bilten_03_07

Транскрипт

1 ISSN god.xxi 3

2 DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 UDK METEOROLO KI I HIDROLO KI Bilten 3 / 7 GODINA XXI OÆUJAK 7.

3 METEOROLO KI I HIDROLO KI BILTEN IZDAJE Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske Zagreb, GriË 3 telefon: (1) telefax: (1) dragojlovic@cirus.dhz.hr Glavni i odgovorni urednik Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika UreappleivaËki odbor mr. sc. Ivan»aËiÊ Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ. Davor NikoliÊ, dipl.inæ. dr. sc. Branka IvanËan-Picek dr. sc. Kreπo PandæiÊ dr. sc. Duπan TrniniÊ dr. sc. Vlasta Tutiπ Gordana Zuccon, dipl. oecc. Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ GrafiËko tehniëki urednik Ivan Lukac, graf.inæ. Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ. dr. sc. Branka Grbec** Predrag Hercog, dipl.inæ.* Ivana Hrga, dipl.inæ.* mr. sc. Draæen KauËiÊ Marina Mileta, dipl.inæ. Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ. Marija MokoriÊ, dipl.inæ. Damir Peti, dipl.inæ. Krunoslav Premec, dipl.inæ. Lidija Srnec, dipl.inæ. mr. sc. Viπnja ojat Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ. mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ * vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba ** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita Naslovnica: Runolist pod ledom Naklada primjeraka Tisak: Tiskara PeËat

4 SADRÆAJ VREMENSKE PRILIKE... 5 SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... 5 Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.)... 7 Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.)... 1 HIDROLO KE PRILIKE... 1 Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)... 1 Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ojat)... BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)... 4 SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)... 6 PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)... 9 AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)... 3 PRILOZI SVJETSKI METEOROLO KI DAN 7. (Prijevod: Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) IZVJE ΔE S RADIONICE 'TRAINING COURSE ON ALARO' (Dunja Drvar dipl.inæ., Tomislav KovaËiÊ dipl. inæ., Antonio StaneπiÊ dipl.inæ.) ECMWF NUMERICAL WEATHER PREDICTION TRAINING COURSE 7 (Lukπa KraljeviÊ dipl.inæ., Kristijan Horvath dipl. inæ.) ME UNARODNA KONFERENCIJA SIGURAN I ODRÆIV ÆIVOT (dr. sc. Branka IvanËan-Picek)... 4 IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE ΔIMA U HRVATSKOJ U OÆUJKU 7. GODINE (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.)... 47

5

6 BILTEN 3 / 7 Oæujak VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija Od 1. do. 3. oæujka je bilo djelomice sunëano s promjenljivom naoblakom i uglavnom suho. Prizemno je bilo polje srednjeg izjednaëenog ili malo sniæenog tlaka zraka. Stoga je bilo dosta sunëanog vremena, a i temperatura zraka bila je razmjerno visoka s obzirom na doba godine. Dana 4. oæujka je bilo preteæno sunëano i toplije od prosjeka. Slika 1. Prizemna sinoptiëka situacija 7. oæujka 7. u UTC Na vrijeme u naπoj zemlji je utjecalo polje srednjeg ili malo poviπenog tlaka zraka. Izmeappleu 7. i. oæujka prevladavalo je oblaëno s povremenom kiπom. U Dalmaciji je mjestimice bilo viπe od mm kiπe. Preko naπih krajeva premjeπtala se hladna fronta u sklopu ciklonalnog polja Ëije je srediπte bilo dosta juænije od naπe zemlje. Bilo je povremene kiπe, a u viπem gorju i malo snijega.. oæujka s jaëanjem anticiklone iz srednje Europe, na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhala je jaka, na udare olujna, pa i orkanska bura.. i 11. oæujka na Jadranu je puhahala jaka i olujna bura, mjestimice s orkanskim udarima. Iz srednje i istoëne Europe jaëao je ogranak anticiklone, dok se ciklona premjestila na istoëno Sredozemlje. Po visini je pritjecao hladniji zrak. Na sjevernom Jadranu je prevladavalo sunëano, dok je u ostalim podruëjima bilo umjereno do znatno oblaëno, ali uglavnom suho. Na Jadranu je puhala bura, ponegdje s orkanskim udarima. Promjerice, na krëkom mostu udari su bili 45 m/s. I u unutraπnjosti je ponegdje puhao umjeren sjeverni i sjeveroistoëni vjetar. U viπim podruëjima Like je bilo malo snijega. Poslijepodne, 11. oæujka bura je malo oslabjela, a u veêem dijelu zemlje postupno se razvedrilo. Od 1. do 18. oæujka je bilo preteæno sunëano i ugodno toplo s dnevnom temperaturom zraka i Celzijevih stupnjeva. 5

7 Oæujak BILTEN 3 / 7 Slika. Prizemna sinoptiëka situacija 8. oæujka 7. u UTC Slika 3. Prizemna sinoptiëka situacija. oæujka 7. u UTC Slika 4. Visinska sinoptiëka situacija AT 5 hpa 7. oæujka 7. u UTC Slika 5. Visinska sinoptiëka situacija AT 5 hpa 3. oæujka 7. u UTC Na vrijeme je utjecao ogranak srednjeuropske anticiklone, a po visini je jaëao termobariëki greben. Olujne bure je bilo joπ mjestimice 1. oæujka, a zatim je oslabila. Ujutro je u unutraπnjosti bilo slabog mraza, ali je danju bilo ugodno toplo. Potkraj razdoblja anticiklona je poëela slabjeti. Po visini je jaëala jugozapadna struja. Zapuhao je jugozapadnjak i jugo. Od 19. do 1. oæujka je prevladavalo oblaëno s kiπom i snijegom u unutraπnjosti. Snijega je bilo i u nizinama. Na Jadranu je bilo pljuskova i grmljavine, pa i pojave tuëe. Ciklonalno polje koje se nalazilo nad veêim dijelom Europe spustilo se do naπih krajeva, a sekundarno srediπte je bilo nad srednjom Italijom. Hladna fronta se 19. oæujka postupno premjeπtala na istok, a iza nje je poëeo pritjecati hladniji zrak. Bilo je kiπe, a zatim i snijega. U gorju je palo mjestimice 5 cm snijega. Desetak centimetara mokrog snijega palo je i u sjeverozapadnim nizinskim podruëjima, te je zbog toga bilo problema u opskrbi elektriënom energijom. Na Jadranu je bilo jaëeg nevremena, pa je mjestimice palo viπe od 5 mm kiπe. Ispred hladne 6

8 BILTEN 3 / 7 Oæujak Slika 6. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 19. oæujka 7. u 1.1 UTC Slika 7. Satelitska slika naoblake u infracrvenom dijelu spektra. oæujka 7. u 9.37 UTC fronte je u Slavoniji poslijepodnevna temperatura bila, a u Meappleimurju oko C. Puhao je umjeren i jak jugozapadnjak, na Jadranu jugo. Zatim je, najprije na sjevernom Jadranu, zapuhala umjerena i jaka, na udare olujna bura. Dana 1. oæujka, na prvi dan proljeêa, u sjeverozapadnim i gorskim krajevima je bilo slabog mraza.. oæujka je bilo umjereno do znatno oblaëno, samo ponegdje sa slabim oborinama. U unutraπnjosti je bilo slabog mraza. Ciklonalno polje je malo odmaknulo na istok, pa se u zapadnim dijelovima zemlje naoblaka smanjila. Zbog toga je ujutro bilo slabog mraza. Na Jadranu je joπ bilo jake i vrlo jake bure. Od 3. do 5. oæujka bilo je promjenljivo i prohladno s mjestimiënom kiπom. Na vrijeme u naπoj zemlji utjecalo je ciklonalno polje koje se polagano popunjavalo. U sklopu njega premjestila se i hladna fronta, pa je najviπe kiπe bilo u noêi od 3. na 4. oæujka. Uz povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistoëni vjetar, poëeo je pritjecati hladniji zrak. Zatim je 6. i 7. oæujka bilo vjetrovito i ponovno malo toplije. Nad naπim podruëjiem je bila anticiklona iz srednje Europe, a ciklonalno polje se nalazilo nad srednjim Sredozemljem. I u viπim slojevima atmosfere je kruæio vlaæan i nestabilan zrak. U srediπnjim i istoënim krajevima je bilo barem djelomice sunëano, dok je u gorskim podruëjima i na Jadranu bilo oblaënije s ËeπÊom pojavom kiπe, a ponegdje i grmljavine. Samo je u najviπem gorju bilo snijega. Bilo je vjetrovito s umjerenim, na udare mjestimice jakim sjeveroistoënim i istoënim vjetrom i u unutraπnjosti. 8. i 9. oæujka je bilo promjenljivo s malo niæom temperaturom zraka od prosjeka, pa je snijega bilo i u niæim podruëjima. Nad naπim podruëjem kruæio je vlaæan i nestabilan zrak. Zatim se 9. oæujka naπim krajevima pribliæila hladna fronta. U cijeloj zemlji je bilo sve oblaënije, a kiπe je najviπe bilo na Jadranu i u podruëjima uz Jadran. 3. i 31. oæujka je bilo djelomice ili preteæno sunëano i razmjerno toplo. Na vrijeme je utjecao polje visokog tlaka zraka. Slike 1, i 3 prikazuju prizemnu sinoptiëku situaciju 7., 8. i. oæujka, a slike 4 i 5 visinsku sinoptiëku situaciju AT 5 hpa 7. i 3. oæujka. Slike 6 i 7 su satelitske snimke oblaka u vidljivom, odnosno toplinskom dijelu spektra 19. i. oæujka. Klimatoloπka analiza Srednje mjeseëne temperature zraka bile su u oæujku 7. viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961-7

9 Oæujak BILTEN 3 / 7 Pazin.6.6 Poreč M. Lošinj Rijeka Senj 93 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili. Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac.5 Sisak.7 86 Ogulin Zavižan 77.7 Gospić 88.3 Zadar 94. Knin. 86 Šibenik. 87 Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Osijek Sl. Brod 9 PERCENTILI ekstremno hladno < vrlo hladno -9 hladno 9-5 normalno 5-75 toplo vrlo toplo ekstremno toplo > Dubrovnik 84 Slika 8. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u OÆUJKU 7. od prosjeënih vrijednosti ( ) 8 Poreč Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 147 Daruvar Osijek 17 Sisak Pazin Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan 96 3 PERCENTILI 18 Gospić ekstremno sušno < M. Lošinj 57 vrlo sušno sušno 9-5 Zadar Knin normalno kišno Šibenik 19 vrlo kišno Split ekstremno kišno >98 94 A odstupanje (%) postaja P percentili 78 Komiža Hvar 97 6 Lastovo Dubrovnik 77 Slika 9. MjeseËne koliëine oborine u OÆUJKU 7. izraæene u (%) prosjeënih vrijednosti ( ) 8

10 BILTEN 3 / 7 Oæujak C 5 ZAGREB MAKSIMIR mm 9 C 5 OSIJEK mm dani - dani C 5 RIJEKA mm 9 C 5 OGULIN mm dani - dani C 5 SPLIT MARJAN mm 9 C 5 DUBROVNIK mm dani dani Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliëine temperature zraka temperature zraka oborina Slika. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka ( C) i dnevne koliëine oborina (mm) za OÆUJAK 7. godine 9

11 Oæujak BILTEN 3 / 7 C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK dani dani C RIJEKA C OGULIN dani dani C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK dani dani Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka Slika 11. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje za OÆUJAK 7. godine

12 BILTEN 3 / 7 Oæujak C ZAGEB - GRIČ (186-6) C SPLIT - MARJAN (1948-6) C RIJEKA (1948-6) dani t+σ -t+σ t+σ t+σ t+σ t - 11 t dani t-σ 6 t-σ dani - t+σ - t Slika 1. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u OÆUJKU 7. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ). 199.). Temperaturna odstupanja kretala su se od 1.5 C na Lastovu do 3.1 C u Slavonskom Brodu. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike su u kategoriji toplo i vrlo toplo. Srednje mjeseëne temperature zraka bile su pozitivne na svim postajama osim na Zaviæanu i kretale su od -.3 C na Zaviæanu do 1.8 C u Komiæi na otoku Visu. Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutni minimumi, imali su negativne iznose gotovo svugdje na kontinentu, te u PoreËu, dok su drugdje na Jadranu bile pozitivni. Kretali su se od -8. C na Zaviæanu, slijedi -5.1 C u Varaædinu do 6.5 C u Hvaru. Apsolutni maksimumi su uglavnom prelazili. C i kretali su se od 9.1 C na Zaviæanu do 3. C u Sisku. Srednje dnevne temperature zraka, kao i dnevne minimalne i maksimalne bile su u prve dve dekade znatno viπe od odgovarajuêih prosjeka, a tek je treêa dekada donijela temperature zraka neπto niæe od prosjeka. Najviπa odstupanja na kontinentu i u Rijeci zabiljeæile su dnevne maksimalne temperature zraka Ëija su odstupanja prelazila. C (.6 C Osijek,. C Zagreb GriË,.8 C Ogulin). Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË, Split-Marjan te za Rijeku. Za proraëun dugogodiπnjih srednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi nizovi podataka temperature to jest za razdoblje odnosno Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema kojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem Slika 13. NajveÊe mjeseëne koliëine oborine izmjerene u OÆUJKU na postaji ibenik u razdoblju Slika 14. NajveÊe mjeseëne koliëine oborine izmjerene u OÆUJKU na postaji Komiæa u razdoblju

13 Oæujak BILTEN 3 / 7 pozitivna anomalija srednje dnevne temperature zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi dvije standardne devijacije. U Zagrebu na GriËu u oæujku nije zabiljeæen niti jedan izvanredni dan. U Splitu i Rijeci izvanredno topli dan zabiljeæen je 14. oæujka kad je srednja dnevna temperatura zraka iznosila u Splitu 16.8 C (radi se o najtoplijem danu na taj datum u raspoloæivom nizu), a u Rijeci 15.8 C. Oborine je svugdje bilo viπe od prosjeka, osim u Pazinu i PoreËu. KoliËine oborine kretale su se od 8 % prosjeka u PoreËu do 83 % u Hvaru. Viπe od dvostruke prosjeëne oæujske koliëine oborine izmjereno je u Splitu, ibeniku te srednjodalmatinskim otocima Oborinske prilike bile su u kategorijama normalno, kiπno te vrlo kiπno. Ovogodiπnji oæujak bio je najkiπniji u Komiæi na otoku Visu, te u ibeniku. Snijeg >= 1cm zabiljeæen je osim na viπim nadmorskim visinama ( Zaviæan, Puntijarka, Parg) u Varaædinu (4 dana), u Ogulinu i GospiÊu (3 dana), Karlovcu ( dana), Sisku (1 dan). Broj dana sa snijegom bio je manji od prosjeka. Maksimalna visina snijega iznosila je 5 cm na Zaviæanu, 36 cm na Puntijarki, 14 cm u Varaædinu, 9 cm u Karlovcu i Ogulinu, 4 cm GospiÊu te 3 cm u Sisku. Srednja mjeseëna temperatura mora iznosila je u Splitu 13.3 C, a u Komiæi 14.5 C. Temperatura mora Tijekom oæujka 7. godine povrπinska je temperatura mora uglavnom pokazivala pozitivna odstupanja od pripadnih viπegodiπnjih vrijednosti. Sa srednjom mjeseënom temperaturom mora od 1.6 C (Rab), odnosno 1.3 C (Zadar) sjeverni dio Jadrana bio je i za nekoliko stupnjeva hladniji od srednjeg i juænog Jadrana gdje su se srednje mjeseëne temperature kretale od 13.3 C u Splitu do 14.5 C u Komiæi. Viπegodiπnja srednja mjeseëna vrijednost na ovim postajama iznosi 1.5 C (Split), odnosno 14. C (Komiæa). PrateÊi promjene srednjih dnevnih temperatura mora tijekom oæujka uoëava se postupno zagrijavanje kao posljedica zagrijavanja atmosfere koje je ove godine uslijedilo ranije i bilo izraæenije. U prvoj dekadi mjeseca osim kontinuiranog zagrijavanja ne uoëavaju se znatnije oscilacije. No krajem druge, te poëetkom treêe dekade zbog prodora hladnog zraka povrπinski se sloj mora ohladio. Ovisno o lokalnim uvjetima i faktorima koji mijenjaju sadræaj topline u moru ovaj se prodor duæ istoëne obale Jadrana, te na otocima uoëio s razliëitim intenzitetom. NajuoËljivije su promjene zabiljeæene na postaji Komiæa gdje se povrπinska temperatura mora u nekoliko dana ohladila za Ëak 1.8 C (slika 15). Analiza izuzetnosti nije meappleutim pokazala postojanje dana s ekstremnim temperaturama mora. HIDROLO KE PRILIKE Povrπinske vode Na Savi je u oæujku, uz nekoliko vodnih valova, zabiljeæen stalan porast vodostaja prema kraju mjeseca. Uslijed toga i vodnost Save bila je neπto veêa u odnosu na prethodne mjesece. Suficit otjecanja kod Zagreba iznosio je 17%, dok su na ostalom dijelu nizvodnijeg toka zabiljeæeni deficiti otjecanja neπto manji u odnosu na veljaëu i kretali se od 6 do 3%. Vodostaji su se tijekom mjeseca kretali u domeni srednje niskih i srednjih vodostaja. Na Dravi u oæujku, bez znaëajnijih oscilacija, vodostaj je rastao prema kraju mjeseca. Porast vodostaja doprinio je da se i vodnost poveêala, odnosno deficit otjecanja se polako smanjivao i kretao se izmeappleu 8 i 15%. Sami vodostaji kretali su se najveêi dio mjeseca u domeni niskih, a krajem mjeseca i u domeni srednje niskih vodostaja. Na Dunavu je u prvoj polovici mjeseca zabiljeæen vodni val koji se kretao u domeni srednje niskih vodostaja. Vodostaj je padao sve do sredine zadnje dekade kada je doπlo do laganog porasta. Na Kupi je i u oæujku formirano nekoliko vodnih valova koji su se kretali u domeni niskih i srednje niskih vodostaja. Za razliku od podruëja rijeke Save i Drave gdje je vodnost u oæujku malo porasla, na Kupi biljeæimo pad vodnosti. Kod Kamanja 1

14 BILTEN 3 / 7 Oæujak C RAB Anomalija ( C) C ZADAR Anomalija ( C) dani dani C IBENIK Anomalija ( C) C SPLIT Anomalija ( C) dani.5 dani -.5 C KOMIÆA Anomalija ( C) C HVAR Anomalija ( C) dani dani Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora Slika 15. Srednje dnevne temperature mora ( C) za OÆUJAK 7., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ibenik, Split, Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje. 13

15 Oæujak BILTEN 3 / 7 Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC Q min oæujak 7. oæujak Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC Q (m 3 /s) Q sred oæujak 7. oæujak ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC Q maks oæujak 7. oæujak Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 18 sati). Slika 16. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u OÆUJKU 7. s primjerom pripadajuêih karakteristiënih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje

16 BILTEN 3 / 7 Oæujak H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja. t (dan) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Q (m 3 /s) Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja t (dan) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek H (cm) Dunav -Vukovar t (dan) Q (m 3 /s) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac t (dan) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac H (cm) Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ t (dan) Q (m 3 /s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica t (dan) Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u OÆUJKU 7. Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u OÆUJKU 7. 15

17 Oæujak BILTEN 3 / 7 Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u OÆUJKU 7. i pripadajuêi protoci u razdoblju OÆUJAK 7. OÆUJAK Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Zagreb , Sava Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kamanje 37, ,91 3,5 64,3 Kupa JamniËka Kiselica 98, ,7 89, 194 Mura Mursko SrediπÊe , 85, 146 Drava Sava Botovo Donji Miholjac Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb 4 91, Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kamanje 1 18,8 9,8 18 Kupa JamniËka Kiselica 37 74, Mura Mursko SrediπÊe 15 75, Drava Botovo Donji Miholjac Q maks nq maks sq maks vq maks Zagreb Jasenovac Sava Slavonski Brod Æupanja Kamanje , Kupa JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq min = najmanji minimalni protok u razdoblju sq min = srednji minimalni protok u razdoblju vq min = najveêi minimalni protok u razdoblju Q sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 18 sati) nq sred = najmanji srednji protok u razdoblju sq sred = srednji protok u razdoblju vq sred = najveêi srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq maks = najmanji maksimalni protok u razdoblju sq maks = srednji maksimalni protok u razdoblju vq maks = najveêi maksimalni protok u razdoblju je zabiljeæen suficit otjecanja od 11% dok se kod JamniËke Kiselice vodnost kretala unutar srednjih prosjeënih vrijednosti za oæujak. Minimalni protoci bili su veêinom manji od srednjih minimalnih protoka u razdoblju Srednji protoci bili su veêinom manji od srednjih protoka u razdoblju Maksimalni protoci bili su veêinom manji od srednjih maksimalnih protoka u razdoblju Podzemne vode I u oæujku kao i prethodnih mjeseci, razine podzemnih voda u slivnom podruëju rijeke Save bile su u usporedbi s prosjekom niske. Na obje mjerne postaje u zagrebaëkoj okolici, MiËevec i Borovje, kretanje vodostaja pratilo je kretanje rijeke Save. Kod Borovja su tijekom mjeseca zabiljeæene oscilacije vodostaja s neπto veêim porastom u zadnjoj dekadi mjeseca. Na mjernoj postaji MiËevec razina podzemne vode kretala se jednako kao i kod Borovja, samo πto je dinamika kretanja bila s veêim amplitudama. Bez obzira na znaëajniji porast vodostaja u zadnjoj dekadi mjeseca, joπ uvijek minimalne, srednje i maksimalne mjeseëne vrijednosti biljeæe rekordno najniæe vrijednosti u oæujku u razdoblju obrade Na podruëju dravskog sliva biljeæimo u oæujku porast razine podzemne vode. Na svim analiziranim mjernim postajama, i uzvodnim i nizvodnim, najniæe mjeseëne vrijednosti biljeæe se prvih dana 16

18 BILTEN 3 / 7 Oæujak RPV (m.n.m.) t (dan) Borovje RPV (m.n.m.) t (dan) MiÊevec RPV (m.n.m.) t (dan) Repaπ RPV (m.n.m.) Gornja uma t (dan) RPV (m.n.m.) t (dan) Gornji Miholjac RPV (m.n.m.)»aappleavica t (dan) Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za OÆUJAK 7. godine na podruëju Save-MiËevec, Borovje kod Zagreba i podruëju Drave-Gornji Miholjac,»aappleavica, Repaπ, Gornja uma. 17

19 Oæujak BILTEN 3 / 7 Tablica. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OÆUJKU 7. na podruëju Save, te pregled istih za razdoblje OÆUJAK 7. OÆUJAK PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb-Borovje 3, ,75 4,67 5,67 Zagreb-MiËevec 99, ,3 1,64,83 SV SV min SV sr SV maks SAVA Zagreb-Borovje 3,67 3,93 4,93 5,9 Zagreb-MiËevec,33,6 1,99 3,34 VV VV min VV sr VV maks Zagreb-Borovje 4, ,8 5,35 7,3 Zagreb-MiËevec, ,9,54 4,67 Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OÆUJKU 7. na podruëju Drave, te pregled istih za razdoblje OÆUJAK 7. OÆUJAK PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaπ 115, ,17 115,55 115,85 Gornja uma 115, ,4 115,86 116,6 Gornji Miholjac 115, ,1 4,71 5,86»aappleavica 97, ,3 97,58,39 SV SV min SV sr SV maks Repaπ 115,51 115,3 115,6 116, DRAVA Gornja uma 116,5 115,9 115,9 116,3 Gornji Miholjac 5,1 3,16 4,76 5,89»aappleavica 97,86 96,3 97,69,46 VV VV min VV sr VV maks Repaπ 115, ,3 115,71 116,3 Gornja uma 116, ,33 116,1 116,38 Gornji Miholjac 5, ,1 4,8 5,93»aappleavica 98, ,37 97,84,53 m.n.m. NV, SV, VV NV min,sred,maks SV min,sred,maks VV min,sred,maks - metara nad morem - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju oæujka, nakon Ëega slijedi kontinuirani porast vodostaja, sve do samog kraja mjeseca kada je zamijeêena i lagana stagnacija razine podzemne vode. Kao posljedica porasta razine podzemne vode, minimalni, srednji i maksimalni mjeseëni vodostaji su na svim mjernim postajama bili neπto viπi od srednjih prosjeënih vrijednosti izmjerenih u oæujku u razdoblju EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Visine sloja mijeπanja tijekom oæujka 7. godine na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima i 1 UTC su prikazane na slici. Na osnovu proraëuna je vidljivo da su u Zagrebu najveêe visine sloja mijeπanja tijekom noêi bile. i 19. oæuj- 18

20 BILTEN 3 / 7 Oæujak ka (1971 m; 1913 m), a u Zadru 11. oæujka, 751 m. U veêini ostalih dana je visina sloja mijeπanja na obje postaje bila vrlo mala (ispod 5m), no veêi broj sluëajeva s manjom visinom sloja mijeπanja je zabiljeæen u Zadru, tako da je prosjeëna mjeseëna visina sloja mijeπanja na postaji Zadar bila znatno manja od one na postaji Zagreb Maksimir (149 m; 4 m). U terminu 1 UTC najveêa visina sloja mijeπanja u Zagrebu je zabiljeæena 4. oæujka i iznosila je 88 m, dok je u Zadru istog dana visina sloja mijeπanja takoappleer bila znatno poveêana i iznosila je 71 m. Sredinom mjeseca su u veêini dana visine sloja mijeπanja u Zagrebu bile pribliæno 15 m, s izuzetkom. oæujka, kada je visina sloja mijeπanja u terminu 1 UTC iznosila samo 66 m. U Zadru je najmanja vrijednost visine sloja mijeπanja proraëunata za 7. oæujak (8 m). ProsjeËna mjeseëna vrijednost visine sloja mijeπanja za termin 1 UTC u Zagrebu je iznosila 113 m, a u Zadru 1378 m. Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noêi prizemni sloj atmosfere najëeπêe bio neutralan ili umjereno stabilan (D i F klase stabilnosti s Ëestinom od 45%, odnosno 3%, tablica 4). U terminu 1 UTC, dakle sredinom dana, najëeπêe su zabiljeæene D, C i A Pasquillove klase stabilnosti (9%, 9% i 3%), dok uopêe nisu zabiljeæeni termini s klasom stabilnosti E, F ili G. SliËno je bilo na podruëju Zadra: u UTC je atmosfera bila najëeπêe neutralna ili stabilna (najëeπêe D, E i F klase stabilnosti; 6%, 5% i 15%) dok je u 1 UTC atmosfera bila najëeπêe neutralna ili malo labilna (tablica 4). Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno povezana s temperaturnim inverzijama u tom sloju. Na postaji Zagreb-Maksimir je u terminu UTC zabiljeæeno 15 sluëajeva (48%) s prizemnom, te 7 (3%) s podignutom ili visinskom inverzijom. NoÊne temperaturne inverzije se nakon izlaska sunca najëeπêe razbijaju ili uzdiæu. Tako je u terminu 1 UTC prizemna inverzija zabiljeæena samo u sluëaja (6%), a visinska u 17 sluëajeva (55%), te podignuta u 3 sluëaja (%), dok u 9% sluëajeva uopêe nije bilo temperaturne inverzije sredinom dana. U Zadru je tijekom noêi najëeπêe prevladavala prizemna inverzija (16 sluëajeva; 8%), dok je u terminu 1 UTC zabiljeæeno 14 sluëajeva visinske temperaturne inverzije (56%), sluëaja podignute (8%), 1 sluëaj prizemne (4%), te 8 sluëajeva kada nije postojala temperaturna inverzija u donjem dijelu troposfere (3%). Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnosti na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u oæujku 7. (slike 1,, 3 i 4) daju nam detaljniji uvid u vertikalnu strukturu atmosfere od tla do 3 km visine. U Zagrebu se tijekom noêi najëeπêe primjeêivao umjereno stabilan ili neutralan prizemni sloj. No, zbog zagrijavanja tla sunëevim zraëenjem tijekom dana, sloj zraka u neposrednom dodiru s tlom se zagrijava i poëinje se dizati, pa se tako labilizira. Zbog toga su A, B i C klase stabilnosti (jako labilna, umjereno labilna i labilna atmosfera) znatno ËeπÊe u terminu 1 UTC na postaji Zagreb Maksimir, a isto vri- Slika. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u OÆUJKU 7. godine u terminima UTC i 1 UTC 19

21 Oæujak BILTEN 3 / 7 Slika 1. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoêu modificirane Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za OÆUJAK 7. u terminu UTC (1=A, =B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti). Slika. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoêu modificirane Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za OÆUJAK 7. u terminu 1 UTC (1=A, =B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

22 BILTEN 3 / 7 Oæujak Slika 3. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoêu modificirane Pasquillove metode na postaji Zadar za OÆUJAK 7. u terminu UTC (1=A, =B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti). Slika 4. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoêu modificirane Pasquillove metode na postaji Zadar za OÆUJAK 7. u terminu 1 UTC (1=A, =B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti). 1

23 Oæujak BILTEN 3 / 7 Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda) u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom OÆUJKA 7. u terminima UTC (NOΔ) i 1 UTC (DAN). ZAGREB ZADAR Stabilnost atmosfere NOΔ DAN NOΔ DAN N % N % N % N % Stabilnost atmosfere A - jako labilno jako labilno - A B - umjereno labilno umjereno labilno - B C - malo labilno malo labilno - C D - neutralno neutralno - D E - malo stabilno malo stabilno - E F - umjereno stabilno umjereno stabilno - F G - jako stabilno 3 jako stabilno - G Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i Zadru za OÆUJAK 7. u terminima UTC (NOΔ) i 1 UTC (DAN). ZAGREB ZADAR Sloj inverzije NOΔ DAN NOΔ DAN N % N % N % N % Sloj inverzije ne postoji ne postoji prizemna prizemna podignuta podignuta visinska visinska jedi i za postaju Zadar. Potrebno je napomenuti, da proraëuni vertikalne stabilnosti slojeva atmosfere na postaji Zadar nisu mogli biti provedeni u 11 dana za termin UTC, te u 6 dana za termin 1 UTC i to zbog nedostatka ulaznih podataka. Koeficijenti provjetravanja su u oæujku 7. godine bili znatno poveêani na postajama Senj (14.8), Pazin (4.5) i Kriæevci (5.3), dok su na veêini ostalih obalnih postaja bili izmeappleu 1 i (umjereno provjetravanje), a na kontinentalnim postajama pribliæno.5 (slabo provjetravanje). To jest, provjetravanje gradova u priobalnom podruëju je bilo bolje od onih u kontinentalnom dijelu, i to zbog snaænijeg strujanja vjetra na Jadranskoj obali. U obalnom dijelu Hrvatske je smjer vektorskog srednjaka vjetra veêinom bio iz sjeveroistoënog ili istoënog smjera (sliëno je bilo u prethodnom mjesecu), dok je za kontinentalne postaje najëeπêe proraëunat sjeveroistoëni smjer vektorskog srednjaka vjetra. Na veêini postaja uz more su zabiljeæene znatno veêe mjeseëne koliëine oborina od prosjeka ( ), dok su na kontinentalnim postajama zabiljeæene koliëine oborina bile u skladu s prosjekom ili umjereno veêe od prosjeka. Zato se moæe pretpostaviti da je prosjeëno mjeseëno taloæenje oneëiπêujuêih tvari bilo poveêano u obalnom podruëju, a u skladu s projekom u kontinentalnom dijelu Hrvatske. OneËiπÊenje zraka i oborine Masene koncentracije duπik dioksida - NO, koje se sustavno prate na uglavnom ruralnim mjernim postajama radi prouëavanja utjecaja daljinskog prijenosa oneëiπêujuêih tvari (EMEP i MED-POL programi), u oæujku su u odnosu na sijeëanj i veljaëu blago padale. Na naπim mjernim postajama koncentracije su uvijek unutar propisanih graniënih vrijednosti (GV za NO je 8 μg/m 3 za 4-satni uzorak, a za god. sred. 4 μg/m 3, NN br.133/5., str. 467, Uredba o graniënim vrijednostima oneëiπêujuêih tvari u zraku). Tijekom oæujka srednje mjeseëne koncentracije su bile od 1μg/m 3 na Zaviæanu-Velebit do 14 μg/m 3, kao πto je veê uobiëajeno u Slavonskom Brodu, gdje je 17/18. oæujka zabiljeæena i najveêa 4-satna koncentracija s iznosom od μg/m 3 (tablica 6). Oborina, Ëija se koliëina znatno razlikovala od postaje do postaje, u oæujku je na prikazanom po-

24 BILTEN 3 / 7 Oæujak 4.5 Pazin Varaždin Krapina Puntijarka.14 Križevci Zagreb Bilogora Osijek.98 Karlovac Daruvar Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj 3.44 Zavižan Gospić Zadar Šibenik sumpor dušik K.P. Split m/s Komiža Dubrovnik 1.1 Slika 5. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za OÆUJAK 7. godine kg/ha SO 4 - S NO 4 - N Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Komiæa Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod Karlovac POSTAJE Slika 6. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za OÆUJAK 7. druëju u prosjeku bila obilnija i kiselija nego u velja- Ëi, πto upuêuje na poveêanje stresnog djelovanja one- ËiπÊujuÊih tvari na ekosustave povrπinskih i podzemnih voda, tla i πuma. Analize dnevnih uzoraka oborine prikupljenih otvorenim uzorkovaëem, tzv. bulk metodom, ukazuju na kiselost oborine na svim ovdje prikazanim mjernim postajama. Izmjerene ph vrijednosti kiselih oborina kretale su se od 3.9 na Bilogori do 5. u Komiæi na otoku Visu (umjesto postaje Pazin), dok je ph ostalih kiπa bio do 7.7. Udio kiselih kiπa u odnosu na analizirane dnevne uzorke kretao se od 3% u Komiæi- 3

25 Oæujak BILTEN 3 / 7 Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za OÆUJAK 7. OBORINA ZRAK - Postaja RRu ph SO 4 - S - NO3 - N NO NO max N RRmj % A ph min-max mg / L μg / m 3 Puntijarka ,8-7, Krapina ,87-7, Bilogora ,9-7, Ogulin ,3-6, GospiÊ ,-6, Zaviæan ,49-6, Komiæa-Vis ,-7, Rijeka ,8-7, Zadar ,74-6, Dubrovnik ,8-7, Slavonski Brod ,8-6, Karlovac ,45-7, Vis do 6% u Krapini, gdje je u oæujku zabiljeæeno πest puta viπe kiselih kiπa nego u veljaëi. Poznata je Ëinjenica da je metoda prikupljanja podloæna utjecaju aerosola, tj. suhog-gravitacijskog taloæenja, πto najbolje pokazuju podaci iz Slavonskog Broda, gdje je udio kiselih kiπa iznosio 4% prema standardnoj metodi, dok je prema automatskom ureappleaju iznosio Ëak 9%, πto je zapravo reprezentativan podatak za mokro -oborinsko taloæenje. Samo uspostavom sustavnog praêenja mokrog taloæenja putem automatskih ureappleaja za prikupljanje dnevnih uzoraka kiπe i praêenjem lebdeêih Ëestica-suhog atmosferskog taloæenja (PM,,5) dobio bi se pravi uvid u optereêenje nekog podruëja πtetnim oneëiπêujuêim tvarima. Usporedbom koliëine kiπe (mm=l/m ) i dobivenih koncentracija (mg/l) pojedinih komponenata (standardno se odreappleuje glavnih devet komponenata iona-vodika (ph), sulfata, nitrata, klorida, amonijaka, natrija, kalija, kalcija i magnezija, te el.vodljivost-μs/cm), vidljivo je da je ukupno mjeseëno taloæenje (kg/ha) na veêini mjernih postaja bilo veêe nego u veljaëi. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora odreappleenog u obliku sulfata iznosilo je od.47 kg/ha u Krapini do kg/ha u Dubrovniku, i 3.44 kg/ha na visinskoj postaji Zaviæan. U Dubrovniku i na Zaviæanu je tako veliko taloæenje sumpora odreappleenog u obliku sulfata posljedica meteoroloπkih Ëimbenika i utjecaja morskih aerosola na lokalnoj i regionalnoj razini. Ukupno mjeseëno taloæenje anorganskog duπika iz nitrata s najmanjim iznosom od.38 kg/ha takoappleer je zabiljeæeno u Krapini, a najveêe na Zaviæanu-Velebit, 1.64 kg/ha, πto bi moglo biti i posljedica utjecaja daljinskog prijenosa oneëiπêenja pod utjecajem meteoroloπkih Ëimbenika (slika 5). Dobiveni podaci upuêuju na neprekidno zakiseljavanje ekosustava, πto osobito pogubno djeluje na πumske sustave, tlo i vode, te ostala materijalna dobra. Stalno upozoravamo, da sustavno praêenje kemijskog sastava i svojstava oborine, kao i ostalih πtetnih tvari iz atmosfere, uz neizostavne meteoroloπke Ëimbenike, treba πto je moguêe prije uspostaviti (u ruralnim i urbanim podruëju RH) i uskladiti s propisima meappleunarodne zajednice, tj. Europskim normama. BIOMETEOROLO KE PRILIKE U biometeoroloπkom smislu oæujak 7. godine bio je u Zagrebu i Slavonskom Brodu svjeæ, a u GospiÊu i Splitu hladan. U usporedbi s prosjeënim biometeoroloπkim prilikama za razdoblje , Zagreb i Slavonski Brod su bili znatno topliji, a GospiÊ topliji od prosjeënog oæujka, dok je Split bio u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. U prvoj dekadi je u kontinentalnoj nizinskoj unutraπnjosti prevladavalo svjeæe, uz povremeno hladna jutra te ugodna popodneva. U GospiÊu su se uglavnom izmjenjivali osjeti hladnoga i svjeæega, i gledano u cjelini jutra i veëeri su bili hladni, a popodneva svjeæa. U Splitu je prevladavalo hladno, povremeno je bilo svjeæe ili ugodno u popodnevnim satima, a u nekoliko navrata je zbog pojaëanoga vjetra 4

26 BILTEN 3 / 7 Oæujak 1 Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ Prosjek 7. Prosjek 7. Prosjek 7. Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Odstupanje 7. od Odstupanje 7. od Odstupanje 7. od Odstupanje 7. od izvanredno hladno vrlo hladno hladno svjeæe ugodno toplo vruêe vrlo vruêe izvanredno vruêe izvanredno ispod normale znatno ispod normale ispod normale normalno iznad normale znatno iznad normale izvanredno iznad normale Slika 7. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za OÆUJAK 7. godine 5

27 Oæujak BILTEN 3 / 7 bilo vrlo hladno. U usporedbi s prosjeënim biometeoroloπkim prilikama, ovogodiπnja je prva dekada oæujka u Zagrebu i Slavonskom Brodu bila znatno (popodneva i veëeri u Zagrebu te popodneva u Slavonskom Brodu) do izvanredno toplija (jutra u Zagrebu te jutra i veëeri u Slavonskom Brodu). U GospiÊu je u svim terminima motrenja bilo toplije od prosjeka, a u Splitu su jutra bila toplija od prosjeka, a popodneva i veëeri u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Druga dekada je u veêem dijelu Hrvatske bila sliëna prethodnoj, dok je u Splitu bilo neπto toplije. U Zagrebu i Slavonskom Brodu je, uz preteæno hladna jutra, prevladavalo svjeæe, dok su popodneva povremeno bila ugodna. U GospiÊu i Splitu su, uz hladna jutra i preteæno hladne veëeri, popodneva bila svjeæa, povremeno i ugodna. U Zagrebu i Slavonskom Brodu ova je dekada uglavnom bila znatno toplija od prosjeëne, samo su jutra u Zagrebu bila toplija. U GospiÊu su jutra i veëeri bile toplije, a popodneva znatno toplija od normalnih, dok su u Splitu popodneva bila toplija, a jutra i veëeri u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika za sredinu oæujka. Posljednja dekada je bila najhladnija. U kontinentalnim je dijelovima Hrvatske uglavnom bilo hladno tijekom Ëitavog dana, i tek je krajem dekade osjet svjeæega ponovo postao ËeπÊi. U Splitu je osjet ugode najviπe varirao. PoËetkom dekade je bilo hladno do vrlo hladno, uglavnom zbog pojaëanoga vjetra. U drugom dijelu dekade je prevladavalo svjeæe. U odnosu na prosjeëni kraj oæujka, ovogodiπnji je uglavnom bio u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Samo su jutra u Slavonskom Brodu bila hladnija od prosjeënih. SUN»EVO ZRA»ENJE Globalna ozraëenost Izuzevπi liëko podruëje, u oæujku je na svim postajama mjeseëna globalna ozraëenost bila veêa od 3 J/cm. NajveÊa vrijednost zabiljeæena je u Zadru, gdje su sve dekadne ozraëenosti bile veêe od J/cm. Globalnim zraëenjem uglavnom je najmanje energije pristiglo poëetkom mjeseca, a najviπe sredinom. ProsjeËno je dnevno dozraëeno oko J/cm u kontinentalnom podruëju i na sjevernom Jadranu, malo manje od 9 J/cm u Lici, te viπe od 1 J/cm na srednjem i juænom Jadranu. Maksimalne dnevne ozraëenosti su na svim postajama nadmaπile Satna ozraëenost (J/cm ) Sati Slika 8. Srednja satna globalna ozraëenost u OÆUJKU 7. godine ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB Tablica 7. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraëenosti (J/cm ) - OÆUJAK 7. SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD SD3 NP ZG-Maksimir,3 171,5 3, , 6878, 171,6 1177,6 Parg 896,7 1786,5 16, , 778,5 875,5 84, 99 Rijeka 99,3 1884,8 8,6 3761,4 6653,7 1563, ,9 GospiÊ 87,4 1895,6 3, 743,3 6555,8 141,7 6366,8 Zadar 1181,8 1983,4 336, ,4 17, ,1 67, Split 14,6 1859,3 9,4 3444,1 9641, 1549,5 9173,4 Dubrovnik 1149,8 1871,4 13,3 3564,9 1173, , 999,6 ZG-Maksimir 497,5 879,3 99,1 154,7 3636,3 3857,1 799,3 Split 46,3 818,3 87, 1314,8 916,9 4161,8 6136,1 SRED - mjeseëna srednja dnevna ozraëenost MAKS - mjeseëni maksimum dnevne ozraëenosti MIN - mjeseëni minimum dnevne ozraëenosti SUMA - mjeseëna ozraëenost SD1 - Suma ozraëenosti prve dekade SD - Suma ozraëenosti druge dekade SD3 - Suma ozraëenosti treêe dekade NP - NedostajuÊi podaci u satima 6

28 BILTEN 3 / 7 Oæujak Dnevna ozraëenost (J/cm ) ZGM-G ZGM-D ZGM-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) SPL-G SPL-D SPL-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) GOS-G GOS-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) ZAD-G ZAD-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) PAR-G PAR-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) DUB-G DUB-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Dnevna ozraëenost (J/cm ) RIJ-G RIJ-S Dani Trajanje sijanja Sunca (sati) Slika 9. Dnevne globalne i difuzne ozraëenosti i trajanje sijanja Sunca u OÆUJKU 7. godine 7

29 Oæujak BILTEN 3 / 7 17 J/cm, a apsolutni mjeseëni maksimum je zabiljeæen 3. oæujka u Zadru. Isti dan se maksimalna dnevna ozraëenost pojavila i u Rijeci, 16. u GospiÊu i Splitu, te 31. u Zagrebu i Dubrovniku. ProsjeËno je prilikom izlaska Sunca najniæa satna vrijednost bila u Rijeci, dok je kod zalaska Sunca to bilo u Zagrebu. Na gotovo svim postajama prosjeëno je najviπe globalnog zraëenja dozraëeno u 1 sati, a jedino u Dubrovniku je to bilo sat vremena kasnije. Vrijednosti kasno poslijepodne su uglavnom bile veêe od odgovarajuêih vrijednosti prijepodne. NajveÊe srednje satne sume su poprimile vrijednosti od 13 J/cm u GospiÊu, do 176 J/cm u Zadru. Maksimalne satne ozraëenosti bile su imeappleu 5 J/cm (Zagreb) i 98 J/cm (Dubrovnik i GospiÊ). Pojavile su se u 1 sati 16. oæujka u Splitu, odnosno. u Zadru, te u 13 sati na ostalim postajama,. u GospiÊu,. u Rijeci, te zadnji dan oæujka u Zagrebu i Dubrovniku. Difuzna ozraëenost U oæujku je udio difuzne ozraëenosti u globalnoj bio 49% u Zagrebu, te 39% u Splitu. DozraËena energija je dekadno rasla kroz cijeli mjesec, tako da je u zadnjoj dekadi pristiglo 51% ukupne mjeseëne ozraëenosti u Zagrebu, odnosno 46% u Splitu. U prosjeku je svaki dan bilo gotovo 5 J/cm difuznog zraëenja u Zagrebu, te gotovo 43 J/cm u Splitu. NajveÊe dnevne ozraëenosti nadmaπile su 8 J/cm, a zabiljeæene su. oæujka u Splitu, te 9. u Zagrebu. Srednje satne difuzne ozraëenosti sredinom dana su u prosjeku dosezale 6 J/cm u Splitu i malo viπe od 7 J/cm u Zagrebu. Na obje postaje su vrijednosti u kasno prijepodne malo veêe nego odgovarajuêe vrijednosti u rano poslijepodne. Maksimalne satne ozraëenosti pojavile su se. oæujka u 1 sati u Splitu, te 9. oæujka u 13 sati u Zagrebu i iznosile su 15.7 J/cm, odnosno 148. J/cm. Satna difuzna ozraëenost (J/cm ) ZGM SPL Sati Omjer D/G ZGM SPL Sati Slika 3. Srednja satna difuzna ozraëenost, u OÆUJKU 7. godine Slika 31 Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih ozraëenosti u OÆUJKU 7. godine Trajnaje sijanja Sunca (sati) ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB Sati Odstupanje (%) ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB Slika 3. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u OÆUJKU 7. godine Slika 33. Odstupanje mjeseënog trajanja sijanja Sunca u OÆUJKU 7. godine od viπegodiπnjeg prosjeka 8

30 BILTEN 3 / 7 Oæujak Tablica 8. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - OÆUJAK 7. SRED MAKS SUMA SD1 SD SD3 ZG-Maksimir 4,3,4 13,9 31,4 71,8 9,7 Parg 3,8,4 118,3 31, 7,9 16,4 Rijeka 4,9,8 15,8 35,9 73,7 41, GospiÊ 3,8,5 116,7 3, 75, 9,3 Zadar 4,6,4 143,3 44,5 78,7,1 Split 4,8,3 148, 47,1 77,8 3,1 Dubrovnik 4,9,5 15,5 51,6 74,7 4, SRED- mjeseëna srednja dnevna ozraëenost MAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraëenosti SUMA- mjeseëna ozraëenost SD1 - Suma ozraëenosti prve dekade SD - Suma ozraëenosti druge dekade SD3 - Suma ozraëenosti treêe dekade Vrlo znaëajne vrijednosti omjera difuzne i globalne ozraëenosti vidljive su prilikom izlaska i zalaska Sunca u Zagrebu. One su posljedica malih iznosa energija u 6 i 19 sati, u kojima osjetnik difuznog zraëenja ranije reagirao i zabiljeæio odreappleenu energiju. Najmanji omjer je bio sredinom dana, u Splitu u 11 sati (.36) te u Zagrebu u 14 sati (.45). Trajanje sijanja Sunca U oæujku je najveêe trajanje sijanja Sunca zabiljeæeno na dubrovaëkom i rijeëkom podruëju, u iznosu veêem od 15 sati. Malo manje sunca imala je srednja Dalmacija i srednji Jadran, dok su sume Ëak niæe od 1 sati zabiljeæene na Pargu i u GospiÊu. NajsunËanija je bila druga dekada, u kojoj je na svim postajama bilo viπe od 7 sati sijanja Sunca. Najmanje sunca je uglavnom bilo na kraju mjeseca, kada je u GospiÊu dekadna suma iznosila manje nego maksimalna dnevna vrijednost. Dnevno je prosjeëno bilo izmeappleu 4 i 5 sati sijanja Sunca, osim na Pargu i u GospiÊu, gdje je dnevni prosjek bio 3.8 sati. Maksimalne dnevne sume su na svim postajama bile veêe od sati, a zabiljeæene su 4. u Zagrebu, 14. i 15. u Splitu, 14. i 16. na Pargu, 15. u Dubrovniku, 16. u Zadru i GospiÊu, te 3. oæujka u Rijeci. Dnevni hod pokazuje da je na svim postajama bilo viπe od.3 sata sunca svaki sat u vremenu izmeappleu 8 i 17 sati. NajveÊe srednje satne sume bile su u rasponu od.41 u GospiÊu do.59 sati u Dubrovniku, a vrijeme nastupa je bilo sati u Splitu, 1 sati u Rijeci i Zadru, 13sati na Pargu i u GospiÊu i 14 sati u Zagrebu i Dubrovniku. Usporedba s viπegodiπnjim prosjekom pokazuje viπe sijanja Sunca jedino na rijeëkom podruëju. Zagreb i Parg su bili oko prosjeka, dok je na preostalim postajama bilo za i viπe posto manje sijanja Sunca. Najmanje sunca u odnosu na prosjek bilo je u Zadru, gdje je manjak iznosio 19%. PRIZEMNI OZON Obiljeæje prizemnog ozona u Gradiπtu, u oæujku 7., bile su male vrijednosti u prvoj polovici mjeseca, te dvostruko veêe u drugoj. NajveÊi medijan zabiljeæen je 7. oæujka. Uglavnom je raspon vrijednosti veêih od medijana, veêi od onih manjih, a najveêi dnevni raspon je zabiljeæen 15. i 6. oæujka. U Makarskoj su najveêi medijani prizemnog ozona nastupili na zavrπetku druge dekade, a oni u zadnjoj dekadi su bili malo veêi od onih u prvoj. Za razliku od Gradiπta, u Makarskoj je veêi raspon vrijednosti manjih od medijana. Medijani su gotovo cijeli mjesec bili veêi od 5 ppb. U Gradiπtu je i u oæujku dnevni hod srednjih satnih vrijednosti poprimao oblik karakteristiëan za ruralne sredine. Minimalne vrijednosti, oko ppb, zabiljeæene su uglavnom u drugoj polovici noêi, dok su najveêe srednje vrijednosti bile u kasno poslijepodne, oko 15 i 16 sati. Maksimalne vrijednosti pokazuju izraæeniji dnevni hod, ali s dva maksimuma, oko 15 i 3 sata. Minimalne vrijednosti nisu nadmaπile 11 ppb. Iako je i u Makarskoj vidljiv dnevni hod srednjih vrijednosti, on nije tako izraæen kao u Gradiπtu. Najniæe vrijednosti su oko izlaska Sunca, a najviπe u kasno poslijepodne. Maksimalne satne vrijednosti 9

31 Oæujak BILTEN 3 / 7 Tablica 9. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), OÆUJAK, 7. Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>6) ND(>55) NP Gradiπte 43, ,9 6. / 15h Makarska 75, ,3 18. / 3h 4 48 Maks-D - najveêa srednja dnevna vrijednost Maks-H - najveêa srednja satna vrijednost, Dan/Sat - vrijeme pojave najveêih vrijednosti, ND(>6)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veêi od 6 ppb, ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπêu veêom od 55 ppb, NP - broj nedostajuêih podataka u satima GRADI TE MAKARSKA Volumni udio ozona (ppb) Volumni udio ozona (ppb) Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradiπtu i Makarskoj u OÆUJKU 7. Gradiπte Makarska Volumni udio ozona (ppb) Maks Sred Min Volumni udio ozona (ppb) Maks Sred Min Sati Sati Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu i Makarskoj u OÆUJKU 7. poprimale su najmanje vrijednosti ujutro, a najveêe oko 3 sata. NajveÊe promjene prilikom izlaska i zalaska Sunca vidljive su kod minimalnih satnih vrijednosti, koje se nisu spustile ispod 3 ppb. U oæujku je u Makarskoj bilo Ëak 4 dana kada je nadmaπena ciljana vrijednost definirana za zaπtitu zdravlja ljudi, prema Uredbi o ozonu u zraku (NN133/5). AGROMETEOROLO KE PRILIKE Prvih deset dana Najtoplije je bilo 6. i 7. oæujka kad je maksimalna temperatura narasla u Zagrebu do 18.5 C, a u Slavonskom Brodu do 19. C. 3

32 BILTEN 3 / 7 Oæujak Hladno je bilo 5. oæujka kad se minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Osijeku na -4.5 C, a u Kriæevcima na -6. C. Tlo je tijekom veêeg dijela dekade bilo umjereno vlaæno. No, kako je 3. i 4. oæujka u Slavonskom Brodu palo 3.9 mm, a u Osijeku 4. mm kiπe, tlo je u istoënim dijelovima Hrvatske bilo pretjerano vlaæno. Obrada tla je tih dana bila nemoguêa. Drugih deset dana Maksimalna temperatura zraka je 18. oæujka bila veêa od. C.Njena je vrijednost narasla u Kriæevcima i Osijeku do. C, u Slavonskom Brodu do 1.6 C, a u Sisku do 3. C. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila 1. oæujka u Osijeku na -3.5 C, u Krapini na -4.5 C, a u Kriæevcima na -6.7 C. Kiπe je u istoënim dijelovima Hrvatske bilo vrlo malo. Ukupno je u Slavonskom Brodu izmjereno mm, a u Osijeku samo.4 mm. Tijekom ove dekade mjeseca bilo je i snijega. NajveÊa je visina izmjerena u Gorskom kotaru (Parg, 43 cm). U istoënim dijelovima Hrvatske nije ga bilo, a u zapadnim tek ponegdje, Varaædin, 14 cm. Posljednjih deset dana Ova je dekada bila hladnija od prethodne. Vrijednosti maksimalne temperature zraka narasle su u istoënim dijelovima Hrvatske do 17.5 C (Slavonski Brod), a u zapadnim do 16.9 C (Sisak). Najhladnije je bilo. oæujka kad se minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Krapini na -6. C, a u Varaædinu na -8.8 C. Vrijedno je istaknuti, kako je na Zaviæanu minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla bila viπa nego u Varaædinu ili Kriæevcima. Kiπe je bilo najviπe 4. oæujka. Tog je dana palo u Osijeku 3 mm, u Gradiπtu kod Æupanje 34 mm, a u Slavonskom Brodu mm kiπe. Ukupno je tijekom ove dekade u istoënim dijelovima Hrvatske bilo 6, a ponegdje i 7 kiπnih dana. Varaždin Križevci Poreč Pazin Rijeka Ogulin Zagreb Sisak Opeke Osijek Daruvar Đakovo Sl. Brod Vinkovci Rab Gospić PERCENTILI ekstremno hladno < vrlo hladno -9 Zadar hladno normalno Sinj toplo Split vrlo toplo ekstremno toplo >98 Komiža V. Luka Dubrovnik Slika 36. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla ( C) na 5 cm dubine pomoêu percentila za OÆUJAK 7. godine 31

33 Oæujak BILTEN 3 / 7 Osijek 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Slavonski Brod mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Zagreb Maksimir mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Varaædin 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Ogulin 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija GospiÊ 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija PoreË 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Zadar 4 16 mm I II III Bilanca vode Efekt. oborine Evapotranspiracija Slika 37. Bilanca vode po mjesecima 3

34 BILTEN 3 / 7 Oæujak ºC 5 cm cm ºC 5 cm cm cm 5 cm cm 5 cm Dani Dani Slika 38. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u OÆUJKU 7. godine Slika 39. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u OÆUJKU 7. godine Temperature tla U oæujku je prema raspodjeli percentila (slika 36) tlo na 5 cm dubine u istoënim i dijelu zapadnih krajeva Hrvatske bilo u kategoriji toplo. Tlo je takoappleer bilo toplo u Lici, te od Zadra do Senja. Juæno od Zadra, u Istri, Gorskom kotaru i dijelu zapadnih krajeva Hrvatske, tlo je na 5 cm dubine bilo u kategoriji vrlo toplo. Vrijedno je istaknuti, kako su temperature tla od 7. do 1. oæujka u Osijeku bile svakodnevno viπa od 8. C. Srednje dnevne temperature tla na 5 i cm dubine bile su najniæe od. do 4. oæujka. Izraæenije zagrijavanje tla poëelo je 8. oæujka. Bilanca vode Bilanca vode (slika 37) je pregled raspoloæive vode temeljen na naëelu da tijekom odreappleenog vremenskog intervala ukupan viπak vode mora biti jednak zbroju ukupnog gubitka vode i netto promjene zaliha vode u nekon volumnom objektu. U ovoj analizi vodna bilanca prestavlja razliku izmeappleu referentne evapotranspiracije i koliëina efektivne oborine. Poznato nam je da biljka koristi samo jedan dio oborina - efektivna oborina, jer dio oborina otjeëe, a jedan dio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapotranspiracije s odreappleene povrπine 8 do 15 cm jednoliëno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokrivaëa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudjeva u vodi. Evapotranspiracija je izraëunata po metodi Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR. Od ovog mjeseca u Bilten uvodimo bilancu vode u tlu za postaje PoreË i Zadar. Vjerujemo da Êe tako pregled bilance vode u tlu biti potpuniji. MjeseËne vrijednosti referentne evapotrsanspiracije (Eto) bile su veêe od prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti u istoënim dijelovima Hrvatske, te u Lici i Gorskom kotaru za 6 do 8 mm. No, u zapadnim dijelovima Hrvatske bile su veêe za 6 do 11 mm. U Dalmaciji je ovog mjeseca gubitak vode iz tla bio velik, πto potvrappleuje vrijednost evapotranspiracije u Zadru, koja je bila veêa od prosjeëne viπegodiπnje vrijednosti (14 mm). MjeseËne vrijednosti efektivnih oborina u Lici i Gorskom kotaru, u zapadnim i dijelu istoënih krajeva su bile veêe od prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti, pa je bilanca vode u tlu bila pozitivna. Negativna vodna bilanca bila je naroëito izraæena u Istri, iako su mjeseëne koliëine oborine bila u okvirima prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti. No, tamo su temperature zraka i tla na 5 cm dubine bile u katerogiji vrlo toplo. 33

35 Oæujak BILTEN 3 / 7 Svjetski meteoroloπki dan 7. POLARNA METEOROLOGIJA: RAZUMIJEVANJE GLOBALNIH UTJECAJA Poruka gospodina M. Jarraud- a, generalnog tajnika Svjetske Meteoroloπke Organizacije Svake godine 3. oæujka, Svjetska meteoroloπka organizacija (SMO) i njenih 187 Ëlanica, kao i meteoroloπke zajednice πirom svijeta, slave Svjetski meteoroloπki dan. Taj dan se podsjeêamo stupanja na snagu Konvencije kojom je tog datuma 195. godine stvorena SMO. Neπto kasnije, godine, SMO je imenovana specijaliziranom agencijom sustava Ujedinjenih Naroda. U 5. godini, prilikom svog 57. zasjedanja, Izvrπni Savjet SMO je odluëio da tema za 7. godinu bude Polarna meteorologija: razumijevanje globalnih utjecaja, u cilju priznanja vaænosti, ali i doprinosa, Meappleunarodnoj Polarnoj Godini, (MPG) Poster Svjetski meteoroloπki dan , a koja je kosponzorirana od SMO i Meappleunarodnog Savjeta za Znanost (MSZ). Da bi se osiguralo da istraæivaëi mogu raditi u obadvije polarne regije za vrijeme ljetnih i zimskih mjeseci, MPG Êe se zapravo odræavati od oæujka 7. do oæujka 9. godine. Osnovni koncept MPG je meappleunarodno koordiniran intenzivan prodor znanstvenih istraæivanja i opaæanja, fokusiranih na Zemljine polarne regije, i na njihove dalekoseæne globalne efekte. Zadnjih nekoliko godina postoji obnovljeni interes za klimu i uvjete okoliπa u polarnim regijama, a koji imaju vaænu povijest, jer su te regije tradicionalno igrale vrlo vaænu ulogu u aktivnostima SMO, kao i aktivnostima njene prethodnice, Meappleunarodne Meteoroloπke Organizacije (MMO) godine, Drugi Meteoroloπki Kongres odobrio je koncept Meappleunarodne Polarne Godine, koja se potom odræala 188. i godine. Druga Meappleunarodna Polarna Godina, koja je takoappleer inicirana od MMO, bila je u godinama 193. i Uspjeh prve i druge MPG doveo je do uspostave meappleunarodne geofiziëke godine, koja se odvijala na veêem prostoru i obuhvatila i niæe geografske πirine, πto je bilo viπe nego da je proglaπena samo meappleunarodna polarna godina. Meappleunarodna GeofiziËka Godina (MGG), je trajala od 1. srpnja do 31. prosinca godine, i imala je dalekoseæne posljedice u smislu znanstvenog istraæivanja, kroz ukljuëenje oko 8 znanstvenika iz 67 zemalja. Preko Nacionalnih Meteoroloπkih i Hidroloπkih Sluæbi (NMHS) i drugih institucija svojih»lanica, SMO Êe znaëajno doprinositi novoj MPG na podruëjima polarne meteorologije, oceanografije, glaciologije i hidrologije u cilju znanstvenog istraæivanja i opaæanja. SljedeÊi znaëajan doprinos MPG Êe se osigurati kroz Svemirski Program SMO. KonaËno, znanstveni i operativni rezultati MPG Êe ponuditi koristi za nekoliko Programa SMO, dajuêi opseæne baze podataka i autoritativne znanstvene spoznaje da bi se osigurao daljnji razvoj monitoringa okoliπa i susta- 34

36 BILTEN 3 / 7 Oæujak va prognoza, ukljuëujuêi prognoze jakih nevremena. toviπe, osigurat Êe se vrijedan doprinos procjeni promjena klime i njenih utjecaja, posebno ako se opaæaëke mreæe, koje Êe se postaviti i poboljπati za vrijeme MPG, mogu godinama odræati na operativnoj razini. to se tiëe meteoroloπkih opaæanja in situ, polarne regije su jedne od najrjeapplee pokrivenih podruëja na Zemlji. Stoga se polarna meteorologija znatno oslanja na satelite u polarnoj orbiti. Podaci iz tih regija dobijeni od ranih meteoroloπkih satelita sastojali su se uglavnom od slika u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra, ali, zadnjih nekoliko godina, znatno πiri opseg produkata postao je dostupan od aktivnih i pasivnih mikrovalnih instrumenata, posebno dopuπtajuêi odreappleivanje profila temperature i vlage, Ëak i za vrijeme oblaënog vremena, takoappleer i vjetra, te opseg i gustoêu morskog leda i neke druge parametre. Dodatno, relativni manjak in situ opaæanja djelomiëno je kompenziran πirenjem automatskih meteoroloπkih postaja (AMS), te bova, fiksnih ili onih koje plutaju na ledu. Iako su polarne regije opêenito udaljene od jaëe naseljenih podruëja, ipak postoji velika potreba za pouzdanom prognozom vremena u tim podruëjima. U okolici Arktika prognoza je potrebna za zaπtitu domorodaëkih zajednica, kao podrπka djelatnostima na moru, te za istraæivanja nalaziπta nafte i plina i za njihovu proizvodnju. Na Antarktiku, pouzdane prognoze su traæene zbog kompleksnih logistiëkih operacija u zraku i na moru, kao i zbog podrπke znanstveno istraæivaëkim programima i sve prisutnijoj turistiëkoj industriji. Prognoza vremena za oba ta dijela svijeta predstavlja jedinstveni izazov kada se usporedi sa vanpolarnim regijama, ali znatan napredak koji je napravljen zadnjih nekoliko godina kod opaæaëkih sustava i numeriëke prognoze vremena, doveli su do znatnog poboljπanja u vjeπtini prognoziranja, ukljuëujuêi i one prognoze izraappleene za polarne regije. Za vrijeme nekoliko zadnjih dekada, uoëene su znaëajne promjene u polarnom okoliπu, kao πto je smanjenje vjeënog morskog leda, topljenje nekih ledenjaka i permafrosta, te smanjenje leda na jezerima i rijekama. Ove promjene, koje su Ëak vidljivije na Arktiku nego na Antarktiku, bile su predmet opseænog prouëavanja. TreÊi izvjeπtaj (procjena) Meappleuvladinog Panela o Promjeni Klime (MPPK) iz 1. godine koji je konsponzoriran od strane SMO, naznaëava da se globalna srednja povrπinska temperatura Zemlje poveêala za oko.6 C u. stoljeêu. Izvjeπtaj nadalje procjenjuje da Êe globalna prosjeëna povrπinska temperatura rasti za 1.4 do 5.8 C u razdoblju 199. do. godine. Povrh svega, MPPK je procijenio da Êe se do godine., morska razina povisiti izmeappleu 9 i 88 cm, πto Êe predstavljati vrlo znaëajan problem za mnoge male otoëne dræave u razvoju, i opêenito, za sva nisko poloæena podruëja svijeta. MPPK trenutno priprema svoj»etvrti Izvjeπtaj (Procjenu), a biti Êe predoëena tijekom 7. godine. Smanjenje morskog leda moæe prouzroëiti ozbiljne promjene u morskim ekosustavima, i tako djelovati na morske sisavce i πiroku populaciju krila koja hrani bezbrojne ptice, tuljane i kitove. Permafrost je takoappleer osjetljiv na dugotrajno zagrijavanje atmosfere, pa je vjerojatno progresivno odmrzavanje smrznute zemlje u okolici Arktika, koje Êe biti pra- Êeno πirenjem mokrog tla, te moguêim znaëajnim πtetama za zgrade i infrastrukturu. Ovo topljenje Êe takoappleer imati implikacije na ciklus kruæenja ugljika preko oslobaappleanja jednog od glavnih plinova staklenika, metana, koji je zarobljen unutar permafrosta. Ozon je izuzetno vaæan stratosferski plin, jer πtiti biosferu tako πto apsorbira sunëevo ultraljubiëasto zraëenje. Atmosferski ozon je prvi puta mjeren iznad Antarktika pomoêu instrumenata na tlu za vrijeme MPG Od sredine sedamdesetih godina. stoljeêa uoëeni su razliëiti uzorci koncentracije ozona na kraju zima na juænoj polutci, dok se smanjenje iznosa ozona neprekidno opaæalo svake godine, sve dok se nije pojavilo proljetno zagrijavanje stratosfere. Stoga je otkriêe ozonske rupe iznad Antarktika bila vaæna posljedica MPG. KonaËno je bilo utvrappleeno da se rupa razvila u veêem dijelu kao rezultat emisije nekih πiroko koriπtenih industrijskih plinova. Ipak, s obzirom na prihvaêene mjere, sada se Ëini da se rupa stabilizirala. Ako se primjena Montrealskog Protokola iz na supstancije koje dovode do stanjenja ozonskog sloja bude odræavala, procijenjeno je da Êe se ozonski sloj u srednjim πirinama vratiti na normalne vrijednosti do sredine 1. stoljeêa, a da Êe oporavak iznad Antarktika zahtijevati dodatnih 15 godina. Kolikogod je prouëavanje polarne meteorologije vaæno samo po sebi, nemoguêe je dovoljno naglasiti temeljni utjecaj polarnih regija na globalni kli- 35

37 Oæujak BILTEN 3 / 7 matski sustav u cjelini. Promjene u visokim πirinama mogu imati, i imaju, znaëajan utjecaj na sve ekosustave i na sva ljudska druπtva, bez obzira na kojim se geografskim πirinama nalaze. Stoga se utjecaj polarne meteorologije mora uzeti u obzir u najπirem kontekstu. Zaista, postoje brojni primjeri globalnih posljedica polarnih ishoda. Na primjer, polarni led tvori djelotvorne termalne pokrove koji imaju kritiënu ulogu u odræavanju globalne oceanske cirkulacije. toviπe, polarne regije imaju praiskonsku ulogu u odreappleivanju globalnog klimatskog sustava, koji se pokreêe energijom dobijenom od Sunca, uglavnom na niæim πirinama. U cjelini, ekvator godiπnje prima oko pet puta viπe toplinske energije nego polovi, a atmosfera i oceani odgovaraju na taj veliki temperaturni gradijent prenoseêi toplinu prema polovima. Stoga su dvije polarne regije povezane s ostatkom Zemljinog klimatskog sustava kroz priliëno kompleksne veze koje se temelje na kombinaciji atmosferskog protoka i oceanske cirkulacije. El Nino Juæna Oscilacija (ENJO), je glavna fluktuacija mase preko tropskog dijela Pacifika, koja je povezana sa periodiëkim varijacijama u povrπinskoj temperaturi mora istoënog Pacifika. ENJO je u stvari veliki klimatski ciklus i pokazano je da utjeëe na podruëja daleko od PacifiËkog bazena. StatistiËki dokazi pokazuju, na primjer, da u nekim dijelovima Afrike ENJO moæe doprinijeti u meappleugodiπnjoj promjeni oborine, pa Ëak dovesti i do suπe, koja je u stvari pripisana El Ninu iz i 199. godine, kada je uniπtavajuêa epizoda suπe prijetila glaappleu za 18 miliona ljudi. Telekonekcija je definirana kao atmosferska interakcija izmeappleu udaljenih regija, i istraæivaëi sada ispituju takve veze izmeappleu polarnog vremena i i ostalih vremenskih i klimatskih dogaappleaja. Meappleunarodna Polarna Godina 7-8. Êe se, stoga, odnositi na πiroki spektar fizikalnih, bioloπkih i socijalnih tema, direktno ili indirektno povezanih sa polarnim regijama. Hitnost i kompleksnost promjena koje su opaæene u polarnim regijama Êe zahtijevati πiroki i integrirani znanstveni pristup. PojaËana meappleunarodna suradnja i otvoreno partnerstvo kao rezultat tog znatnog znanstvenog nastojanja Êe bez sumnje, stimulirati i olakπati nesmetan pristup podacima i interdisciplinarnim istraæivaëkim inicijativama. Kroz opseæne napore, MPG Êe takoappleer predstavljati vaæan korak naprijed poveêanju korisnih i dostupnih znanstvenih spoznaja za πiroku javnost. U isto vrijeme, prva briga Êe biti Ëinjenica da su utjecaji koje proizvode polarne regije vaæni takoappleer i za globalni klimatski sustav u cjelini, tako da Êe se pokazati da Êe mnoge promjene detektirane na viπim πirinama imati znaëajan utjecaj na odræivi razvoj svih zajednica, bez obzira na kojoj se geografskoj πirini nalaze. Meteorologiju se veê dugo vremena smatra kao paradigmu za znanost bez granica, a polarna meteorologija je moæda zadnji primjer tog principa. Stoga, dok meappleunarodna zajednica proslavlja Svjetski Meteoroloπki Dan 7., nadam se da Êe sve»lanice Svjetske Meteoroloπke Organizacije prepoznati vaænost polarne meteorologije i njen potencijalni globalni utjecaj na njihove æivote, sigurnost i napredak. toviπe, oëekujem da Êe rezultati ovog pregnuêa doprinijeti boljem razumijevanju klimatskih varijabilnosti i klimatskih promjena, kao i razvoju tako potrebnih klimatskih primjena u cilju prilagoappleavanja nekim od najveêih izazova 1. stoljeêa. Prijevod: Davor Nikolić, dipl.inž. 36

38 BILTEN 3 / 7 Oæujak IZVJE ΔE S RADIONICE 'TRAINING COURSE ON ALARO' oæujka 7., Radostovice, Republika»eπka U odmaraliπtu Ëeπke meteoroloπke sluæbe u zaba- Ëenom πumskom krajoliku juæne»eπke u Radostovicama, od 6. do 3. oæujka 7. odræana je radionica pod nazivom 'Training Course on ALARO'. Na radionici je, uz nas (Tomislav KovaËiÊ, Dunja Dravar, Antonio StaneπiÊ i Dijana KlariÊ), sudjelovalo dvadesetak kolega iz 9 zemalja suradnica na projektu ALADIN: Austrije, Belgije, Francuske, Maapplearske, Portugala, Rumunjske, SlovaËke i Slovenije, organizatori radionice iz»eπke te predstavnici grupe HIRLAM. Svrha radionice bila je upoznavanje s novim raëunskim shemama i znanstvenim odræavanjem, uz izraæenu teænju za poboljπanje komunikacije izmeappleu suradnika i grupa u kojima rade. U sklopu radionice izmjenjivale su se lekcije, vjeæbe i radne grupe. Radne su grupe oblikovane tako da obuhvaêaju tri razliëita podruëja rada: prva za strukture kodiranja modularnosti i fleksibilnosti, te uvjete vezane uz pojedine parametrizacije; druga za parametrizacije nevezane uz konvekciju s oborinom; treêa za parametrizacije vezane uz konvekciju i njezine oblike ugraappleene u 3MT (Modularnost, Multiskalarnost, Mikrofizika i Transport). U sklopu veëernjih sekcija radne su grupe prezentirale unaprijed pripremljenu dokumentaciju te vodile diskusije vezane uz njihovo podruëje interesa. Osim toga, prikazana su i iskustva pojedinih sluæbi u portiranju i operativnoj upotrebi paketa ALARO. Odræana su i kratka izlaganja i diskusije o nekim aktualnim temama kao πto je organizacija vremenskih koraka u fizici i dinamici modela, plitka konvekcija ili pak raëunska shema u modelu SLAVEPP. Predavanja su obuhvaêala viπe-manje sve aspekte modela na kojima se trenutaëno intenzivno radi, redom: osnovne jednadæbe, Semi Lagrangian Horizontal Diffusion, osnove mokre fizike, mikrofiziëki procesi, radijacija (osnove, NER, statistika i modeli za- Sudionici radionice ALARO 37

39 Oæujak BILTEN 3 / 7 siêenja oblaka), prognostiëka Turbulentna KinetiËka Energija, status koda, postojeêe validacije i s njima vezani problemi, 3MT (izazov takozvane 'sive zone', razvoj jednadæbi, osnovni koncept, tretiranje updraughta i downdraughta, buduêi razvoj), i na kraju, s tehniëke strane, problemi, opcije i uvjeti za implementaciju novih verzija modela. Vaæan dio ovoga teëaja bile su i vjeæbe koje su se sastojale od pet razliëitih tipova znanstvenih i tehniëkih zadataka. U nekima od njih trebalo je izmeappleu dva razliëita koda prepoznati strukturu algoritma koja odgovara onoj u pripadajuêoj publikaciji. Druga vrsta vjeæbi temeljila se na traæenju greπke (buga) u namjerno krivo kodiranom algoritmu. U nekim vjeæbama bila su zadana dva razliëita algoritma, meappleu kojima je jedan bio manje stabilan ili pak manje toëan, a trebalo je otkriti koji.»etvrta vrsta vjeæbi bila je interpretacija, gdje su dani rezultati testova provedenih na pojedinim vremenskim situacijama, a valjalo je dijagnosticirati razlike ili pogreπke uëinjene pri validaciji. Posljednji, polaznicima najteæi, oblik vjeæbi sastojao se u izradi potpuno novog dijela koda koji je trebao odgovarati nekoj znanstvenoj ili tehniëkoj dokumentaciji koja ne pripada ALARO. Iako su naëelno bile teπke, vjeæbe su bile izvrsno prihvaêene kod polaznika, ako zbog niëeg drugog, onda zbog toga πto su djelovale kao odmor od joπ zahtjevnijih predavanja. Kroz sva se predavanja i vjeæbe jasno odæavao osnovni smisao ALARO koncepta: isplativi algoritmi, upotreba prokuπanih metoda i takozvana multiskalarna rjeπenja koja su prilagoappleena za prelazak na sve veêe rezolucije modela. Posebna je teæina dana novom kaskadnom pristupu, gdje se pojedine varijable korigiraju unutar jednog vremenskoga koraka, ispravcima nerealnih negativnih vrijednosti vodenih supstanci, te osobito novim prognostiëkim poljima, redom: vodenim kapljicama, ledenim kristaliêima, kiπi i snijegu, TKE, te brzinama ulaznog i silaznog strujanja, proraëunu dijela mreæe u kojem se odvija konvektivan proces (eng. mesh fraction), uvlaëenju u uzlaznoj struji (eng. updraught entrainment rate) i konvektivnoj naoblaci. Na kraju je dan kratak pregled napravljenog, definirani su kratkoroëni i dugoroëni planovi za validacije i daljnji razvoj. Dogovoren je, nadalje, raspored i naëin rada u okviru triju radnih grupa i njihove osobe za kontakt, te naëin razmjene iskustava i informacija kroz radne materijale i dokumentaciju. Raspored radionice podrazumijevao je cjelodnevan rad, svakoga dana od 8:45 do sata. BuduÊi da je raspored bio pretrpan, a mjesto izolirano i prilagoappleeno za rad bez ometanja internetom ili Ëime drugim, rijetke slobodne sate s uæitkom smo proveli u πetnji krajolikom. Dunja Drvar, dipl. inž. Dijana Klarić, dipl. inž. Tomislav Kovačić, dipl. inž. Antonio Stanešić, dipl. inž. 38

40 BILTEN 3 / 7 Oæujak ECMWF NUMERICAL WEATHER PREDICTION TRAINING COURSE oæujka 7., Reading, Velika Britanija Od 19. do 8. oæujka 7. u Readingu, Velika Britanija, odræan je NWP Training Course pod naslovom Numerical methods, adiabatic formulation of models. Na ovogodiπnjem izdanju ovog teëaja, na kojem su prisustvovali Kristian Horvath i Lukπa KraljeviÊ, predavanja su dræali Mariano Hortal (INM), Nils Wedi (ECMWF), Peter Jansen (ECMWF), Agathe Untch (ECMWF), kao i Deborah Salmond (ECMWF). Predavanja su pokrila mnoge aspekte suhe atmosferske dinamike i valnih jednadæbi, kao πto su aproksimacije Navier-Stokesovih jednadæbi, numeri- Ëke metode za njihovo rjeπavanje, prikaz raznih numeriëkih eksperimenata, formulacije osnovnih jednadæbi u raznim centrima i dr. Takoappleer, predavanja su pokrila jednadæbe oceanskih valova i osnovne informacije o MPI-u (Message Passing Interface) i multiprocesorskom raëunarstvu. Izvan predavanja, polaznici su upoznati sa operativnim radom ECMWFa i njegovim tehiëkim resursima. Predavanja su dostupna na adresi: ndex.html, a mogu se dobiti i od hrvatskih polaznika. Lukša Kraljević, dipl. inž. Kristian Horvath, dipl. inž. Sudionici radionice 39

41 Oæujak BILTEN 3 / 7 ME UNARODNA KONFERENCIJA SIGURAN I ODRÆIV ÆIVOT SOCIJALNI I EKONOMSKI U»INCI SLUÆBI ZA VRIJEME, KLIMU I VODE oæujka 7., Madrid, panjolska IZJAVA I PLAN AKCIJE MADRIDSKE KONFERENCIJE Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) organizirala je u Madridu, panjolska, od 19. do. oæujka 7. godine meappleunarodnu konferenciju na temu 'Siguran i odræiv æivot: Socijalni i ekonomski uëinci sluæbi za vrijeme, klimu i vode'. Konferencija je odræana pod pokroviteljstvom Njenog VeliËanstva Kraljice Sofije, dok su domaêini bili Ministarstvo okoliπa i panjolski dræavni meteoroloπki institut (INM). Konferenciji je prisustvovalo oko 45 sudionika iz 115 zemalja i sastojala se od ceremonije otvaranja koju je predvodilo Njeno VeliËanstvo Kraljica Sofija, nekoliko plenarnih sjednica te sedam glavnih dogaappleanja. Na ceremoniji otvaranja prisutnima su se obratili Glavni tajnik i Predsjednik WMO-a, iberoameriëki tajnik te πpanjolski Ministar okoliπa. Tom je prilikom Glavni tajnik WMO-a predstavio knjigu Tudora Rosea Elementi za æivot koju je objavila WMO i koja sadræi brojne analize (case studies) i primjere sluæbi za vrijeme, klimu i vode koji podupiru ublaæavanje siromaπtva i utjecaja prirodnih katastrofa, mjerenja promjene klime, smanjenje zagaappleenja, upravljanje izvorima vode, energijom i zdravljem te zaπtitom okoliπa. U knjizi je predstavljena i Strategija NMHS-a u jugoistoënoj Europi (autor: Ivan»aËiÊ) kao prilog DHMZ-a projektu izrade knjige WMO-a. Svrha konferencije bila je doprinos sigurnom i odræivom æivotu svih naroda na svijetu putem ocjenjivanja i demonstriranja, πto u krajnjem sluëaju znaëi i poboljπanja, socijalnih i ekonomskih koristi koje proizlaze iz djelovanja sluæbi za vrijeme, klimu i vode. Nastojale su se prikupiti povratne informacije korisnika ovih usluga kako bi se: vlade i ostali dionici upoznali s neizmjernim koristima koje proizlaze iz njihovog ulaganja u globalnu meteoroloπku i hidroloπku infrastrukturu kojom se doprinosi razvoju meteoroloπkih i srodnih usluga na nacionalnom nivou u svakoj dræavi; sve viπe razvijala svijest sadaπnjih i buduêih korisnika i zajednica o dostupnosti i vrijednosti svih postojeêih, novih i poboljπanih usluga; potaknuli i promicali novi pristupi ocijenjivanju socijalnih i ekonomskih koristi u istraæivanju, obrazovanju i primjenama koje poizlaze iz koriπtenja meteoroloπkih i srodnih usluga; osigurala osnova za jaëanje dræavnih i meappleudræavnih suradnji u pruæanju meteoroloπkih, hidroloπkih i srodnih usluga; i odabrali prioriteti dræavnih hidrometeoroloπkih zavoda (NMHS) za investiranje u infrakstruturu, pruæanje usluga i isporuku usluga. Vrijeme, klima, vode i srodne pojave utjeëu na svakog Ëlana druπtva i na svaki sektor ekonomije. Meteoroloπki i hidroloπki utjecaji i dogaappleaji duboko se odraæavaju na naëine ljudskog naseljavanja, svakodnevnu rutinu, ekonomsko stanje dræava i kvalitetu prirodnog okoliπa. NajznaËajniji meteoroloπki, hidroloπki i srodni utjecaji na druπtvo su: prirodne opasnosti i prirodne katastrofe (poæari u divljini (wildfires), oluje, poplave, suπe, uragani, meêave, itd.); vremenski uvjeti (temperatura, vlaænost, koliëina oborina, vjetar, itd.); klima (kratkoroëna varijabilnost i dugoroëne promjene); kvaliteta zraka (dim, kemikalije, gradska zagaappleenja, praπina, itd.); voda (poplava i suπa, kvaliteta i koliëina); i oceani (temperatura, salinitet, valovi, struje, tsunamiji, itd.). Niti jedan socijalni ni ekonomski sektor nije zaπtiêen pred utjecajima vremena, klime ili voda. Gotovo su svi sektori jako podloæni utjecajima vremena ili klime u nekim ili svim razdobljima i to u gotovo svim dijelovima svijeta. est glavnih socioekonomskih sektoralnih grupa koje su razmatrane na Konferenciji su: poljoprivreda, vodni resursi i prirodni okoliπ; zdravlje ljudi; turizam i druπtvena dobrobit; 4

42 BILTEN 3 / 7 Oæujak energija, transport i komunikacije; urbana naselja i odræivi razvoj; ekonomija i financijske usluge.»ak i sa sadaπnjom razinom pruæanja usluga i sofisticiranim programima djelovanja u sluëaju katastrofa koji su provedeni u mnogim zemljama, πtete koje mogu prouzroëiti vrijeme, klima ili vode u samo jednoj godini mogu premaπiti svotu od sto milijardi dolara i uzeti viπe od sto tisuêa ljudskih æivota. Bez postojeêih meteoroloπkih i srodnih sluæbi i sluæbi uzbunjivanja, πtete bi bez sumnje mogle biti i puno veêe. Na Konferenciji se, izmeappleu ostalog, neprestano ponavljalo da je uloga NMHS-ova pruæanje podataka i usluga koje omoguêuju vladama i ostalim dionicima smanjivanje troπkova nastalih zbog prirodnih katastrofa, zaπtitu i jaëanje sektora ekonomije koji su podloæni utjecaju vremena, klime i voda te doprinoπenje zdravlju, dobrobiti i kvaliteti æivota graappleana. Ova se uloga, izmeappleu ostalog, provodi putem dræavnih meteoroloπkih i hidroloπkih motrenja i infrastrukture obrade podataka. NMHS-ovi, kroz suradnju s akademskim i privatnim usluænim sektorima u mnogim zemljama, pruæaju veliki raspon podataka i savjetodavnih usluga ukljuëujuêi: podatke i proizvode o klimi kroz povijest; aktualne podatke (vrijeme, klima, kvaliteta zraka, tok stuja, itd.); prognoze vremenskih prilika, klime, kvalitete zraka, te prognoze za rijeke i oceane; sluæbe uzbunjivanja (za sve vrste meteoroloπkih, hidroloπkih i oceanografskih opasnosti); projekcije i scenarije buduêih promjena klime uzrokovanih ljudskim djelovanjem; i znanstvene savjete i ispitivanja. PriopÊavanje ovakvih podataka operaterima i sektorima nadzora koji su podloæni raznim vremenskim prilikama, klimi i vodama omoguêuje im, putem sve sofisticiranijih metoda odluëivanja i modela, donoπenje odluka na osnovu kvalitetnijih podataka i ostvarivanje puno boljih rezultata nego u sluëaju nepostojanja pristupa ovakvim podacima ili koriπtenja navedenih usluga. Na Konferenciji je preispitan niz tehnika odluëivanja specifiënih za svaki sektor i primjera poveêanog koriπtenja podataka i usluga vezanih uz vrijeme, klimu i vode koji Êe doprinijeti donoπenju boljih odluka i dovesti do boljih rezultata u πest glavnih socio-ekonomskih sektorskih grupa. Nakon ocijenjivanja niza metoda za procjenu vrijednosti takvih usluga i njihovog koriπtenja, na Konferenciji je zakljuëeno da je potrebno uloæiti puno viπe rada u daljnji razvoj ovih socio-ekonomskih tehnika i metoda. Svako se plenarno predavanje na Konferenciji sastojalo od niza glavnih izlaganja, kojima je predsjedavao Ëlan Meappleunarodnog nadzornog odbora (International Steering Cimmittee - ISC), nakon kojih je uslijedila rasprava i pitanja na koja su odgovarali Ëlanovi Meappleunarodnog udruæenja za medijsku meteorologiju (International Association of Broadcast Meteorology - IABM). IzvjeπÊivaËi iz Radne skupine Svjetske meteoroloπke organizacije (WMO) za socio-ekonomske primjene meteoroloπkih i hidroloπkih usluga biljeæili su glavne zakljuëke svakog plenarnog predavanja kao osnovu za saæetak nalaza i niza predloæenih djelovanja navedenih u daljnjem tekstu. Poljoprivreda, vodni resursi i prirodni okoliπ Sektori poljoprivrede, vodnih resursa i okoliπa vjerojatno su najveêi korisnici podataka o vremenu, klimi i vodama. Kako bi se zadovoljile potrebe za hranom za ljude i stoku, vlaknima (fiber) i obnovljvim izvorima bio-energije (agri-energy) brzo rastuêeg stanovniπtva, pogotovo u zemljama u razvoju, podaci koje dostavljaju NMHS-ovi od vitalnog su znaëaja u osiguravanju odræivog iskoriπtavanja prirodnih resursa. Projekcije klimatskih promjena i klimatske varijabilnosti dovele su do poveêane potrebe za neprekidnom i uskom suradnjom izmeappleu korisnika u poljoprivredi, vodnim resursima i sektorima za okoliπ s NMHSima. Ovaj se proces suradnje mora uvelike poboljπati kako bi se podaci o vremenu, klimi i vodama u tim sektorima mogli maksimalno iskoristiti, a time i bolje upravljati rizicima u sluëajevima poplava i suπa ili ih kontrolirati. Utvrappleeni specifiëni pojedinaëni postupci ukljuëuju rutinsko ukljuëivanje krajnjih korisnika od strane NMHS-ova i dionika u razvoj proizvoda i usluga; poboljπanu komunikaciju i koordinaciju u razvoju, koriπtenju, procijenjivanju i poboljπavanju ovih proizvoda; razvoj politike koja Êe omoguêavati slobodnu, neograniëenu i pravodobnu razmjenu padataka kojima Êe se razvijati jaëe veze s razliëitim 41

43 Oæujak BILTEN 3 / 7 sektorima korisnika; razvoj suradnje izmeappleu znanstvenika koji se bave klimom, vodama i okoliπem kako bi se poboljπalo upravljanje i uëinkovito koriπtenje voda te se uëinkovitije nosilo s vremenskim i klimatskim pojavama kao πto su suπa, poplava, itd. sezonske i dugoroëne prognoze pokazale su se potencijalno korisnim za krajnje korisnike. Turizam i druπtvena dobrobit Ljudsko zdravlje Postoje jasni dokazi da su Ëimbenici okoline odluëujuêi faktori za ljudsko zdravlje. Vremenski i klimatski su parametri osobito povezani, bilo direktno ili indirektno, s velikim brojem zdravstvenih problema, kao πto su zarazne bolesti (vector-borne diseases), meningitis, neuhranjenost, kardiovaskularne i respiratorne bolesti, rak koæe, itd. U mnogim dijelovima svijeta klimatske promjene znatno pogorπavaju ove probleme. Multidisciplinarno razumijevanje takvih problema, kao i razvoj prikladnih alata i sveobuhvatnih (end-to-end) sustava neophodno je za zdravlje stanovniπtva, odræivi razvoj i smanjenje siromaπtva. Utvrappleeni specifiëni pojedinaëni postupci ukljuëuju: poduzimanje sustavnih analiza utjecaja klime i vremenskih anomalija na globalno zdravlje stanovniπtva, razvijanje osnovnog skupa podataka o klimi, epidemioloπkih i socio-ekonomskih podataka na razini æupanija, zajedno s GIS alatima za analizu; razvoj poboljπanih, mjerljivih (skalabilnih) modela za predviappleanje klime i zdravlja i sustava uzbunjivanja kojima Êe se osigurati dovoljno vremena za uëinkovite intervencije; izvoappleenje detaljnih analiza troπkova i koristi kojima Êe se ojaëati daljnja ulaganja, te razvoj pokazivaëa uëinkovitosti za utvrappleivanje uspjeπnosti intervencija; razvoj kapaciteta zdravstvenih i meteoroloπkih sluæbi, kao i infrastrukture za odræive sustave u lokalnim zajednicama; razvoj suradniëkih veza izmeappleu osoblja zaduæenog za vrijeme, klimu, javno zdravstvo i medija u svrhu bolje integriranog pruæanja usluga kojim Êe se olakπati davanje proëiπêenih poruka o zdravlju; organiziranje izobrazbe o komunikacijama i medijima te obrazovanje zdravstvenih i meteoroloπkih specijalista u davanju klimatskih i zdravstvenih podataka donosiocima politike i javnosti; daljnji razvoj iskustava javnih medija u davanju vremenskih prognoza i upozorenja; osiguravanje Ëestih i jasnih zdravstvenih prognoza koje su krojene prema pojedinaënim zdravstvenim problemima - jednomjeseëne, Turizam je znaëajan i brzo rastuêi sektor svjetske ekonomije i jedan od najosjetljivijih na utjecaje vremena i klime. Mnoge su zemlje u razvoju u velikoj mjeri ovisne o turizmu u smislu njihovog ekonomskog rasta i ublaæavanja siromaπtva. Poboljπanje kvalitete i pouzdanosti vremenskih i klimatskih prognoza (ukljuëujuêi prognoze ekstremnih uvjeta) i sve ranije upozoravanje uvelike su doprinijeli ovoj industriji. Klimatske promjene predstavljaju velik izazov turistiëkoj industriji (u smislu direktnih utjecaja kao i nastojanja smanjivanja emisija stakleniëkih plinova). ToËni i jasni podaci o lokalnoj klimi hitno su potrebni zbog planiranja i razvoja odræivih turistiëkih sadræaja i upravljanja prirodnim okoliπem. BuduÊa suradnja izmeappleu meteoroloπkih/klimatoloπkih zajednica i turistiëke industrije u unapreappleenju sigurnosti putem poboljaπanja upozorenja o ekstremnim dogaappleanjima moguêa je na πirokom podruëju. Time Êe upravljanje turistiëkim sadræajima kao i priprema za viπestruke utjecaje klimatskih varijabilnosti i promjena biti uëinkovitije. Energija, prijevoz i komunikacije Dobro upravljanje transportom i energijom zahtijeva usredotoëenost NMHS-ova na zahtjeve korisnika prilikom prikupljanja podataka, analize, istraæivanja i razvoja (R&D), prijelaza s R&D na usluge, obrazovanja i outreach. Prognoze svih vremenskih skala potrebne su u energetskom i transportnom sektoru. Na Konferenciji je naglaπena vaænost usluga orijentiranih na korisnika, na primjer scenariji promjena klime za planiranje energetske i transportne infrastrukture, te prognoze temperatura i visinskih vjetrova, koje su neophodne u zrakoplovstvu kod letova na velike razdaljine (long haul aviation). Obnovljivi oblici energije, kao πto su bio-energija, sunëeva energija i vjetar, pomoêi Êe druπtvu u rjeπavanju problema vezanih uz okoliπ i klimu te problema 4

44 BILTEN 3 / 7 Oæujak emisija stakleniëkih plinova vezanih uz zdravlje. Neophodno je ojaëati holistiëku marketinπku strategiju i institucionalni pristup adekvatnom prepoznavanju zahtjeva korisnika i osiguravanju zadovoljenja istih kroz proaktivno ukljuëivanje tijekom razvoja, uvoappleenja, procjene i poboljπanja takvih proizvoda i usluga. Gradska naselja i odræivi razvoj Gradskim ekosustavima potrebno je dati glavne prioritete u ciljanim meteoroloπkim uslugama, istraæivanju, motrenju i pretvaranju znanosti u alate za donoπenje odluka prilagoappleenih korisniku. Potrebno je poboljπati prateêu infrastrukturu u zemljama u razvoju, posebice u tropskim regijama. Nuæno je operacionalizirati urbanu meteorologiju u kombinaciji s okoliπem. U obzir bi trebalo uzeti i sinergetska rjeπenja urbanih i ruralnih problema u politici, koja obuhvaêaju podruëja od produktivnosti i migracije do integracije. U svakoj regiji, svakom gradu i svakom kvartu trebalo bi razviti sustav ranih upozorenja na razne nepogode koristeêi koncept integriranja rizika od viπe razliëitih opasnih meteoroloπkih i hidroloπkih uzroka (concept of multi hazards integration). Na Konferenciji je uviappleena vaænost prilagodbe prilikom osmiπljavanja programa za zemlje u razvoju, dok je za Afriku uviappleena vaænost Programa klime u sluæbi razvojnog programa (Climate for Development Programme (ClimDev-Africa)) kao i to da je aktivno sudjelovanje NMHS-ova u provoappleenju ovog programa od najveêe vaænosti. WMO bi nadalje trebala suraappleivati s organizacijama koje se bave upravljanjem πumama, iskoriπtavanjem zemlje, mehanizmima prava vlasniπtva i financiranjem projekata za smanjenje emisija stakleniëkih plinova iz 'kredita ugljika' (carbon financing) u upravljanju rizicima, podupirati integrirane programe za Afriku te razmjenjivati znanja. Ekonomija i financijske usluge Stopa katastrofa povezanih uz klimu raste bræe od svih ostalih. Svjetska se banka sada viπe usredotoëuje na proaktivnost i strategiju nego na reaktivnost i taktiënost. To podrazumijeva dizanje spremnosti na viπu razinu, kvalitetno usmjeravanje (mainstreaming) rizika od katastrofa, i razvoj zajedniëkih politika i postupaka. Razvijeni su sofisticirani pristupi procjenjivanju ekonomske vrijednosti javnih vremenskih i klimatskih usluga, kao πto je spremnost na plaêanje. Na primjer, nedavne studije (6.) navode srednju vrijednost od $9 koju godiπnje plaêa svako kuêanstvo u SAD-u za podatke o vremenu. Nadalje, ta se vrijednost moæe povisiti poboljπanjima u prognozama. Daljnja ulaganja u infrastrukturu i poboljπane prognoze mogu se opravdati procijenjenim koristima koje od njih dolaze. Pristupi procjeni rizika u osiguravajuêoj industriji su sada vrlo sloæeni, no i dalje trebaju obuhvatiti scenarije promjene klime, buduêi da izraëuni rizika na osnovu povijesnih podataka mogu biti pogreπni. UËinkovita zaπtita sve sloæenijih zajednica od prirodnih katastrofa predstavlja politiëki imperativ koji dolazi iz osnovne uloge vlada. Taj pristup treba razviti od reaktivnog do proaktivnog i u njemu bi znanosti koje se bave predviappleanjima u vezi okoliπa trebale dovesti do pravilnih odabira na osnovu podataka i sukladnog planiranja. NMHS-ovi trebaju bolje razumijeti naëin na koji krajnji korisnici donose odluke i u kojem opsegu ih mogu donijeti. Lanac vrijednosti donoπenja odluka obuhvaêa meteoroloπki sluëaj, prognozu, komunikaciju podataka, donoπenje odluke koja poizlazi iz toga i krajnji rezultat takve odluke. Regionalne perspektive Serija od sedam regionalnih i podregionalnih pripremnih radionica koje je organizirala WMO u razdolju od studenog 5. do veljaëe 7. na Filipinima, u Maliju, Brazilu, Keniji, Tanzaniji, Kuvajtu i Hrvatskoj, uvelike je doprinijela raspravi i izmjeni podataka na Konferenciji. Na radionicama predstavljene brojne sektorske i nacionalne studije te suradnja izmeappleu zajednica davatelja i korisnika podataka koja je iz njih proizaπla, u velikoj su mjeri doprinijele opsegu i dubini rasprava na Konferenciji i uspjehu njenih krajnjih ciljeva. Glavni je cilj pripremnih radionica bio pruæanje moguênosti za promidæbu interdisciplinarne procjene 43

45 Oæujak BILTEN 3 / 7 socio-ekonomskih koristi meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi koje ukljuëuju davatelje usluga i razliëite korisnike. Na radionicama su utvrappleeni zajedniëki regionalni problemi i specifiëne nacionalne razlike. Takoappleer su naglaπeni utjecaji pojava vezanih uz vrijeme, klimu i vode na druπtvo kao i korisnost meteoroloπkih i hidroloπkih podataka i sluæbi koje pruæaju NMHSovi. Meappleutim, tek je u vrlo malom broju nacionalnih sluëajeva provedena kvantitativna procjena koristi od takvih usluga. Na radionicama je takoappleer utvrappleeno sljedeêe: neodgovarajuêe razumijevanje NMHS-ova korisniëkih potreba i zahtjeva za meteoroloπkim i hidroloπkim podacima i uslugama; nedostatna informiranost korisnika o dostupnim i potencijalnim uslugama vezanim uz vrijeme, klimu i vode u zemljama u razvoju, posebice u najmanje razvijenim zemljama (Least Developed Countries (LDCs)); problem integriranja sluæbi za vrijeme, klimu i vode u nacionalne strategije razvoja i prioritete, ukljuëujuêi i one koji se odnose na milenijske ciljeve razvoja (Millennium Development Goals (MDGs)); nedostatak kapaciteta i posebnih sposobnosti NMHS-ova zemalja u razvoju u pruæanju pravodobnih i relevantnih usluga kako bi se bolje zadovoljile potrebe korisnika; i neadekvatna komunikacije izmeappleu NMHS-ova i korisnika. Na radionicama su donesene sljedeêe opêe i fokusiranije preporuke: integrirati rezultate regionalnih radionica u razliëite strateπke planove regionalnih zajednica; organizirati nacionalne radionice u svrhu definiranja odgovarajuêih procesa za kvantitativnu procjenu socio-ekonomskih koristi od meteoroloπkih i srodnih usluga, ukljuëujuêi razvijanje i provoappleenje projekata pokusnih prikazivanja i razmjenu iskustava i uëinkovitih mjera; uspostaviti odgovarajuêu suradnju izmeappleu razliëitih interesnih skupina, posebice izmeappleu davatelja i korisnika; organizirati inicijative za gradnju kapaciteta kojima Êe se omoguêiti bolji prijenos meteoroloπkih i srodnih podataka i proizvoda, a koje Êe ukljuëivati kako davatelje tako i korisnike; razviti marketinπke i komunikacijske kapacitete NMHS-ova; i obratiti pozornost na nadolazeêe potrebe korisnika koje ukljuëuju promjenu klime i srodne probleme. Na Konferenciji je dogovoreno da NMHS-ovi trebaju uloæiti viπe napora u razvoj svijesti kod korisnika - ukljuëujuêi i vlade - u raspon njihovih proizvoda i usluga, ukljuëujuêi i potencijalne nove proizvode i usluge, i oëekivane koristi koje korisnici mogu imati. Ovo bi trebalo dovesti do dijaloga s korisnicima u kojima bi korisnici mogli specificirati svoje zahtjeve i gdje bi se mogli zakljuëiti dogovori na razini sluæbi. Glavna dogaappleanja Sedam je glavnih dogaappleanja Ëinilo sastavni dio Konferencije dopunjujuêi i razraappleujuêi mnoge probleme koji su se pojavili na plenarnim raspravama i u regionalnim radionicama. Pored glavnog dogaappleanja na kojem su izloæeni rezultati sedam regionalnih radionica i gdje su prepoznati zajedniëki problemi, ova su se dogaappleanja usredotoëila na: razvojnu ulogu Globalnog sustava svih sustava za motrenje Zemlje (Global Earth Observation System of Systems (GEOSS)) u poticanju sve veêe koordiniranosti i interoperabilnosti izmeappleu atmosferskih, oceanskih i zemaljskih sustava motrenja u svrhu pomaganja u pruæanju podataka i usluga prema devet glavnih socio-ekonomskih podruëja koja od toga imaju koristi; rad NASA-e (US National Aeronautics and Space Administration) na aktualnim realnostima i izazovima koriπtenja tehnologija motrenja iz zraka ili svemira (remote sensing observation technologies) za razumijevanje i predviappleanje kritiënih prirodnih katastrofa, te u podupiranju odluka za smanjenjem rizika izazvanih katastrofama i u upravljanju prirodnim bogatstvima; Indijska istraæivanja i prikaz tehnologija zasnovanih na bambusu kako bi se zemlje u razvoju mogle nositi s krëenjem πuma i ekstremnim prilikama vezanim uz klimu; napredak u motrenju i modeliranju kvalitete zra- 44

46 BILTEN 3 / 7 Oæujak ka i koristi koje proizlaze iz poboljπanih usluga kvalitete zraka, kao i na ulogu projekta GURME (the Global Atmosphere Watch Urban Research Meteorology and Environment project) koju on ima u poveêanju moguênosti bavljenja ovakvim problemima; pogled NMHS-ova na davanje pravodobnih i toënih usluga vezanih uz vrijeme, klimu i vode; i seriju vrlo vaænih studija o ekonomskim koristima moderniziranja NMHS-ova u nekim istoënoeuropskim i centralno-azijskim zemljama koje je provela Svjetska banka - ukljuëujuêi i predstavljanje rezultata radionice o socijalnoj i ekonomskoj isplativosti NMHSs koja se odræala u velja- Ëi 7. u Zagrebu. Rezultate radionice predstavio je ravnatelj DHMZ-a i stalni predstavnik Hrvatske pri WMO-u mr.sc. Ivan»aËiÊ. U svjetlu prezentacija i rasprava o velikom broju tema, u Madridu su tijekom razdoblja izmeappleu 19. i. oæujka 7., sudionici Konferencije WMO-a o 'Sigurnom i odræivom æivotu: socioekonomski uëinci sluæbi za vrijeme, klimu i vode': Izrazili svoju zahvalu WMO-u i πpanjolskoj vladi za organiziranje i domaêinstvo ovako vaænog dogaappleaja; Izrazili zahvalu glavnim govornicima, Ëije je sudjelovanje potaknulo dijaloge izmeappleu sudionika; OdluËili privuêi pozornost donositelja odluka bilo gdje na svijetu na velik i rastuêi utjecaj vremena, klime i voda na sigurnost zajednica i dobrobit ljudi svugdje na svijetu te na goleme potencijalne koristi koje se mogu ostvariti kroz poboljπano i unaprijeappleeno koriπtenje meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi prilikom donoπenja odluka u gotovo svakom socijalnom i ekonomskom sektoru, te u svakoj zemlji; Naglasili da su uski dialog, partnerstvo i multidisciplinarno razumijevanje izmeappleu davatelja i korisnika usluga vezanih uz vrijeme, klimu i vode neophodni za unapreappleivanje donoπenja odluka i pruæanja socijalnih i ekonomskih koristi; Zahtijevali od WMO-a razvoj plana provedbe koji Êe uslijediti nakon Konferencije kako bi se pomoglo Ëlanovima u ostvarivanju koristi za koje se na Konferenciji tvrdilo da su potencijalno dostupne; Potaknuli NMHS-ove na preuzimanje inicijativa na nacionalnoj razini, putem outreach radionica, ali i na druge naëine, za uspostavljanje boljeg savjetodavstva i programa suradnje s glavnim korisniëkim zajednicama i ostalim dionicima; Potaknuli akademsku zajednicu druπtvenih znanosti na usku suradnju s davateljima i korisnicima meteoroloπkih i srodnih sluæbi u razvoju primjena i poboljπanju metodologija za ocjenjivanje druπtvenih koristi od meteoroloπkih i hidroloπkih podataka i sluæbi; Zahtijevali od vladinih agencija zemalja Ëlanica, koje su odgovorne za sveukupni druπtveni i ekonomski razvoj, veêe ukljuëenje njihovih NMHSova u prepoznavanju i poboljπavanju moguênosti za ostvarivanje koristi od nacionalnih meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi koje su u interesu javnosti; i Sloæili su se s Madrdskim planom akcije Ëiji je cilj poveêanje socijalnih i ekonomskih koristi od podataka i sluæbi za vrijeme, klimu i vode. MADRIDSKI PLAN AKCIJE Sveukupni cilj ovog Plana akcije je, unutar pet godina, ostvarivanje velikog doprinosa vrijednosti podataka i sluæbi za vrijeme, klimu i vode kao odgovor na kljuëne izazove koje predstavljaju ubrzana urbanizacija, ekonomska globalizacija, propadanje okoliπa, prirodne katastrofe i opasnosti koje proizlaze iz promjene klime. Akcija 1: Provjeriti institucionalni okvir koji upravlja pruæanjem meteoroloπkih i hidroloπkih usluga kako bi se ojaëala suradnja izmeappleu razliëitih sektora ekonomije. Akcija : Potaknuti znaëajnu (kvantnu) promjenu u naëinu na koji se stvaraju, koriste i prenose podaci i sluæbe za vrijeme, klimu i vode, putem prepoznavanja, potvrappleivanja i reagiranja na brzo rastuêe i razvijajuêe potrebe multi-disciplinarnih dionika za pravodobnim i skaliranim podacima za vrijeme, klimu i vode te sluæbama. Akcija 3: ZapoËeti s nastojanjima stvaranja kapaciteta putem otvaranja moguênosti za obrazovanje i obuëavanje korisnika i davatelja podataka o vre- 45

47 Oæujak BILTEN 3 / 7 menu, klimi i vodama kako bi se podigla razina svijesti korisnika o moguênostima koje pruæaju sluæbe za vrijeme, klimu i vode, i kako bi se davateljima ovih usluga omoguêilo lakπe i potpunije razumijevanje zahtjeva korisnika. Akcija 4: Poticati vlade i ostale dionike na sve veêe priznavanje doprinosa koje daju NMHS-ovi i njihovi partneri u stvaranju sigurnog i odræivog æivota. Akcija 5: Prihvatiti sljedeêe korake kako bi se zadovoljili sve veêi zahtjevi za podacima o vremenu, klimi i vodama kao i srodnim podacima, te sluæbama za vrijeme, klimu i vode: JaËanje programa motrenja i odgovarajuêeg istraæivanja i razvoja; Razvijanje nove generacije modela klimatskog i zemaljskog sustava s rezolucijama od km ili joπ boljom, kao i odgovarajuêeg sustava prikupljanja podataka; ZnaËajno jaëanje programa multi-disciplinarnih istraæivanja koji su potrebni za razvoj razumijevanja koje podupire razvoj ovih modela; Poboljπanje sustava davanja i distribucije, ukljuëujuêi sustave ranog uzbunjivanja, kako bi NMHSovi zadovoljili potrebe institucija, agencija i javnosti; objedinjavanje postojeêih i, gdje je to moguêe, stvaranje novih regionalnih operativnih centara kako bi se objedinile sposobnosti i resursi; Akcija 6: Razviti analizu urbanog okoliπa kao kljuënog ekosustava kojem je potrebno ciljano motrenje, istraæivanje i meteoroloπke i hidroloπke sluæbe. Akcija 7: Olakπati i ojaëati dijalog i suradnju izmeappleu davatelja i korisnika podataka i sluæbi za vrijeme, klimu i vode putem meappleunarodnih, regionalnih i nacionalnih platformi i programa, te putem razvoja odgovarajuêih alata i metoda. Akcija 8: OjaËati postojeêe, i razviti i provesti nove multi-disciplinarne programe kojima Êe se utvrditi i poboljπati naëini i sredstva za stvaranje i pruæanje usluga vezanih uz vrijeme, klimu i vode, koji Êe se baviti pitanjima okoliπa te razvojnim, druπtvenim, ekonomskim i zdravstvenim pitanjima odreappleene zemlje. Akcija 9: OjaËati postojeêa, i uspostaviti nova operativna partnerstva izmeappleu korisnika i davatelja usluga vezanih uz vrijeme, klimu i vode, kako bi se podijelila odgovornost za uëinkovito pruæanje usluga i ocijenila njihova izvedba. Akcija : Olakπati i ojaëati sposobnost NMHSova u uëinkovitom pruæanju vremenskih usluga i proizvoda, putem svih oblika medija, a na naëin kojim druπtvo ima najviπe koristi od meteoroloπke i hidroloπke zajednice. Akcija 11: Poticati NMHS-ove i zajednice za istraæivanje druπtvenih znanosti u razvoju znanja i metodologija za kvantificiranje koristi od sluæbi koje pruæaju NMHS-ovi unutar razliëitih socioekonomskih sektora; posebice: razvijati nove tehnike ekonomske procjene, ukljuëujuêi posebno tehnike ekonomskih procjena za zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje; razviti smjernice WMO-a za operativno koriπtenje tehnika ekonomske procjene; obuëavati nacionalni kadar o koriπtenju i praktiënoj primjeni ekonomskih procjena koristi od usluga koje pruæaju NMHS-ovi; prikazati rezultate ekonomskih procjena vladama i donatorima/meappleunarodnim financijskim institucijama s ciljem moderniziranja infrastrukture NMHS-ova i jaëanja njihovog kapaciteta pruæanja usluge. Akcija 1: Poticati slobodnu i neograniëenu razmjenu meteoroloπkih, hidroloπkih i srodnih podataka u svrhu podupiranja istraæivanja i poboljπanja operativnih sluæbi. Akcija 13: Nastaviti dosadaπnji rad WMO-a na razvoju sveobuhvatnog ekonomskog okvira za pruæanje meteoroloπkih usluga. Akcija 14: Razviti, kao pitanje hitnosti, plan primjene kako bi se gore navedene akcije mogle provesti. Akcija 15: Pratiti i svake godine izvjeπêivati glavne partnere o napretku plana primjene, te organizirati sljedeêu konferenciju, koja bi imala πiru bazu, u roku 5 godina kako bi se vidjeli rezultati ostvareni ovim Planom akcije. Na konferenciji su od strane DHMZ-a sudjelovali ravnatelj Ivan»aËiÊ, te pomoênici ravnatelja Kreπo PandæiÊ, Duπan TrniniÊ i Branka IvanËan-Picek. dr. sc. Branka Ivančan-Picek 46

48 BILTEN 3 / 7 Oæujak IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE ΔIMA U HRVATSKOJ U OÆUJKU 7. GODINE Oæujak 7. IznadprosjeËno toplo. U juænom Jadranu su otkrivene dvije nove vrste kirnji, koje inaëe æive u toplijem Sredozemnom moru. Pored njih, smatra se da se Jadranu pojavilo tridesetak novih ribljih vrsta iz toplijih mora. Od 194. do 199. povrπinska temperatura Jadrana povisila se za.7 C. OËekuje se da Êe se temperatura mora u Jadranu do 5. godine povisiti za malo viπe od C, πto Êe promijeniti salinitet mora, koliëinu fitoplanktona i zooplanktona kojima se hrane ribe. To Êe u konaënici dovesti do sve veêih migracija riba iz toplih mora prema sjeveru. Sve posljedice takve situacije za sada nije moguêe predvidjeti. Toplo vrijeme zimi djeluje uspavljujuêe i na ljude i æivotinje. 3. oæujak 7. Udari groma. U mjestu Pregrada Vrhi u Hrvatskom Zagorju udario je grom u telefonski stup. U obliænjoj kuêi utiënice su izletjele iz zida, nestalo je struje, a osjetio se i jak miris paljevine. Pregorila je veêina kuêanskih aparata. 4. oæujak 7. NatprosjeËno toplo vrijeme. Makarska je bila najtoplija sa 1 C, Rab je imao, a Rijeka 19 C, a u Gorskom kotaru je izmjereno ugodnih 1 C. Sve je viπe propupalih ili procvjetalih voêaka. Pojedinci se veê kupaju u moru. Na Visu mu je temperatura 16 C, dok na Zaviæanu joπ ima 4 cm snijega. 8. oæujak 7. Obilne oborine, na podruëju cetinske i imotske krajine. Razina svih jezera se podigla, strahuje se od moguêih poplava. 9. oæujak 7. Proljetni ugoappleaj na Jadranu u oæujku 7. godine 1. oæujak 7. Potres. Dogodio se u 3 sata i 49 minuta. Epicentar je bio na podruëju Svetog Filipa i Jakova kod Biograda. Magnituda po Richteru je iznosila.4, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Potres je izazvao nelagodu i strah, a ponegdje i paniku.»ula se snaæna tutnjava kao da grmi, koja je trajala 5 do 6 sekundi. tete nisu zabiljeæene. Bura, zabranjen promet kamionima na potezu autoceste od Maslenice do Svetog Roka.. oæujak 7. Bura, na sjevernom Jadranu. Stvarala je brojne poteπkoêe u prometu, na udare je bila i orkanska. Dionica autoceste od Svetog Roka do Posedarja bila je zatvorena za sav promet, a na ostalim su cestama, te na mostovima, postavljena ograniëenja u prometovanju. Trajektne linije za otoke Pag, Rab i Cres su bile u prekidu. U Rijeci je bura oπtetila 14 automobila, lomile su se grane stabala, tende su letjele gradom. Na KrËkom mostu udar vjetra prevrnuo je jedan kombi. Bura je puhala brzinom od 8 do 16 km/h. 47

49 Oæujak BILTEN 3 / 7. oæujka 7. godine zapuhala je bura, na udare orkanska Potres, u blizini Biograda. Dogodio se u 16 sati i 36 minuta. Magnituda je bila.4 po Richteru, a intenzitet je procijenjen na III do IV stupanj MCS ljestvice. tete nisu prijavljene. I u blizini Senja se dogodio potres, i to u 3 sata i 41 minutu. Magnituda mu je iznosila. po Richteru, a intenzitet je procijenjen na III stupanj MCS ljestvice. tete nije bilo. 11. oæujak 7. Bura, puhala je na cijelom Jadranu. Na KrËkom mostu bura je sruπila jednu osobu, koja se puzeêi morala vratiti na kopno. Na mostu je u jednom trenutku zabiljeæen udar vjetra od 178 km/h. Za sav promet su zatvorene dionice od Svetog Roka do Posedarja, od Jasenica do Obrovca, KrËki most, a na ostalim cestama i mostovima vrijedila su od juëer postavljena ograniëenja u prometu. Trajektne linije koje su od juëer u prekidu nisu prometovale niti danas. U Rijeci je oπteêeno dvadesetak automobila, a jedan je otpuhan u more. Bilo je sruπenih stabala, slupanih Bura je 11. oæujka 7. godine gotovo onemoguêavala hodanje prozora. Jedna je auto prikolica sa kanuima kod MaleniËkog mosta prevrnuta. Za sav promet bila je zatvorena i DubrovaËka zraëna luka. Snijeg. Planinari su se pokuπali probiti do domova na Velebitu, ali ih je u tome ometala, i praktiëki onemoguêila, snaæna bura, meêava i nanosi snijega. Zametena cesta prema Zaviæanu 11. oæujka 7. godine Pregledna karta najjaëih udara bure 11. oæujka 7. godine 48

50 BILTEN 3 / 7 Oæujak Bura 11. oæujka 7. godine Snijeg je mjestimice bio visok 1.5 metara. Pojedinci su se ipak uspjeli probiti do Zaviæana, bez obzira πto je vidljivost bila nikakva. 15. oæujak 7. Potres, dogodio se u 19 sati i minuta. Epicentar je bio sjeverno od Senja. Magnituda po Richteru je iznosila.5, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Isti dan, u 19 sati i 47 minuta, dogodio se potres s epicentrom na podruëju Popovog polja u BiH. Magnituda je bila 3. po Richteru, a intenzitet je procijenjen na V stupanj MCS ljestvice. Potres se osjetio u Dubrovniku i okolici. Ovako su izgledali gradovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 19. oæujka 7. godine 19. oæujak 7. Snijeg, zahlaappleenje. U Varaædinu je izmjerena temperatura C, pri tome je padao gust i mokar snijeg. U isto vrijeme je uz sunëano vrijeme u Æupanji izmjereno 19 C. Do kraja dana je posvuda zahladilo za do 15 C. Snijeg je padao i u Zagrebu i okolici. U Krapinsko zagorskoj æupaniji ga je palo viπe od cm. Promet je zbog snijega tekao oteæano. Na Sljemenu su ralice morale Ëistiti snijeg. Neke su voêke veê procvjetale, pa postoji bojazan od πteta zbog niskih temperatura i nemoguênosti opraπivanja.. oæujak 7. Snijeg u Samoboru 19. oæujka 7. godine Snijeg, pao u Krapinsko zagorskoj, Varaædinskoj i Meappleimurskoj æupaniji. Dolazilo je do nestanka struje, s obzirom da su se zbog mokrog i teπkog snijega lomili elektrostupovi i vodovi. Kvarova je bilo na stotinjak lokacija, deseci naselja su bila bez napajanja. Vodovi su se kidali i zbog toga πto su se stabla i granje drveêa lomili i padali. Snijega je napadalo oko 3 cm. Toliko ga ima i u Lici i Gorskom kotaru.u 49

51 Oæujak BILTEN 3 / 7 Snjeæne neprilike. oæujka 7. godine Zasnjeæena Istra. oæujka 7. godine Krapini se dogodilo πest prometnih nesreêa. Promet je tekao oteæano, ralice su Ëistile snijeg, a vatrogasci uklanjali palo drveêe i slomljene grane. U Sloveniju nisu mogla uêi vozila bez zimske opreme, jer je tamo palo snijega viπe nego u Hrvatskoj. Prekinuta je bila nastava u osnovnoj πkoli Donja VoÊa u Varaædinskoj æupaniji, zato πto nije bilo struje ni grijanja. Snijega je bilo i u unutraπnjosti Istre, i u okolici Rijeke. Na ΔiÊariji je palo od cm do pola metra snijega, u zapusima ga ima i viπe. Sruπilo se nekoliko borova i dalekovoda. U Begovom Razdolju je palo preko pola metra snijega, u Delnicama oko 3 cm. Promet je na svim cestama pod snijegom tekao usporeno i oteæano. Na velebitskim prijevojima bila su postavljena ograniëenja u prometu teretnih vozila. U GraËacu je palo samo dva centimetra snijega. U Karlovcu ga je bilo 9 cm. Obilne kiπne oborine. U Rijeci palo 75 litara kiπe po m, πto je polovica mjeseënog prosjeka. Delnice. oæujka 7. godine Vinogradi pod snijegom. oæujka 7. godine 1. oæujak 7. Snijeg, u Sinju i Cetinskoj krajini. Pao je i po vrhovima planina, Dinare, Kameπnice, Svilaje, Biokova, Mosora. Prometnice su se morale Ëistiti ralicama. Snijega je bilo i u Imotskoj krajini, zadarskom zaleappleu, πibenskoj zagori. Promet je bio usporen, zaustavljeni su nakratko proljetni radovi u poljoprivredi. U Zadarskoj æupaniji mjestimice ga je napadalo i do cm. U okolici GraËaca brzina prometovanja je bila ograniëena na 4 km/h. U viπim predjelima Konavala palo je 3 cm snijega. TuËa, padala je u Segetu kod Trogira. Bila je veliëine kukuruza. Stradale su mlade biljke krumpira i drugog povrêa, a oπteêeni su i voênjaci. Jaki vjetar je u Trogiru iπëupao veliki bor koji je pao na parkirane automobile, od kojih su dva oπteêena. 5

52 BILTEN 3 / 7 Oæujak Snijeg u imotskoj krajini 1. oæujka 7. godine Odroni u Harinoj Zlaki (Hrvatsko Zagorje). oæujka 7. godine Udari groma, izbacili su iz uporabe pedesetak trafostanica u Dalmatinskoj zagori, u Splitu i na olti.. oæujak 7. Poplava zbog topljenja snijega. Kod Varaædina poplavljen dio sela Kolarovec. Voda je dosezala do koljena, pa se nije moglo iz kuêa van. U opêini Zagorska Sela pojavila su se i kliziπta, pa je Harina Zlaka ostala bez ceste i veze sa okolnim mjestima. 4. oæujak 7. Olujni vjetar, koji je puhao na Jadranu, mijenjao je smjer, pa su se podigli visoki valovi. Brodovi su se morali sidriti na zaklonjenim mjestima, pa je pomorski promet bio u prekidu. 8. oæujak 7. Snijeg. U Lici je pao novi snijeg koji je stvarao teπkoêe u prometu. Brzina je zbog kliskih kolnika bila ograniëena na 6 km/h. Procvjetale voêke su se naπle pod snijegom. Zadnji tjedan oæujka 7. Kiπa. Na KorËuli je cijeli tjedan kiπan. Ukupno je palo oko 15 litara po m. Zaustavljeni su poljoprivredni radovi. Tlo je raskvaπeno, pa se zemlja ne moæe obraappleivati ni pripremati za sadnju. Vrtovi i vinogradi su mjestimice poplavljeni. 7. oæujak 7. Potres. Dogodio se u 4 sata i 56 minuta. Epicentar je bio izmeappleu Dubrovnika i Trebinja. Magnituda je iznosila.6 po Richteru, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Potres se osjetio u Dubrovniku. 51