine regionalnih klimatskih modela razilaze ovisno o tome imaju li uvažene scenarije emisija aerosola. Pokazano je da u slučaju uključivanja scenarija smanjenja emisija aerosola u 21. stoljeću, na području Europe dominira povećanje kratkovalnog dolaznog zračenja što u tim scenarijima daje mogućnost porasta proizvodnje solarne električne energije. 3. U sekciji Convection-permitting atmospheric modelling predstavljeni su (1) rezultati globalnih i regionalnih klimatskih modela na horizontalnim rezolucijama između 1 km i 5 km, (2) rezultati projekcija putanja i statistike olujnih i tučonosnih sustava, (3) pristupi za procjenu dodane vrijednosti (eng. added value) regionalnih klimatskih modela visoke rezolucije (<5 km) u odnosu na slične modele no na nižim prostornim rezolucijama (>10 km), itd. Za izdvojiti je pregledno izlaganje Christoph Schärea o tehničkim izazovima klimatskih simulacija na kilometarskoj skali te izglednim promjenama razvoju modela i načinima izvođenja ovakvih simulacija u sljedećih 5 do 10 godina. 4. U sklopu sekcije Big data and machine learning in geosciences predstavljeni su različiti načini identifikacije i obrade multidimenzionalnih i veličinom kompleksnih podataka, metode strojnog učenja koje uključuju duboko učenje, te metode vizualizacije i vizualne analize velikih količina podataka. Posebno se ističe predavanje o "Big Earth Data" (npr. satelitske slike ili izlazni podaci numeričkih prognostičkih modela) gdje je istaknuto kako uslijed sve veće dostupnosti podataka, putem tzv. "open data policy", raste broj korisnika koji se suočavaju s poteškoćama prilikom preuzimanja Unutrašnjost kongresnog centra "Austria Center Vienna" i pogled na izložbeni dio konferencije. Najveća dvorana konferencije prije početka glavnog EGU sastanka "EGU Plenary" kojeg je vodio predsjednik EGU-a Jonathan Bamber.

59 BILTEN 5 / i obrade tih podataka. Iz navedenih razloga pružatelji podataka nastoje olakšati postupak korisnicima putem virtualnih pretraživača, standardiziranih web sučelja i oblak servisa, poput Google Earth Engine ili Copernicus Climate Data Store. Zanimljivim se pokazalo i predavanje o alternativnim izvorima podataka poput vremenskih izvješća nacionalnih meteoroloških službi koji se koriste za prepoznavanje obrazaca i događaja od interesa. Korištenjem strojnog učenja u izvješćima se pretražuju ključne riječi (npr. riječi iz AMS Glossary), zatim se traže veze s prethodnim izvješćima. Na ovaj način kreirana je baza u koju je dovoljno upisati pojam (npr. požar) koja će vratiti detalje događaja/izvješća povezane s traženim pojmom. 5. U sklopu Great Debates jedna od tema rasprave je The safe operating space for the planet and how to ensure it is not passed, gdje su članovi panela bili: Prof. Myles Allen (University of Oxford), Prof. Sabine Fuss (Mercator Research Institute on Global Commons and Climate Change), Erica Hope (European Climate Foundation) i Prof. Linda Steg (University of Groningen). Rasprava se temeljila na specijalnom izvješću IPCC-a o utjecajima globalnog zatopljenja od 1.5 C objavljenog 2018., te na studiju koja sugerira da će planet prijeći nepovratnu graničnu točku tzv. "Hothouse Earth", odnosno stanje u kojem će globalna temperatura porasti minimalno 2 C. Postavio se zahtjev za hitnom globalnom akcijom kojom bi godina trebala biti točka preokreta za globalnu potrošnju fosilnih goriva, te bi se na ovaj način povećale šanse za održavanje sigurnog prostora djelovanja čovječanstva za očuvanje planeta. Tijekom rasprave nastojalo se odgovoriti na pitanja što zajednica geofizičara može učiniti, te na koji način djelovati da bi se osigurao najbolji ishod, te je predloženo tvz. "top-down" djelovanje (npr. u svrhu smanjena emisije CO 2 predlaže se djelovanje počevši od uprave avionskih kompanija, te zatim korisnika). Sarah Ivušić, mag.phys.-geophys. dr. sc. Ivan Güttler Rezultati projekta DriDanube: Kako pravodobno odgovoriti na sušu? Sudionice konferencije iz Hrvatske: Ivana Marinović (DHMZ), Ksenija Cindrić Kalin (DHMZ), Kornelija Špoler Čanić (DHMZ) i Marija Vihovanec Sabo (MZOE). Projekt DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji na kojem sudjeluje DHMZ privodi se kraju i konačan rezultat projekta - objedinjena strategija upravljanja sušom za zemlje Dunavske regije bit će u jesen dostupna krajnjim korisnicima donositeljima odluka. Jedan od najvažnijih alata u praćenju i odgovoru na sušu koji je razvijen tijekom projekta je svakako platforma Drought Watch - interaktivni geoportal, besplatan i dostupan svima na adresi Ovi i svi ostali projektni rezultati predstavljeni su u Beču na završnom sastanku projektnih partnera (6. svibnja 2019.) i konferenciji o suši održanoj 7. i 8. svibnja na kojima su iz DHMZ-a sudjelovale Ksenija Cindrić Kalin (voditeljica projekta za DHMZ), Ivana Marinović (istraživač na projektu), Kornelija Špoler Čanić (voditeljica komunikacijskih aktivnosti) te Marija Vihovanec Sabo iz MZOE, pridruženog strateškog partnera na projektu. Sastanak projektnih partnera Sastanak je održan u knjižnici Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien). Na sastanku su dogovorene projektne aktivnosti i obaveze do kraja projekta (30. rujna 2019., a za DHMZ i pojedine partnere projekt završava 30. lipnja). Raspravljalo se o održivosti rezultata projekta u pojedinoj zemlji, a posebno o održivosti nacionalne mreže izvjestitelja o suši te o eventualnoj implementaciji nacionalnih produkata u platformu Drought Watch. DHMZ je ponovo istaknut kao primjer dobre prakse za uspostavu mreže izvjestitelja. Koordinaciju mreže izvjestitelja za Hrvatsku će nakon završetka projekta od DHMZ-a najvjerojatnije preuzeti Ministarstvo poljoprivrede iz čije je Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva ujedno i najviše izvjestitelja u nacionalnoj mreži. Treba napomenuti, da osim SPI za praćenje suše, ostali projektni partneri koriste i SPEI (Standardized Precipitation Evapotranspiration Index) i EDII (Evaporative Demand Drought Index) koji za sada još nisu implementirani u DHMZ-u. Konferencija o suši Cilj konferencije bio je diskutirati o izazovima upravljanja sušom u Dunavskom regiji te je nakon uvodnog dijela program podijeljen na sljedeće četiri teme: Borba sa sušom što smo do sada naučili,

60 60 BILTEN 5 / 2019 Ksenija Cindrić Kalin u Drought Play zastupa meteorologe. Učinci i rizici od suše, Od pripreme podataka o suši do prijenosa informacija korisnicima i Strateško planiranje upravljanja sušom. Na konferenciji je održana panel diskusija o tome kakav je odnos prema suši u pojedinim sektorima, odnosno o strateškom planiranju i budućim planovima za prilagodbu na sušu. U okviru teme Od pripreme podataka o suši do prijenosa informacija korisnicima održan je tzv. Market place na kojem su predstavljeni posteri mladih istraživača među kojima je bio i Drought and dry spells over Croatia rad Ivane Marinović koji je izradila u koautorstvu s Ksenijom Cindric Kalin i Ivanom Güttlerom. Osim postera predstavljene su i različite platforme za praćenje suše (DMCSEE, DroughWatch, IDMP...), a raspravljalo se i o postojećim stereotipima pojedine struke (meteorolozi, znanstvenici, donosioci odluka, poljoprivrdnici ) kada je u pitanju suša. Kao povod diskusiji bio je igrokaz (Drought Play) na kojem su neki od sudionika konferencije predstavljali pojedini stereotip, pa je tako Ksenija Cindrić Kalin branila meteorološku struku. Na okruglom stolu o mogućnostima upravljanja sušom u regiji sudjelovali su predstavnici donositelja odluka iz različitih ministarstava i meteoroloških službi zemalja projektih partnera. U tom je dijelu, kao predstavnik Hrvatske, sudjelovala Marija Vihovanec Sabo koja je i nacinalni kontakt za Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (UNCCD United Nations Convention to Combat Desertification). Osim rezultata pojednih radnih paketa DriDanube projekta, na konferenciji su predstavljena i iskustva upravljanja sušom u pojedinim državama (Austriji, Sloveniji, Slovačkoj, Njemačkoj, Belgiji i SAD-u) kao primjer dobre prakse donosioca odluka te sinergije među sektorima. Zaključeno je da iako su uglavnom svi aspekti suše dobro istraženi i poznat je njihov učinak na pojedini sektor (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, energetika, bioraznolikost, plovidba...), za uspješno upravljanje Ivana Marinović ispred svog postera. sušom ključna je kvalitetna međusobna komunikacija svih dionika, integrirani i proaktivni pristup. Dodatne informacije. Svrha portala Drought Watch objašnjena je u animiranom filmu dostupnom na poveznici: a na sljedećoj poveznici nalazi se video s uputom o korištenju portala: be/2mc5goo17h8. Zainteresirani za pojedine prezentacije mogu se slobodno obratiti sudionicama konferencije. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić Ivana Marinović, mag. phys.-geophys. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin DHMZ podržao GLOBE smotru Državna smotra i natjecanje hrvatskih GLOBE škola, 22. po redu održana je od 15. do 17. svibnja u Zagrebu, u OŠ Marije Jurić Zagorke. Organizatori smotre su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za odgoj i obrazovanje, a djelatnici DHMZ-a sudjeluju kao članovi državnog povjerenstva te su recenzenti za meteorološke projekte. Smotra i natjecanje sastoji se od orijentacijskog natjecanja i predstavljanja istraživačkih projekata. Na smotri i natjecanju sudjeluju ekipe GLOBE škola koje su na međužupanijskim smotrama ostvarile potreban broj bodova. Ove godine sudjelovalo je ukupno 40 škola i to 23 osnovne i 17 srednjih.

61 BILTEN 5 / Dodjela nagrada Predavanje Melite Perčec Tadić U kategoriji osnovnih škola orijentacijskom natjecanju vrh su zauzele: - OŠ Ivana Filipovića Osijek - OŠ Dubovac Karlovac - OŠ Šime Budinića Zadar U kategoriji srednjih škola u orijentacijskom natjecanju najbolji su bili: - XV. gimnazija Zagreb - Gimnazija Karlovac Karlovac - Gimnazija Petra Preradovića Virovitica Istraživački projekti podijeljeni su prema kategorijama i to: Atmosfera (I i II), Voda, Pokrov i Tlo, a najbolji u svakoj posebno su pohvaljeni i nagrađeni. Kao i svaki put do sada DHMZ se priključio i u realizaciji ovog događaja te je za najbolje škole pripremio nagrade - meteorološke instrumente te prigodne meteorološke publikacija koje će učenicima pomoći pri daljnjim mjerenjima i istraživanjima. Čestitamo svim učenicima i mentorima na sudjelovanju i plasmanu! Vladimir Ribičić Dubravka Rasol, dipl. inž. Zagrebački energetski tjedan: Mi imamo energiju da promijenimo budućnost! Komponente sunčevog zračenja: postojeći i produkti u razvoju na DHMZ-u Ove godine je u razdoblju od 13. do 19. svibnja održan deseti po redu Zagrebački energetski tjedan, u organizaciji Grada Zagreba. Od samih početaka Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) sudjeluje u programu ove manifestacija u partnerstvu s Tehničkim muzejem Nikola Tesla. Već nekoliko godina muzej povodom energetskog tjedna organizira Dan otvorenih vrata s programom posvećenom energetici i održivom razvoju. Većinu posjetitelja ove manifestacije čine učenici srednjih škola, gimnazijalci i studenti. Mr. sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica službe za klimatologiju DHMZ-a na Danu otvorenih vrata u utorak 12. svibnja održala je predavanje pod nazivom Komponente sunčevog zračenja: postojeći i produkti u razvoju. U predavanju je govorila o meteorološkim podlogama neophodnim za učinkovito korištenje energije Sunca. Objasnila je na koji način se podaci zračenja i trajanja sijanja Sunca, koji se mjere na meteorološkim postajama DHMZ-a, koriste za ocjenu klime, ocjenu energetskog potencijala u korištenju obnovljivih izvora energije, kao i pri izradi baze klimatskih podataka potrebnih za proračun energetskih svojstava zgrada. Slušateljima je posebno bilo zanimljiva činjenica da se promjene u budućnosti procjenjuju korištenjem projekcija klimatskim modelima te kako se u DHMZ-u razvijaju nove klimatske usluge u kojima se koriste satelitski podaci EUMETSAT-a (Europske organizacije za korištenje meteoroloških satelita). mr. sc. Kornelija Špoler Čanić Ove godine mala je vjerojatnost za jaki El Niño Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izdala je sljedeće priopćenje: Snažan El Niño događaj tijekom čini se malo vjerojatnim prema novom izvještaju WMO-a, a koji se temelji na prognostičkim modelima i mišljenju stručnjaka iz cijelog svijeta. U travnju i početkom svibnja temperature mora u tropskom dijelu Tihog oceanu bile su na granici slabe El Niño razine. Također bili su prisutni i neki El Niñu slični atmosferski obrasci. Predviđa se da će temperature oceana ostati blizu sadašnjih vrijednosti tijekom razdoblja od lipnja do kolovoza, ali će se u rujnu i studenom smanjiti. S obzirom na trenutne uvjete i izglede modela, vjerojatnost El Niña tijekom lipnja i kolovoza procjenjuje se na %, smanjujući se na 50% od rujna nadalje. Temperatura površine mora bit će najvjerojatnije oko 0,5 do 0,9 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka u istočnom i središnjem dijelu tropskog dijela Tihog ocean tijekom sezone lipanj-kolovoz godine. Čak i

62 62 BILTEN 5 / 2019 El Niño /La Niña novosti PROCJENA MOGUĆNOSTI ZA ENSO DOGAĐAJ U RAZDOBLJU OD LIPNJA DO KOLOVOZA Granični do slabi uvjeti za El Niño prisutni od travnja do svibnja S obzirom na izglede modela i mišljenje stručnjaka, moguć je slabi El Niño od lipnja do kolovoza Snažni El Niño nije moguć Vrlo slabe mogućnosti za razvoj La Niñe ~ 60-65% slabi El Niño ~ 35-40% ENSO-neutralno ~ 0% La Niña Informacije o ENSO događaju moraju se sagledavati zajedno s ostalim regionalnim i lokalnim faktorima, kako bi se mogao procijeniti njegov utjecaj na regionalnu klimu. ako oceanski uvjeti ostanu na El Niño razinama u sljedećih nekoliko mjeseci, vjerojatnost za snažan događaj (temperatura morske površine u istočnom i središnjem tropskom Tihom oceanu raste za najmanje 1,5 C iznad prosjeka) tijekom ovog razdoblja je niska dok je vjerojatnost za razvoj La Niñe izrazito mala. Simulacije napravljene u ovo doba godine su slabo pouzdane za razdoblje nakon srpnja odnosno kolovoza i stoga ih treba koristiti s oprezom. Očekuje se da će iznadprosječne temperature površine mora u značajno velikom dijelu svijeta, kako u tropima (kroz El Niño slabe snage u Tihom oceanu), tako i u ekstra-tropima, doprinijeti rastu iznad normale temperature zraka nad kontinentom posebno u tropskim širinama i to u lipnju, srpnju i kolovozu. Trend globalnog zagrijavanja također pridonosi ovim prognoziranim temperaturama površine mora i zraka, navodi se u novoj globalnoj sezonskoj prognozi WMO-a koja je objavljena u isto vrijeme kao i ovaj izvještaj o El Niñu. Neke od predviđenih velikih sezonskih anomalija količine oborine nad kopnom su u skladu s tipičnim obrascem El Niña, kao što je vjerojatnost manjih količina oborine od prosječnih za veći dio indonezijskog arhipelaga, Srednje Amerike i Kariba te većih količina oborine od prosječnih za jugoistočni dio Južne Amerike, prema novoj globalnoj sezonskoj prognozi. Ova se prognoza trenutno izdaje kao probni proizvod, prije njezinog operativnog uvođenja. El Niño / južna oscilacija (ENSO) je prirodna pojava koja uključuje fluktuacije temperature površine oceana u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana, zajedno s promjenama u atmosferskoj cirkulaciji. Ima velik utjecaj na vremenske i klimatske uvjete u mnogim dijelovima svijeta i povezan je s opasnostima poput obilnih kiša, poplava i suše. ENSO također utječe na globalnu temperaturu, a čak i slabi El Niño ima učinak zagrijavanja. Tako je godina postala najtoplija godina zbog snažnog El Niña u 2015./2016. u kombinaciji s dugoročnim klimatskim promjenama. Klimatske promjene povećale su temperaturu zraka i površine oceana, kao i toplinu oceana. Više od 90 % energije zarobljene stakleničkim plinovima ulazi u ocean, a količina topline oceana (u gornjih 2000 m) dosegnula je nove rekordne razine u godini. Važno je napomenuti da El Niño i La Niña nisu jedini čimbenici koji pokreću globalne klimatske obrasce i da snaga El Niña / južne oscilacije (ENSO) ne odgovara automatski snazi njezinih učinaka. WMO je stoga počela izdavati Globalnu sezonsku prognozu, koja također uključuje i druge klimatske faktore, poput Indijskog oceanskog dipola, i temelji se na predviđanjima klimatskih modela širom svijeta iz globalnih centara WMO-a za dugoročne prognoze. Priopćenje WMO-a Sezonska prognoza za ljeto Nakon hladnijeg i u mnogim krajevima kišovitijeg svibnja od uobičajenog, pri čemu su zadnji dani ovog mjeseca u unutrašnjosti više nalikovali kraju ožujka, prvi dani lipnja posvuda donose toplije, iako ne posve stabilno vrijeme, a prema raspoloživom prognostičkom materijalu toplije od višegodišnjeg prosjeka bit će i tijekom ljetne sezone.