bilten dvobroj 03/03

Транскрипт

1 REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD Bilten 3/3 ISSN Broj Godina XVII svibanj lipanj

2 DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 UDK METEOROLO KI I HIDROLO KI Bilten 3 / 3 GODINA XVII SVIBANJ / LIPANJ 3.

3 METEOROLO KI I HIDROLO KI BILTEN IZDAJE Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske Zagreb, GriË 3 Telefon: (1) dragojlovic@cirus.dhz.hr telefax: Glavni i odgovorni urednik Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika UreappleivaËki odbor Lektor GrafiËko tehniëki urednik Stalni suradnici dr. sc. Branko Gelo Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ. Davor NikoliÊ, dipl.inæ. mr. sc. Draæen GlasnoviÊ dr. sc. Branka IvanËan-Picek dr. sc. Kreπo PandæiÊ dr. sc. Duπan TrniniÊ mr. sc. IvanËica MihoviliÊ Ivan Lukac, graf.inæ. Tomislava Boπnjak, inæ. Vesna uriëiê, dipl.inæ. mr. sc. Draæen KauËiÊ Marina Mileta, dipl.inæ. Marija MokoriÊ, dipl.inæ. Velimir Osman, dipl.inæ. Lidija Srnec, dipl.inæ. mr. sc. Viπnja ojat mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ Naslovnica: Totalizator na Risnjaku Naklada primjeraka Izlazi kao dvobroj Tisak: ABS d.o.o.

4 SADRÆAJ SVIBANJ VREMENSKE PRILIKE... SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.)... 6 HIDROLO KE PRILIKE (Tomislava Boπnjak, inæ.) EKOLO KE PRILIKE... 1 Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.)... 1 OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ojat) BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.) MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (dr. sc. Renata Peternel, Lidija Srnec, dipl. inæ.,mr. sc. Josip»ulig)...23 LIPANJ VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) HIDROLO KE PRILIKE (Tomislava Boπnjak, inæ.) EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.) OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ojat) BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)... 4 AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)... 4 OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.) MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (dr. sc. Renata Peternel, Lidija Srnec, dipl. inæ.,mr. sc. Josip»ulig)... 46

5 PRILOZI IZVJE E SA 14. SVJETSKOG METEOROLO KOG KONGRESA (dr. sc. Kreπo PandæiÊ)... IZVJE E O SUDJELOVANJU NA ICAM/MAP 3 (dr. sc. Branka IvanËan-Picek, Vesna JurËec, Stjepan Ivatek- ahdan, dipl. inæ., Dijana KlariÊ, dipl. inæ., Martina Tudor, dipl. inæ.)... 2 GLOBALNI KLIMATOKI SUSTAV, KLJU» ZA POBOLJ ANJE ZNANJA O PROMJENI KLIME (Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.)... 4 ELDW 3 - EUROPSKA RADIONICA O DETEKCIJI MUNJA (mr. sc. Draæen GlasnoviÊ)... 7 IZVJE E O SUDJELOVANJU NA 14. EGOWS MEETING (Nevenka KadiÊ, dipl. inæ.)... 8 GODI NJI STRU»NI SASTANCI U EUROPSKOM CENTRU ZA SREDNJORO»NE PROGNOZE VREMENA (dr. sc. Branka IvanËan-Picek, mr. sc. Draæen GlasnoviÊ)... 9 ICTP WORKSHOP ON THE THEORY AND USE OF REGIONAL CLIMATE MODEL (Lidija Srnec, dipl. inæ.) IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE IMA U HRVATSKOJ (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.)... 62

6 Svibanj VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija U razdoblju izmeappleu 1. i 12. svibnja prevladavalo je sunëano i vrlo toplo s obzirom na doba godine. Lokalnih pljuskova s grmljavinom bilo je 3. svibnja. Toga dana hladna fronta se svojom glavninom premjeπtala sjevernije od naπe zemlje, ali je ipak manja koliëina vlaænog i nestabilnog zraka prodrla i u unutraπnjost naπe zemlje. Po visini je u veêem dijelu razdoblja bio greben, a potkraj razdoblja jugozapadno strujanje. Pritjecao je vrlo topao i vlaæan zrak te je bilo sparno i vruêe s najviπom dnevnom temperaturom zraka od C do 34 C. Bilo je i rijetkih lokalnih pljuskova s grmljavinom. Hladna fronta se 13. svibnja nalazila zapadnije od naπe zemlje. Visinsko strujanje je bilo jugozapadno, a pribliæavala se visinska dolina. SljedeÊeg dana, 14. svibnja, hladna fronta se premjestila preko naπih krajeva, a plitka ciklona se nalazila nad kontinentalnim krajevima i nad Jadranom. Osvjeæilo je. Uz promjenljivu naoblaku ponegdje je bilo kiπe i grmljavine, meappleutim oborine su bile slabe. Zatim je, 16. i 17. svibnja, zbog utjecaja ogranka anticiklone iz srednje i istoëne Europe, bilo preteæno sunëano i ugodno toplo. SljedeÊeg dana je zbog pritjecanja manje koliëine vlaænog zraka s juga u Dalmaciji bilo promjenljive naoblake i malo kiπe. Jutro je u unutraπnjosti bilo svjeæe. Uslijed jaëanja termobariëkog grebena po visini, 19. svibnja bilo je toplo i stabilno. Zbog pribliæavanja hladne fronte i visinske doline,. svibnja se naoblaëilo, ali je joπ uvijek bilo vrlo toplo. Zatim su se, hladna fronta i visinska dolina premjestile preko naπe zemlje, pa je zahladilo, uz povremenu kiπu. Na Zaviæano je 21. svibnja kratkotrajno padala susnjeæica. Nad naπim krajevima se 22. i 23. svibnja nalazio ogranak anticiklone, dok je ciklona bila nad Egejskim morem. Prevladavalo je sjeverozapadno visinsko strujanje. Zbog toga je bilo hladnije s umjerenom i vrlo jakom burom na Jadranu te je i MasleniËki most bio zatvoren za promet. Tih je dana oblaënije i nestabilnije bilo u istoënim i juænim podruëjima. SljedeÊih dana visinska ciklona se joπ uvijek nalazila juænije, ali je ispred plitke ciklone u zapadnom Sredozemlju poëeo ponovno pritjecati topliji zrak. Stoga je bilo vrlo toplo, ali nestabilno, ponegdje s pljuskovima i grmljavinom. Oborine su bile uglavnom slabe. Do kraja mjeseca se nad naπim podruëjem nalazilo polje srednjeg ili malo poviπenog tlaka zraka. Bilo je vrlo toplo, ali Slika 1. Visinska sinoptiëka situacija 21. svibanja 3. u UTC Slika 2. Prizemna sinoptiëka situacija 21. svibnja 3.

7 Svibanj U razdoblju od 1948 od kada imamo na raspolaganju meteoroloπke podatke za Split to je bio najtopliji svibanj. I na Hvaru je u dugogodiπnjem nizu mjerenja koja postoje, tek sa manjim prekidima od 188. do 3. zabiljeæena najviπa temperatura zraka. U podacima za Zagreb-GriË koji datiraju od 1862-e godine mjeseëne svibanjske temperature su samo joπ jednom preπle. C i to 1868., kada je zabiljeæeno najviπih.9 C, dok je ove godine zabiljeæeno.4 C. Najviπa temperatura zraka, apsolutni maksimum, je zabiljeæena u Sisku, 34.2 C, dok je u Zagrebu u Maksimiru izmjereno 33.4 C, a na GriËu 32.6 C. Radilo se o rekordno visokim apsolutnim maksimumima koji nikad ranije nisu zabiljeæeni u raspoloæivim nizovima podataka. Srednje dnevne temperature zrake su imale najveêe pozitivne anomalije na kontinentu i to od 6. do 13. svibnja, kad su zabiljeæeni i spomenuti maksimumi. Nakon toga su uslijedile temperature zraka neπto niæe od normale. Krajem mjeseca su opet u C Slika 3. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 21. svibanj 3. u 9.34 UTC zbog kruæenja manje koliëine vlaænog zraka i razmjerno nestabilno. Ukratko, moæe se zakljuëiti da se i u svibnju nastavilo radoblje suhog i iznadprosjeëno toplog vremena te da nije bilo znaëajnijih prodora vlaænog i svjeæeg zraka. Klimatoloπka analiza t+2σ - t+σ - t - t-σ Srednje mjeseëne temperature zraka su u svibnju 3. godine bile u Ëitavoj Hrvatskoj znatno viπe od prosjeka ( ). Temperaturna odstupanja su se kretala od +2.6 C u Zadru do +.1 C u Bjelovaru. U Splitu na Marjanu je bilo najtoplije i najviπa srednja mjeseëna temperatura zraka je iznosila 22.7 C Slika 4. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za SVIBANJ 3. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) ( ) 6

8 Svibanj 2.8 PoreË >99 Pazin M. Loπinj >99 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili 2.6 Karlovac Rijeka 3.6 >99 Ogulin. >99 Senj Zaviæan GospiÊ > Zadar Varaædin 4. >99.1 Zagreb Bjelovar >99 > Sisak >99 3. Knin ibenik Split > Hvar 99 Komiæa > Lastovo > Daruvar Osijek Sl. Brod 99 ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 3.3 Dubrovnik >99 PERCENTILI < >98 Slika. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SVIBNJU 3. od prosjeënih vrijednosti ( ) 19 PoreË <1 29 Varaædin 3 2 Zagreb Karlovac Rijeka 31 Sisak Pazin Ogulin 37 2 Senj 4 14 Zaviæan M. Loπinj GospiÊ 2 Zadar 9 3 Knin 14 6 ibenik 4 14 Split 8 39 Bjelovar Daruvar 31 Osijek 8 Sl. Brod 47 PERCENTILI ekstremno suπno <2 vrlo suπno 2-9 suπno 9-2 normalno 2-7 kiπno 7-91 vrlo kiπno ekstremno kiπno >98 A odstupanje (%) postaja P percentili 23 Komiæa Hvar 16 6 Lastovo Dubrovnik Slika 6. MjeseËne koliëine oborine u SVIBNJU 3. godine izraæene u (%) prosjeënih vrijednosti ( ) 7

9 Svibanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C RIJEKA C OGULIN C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature Slika 7. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje (za Dubrovnik ) u SVIBNJU 3. godine 8

10 Svibanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C 2 RIJEKA C 2 OGULIN C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature Slika 8. Minimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih minimalnih temperatura zraka za razdoblje (za Dubrovnik ) u SVIBNJU 3. godine 9

11 Svibanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C 3 RIJEKA C 3 OGULIN C 3 SPLIT MARJAN C 3 DUBROVNIK Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature Slika 9. Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperatura zraka za razdoblje (za Dubrovnik ) u SVIBNJU 3. godine

12 Svibanj mm 3 ZAGREB MAKSIMIR mm 3 OSIJEK mm 16 RIJEKA mm 3 OGULIN mm SPLIT MARJAN mm DUBROVNIK Slika. Dnevne koliëine oborina (mm) u SVIBNJU 3. godine usporedbi s prosjekom prevladavale viπe temperature zraka Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike na podruëju Hrvatske su bile u kategoriji ekstremno toplo, osim u Karlovcu i Bjelovaru koji su bili u kategoriji vrlo toplo. Oborina je bilo znatno manje od prosjeka i njihova koliëina se kretala od 6% prosjeënog iznosa u Lastovu do 8% u Slavonskom Brodu. Najmanje oborine, svega 2.3 mm, je zabiljeæeno u Lastovu. To je bio treêi najsuπniji svibanj u nizu podataka za Lastovo. 11

13 Svibanj Najviπa dnevna koliëina oborine je izmjerena u Karlovcu i iznosila je 43.1 mm, a slijedio je Zaviæan sa 38.6 mm. Prevladavale su oborinske prilike u kategorijama ekstremno suπno, vrlo suπno te suπno, dok je u kategoriji normalno bilo podruëje Slavonskog Broda, Karlovca i otoka Visa. Na svim postajama je bilo viπe sunëanih sati od svibanjskog prosjeka. Srednja mjeseëna temperatura mora izmjerena u Splitu je iznosila 18.1 C, a u Komiæi na otoku Visu 18.8 C. HIDROLO KE PRILIKE Iako se veê u travnju govorilo o meteoroloπkoj suπi izazvanoj nedostatkom oborina i visokim temperaturama, prvi znaci hidroloπke suπe pojavili su Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SVIBNJU 3. i pripadajuêi protoci u razdoblju SVIBANJ 3. SVIBANJ Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q sred nq sred sq sred vq sred Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q maks nq maks sq maks vq maks Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq min =najmanji minimalni protok u razdoblju sq min =srednji minimalni protok u razdoblju vq min =najveêi minimalni protok u razdoblju Q sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 18 sati) nq sred =najmanji srednji protok u razdoblju sq sred =srednji protok u razdoblju vq sred =najveêi srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq maks =najmanji maksimalni protok u razdoblju sq maks =srednji maksimalni protok u razdoblju vq maks =najveêi maksimalni protok u razdoblju 12

14 Svibanj ZAGREB JASENOVAC H (cm) SL.BROD ÆUPANJA t (dan) Q (m 3 /s) ZAGREB SL.BROD JASENOVAC ÆUPANJA t (dan) M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC OSIJEK VUKOVAR H (cm) t (dan) M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q (m 3 /s) t (dan) H (cm) KAMANJE J.KISELICA KARLOVAC METKOVI Q (m 3 /s) KAMANJE J.KISELICA t (dan) t (dan) Slika 11. Nivogram srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 3. Slika 12. Hidrogram srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 3. 13

15 Svibanj Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q min svibanj 3. svibanj Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q sred svibanj 3. svibanj Q (m3/s) 4 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q maks svibanj 3. svibanj Slika 13. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u SVIBNJU 3. s primjerom pripadajuêih karakteristiënih vrijednosti za razdoblje Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 18 sati). 14

16 Svibanj se tek poëetkom svibnja. Neki struënjaci pod hidroloπkom suπom podrazumijevaju razdoblja u tijeku kojih su prirodni protoci manji od onih koji su potrebni za odreappleene korisnike. Meappleutim, najveêi broj hidrologa definira hidroloπku suπu kao zapreminski deficit vode u vodotoku ispod nekog repernog protoka, uzimajuêi u obzir i trajanje suπe ( t) i zapreminski deficit (D) male vode. Na vodotocima su tako u svibnju zabiljeæeni vrlo niski vodostaji i male koliëine vode. Deficiti otjecanja su bili vrlo veliki i iznosili do 7%. NajveÊa otjecanja izmjerena na Savi, Kupi i vodotocima u slivu Jadranskog mora. BuduÊi da krajem svibnja sinoptiëke karte nisu predviappleale znaëajnije oborine, suπa Êe vjerojatno potrajati. Minimalni protoci su bili manji ili u razini najmanjih minimalnih protoka u razdoblju Najniæi protoci su uglavnom zabiljeæeni poëetkom zadnje dekade mjeseca. Srednji protoci su u usporedbi sa onim u razdoblju bili znatno manji i uglavnom su se kretali od 4% do 8%. NajveÊi protoci su bili manji ili u razini najmanjih maksimalnih protoka u razdoblju a najveêi su izmjereni poëetkom mjeseca. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Nad πirim podruëjem Zagreba, u svibnju 3. godine, tijekom noêi prevladavala je stabilna stratifikacija prizemnog graniënog sloja atmosfere (tablica 4). U 83% sluëajeva postojala je prizemna Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluëajeva sa slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za SVIBANJ 3. Sloj noê dan inverzije N % N % ne postoji prizemna 2 83 podignuta visinska Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visinom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za SVIBANJ 3. Visina sloja noê dan mijeπanja (m) N % N % ne postoji < m m m > m Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa pojedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SVIBANJ 3. Stabilnost noê dan N % N % A - jako labilno 9 29 B - umjereno labilno C - malo labilno D - neutralno E - malo stabilno F - umjereno stabilno G - jako stabilno 7 23 temperaturna inverzija, a u 37% podignuta ili visinska (tablica 2). Tijekom noêi nije bilo stvarnog sloja mijeπanja, ali su u 36% sluëajeva postojali uvjeti za slabo mijeπanje i po vertikali. Sredinom dana je, meappleutim, sloj mijeπanja postojao svaki dan (tablica 3). NajËeπÊe je bio debljine izmeappleu i metara, a njegova prosjeëna visina iznosila je 1487 metara, πto je za 226 metara viπe od -godiπnjeg zagrebaëkog prosjeka za svibanj. Iznad sloja mijeπanja u 39% sluëajeva postojao je sloj podignute ili visinske temperaturne inverzije (tablica 2), dok je u najniæem sloju prevladavala neutralna stabilnost, a u 29% sluëajeva neposredno uz tlo postojao je i vrlo plitki, jako labilan sloj (tablica 4). Na zagrebaëkom podruëju najëeπêe je puhao slab vjetar promjenjivog smjera, tako da je stalnost vektorskog srednjaka iznosila 6% na GriËu, 21% na Puntijarki, a 33% u Maksimiru. U centru grada najëeπêe je puhao sjeveroistoëni vjetar, ali je jaëi bio jugozapadni, pa je smjer vektorskog srednjaka ispao sjeverozapadni (slika 1). U Maksimiru je pak najëeπêe puhao 1

17 Svibanj sjeverozapadni vjetar, dok je veêu jaëinu imao sjeveroistoëni, pa je i smjer vektorskog srednjaka sjeveroistoëni. Na vrhu ZagrebaËke gore, na Puntijarki, najëeπêi vjetar bio je s jugoistoka, a najjaëi sa zapada, a smjer vektorskog srednjaka je jugozapadni (slika 1). Ovaj detaljniji opis vjetrovnih prilika na πirem zagrebaëkom podruëju pokazuje koliko je vjetar promjenjiv meteoroloπki parametar, vrlo jako lokalno uvjetovan, osobito u uvjetima slabog strujanja, kakvi su prevladavali u svibnju. Stoga informaciju o vektorskom srednjaku vjetra treba shvatiti samo kao grubu aproksimaciju strujanja na odreappleenom podruëju. Provjetravanje urbanog dijela Zagreba, opisanim slabim strujanjem promjenjiva smjera, bilo je vrlo slabo. Koeficijent provjetravanja iznosio je.2 sat -1, πto znaëi da se u jednom satu zrak iznad grada razmijenio s onim iz okolnog podruëja.2 puta, odnosno, uz ovakav vjetar trebalo bi sati da se zrak iznad grada potpuno zamijeni Ëistim zrakom iz okolnog podruëja. Svibanj je bio vrlo suh mjesec, pa je izostalo mokro taloæenje plinova i Ëestica oneëiπêenja iz atmosfere na tlo. Moæe se reêi da su u svibnju na zagrebaëkom podruëju postojali dobri uvjeti za disperziju i rasprπivanje oneëiπêenja po vertikali, slabi uvjeti za proëiπêavanje i prijenos vjetrom po horizontali i takoappleer slabi uvjeti za ispiranje atmosfere i mokro taloæenje. Stoga je u svibnju prevladavalo suho taloæenje oneëiπêenja iz atmosfere na tlo i vode. Mokro taloæenje bilo je vrlo slabo na podruëju cijele Hrvatske, s obzirom na vrlo male koliëine oborine. Situaciju je malo ublaæio tek pokoji pljusak kiπe. Stoga je na cijelom podruëju Hrvatske u svibnju prevladavalo suho taloæenje oneëiπêenja. Stalnost vektorskog srednjaka vjetra nigdje nije bila veêa od 4% (osim u Senju gdje, zbog kanaliziranja u klancu Velebita, puπe gotovo iskljuëivo bura), pa su smjerovi prevladavajuêeg strujanja prikazani na slici 1 samo okvirna informacija. Kao i obiëno, u unutraπnjosti je vjetar bio slabiji, pa je i provjetravanje gradova u unutraπnjosti bilo slabije (manje od 1 sat -1 ), a prevladavalo je strujanje sjevernih smjerova. Duæ obale je vjetar bio jaëi, Ëemu su doprinjele dvije situacije s burom u posljednjoj dekadi mjeseca, pa je i provjetravanje priobalnih gradova bilo bolje. Izuzetak je juæni Jadran. Duæ obale je takoappleer prevladavalo strujanje sjevernih smjerova. Opisane meteoroloπke prilike omoguêile su slabo provjetravanje i prijenos oneëiπêenja u kopnenim krajevima Hrvatske, neπto bolje duæ obale, uz prijenos zraënih masa s kopna nad more, Ëime se poveêava i optereêenje Jadrana atmosferskim oneëiπêenjem, te preteæito suho taloæenje atmosferskog oneëiπêenja. OneËiπÊenje zraka i oborine Tijekom svibnja koncentracije duπik dioksida, koje su praêene uglavnom u ruralnom podruëju, bile su unutar preporuëenih vrijednosti. NajveÊe 24-satne koncentracije su iznosile od 3 µg/m 3 na visinskoj postaji Zaviæan (Velebit, 194 m n/v, EMEP-program) i u Dubrovniku do µg/m 3 u Rijeci na Kozali. kg/ha Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod POSTAJE Slika 14. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 3. 16

18 Svibanj Tablica. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 3. O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO S NO3 - -N NO2 NO 2max RRmj % N A ph min-max mg / L µg / m 3 Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Dubrovnik Sl. Brod Pazin Krapina.12 Varaædin.17 Puntijarka Kriæevci.8.1 Zagreb Bilogora Daruvar Rijeka Ogulin Senj.38.3 Zaviæan GospiÊ Zadar ibenik 1.6 Split.84 Sl. Brod.24 sumpor duπik K.P. 1 m/s Osijek Dubrovnik.1 Slika 1. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SVIBANJ 3. godine OneËiπÊenje pristiglo oborinom tj. mokrim taloæenje bilo je manje nego u travnju, jer je i koliëina kiπe u svibnju bila u usporedbi s viπegodiπnjim prosjekom manja. Kiπa je imala slabo kisela svojstva jedino u Slavonskom Brodu gdje su ph vrijednosti iznosile od,41 do 6,8 (ph<,4 upuêuje na kisele kiπe). Obzirom na to, udio kiselih kiπa je iznosio 17%. Na ostalim mjernim postajama vrijednsti ph su iznosile 17

19 Svibanj od,76 do 7,91, πto upuêuje na djelovanje suhoggravitacijskog taloæenje aerosola, koje kod metode otvorenog uzorkovaëa tzv., bulk metode, moæe utjecati na djelomiënu ili potpunu neutralizaciju uzoraka oborine. Taloæenje aerosola moæe biti izuzetno pogubno za ekosustave πuma kao i ostala dobra, jer prva sljedeêa kiπa moæe dovesti do stvaranja opasnih i πtetnih kiselih komponenti uslijed raznih kemijskih reakcija. U odnosu prema koliëini kiπe, taloæenje sulfata izraæeno kao sumpor je iznosilo od,14 kg/ha u Dubrovniku do,84 kg/ha u Slavonskom Brodu, dok je mjeseëno taloæenje anorganskog duπika iz nitrata iznosilo od,1 kg/ha na visinskoj postaji Puntijarka-Medvenica do,38 kg/ha u Ogulinu. Iako dobiveni podaci ne upuêuju na poveêani unos oneëiπêujuêih tvari obzirom na koliëinu kiπe, to ipak ne znaëi da nema niti πtetnog djelovanja na pojedine ekosustave. Da bi se dobio uvid u stvarno optereêenje odreappleenog podruëja πtetnim tvarima bilo bi neophodno upotpuniti program mjerenja u skladu s meappleunarodnim propisima. BIOMETEOROLO KE PRILIKE ProsjeËni svibanj u razdoblju u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu je bio ugodan, a u GospiÊu svjeæ. Ovogodiπnji je svibanj na svim postajama u prosjeku bio ugodan, u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu gotovo na granici toploga te na svim postajama izvanredno topliji od prosjeënoga. Prva dekada je bila najtoplija. U Zagrebu i Slavonskom Brodu je uz preteæno ugodna jutra te ugodne ili tople veëeri, u popodnevnim satima bilo toplo, ËeπÊe vruêe pa i vrlo vruêe. U GospiÊu je u jutarnjim satima joπ prevladavao osjet svjeæega, naveëer je bilo ugodno a popodnevni su sati bili uglavnom topli. U Splitu su jutra i veëeri bili ugodni ili topli, a popodneva topla ili vruêa. Biometeoroloπke prilike u ovoj su dekadi uglavnom bile izvanredno toplije od normalnih. Samo su jutra u Slavonskom Brodu i GospiÊu bila znatno toplija od prosjeënih. PoËetkom druge dekade biometeoroloπke prilike su bile sliëne onima u prethodnoj dekadi, ali je sredinom dekade zahladilo. U kontinentalnom dijelu Hrvatske je uz svjeæa jutra i veëeri, u popodnevnim satima bilo svjeæe ili ugodno. Zahladilo je i u Splitu, jutra i veëeri, su postali ugodni, u poëetku Ëak hladni, a u popodnevnim je satima postalo ugodno. Krajem dekade ponovo je nakratko zatoplilo. Usprkos zahlaappleenju i ova je dekada bila u veêoj ili manjoj mjeri toplija od prosjeëne. Najviπe su odstupala popodneva u Splitu koja su bila znatno toplija od normale. Toplija od normale bila su popodneva u Slavonskom Brodu i GospiÊu, jutra i veëeri u Splitu te svi termini motrenja u Zagrebu. U granicama normale bila su samo jutra i veëeri u Slavonskom Brodu. PoËetkom treêe dekade ponovo je zahladilo i nakratko je postalo svjeæe, povremeno Ëak i hladno. Meappleutim, veê 23. svibnja je ponovo zatoplilo po su od tada do kraja dekade prevladavali osjeti ugodno ili toplo, a u popodnevnim satima povremeno i vruêe. I ova je dekada u biometeoroloπkom smislu odstupala od normale. Najviπe su odstupala jutra i veëeri u Zagrebu koji su bili izvanredno topliji od normalnih. Znatno toplija od normalnih bila su popodneva u Zagrebu te popodneva i veëeri u GospiÊu, a toplija od normale popodneva i veëeri u Slavonskom Brodu i popodneva u Splitu. AGROMETEOROLO KE PRILIKE Naæalost, i u prvoj dekadi mjeseca je vlaænost tla iz dana u dan bila sve manja jer su oborine u prvoj dekadi mjesea izostale, a maksimalne temperature zraka u Kriæevcima i Daruvaru narasle do 31, u Zagrebu i Krapini 32 C, a u Osijeku i Slavonskome Brodu do 32 C. Vrijedno je istaknuti, da su temperature tla na 2 cm dubine i to tla na kojem nema vegetacije, narasle u Daruvaru do 33 C, Krapini do 34 C, a u Osijeku iznimno do Ëak 4 C. Stoga se nametnulo pitanje πto se u tako vruëem i suhom tlu moæe oëekivati od posijanog sjemena ratarskih kultura? Vlaænost pliêih slojeva tla je bila jednaka donjoj granici fizioloπki aktivne vode u tlu, a to je toëka venuêa pri kojoj u organizmu biljaka, pa i sjemenja dolazi do prekida svih fizioloπkih procesa. Dakle, kad bi u tom razdoblju doπlo do pojave oborina, to bi za mnoge biljke veê bilo prekasno. Treba imati na umu da je suπa poëela veê tijekom druge dekade veljaëe kad je u Zagrebu i Osijeku izmjeren samo 1 mm oborine. Dakle, manjak oborina u protekla 2 i pol mjesaca bit Êe vrlo teπko nadokna- 18

20 Svibanj 1 Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od izvanredno hladno vrlo hladno hladno svjeæe ugodno toplo vruêe vrlo vruêe izvanredno vruêe izvanredno ispod normale znatno ispod normale ispod normale normalno iznad normale znatno iznad normale izvanredno iznad normale Slika 16. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 3. godine 19

21 Svibanj C cm cm cm Dani Slika 17. Srednje dnevne temperature tla u Zagrebu u SVIBNJU 3. godine C cm cm cm Dani Slika 18. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u SVIBNJU 3. godine diti, a to znaëi da Êe se posljedice nedovoljnih koliëina vode u tlu joπ dugo osjeêati. Suπa se nastavila i u drugoj dekadi mjeseca. U prvih 1 dana svibnja u Osijeku je izmjereno ukupno 3 mm, a u Kriæevcima samo.3 mm oborine. Na osnovi rezultata mjerenja momentalne vlaænosti tla i to na glavnoj agrometeorloπkoj postaji u Kriæevcima vidljivo je da je u tlu na samo cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo Ëak 19 l vode po Ëetvornom metru. Naravno, i u dubljim slojevima tla nije bilo dovoljno vlage pa se s pravom treba pribojavati da Êe se posljedice ove suπe moêi vidjeti i na biljkama s dubljim korjenovim sustavom. Tako je npr., u Kriæevcima u praπkastoj ilovaëi na cm dubine, do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo Ëak 6 l vode po Ëetvornom metru. Osim suπe, biljke su ovog mjeseca vrlo Ëesto doæivljavale i temperaturni πok. Naime, tijekom 4 dana u zapadnim, a Ëak tijekom 7 dana u istoënim krajevima Hrvatske maksimalne temperature zraka su bile veêe od C, a potrebno je istaknuti i vrlo visoke vrijednosti temperatura tla. Na 2 cm dubine tlo se u Slavonskom Brodu zagrijalo 42 C, a u Gradiπtu kod Æupanje i do 46 C. Stoga se uistinu ne treba Ëuditi πto oranice u tako vruêem tlu igledaju jadno U tlu istoënih, a i zapadnih dijelova Hrvatske 18. svibnja na cm ponegdje na lakπim tlima i na cm dubine viπe nije bilo lako pristupaëne vode. Premda je jedini savjet u takvim okolnostima navodnjavati i navodnjavati, to je lakπe govoriti nego uëiniti. Vodni resursi postoje, ali je pitanje Ëime navodnjavati, i koju metodu odabrati, kao i πto bi se navodnjavanjem u tom trenutku moglo sada postiêi kad je sigurni da je za navodnjavanje mnogih biljaka veê bilo prekasno.

22 Svibanj Varaædin Kriæevci PoreË Pazin Rijeka Ogulin Zagreb Sisak Opeke Osijek Daruvar akovo Sl. Brod Vinkovci Rab GospiÊ Zadar Sinj ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo PERCENTILI < >98 Komiæa V. Luka Dubrovnik Slika 19. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla ( C) na cm dubine pomoêu percentila za SVIBANJ 2. godinu Temperature tla Od 3. do 13. svibnja temperature tla su naglo porasle (slika 17 i 18). Srednje dnevne vrijednosti temperatura tla na cm, cm i cm dubine su se kretale od C u istoënim te od 1 C do 2 C u zapadnim krajevima Hrvatske. OBRANA OD TU»E Sezona djelovanja obrane od tuëe poëela je 1. svibnja. Mreæa postaja je radila na nivou 2. godine i to s 494 generatorske postaje od kojih je 264 radilo i s raketama, te sa zalihom od 36. litara meteoroloπke otopine i 611 komada raketa ALT-9. Zadnjih dana svibnja, po dostavi kablova i konektora za paljbene ureappleaje, osposobljene su na podruëju radarskih centara Osijek i Gradiπte joπ 23 lansirne postaje. Na radarskom centru Osijek je stavljen u funkciju obnovljeni digitalizirani radar velikog dometa. Uz sitnije softverske dorade, postiêi Êe se potpuna operativnst za potrebe obrane od tuëe, a vremenom i za vrlo kratkoroëne prognoze. U tijeku su isporuke novih lansera ( komada) i prizemnih generatora ( komada), kao i realizacija ostalih pripremnih poslova vezanih uz uspostavu novih generatorskih i lansirnih postaja. Vremenska situacija Tijekom svibnja na branjenom podruëju je bilo u 17 dana nestabilnosti. Razvoja tuëoopasnih kumulonimbusa zabiljeæen je u 12 dana u kojima je provedeno i djelovanje sustava obrane od tuëe. U treêoj dekadi vrijeme je bilo najnestabilnije jer je u 7 dana za redom bilo pojava kumulonimbusa i potrebe za djelovanjem. Ovako dug period nestabilnosti bio je posljedica prisustva ciklonalnih poremeêaja i kruæenja vlaænog i nestabilnog zraka iznad Sredozemlja ili IstoËnog Balkana i Crnog Mora. U prvoj i drugoj dekadi vrijeme je bilo suho i stabilnije tako da je svega u dana bilo potrebe za djelovanjem obrane od 21

23 Svibanj Tablica 6. Pregled djelovanja obrane od tuëe za mjesec SVIBANJ 3. godine Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LP Datum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuëom πtetom UKUPNO tuëe. Nestabilnosti su bile posljedica prisustva oslabljene visinske termiëke doline i znaëajno slabijeg intenziteta od one u treêoj dekadi. Pojava sugradice ili tuëe bilo je u devet dana, sugradice na 62 postaje, a tuëe na 4 postaje. teta je zabiljeæena u dva dana, 26. i 28. svibnja na 6 postaja i to prema procjenama posluæitelja od % do % na manjim povrπinama,. Najviπe πteta bilo je 28. svibnja na postaja. Stanje sustava i djelovanje obrane od tuëe U ranije u tekstu spomenutih 12 dana u svim je provedena akcija generatorima, a u devet dana i raketama. U djelovanjima je utroπeno.87 l otopine za prizemne generatore i 47 raketa od kojih je bilo neispravno. Pregled djelovanja obrane od tuëe za svibanj dan je u tablici 1. Najintenzivnija nevremena bila su 26, 27. i 28. svibnja kada je prevladavao utjecaj ciklone koja se sporo premjeπtala preko Sredozemnog, Crnog Mora i istoënog Balkana, od zapada na istok i dovlaëila vlaæan i nestabilan zrak nad naπe krajeve. U sva tri dana tijekom posljepodneva je doπlo do pojava netabilnosti kojima je bilo zahvaêeno cijelo branjeno podruëje. Nevremena su imala najjaëi intenzitet u sjevernim, srediπnjim i istoënim dijelovima branjenog podruëja. Djelovanje obrane od tuëe svih dana je provedeno na cijelom branjenom podruëju u viπe navrata i utroπeno je 9466 l otopine meteoroloπkog reagensa i 811 komada raketa za obranu od tuëe. Pri djelovanjima raketama tijekom svibnja, kontrola letenja je zabranila djelovanje u kvadranta u ukupnom vremenu od 12 sati i 38 minuta. 22

24 Svibanj MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU U svibnju je ukupno izbrojeno 7898 peludnih zrnaca (Slika 1.). Prevladavao je pelud biljaka iz porodice trava (fam. Poaceae) s 187 peludnih zrnaca, πto iznosi 22,8% od ukupnog broja peludi svih biljaka u ovom mjesecu. Zatim je po brojnosti slijedila pelud divljeg kestena (Aesculus sp.) s udjelom od 11,2% odnosno 88 zrnaca. Ostatak je Ëinio pelud duda (Morus sp.) sa 7% (88 peludnih zrnaca ), pelud graba (Carpinus sp.) sa 7% (3 zrnca), bazge (Sambucus sp.) sa % (424 zrnca), biljaka iz porodice tisa/borovica (fam. Taxus/Juniperus) sa % (389 zrnca), platane (Platanus sp.) sa % (382 zrnca), hrasta (Quercus sp.) sa % (374 zrnca), bora (Pinus sp.) sa % (367 zrnca), smreke (Picea sp.) sa 4% (337 zrnca), biljaka iz porodice vrzina (fam. Brassicaceae) sa 4% (1 zrnce), vrbe (Salix sp.) sa 3% (24 zrnca), biljaka iz porodice kopriva (fam. Urticaceae) sa 3% (24 zrnca), bukve (Fagus sp.) sa 3% (231 zrnce), javora (Acer sp.) sa 2% (18 zrnca), oraha (Juglans sp.) sa 2% (147 zrnca), breze (Betula sp.) sa 2% (139 zrnca). Na pelud jele (Abies sp.), johe (Alnus sp.), biljaka iz porodice glavoëika (fam. Asteraceae), lijeske (Corylus sp.), biljaka iz porodice πaπeva (fam. Cyperaceae), jasena (Fraxinus sp.), trputca (Plantago sp.), brijesta (Ulmus sp.), lipe (Tilia sp.), biljaka iz porodice ruæa (fam. Rosaceae), bagrema (Robinia sp.) otpalo je 4% (294) (slika 21.). U svibnju svoju polinacijsku sezonu zavrπavaju biljke iz porodice tisa/borovica, grab, dud, platana, hrast, vrba, javor, bukva, bor, orah i breza. Zagreb je u svibnju ove godine bio ekstremno topao. Srednja mjeseëna temperatura zraka na opservatoriju Zagreb GriË je iznosila.4 C, πto je u usporedbi s prosjekom 4.1 C viπe. Manjak oborina iz travnja nastavio se i u svibnju. Tijekom Ëitavog mjeseca je palo mm oborine, a to je samo 24% prosjeëne svibanjske oborine. Stoga su se suπne prilike iz travnja pretvorile u vrlo suπne u svibnju. Svibanj je zapoëeo s vrlo visokim dnevnim temperaturama zraka. U prva dva dana temperatura zraka bila je veêa za viπe od 7 C od prosjeënim - godiπnjim vrijednosti za te dane. Zatim je 3. i 4. svibnja neznatno zahladilo i temperatura je bila ispod C, da bi potom sve do 14. svibnja bilo jako toplo. Odstupanje srednje dnevne temperature zraka 8. svibnja je iznosilo.3 C, a maksimalne dnevne Ëak 13.3 C. Maksimalna temperatura zraka je iznosila 32.6 C, πto je ujedno najviπa temperatura zraka izmjerena u svibnju na opservatoriju Zagreb GriË od godine. No, 14. svibnja je zahladilo i tri slijedeêa dana su bila hladnija od prosjeka, kada su srednje dnevne temperature zraka pale ispod 1 C. U razdoblju od 17. do 19. svibnja je bilo toplije, a od. do 22. ponovo nakratko hladnije. 21. svibnja je izmjereno 13.7 mm oborine, i to je bila jedina veêa koliëina oborine zabiljeæena tijekom mjeseca. Oborine su zabiljeæene joπ i 27., 28. i 29. no njihove koliëine su bile umjerene i nisu utjecale na toplo razdoblje koje se zadræalo do kraja mjeseca. Slika. Ukupne dnevne koliëine peluda u zraku grada Zagreba, mjeseëni hod temperature zraka i oborine u svibnju 3. Slika 21. Postotni udio pojedine vrste/roda/porodice u ukupnom broju peluda u zraku grada Zagreba u svibnju 3. 23

25 Svibanj Slika 22. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodica tisa / borovica u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 2. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda hrasta u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 23. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda graba u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 26. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda platane u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 24. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda duda u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 27. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda oraha u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Pelud biljaka iz porodice tisa/borovica u prvom tjednu mjeseca je imala uglavnom umjerene koncentracije, a zabiljeæenim maksimumom je iznosio 74 peludna zrnca u m 3 zraka (6. svibnja). Iznimku predstavlja 4. svibnja kada je doπlo do naglog pada koncentracije peluda na svega 2 peludna zrnca u m 3 zraka Nakon 8. svibnja pa do kraja mjeseca koncentracije su pale na niske vrijednosti koje nisu prelaze 12 peludnih zrnaca u m3 zraka po danu (slika 22). Koncentracija peluda graba su takoappleer u prvom tjednu mjeseca svibnja kod kojeg biljeæimo uglavnom umjerene. Maksimum je zabiljeæen 1. svibnja peludnih zrnaca u m 3 zraka i to je bila jedina izmjerena visoka koncentracija graba u ovom mjesecu. Nakon 8. svibnja koncentracije su se smanjile i nisu prelazile 17 peludnih zrnaca u m 3 zraka (slika 23). Visoke koncentracije pelud duda i hrasta zabiljeæena su 1. svibnja, da bi nakon toga bile do 7. svibnja uglavnom umjerene, a nakon tog datuma pale. 24

26 Svibanj Slika28. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda breze u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 31. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda bora u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 29. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice trava u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 32. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda smreke u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda divljeg kestena u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 33. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda bazge u zraku grada Zagreba u svibnju 3. U zadnjem tjednu mjeseca pelud ovih biljaka iπëezava iz zraka i viπe se nije mogao pronaêi u zraku (slika 24, slika 2). Visoka koncentracija peluda platane u zraku je izmjerena samo 1. svibnja. Zatim se naglo prepolovila, a nakon 4. svibnja koncentracije peluda platane viπe nisu prelazile 2 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Nakon. svibnja pelud se mogao sporadiëno naêi u zraku do 27. svibnja, kada prestaje polinacija platane (slika 26) Visoka koncentracija peluda oraha je takoappleer zabiljeæena 1. svibnja ( peludnih zrnaca u m 3 zraka). Nakon tog datuma koncentracije su pale na tridesetak zrnaca u m 3 zraka, a nakon 4. svibnja pronaappleeno je tek pokoje peludno zrnce po danu. Takve niske koncentracije zadræavale su se do kraja mjeseca (slika 27). 2

27 Svibanj Slika 34. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice vrzina u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Slika 3. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice kopriva u zraku grada Zagreba u svibnju 3. Breza takoappleer zavrπava svoju polinacijsku sezonu u ovom mjesecu. Koncentracije peluda poëetkom mjeseca nisu prelazile 32 zrnca u m 3 zraka, a nakon 6. svibnja pale ispod zrnaca po danu (slika 28). Trave koje su poëele cvjetati u travnju, nastavile su cvjetanje i u svibnju. U prvom tjednu koncentracije peluda su umjerene, da bi od 8. svibnja postale visoke i ostale takve do kraja mjeseca, s izuzetkom 1. i 21. svibnja kada je zabiljeæen kratkotrajni pad koncentracija. Maksimalna koncentracija je izmjerena 19. svibnja sa 14 peludna zrnca u m 3 zraka (slika 29). Pelud divljeg kestena koji nije osobito alergogen nalazio se u umjerenim do visokim koncentracijama samo u poëetku mjeseca. Iza. svibnja koncentracije su mu bile uglavnom niske, a pred kraj mjeseca se pojavljivao sporadiëno (slika ). Koncentracije peluda bora bile su u laganom porastu od poëetka mjeseca, a najveêe vrijednosti su izmjerene 7., 14., 16. i 22. svibnja kada je zabiljeæena i najveêa koncentracija, 41 peludno zrnce u m 3 zraka. Nakon tog datuma koncentracije su naglo pale na 1 peludno zrnce po danu (slika 31). Pelud smreke bio je prisutan u zraku cijeli mjesec, a koncentracije su se kretale od 3 do 2 peludnih zrnaca u m 3 zraka po danu, dok je maksimum zabiljeæen 22. svibnja (1 zrnce). (slika 32). U ovom mjesecu se pojavljuje pelud bazge, biljaka iz porodice vrzina i kopriva (slika 33, slika 34 i slika 3) 26

28 Lipanj VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija U prva tri dana lipnja nad naπom zemljom je bilo polje srednjeg, a 3. lipnja sniæenog tlaka zraka, dok se blaga visinska dolina premjeπtala sjevernije od naπe zemlje. U naπe krajeve je povremeno pritjecao vlaæan zrak. Bilo je nestabilno, ali toplo, s Ëestim mjestimiënim pljuskovima i grmljavinom. Meappleutim, uslijed jaëanja termobariëkog grebena po visini i ogranka anticiklone iz zapadne Europe, veê 4. lipnja je prevladavalo sunëano i vruêe. Sve do sredine lipnja nad naπom zemljom se nalazilo polje srednjeg ili malo poviπenog tlaka zraka te termobariëki greben po visini. Nad veêim dijelom Europe se takoappleer nalazilo polje visokog tlaka zraka. Povremeni prodori vlaænog oceanskog zraka, odnosno hladne fronte, svojom glavninom su se premjeπtale znatno sjevernije od naπih podruëja. Stoga je prevladavalo sunëano i iznadprosjeëno vruêe za doba godine, pa su izmeappleu 9. i 1. lipnja izmjerene najviπe temperature zraka od kad postoje mjerenja na postajama Zagreb-Maksimir, Rijeka i Split. U pojedinim ma je samo u sjeverozapadnim podruëjima te ponegdje na sjevernom Jadranu bilo pljuskova i grmljavine. Mjestimice je bilo i tuëe npr.,. lipnja na zagrebaëkom podruëju. Tada je sjeverozapadne krajeve zahvatila oslabljena hladna fronta. Zatim je 1. lipnja u naπe krajeve prodrla manja koliëina vlaænog zraka. Hladna fronta je bila nad Alpama, a termobariëki greben po visini je malo oslabio. Iako je i dalje prevladavalo sunëano i vrlo toplo, ipak je u unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu bilo malo manje vruêe, ponegdje s pljuskovima i grmljavinom. SljedeÊa dva dana je prevladavalo sunëano, a tlak zraka je malo padao. Nad naπim podruëjem se 18. i 19. lipnja nalazilo plitko cilonalno polje, a 19. se premjestila hladna fronta i visinska dolina. Osvjeæilo je, a bilo je kiπe, pljuskova i grmljavine. U Pazinu je 18. lipnja u πest sati palo pribliæno 4 mm kiπe. Na podruëju Dalmacije je 19. lipnja mjestimice zapuhala jaka bura, a na otvorenom moru vrlo jak sjeverozapadnjak. Ogranak anticiklone iz zapadne Europe poëeo je jaëati veê 19. lipnja. Na vrijeme u veêini krajeva je do 2. lipnja utjecalo polje poviπenog tlaka uz termobariëki greben. Bilo je sunëano, vruêe, a u pojedinim ma sparno. Slabljenjem anticiklone nad zapadnom Europom i u naπu zemlju je povremeno pritjecao vlaæan zrak, osobito u sjeverozapadna i sjeverna podruëja gdje je stoga lokalno bilo kiπe i grmljavine. Uslijed izraæenog termobariëkog grebena u unutraπnjosti je izmeappleu 23. i 2. srpnja sredinom dana i poslijepodne puhao jak i vrlo jak jugozapadni vjetar. U sjeverna podruëja je sa slabljenjem vjetra i termobariëkog grebena prodirao nestabilan i vlaæan zrak te je bilo mjestimice tuëe. U razdoblju od 26. do. lipnja nad Hrvatskom se nalazilo polje sniæenog tlaka u kojem je stalno kruæio Slika 36. Prizemna sinoptiëka situacija 18. lipnja 3. u UTC Slika 37. Visinska (AT hpa) sinoptiëka situacija 18. lipnja 3. u UTC 27

29 Lipanj Temperaturna odstupanja su se kretala od +4.6 C u Ogulinu do C u Bjelovaru. Najtoplije je bilo u Splitu na Marjanu gdje je zabiljeæena najviπa mjeseëna temperatura zraka, 28. C. U Splitu je takoappleer izmjerena i najviπa temperatura zraka, apsolutni maksimum, koja je iznosila 38.1 C Slika 38. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 18. lipnja 3. u 9.2 UTC razmjerno vlaæan zrak. Zato je bilo sparno, a kako je po visini ponovno ojaëao greben i barem djelomice sunëano i vruêe. Slike 36 i 37 prikazuju prizemnu odnosno visinsku (AT hpa) sinoptiëku situacija 18. lipnja 3. godine u UTC, a slika 38 je satelitska snimka oblaka u 9.2 UTC. Zbog vrlo jakog visinskog termobariëkog grebena, koji je uglavnom spreëavao prodore vlaænog i svjeæijeg zraka s Atlantika, lipanj je u usporedbi s viπegodiπnjim prosjekom bio sunëaniji, topliji i suπi. U mnogim podruëjima Hrvatske to je bio najtopliji lipanj od kad postoje meteoroloπka mjerenja. Takve iznimno vruêe temperaturne prilike se na Jadranu rijetko javljaju Ëak u srpnju i kolovozu. Na kontinentu se ovogodiπnji lipanj naπao na samom vrhu najtoplijih mjeseci. Tako je u Osijeku lipanj 3. s mjeseënom temperaturom zraka od 24.3 C bio u raspoloæivom nizu treêi najtopliji mjesec uopêe slika 4, odmah iza kolovoza 1992., te srpnja dok je u Zagrebu bio Ëetvrti najtopliji mjesec iza kolovoza 1992., srpnja te srpnja 19. u razdoblju za koje postoje podaci ( ).»itav mjesec temperature zraka su bile znatno viπe od dnevnih srednjaka. NajveÊa odstupanja su zabiljeæena kod dnevnih maksimalnih temperatura zraka koja su dosegla u Rijeci C (12. lipnja) kad je dnevni maksimum iznosio najviπih 36.7 C. C t+2σ - t+σ - t Klimatoloπka analiza Ovogodiπnji je lipanj bio najtopliji lipanj ikad zabiljeæen u naπim krajevima. Srednje mjeseëne temperature su u Ëitavoj Hrvatskoj bile znatno viπe od prosjeka ( ). Slika 39. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb- GriË) za LIPANJ 3. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) ( ) 28

30 Lipanj.1 PoreË >99.6 Pazin 4. Rijeka 4.6 >99 >99 Ogulin.7 >99 Senj. >99 Zaviæan >99. M. Loπinj >99 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili 3.8 Karlovac >99.4 GospiÊ > Zadar >99. Varaædin 4. > Zagreb Bjelovar >99 >99.3 Sisak > Knin. >99 ibenik. >99 Split >99 4. Hvar 4.9 >99 Komiæa >99.6 Lastovo > Daruvar > Sl. Brod > Osijek >99 ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 4.8 Dubrovnik >99 PERCENTILI < >98 Slika 4. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u LIPNJU 3. od prosjeënih vrijednosti ( ) 9 PoreË 21 A odstupanje (%) postaja P percentili 33 Varaædin Zagreb Bjelovar Karlovac 6 Daruvar Osijek Sisak 2 8 Pazin Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj 42 4 Zaviæan 48 PERCENTILI 79 GospiÊ ekstremno suπno <2 M. Loπinj 12 4 vrlo suπno suπno 9-2 Zadar 14 Knin normalno kiπno 7-91 ibenik 16 vrlo kiπno Split ekstremno kiπno >98 2 Komiæa 3 28 Hvar 37 Lastovo 2 7 Dubrovnik 61 Slika 41. MjeseËne koliëine oborine u LIPNJU 3. godine izraæene u (%) prosjeënih vrijednosti ( ) 29

31 Lipanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C 3 RIJEKA C 3 OGULIN C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature Slika 42. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje (za Dubrovnik ) u LIPNJU 3. godine

32 Lipanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C RIJEKA C OGULIN C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature Slika 43. Minimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih minimalnih temperatura zraka za razdoblje (za Dubrovnik ) u LIPNJU 3. godine 31

33 Lipanj C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK C 4 RIJEKA C 4 OGULIN C 4 SPLIT MARJAN C 4 DUBROVNIK Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature Slika 44. Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperatura zraka za razdoblje (za Dubrovnik ) u LIPNJU 3. godine 32

34 Lipanj mm 6 ZAGREB MAKSIMIR mm 6 OSIJEK mm 6 RIJEKA mm 6 OGULIN mm SPLIT MARJAN mm DUBROVNIK Slika 4. Dnevne koliëine oborina (mm) u LIPNJU 3. godine Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike su u Ëitavoj zemlji bile u kategoriji ekstremno toplo. Oborine je na svim promatranim postajama, osim u Kninu, Malom Loπinju i Dubrovniku, bilo manje od prosjeka. KoliËina oborine se kretala od 16% prosjeënog lipanjskog iznosa u Splitu do 14% u Kninu. MjeseËna koliëina oborine u Splitu iznosila je 7.9 mm, a u Kninu 123 mm. Prevladavale su oborinske prilike u kategorijama vrlo suπno i suπno, dok je ekstremno suπno 33

35 Lipanj bilo samo na podruëju Varaædina. Na jugu zemlje i na srednjem Jadranu su oborinske prilike uglavnom bile u kategoriji normalno, dok je u kategoriji kiπno bilo jedino podruëje Knina i Malog Loπinja. SunËanih sati je bilo znatno viπe od lipanjskog prosjeka, sa maksimalnim odstupanjem u Slavonskom Brodu, sunëanih sati. Srednja mjeseëna temperatura mora u Splitu dobivena na osnovu mjerenja u 7 i 14 sati, je iznosila 23. C, dok je u Komiæi na otoku Visu na osnovu mjerenja u 7, 14, 21 sat iznosila 24 C. Maksimalna temperatura mora u Komiæi je bila 27.6 C. HIDROLO KE PRILIKE U lipnju se moglo govoriti o hidroloπkoj suπi u Hrvatskoj. I dalje zbog nedostatka oborina i visokih Tablica 7. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LIPNJU 3. i pripadajuêi protoci u razdoblju LIPANJ 3. LIPANJ Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q sred nq sred sq sred vq sred Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q maks nq maks sq maks vq maks Sava Zagreb Jasenovac Slavonski Brod Æupanja Kupa Kamanje JamniËka Kiselica Mura Mursko SrediπÊe Drava Botovo Donji Miholjac Q min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq min =najmanji minimalni protok u razdoblju sq min =srednji minimalni protok u razdoblju vq min =najveêi minimalni protok u razdoblju Q sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 18 sati) nq sred =najmanji srednji protok u razdoblju sq sred =srednji protok u razdoblju vq sred =najveêi srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq maks =najmanji maksimalni protok u razdoblju sq maks =srednji maksimalni protok u razdoblju vq maks =najveêi maksimalni protok u razdoblju 34

36 Lipanj H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja Q (m 3 /s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja t (dan) t (dan) H (cm) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar Q (m 3 /s) 6 Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac t (dan) t (dan) H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ Q (m 3 /s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica t (dan) t (dan) Slika 46. Nivogram srednjih dnevnih protoka rijeka u LIPNJU 3. Slika 47. Hidrogram srednjih dnevnih protoka rijeka u LIPNJU 3. 3

37 Lipanj Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q min lipanj 3. lipanj Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q sred lipanj 3. lipanj Q (m 3 /s) ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q maks lipanj 3. lipanj Slika 48. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u LIPNJU 3. s primjerom pripadajuêih karakteristiënih vrijednosti za razdoblje Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 18 sati). 36

38 Lipanj temperatura vodostaji su postajali sve niæi, pa je stoga bilo i sve manje vode u njima. Sredinom mjeseca na pojedinim stanicama na Savi vodostaji su se spustili i ispod dosad najniæih vrijednosti. S trendom u stalnom opadanju te vrijednosti su se spustile krajem mjeseca do rekordnih nivoa: kod Jesenica 26.lipnja na -8 cm (do sada -188 cm), a kod DubrovËaka 27.lipnja na -247 cm (do sada -24 cm). Iako je i na ostalim vodotocima zabiljeæen trend opadanja vodostaja, nisu zabiljeæene dosad najniæe vrijednosti. Jedine oscilacije u kretanju vodostaja bile su na Dravi. Te oscilacije su rezultat rada hidroelektrana u gornjem toku zbog Ëega Drave nema prirodni tok. Minimalni protoci bili su manji ili u razini najmanjih minimalnih protoka u razdoblju Najniæi protoci bili su uglavnom poëetkom zadnje dekade mjeseca. Srednji protoci bili su znatno manji od srednjih protoka u razdoblju i to uglavnom izmeappleu %-8%. NajveÊi protoci bili su manji ili u razini najmanjih maksimalnih protoka u razdoblju a najveêi su bili poëetkom mjeseca. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Na πirem podruëju Zagreba je, u lipnju 3. godine, tijekom noêi, prevladavala viπe ili manje stabilna stratifikacija atmosfere (E-G kategorija stabilnosti po Pasquillu, tablica ). U veêini sluëajeva postojala je prizemna temperaturna inverzija (tablica 8), a u % sluëajeva iznad nje i podignuta ili visinska. Tijekom noêi u pravilu ne postoji sloj mijeπanja. Premda mijeπanja po strogoj definiciji njegova odreappleivanja nema sloja (sjeciπte krivulje stanja sa suhom adijabatom iz prizemne temperature), Ëesto ipak postoje uvjeti za slabo mijeπanje u neutralno ili slabo stabilnom sloju i to obiëno priliëno debelom. Tako je bilo i u lipnju ove godine. Izmeappleu 1. i 22. lipnja, te u joπ pet dana, postojali su uvjeti za mijeπanje u sloju prosjeëne debljine blizu metara. ProsjeËna visina sloja mijeπanja tijekom dana je iznosila 194 m, πto je kojih m viπe od desetgodiπnjeg prosjeka za lipanj. Visina sloja mijeπanja bila je najëeπêe izmeappleu i m, jednom i preko m, a puta manja od m (tablica 9). Tijekom dana prevladavala je neutralna stratifikacija, dok je u 41% sluëajeva vrlo plitki sloj neposredno uz tlo bio jako labilan (tablica ). Tijekom dana u 4% sluëajeva postojala je podignuta ili visinska temperaturna inverzija, najëeπêe neposredno iznad sloja mijeπanja (tablica 8). Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluëajeva sa slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za LIPANJ 3. Sloj noê dan inverzije N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visinom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za LIPANJ 3. Visina sloja noê dan mijeπanja (m) N % N % ne postoji < m m m > m Tablica. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa pojedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u prizemnom sloju zraka u Zagrebu za LIPANJ 3. Stabilnost noê dan N % N % A - jako labilno B - umjereno labilno C - malo labilno D - neutralno E - malo stabilno F - umjereno stabilno G - jako stabilno 17 37

39 Lipanj Prvi put su za potrebe Biltena obraappleeni podaci radio-sondaænih mjerenja i za Zadar, na isti naëin kao za Zagreb-Maksimir. ProsjeËna visina sloja mijeπanja je u lipnju u Zadru bila 171 m, dakle vrlo sliëna onoj u Zagrebu. Meappleutim, treba napomenuti, da se visina sloja mijeπanja u pojedinim ma razlikovala i metara. Istraæivanje razlika disperzijskih karakteristika atmosfere iznad Zagreba i Zadra je u tijeku, pa Êe se objaπnjenja u Biltenu za specifiëne sluëajeve dati kad budu poznati rezultati istraæivanja. Do tada Êe se u Biltenu davati samo osvrt i na disperzijske karakteristike atmosfere iznad Zadra. Atmosfera nad podruëjem Zadra tijekom noêi je, kao i u Zagrebu, bila uglavnom stabilna, sa neπto veêom uëestaloπêu stabilnijih kategorija (F i G). Tijekom dana plitki sloj jako labilne atmosfere bio je ËeπÊi nego u Zagrebu (u 6% sluëajeva), dok je u preostalih 4% atmosfera bila nautralno stratificirana. Tijekom noêi prizemna temperaturna inverzija je bila prisutna u svim sluëajevima, a u 38% i podignuta ili visinska. Sredinom dana inverzioni sloj se ili razbio ili izdignuo, pa je u 17% sluëajeva postojala visinska temperaturna inverzija, u 7% podignuta, a u 62% nije uopêe bilo sloja inverzije. Suπno razdoblje je zabiljeæeno i tijekom lipnja. Bilo je vrlo malo oborine i uvjeta za ispiranje atmosfere, te s time i mokrog taloæenja oneëiπêenja na tlo na podruëju cijele Hrvatske, osim podruëja Ogulina, Dubrovnika i Pazina. Na podruëju cijele Hrvatske prevladavalo je slabo strujanje promjenjivog smjera. Stoga se u lipnju ne moæe govoriti o znaëajnijem prijenosu zraënih masa, a s njima i primjesa, u nekom odreappleenom smjeru. Zbog slabog vjetra promjenjivog smjera i provjetravanje veêih gradova je bilo relativno slabo (koeficijenti provjetravanja kretali su se od.1 sat -1 u Zagrebu do 1.4 sat -1 u ibeniku). OneËiπÊenje zraka i oborine U lipnju su se koncentracije duπik dioksida kretale unutar preporuëenih vrijednosti (PV za 24-satni uzorak iznosio je 8 µg/m 3, NN broj 1, 1996, str. 4198). Srednje mjeseëne koncentracije su iznosile od µg/m 3 u GospiÊu do 8 µg/m 3 u Rijeci na Kozali, dok su najveêe dnevne koncentracije iznosile od 2 µg/m 3 na visinskoj postaji Zaviæan do 3 µg/m 3 u Rijeci (./11. lipnja). U usporedbi s prosjekom tijekom lipnja je zabiljeæena neπto veêa koliëina kiπe nego u svibnju, pa je i oborinsko taloæenje oneëiπêenja na ekosustave bilo poveêano. Na poveêanje upuêuje i prikazano mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz anorganskih nitrata. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora je iznosilo od,2 kg/ha u Krapini do,92 kg/ha na Bilogori (kod PitomaËe), a anorganskog duπika iz nitrata, od,17 kg/ha u Krapini do,4 kg/ha u Pazinu (Istra). Kiπe su tijekom lipnja bile neutralne do slabo kisele. Kisele kiπe zabiljeæene kg/ha Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod POSTAJE Slika 49. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LIPANJ 3. 38

40 Lipanj Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 3. O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO S NO3 - -N NO2 NO 2max RRmj % N A ph min-max mg / L µg / m 3 Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod Pazin Krapina.17 Varaædin.43 Puntijarka Kriæevci Zagreb Bilogora Daruvar Rijeka Ogulin Senj.33.9 Zaviæan GospiÊ Zadar ibenik.6 Split.8 Sl. Brod.29 sumpor duπik K.P. 1 m/s Osijek Dubrovnik.3 Slika. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za LIPANJ 3. godine 39

41 Lipanj su samo na visinskoj postaji Puntijarka (Sljeme- Medvednica) i u Rijeci, koja je pod stalnim optereêenjem πtetnih emisija iz industrije i prometa. Udio kiselih kiπa iznosio je pribliæno %. BIOMETEOROLO KE PRILIKE Lipanj 3. godine je bio u kontinentalnom dijelu Hrvatske topao, a u Splitu vruê. ProsjeËni lipanj je prema rezultatima mjerenja u razdoblju ugodan, a ovogodiπnji je na svim analiziranim postajama bio izvanredno topliji od normalnog. U prva dva dana lipnja, bilo je preteæno ugodno, a u popodnevnim satima toplo. Meappleutim, ubrzo je joπ zatoplilo, pa je ujutro i uveëer postalo toplo ili vruêe, a popodnevni su sati na svim lokacijama bili vruêi ili vrlo vruêi. Samo su joπ jutra u GospiÊu ostala ugodna. U usporedbi s prosjeënim biometeoroloπkim prilikama, Ëak su i jutra u GospiÊu bila znatno toplija od normalnih, a svi ostali termini na svim analiziranim postajama izvanredno topliji od normalnih. PoËetak druge dekade bio je najtopliji dio lipnja. Ujutro i uveëer bilo je, osim u GospiÊu, preteæno vruêe, a u popodnevnim satima vrlo vruêe. U Splitu je 14. i 1. lipnja u popodnevnim satima bilo Ëak iznimno vruêe. U drugom dijelu dekade je malo osvjeæilo, pa se je osjet ugode mijenjao uglavnom od toplog ujutro i uveëer do vruêeg u popodnevnim satima. U Splitu su ipak jutra i veëeri ostali uglavnom vruêi, a popodneva vrlo vruêa. Usprkos osvjeæenju u drugom dijelu dekade, ona je na svim postajama i u svim dijelovima dana bila izvanredno toplija od prosjeëne druge lipanjske dekade. Posljednja dekada je bila najugodniji, ili bolje reëeno, najmanje neugodan dio ovogodiπnjega lipnja, barem u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Jutra su bila ugodna ili topla, popodneva obiëno vruêa, a veëeri preteæno tople. Meappleutim, u Splitu niti ova dekada nije bila niπta manje vruêa od prethodnih, pa se je osjet ugode mijenjao od vruêeg do vrlo vruêeg. Ova dekada je najveêim dijelom bila izvanredno toplija od prosjeëne posljednje dekade lipnja. Toplija od normale bila su jutra u Zagrebu i GospiÊu te jutra i popodneva u Slavonskom Brodu. Znatno toplije od normale bile su veëeri u Slavonskom Brodu i GospiÊu. Svi ostali termini su bili izvanredno topliji od normalnih. AGROMETEOROLO KE PRILIKE Usprkos kiπi koja je padala tijekom dva dana u prvom tjednu lipnja na oranicama, a ponegdje i vinogradima, suπa je trajala i dalje. U Zagrebu je ukupno izmjereno 18 mm, u Osijeku, Slavonskom Brodu, Daruvaru i Gradiπtu kod Æupanje 2 mm, u Kriæevcima samo 1 mm, dok je oborine u Krapini bilo tek u tragovima. U praπkastoj ilovaëi na glavnoj agrometeoroloπkoj postaji u Kriæevcima. lipnja 3. do poljskog vodnog kapaciteta na cm dubine je nedostajalo 27 l, na cm dubine 77 l, a na 6 cm dubine 17 l vode na Ëetvorni metar. Vrijedno je istaknuti, da je na 6 cm dubine u spomenutom tlu nedostajalo lako pristupaëne vode. Naime, na 6 cm dubine momentalana vlaænost tla je bila manja od lentokapilarne vlaænosti, odnosno, na 6 cm dubine viπe nije bilo slobodne vode u tlu. Zato su mnogi vinogradari primjetitli æuêenje liπêa vinove loze. Uz suho tlo, i temperature tla su bile ekstremno visoke. Na 2 cm dubine njihove su vrijednosti narasle u Krapini do 36 C, u Kriæevcima do 38 C, u Varaædinu do 42 C, u Slavonskome Brodu do 44 C, a u Osijeku i do 4 C. Biljke su doæivljavale tzv., temperaturni πok. Naime, maksimalne vrijednosti temperatura zraka su narasle u istoënim i zapadnim dijelovima Hrvatske i do 32 C. No, srednja dnevna relativna vlaga zraka nije prelazila 8%, pa nisu postojali naroëito povoljni uvjeti za razvoj biljnih bolesti. U drugome tjednu lipnja stanje vlaænosti tla bilo je sve loπije. Kiπe je bilo, no u Osijeku je ukupno izmjereno tek.1 mm, u Kriæevcima 1 mm, u Slavonskom Brodu 1.8 mm, a u Daruvaru 2.4 mm, a to je zanemarivo malo obzirom na stanje vlaænosti tla. U Kriæevcima na glavnoj agrometeoroloπkoj postaji u lesiviranom tlu je na cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo 78 litara vode. Alarmantan je podatak da je iz spomenutog tla s cm dubine dnevno isparavala 1 litra vode. No, stanje vlaænosti tla nije bilo bolje niti u drugim dijelovima Hrvatske. Naprotiv, u lakπim tlima, je bilo joπ i gore. Ratarske su kulture ponovno doæivljavale temperaturni πok, jer su maksimalne temperature zraka narasle u istoënim i zapadnim dijelovima Hrvatske i do 3 C, a u Istri i 4

42 Lipanj 1 Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od Odstupanje 1. od izvanredno hladno vrlo hladno hladno svjeæe ugodno toplo vruêe vrlo vruêe izvanredno vruêe izvanredno ispod normale znatno ispod normale ispod normale normalno iznad normale znatno iznad normale izvanredno iznad normale Slika 1. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za LIPANJ 3. godine 41

43 Lipanj do 36 C. Treba istaknuti, kako su i temperature tla bile vrlo visoke. Na 2 cm dubine golo tlo tj., tlo na kojem nema vegetacije zagrijalo se u Krapini do 41 C, u Kriæevcima do 42 C, u Osijeku i Slavonskom Brodu do 49 C, a u Zadru do Ëak 2 C. Stoga je sasvim razumljivo zaπto su rasjekline u tlu ponegdje veê bile takve da je u njih mogla stati cijela noga. Stanje ratarskih kultura je i u treêem tjednu lipnja u cijeloj zemlji, a pogotovo u njenim istoënim dijelovima bilo katastrofalno loπe. Ne samo da je rast Varaædin Kriæevci PoreË Pazin Rijeka Ogulin Zagreb Sisak Opeke Osijek Daruvar akovo Sl. Brod Vinkovci Rab GospiÊ Zadar Sinj kultura bio vrlo neujednaëen, pojavila se velika zakorovljenost jer herbicidi zbog suhog tla nisu djelovali. Oborine je bilo, ali su izmjerene vrlo male koliëine, pa se stanje vlaænosti tla gotovo uopêe nije promjenilo. U Gradiπtu kod Æupanje ukupno je u sedam dana izmjereno 13 mm, u Daruvaru 11 mm, u Osijeku 9 mm, u GospiÊu 6 mm, u Kriæevcima 4 mm, a u Zagrebu i Varaædinu samo 2 mm oborine. Vrijedno je istaknuti, da je dnevno iz lesiviranog tla na glavnoj agrometeoroloπkoj postaji u Kriæevcima sa cm dubine isekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo PERCENTILI < >98 Komiæa V. Luka Dubrovnik Slika 2. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla ( C) na cm dubine pomoêu percentila za LIPANJ 3. godine C cm cm cm Dani Slika 3. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u LIPNJU 3. godine 42

44 Lipanj C cm cm cm Dani Slika 4. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u LIPNJU 3. godine paravalo dvije i pol litre vode. U tom tlu se na cm dubine 19. lipnja 3. nalazilo samo 8 litara fizioloπki aktivne vode, a to znaëi da Êe se nastaviti ovakav intenzitet isparavanja i u sljedeêih sedam dana, vlaænost tla biti uskoro na toëki kad dolazi do venuêa biljaka. Moramo istaknuti, kako je do poljskog vodnog kapaciteta na cm dubine nedostajalo 8 l vode po Ëetvornom metru. Ipak, stanje vlaænosti tla bilo je joπ gore na lakπim tlima, kao i tlima u Slavoniji i Baranji. Niπta bolja vlaænost tla nije zabiljeæena niti u Damaciji. Maksimalne temperature zraka nisu prelazile C, pa biljke nisu doæivljavale temperaturni πok. NoÊi su bile relativno hladne. Minimalne temperature zraka su se na cm od tla spuπtale i na 9 C. Tlo se na cm dubine zagrijalo do 26 C, a na 2 cm dubine i do 44 C. Posljednjeg tjedna lipnja stanje vlaænosti tla se djelomiëno popravilo. No, ne u cijeloj zemlji. Do poveêane vlaænosti pliêih slojeva tla (slika ), tj. onih do cm dubine doπlo je tamo gdje je bilo pljuskova, primjerice u Kriæevcima, Koprivnici i Bjelovaru. Na 4 cm, pa i cm dubine u tlu su zalihe fizioloπki aktvne vode doπle do donje granice, a to znaëi do toëke venuêa biljaka. Na postaji u Kriæevcima i to u pjeskovitoj ilovaëi na cm dubine 26. lipnja 3. se nalazila joπ samo 1 litra fizioloπki aktivne vode. Do poljskog vodnog kapaciteta na cm dubine je nedostajalo 1 l vode po Ëetvornom metru. Biljke su ponovno doæivljavale temperaturni πok jer su maksimalne temperature zraka narasle preko C, odnosno u Osijeku je izmjereno 34 C, u Slavonskom Brodu, Kriæevcima i Krapini 3 C, a u Varaædinu 36 C. No, kako je kod πeêerne repe, pa i kukuruza tlo joπ uvijek bilo nepokriveno lisnom masom, vrijedno je istaknuti da su temperature tako nepokrivenog tj., golog tla na 2 cm dubine narasle u Daruvaru do 36 C, u Kriæevcima do 41 C, u Osijeku i Varaædinu do 43 C, a u Krapini i Zagrebu Ëak do 44 C. Zato su vrijednosti isparavanja bile izuzetno velike, te ne treba Ëuditi πto su rasjekline na tlu postale joπ veêe. Temperature tla Prema raspodjeli percentila tlo je ovog mjeseca u cijeloj zemlji na cm dubine bilo ekstremno toplo. Porast temperatura tla bio je naroëito izraæen do 14-og dana u mjesecu (slike 2 i 3) kad su srednje dnevne temperature ta na cm dubine tijekom 4 dana bile veêe od C. Slika. Momentalna vlaænost tla u Kriæevcima u LIPNJU 3. godine 43

45 Lipanj OBRANA OD TU»E Vrijeme je tijekom lipnja bilo izrazito nestabilno. Na branjenom podruëju su zabiljeæena 24 dana s nestabilnostima. Zbog razvoja tuëoopasnih kumulonimbusa u 19 dana je provedeno djelovanje sustava obrane od tuëe prizemnim generatorima. Djelovanje raketama je provedeno u 11 dana. Sugradice je bilo u 9 dana, tuëe u i πteta u dana. U djelovanjima je utroπeno l meteoroloπke otopine za prizemne generatore te 1321-a meteoroloπka raketa, od kojih je 12 bilo neispravno. Sugradica je na postajama obrane od tuëe zabiljeæena u 34 navrata, tuëa u 83, a πteta od tuëe u 38 navrata. tete su se kretale od neznatnih % do 8%, a najveêe su bile u sjeverozapadnom dijelu Podravine, Prigorju i istoënom dijelu Posavine. Prikaz djelovanja sustava obrane od tuëe u lipnju dan je u tablici 12. NajveÊe nestabilnosti su zabiljeæene krajem prve i sredinom treêe dekade. Najintenzivnija nevremena bila su 1, 9, 24. i 2. lipnja. Nevrijeme je 1. lipnja, tijekom drugog dijela poslijepodneva i predveëeri, zahvatilo cijelo branjeno podruëje. Nestabilnosti je uzrokovalo spuπtanje visinske termobariëke doline sa Alpa nad naπe krajeve nad kojima je prevladavalo bezgradijentno polje tlaka. NajjaËe nestabilnosti su bile u srediπnjem dijelu branjenog podruëja. Sugradica ili tuëa je zabiljeæena na 7 postaja, a πteta manja od % na jednoj postaji u Podravini. Djelovanje generatorima provedeno je na cijelom branjenom podruëju, a raketama u srediπnjem podruëju. U djelovanjima je utroπeno 232 l meteoroloπke otopine i 3 komada meteoroloπkih raketa. Tablica 12. Pregled djelovanja obrane od tuëe za mjesec LIPANJ 3. godine Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LP Datum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuëom πtetom UKUPNO

46 Lipanj Nevrijeme 9. lipnja je bilo posljedica prisustva hladne fronte s linijom nestabilnosti sjevernije od nas, koja je uzrokovala curenje hladnijeg zraka i dodatno destabilizirala atmosferu. Tijekom poslijepodneva i veëeri nevrijeme je zahvatilo sjeverne, srediπnje i istoëne krajeve i pokazivalo je karakteristike lokalnog razvoja. Djelovanje generatorima provedeno je na cijelom branjenom podruëju, a raketama na podruëju Radarskog centra Sljeme te u Hrvatskoj posavini. U djelovanjima je utroπeno 1869 litara otopine za prizemne generatore i 1 komada raketa, od kojih je bilo neispravno. Na 9 postaja je bilo sugradice, na tuëe i na 3 πteta. Manjih πteta je bilo na tri postaje Radarskog centra Osijek. Na podruëju Meappleimurske i Varaædinske æupanije 24. lipnja tijekom poslijepodneva poëelo se naglo razvijati nevrijeme. Ono se tijekom predveëeri i veëeri polako proπirilo prema istoku i zahvatilo cijelo branjeno podruëje. Ovo nevrijeme je bilo posljedica pribliæavanja hladne fronte koja je podstakla curenje hladnog i nestabilnog zraka po visini. Naglo nastali oblaci sporo su se kretali i pokazivali desni razvoj. Dosezali su visine i do 1 km te u pojedinim stadijima pokazivali karakteristike superêelije, tako da su bili popraêeni olujnim vjetrom, pljuskovima kiπe i tuëom. Nevrijeme je najjaëi intenzitet imalo na podruëju Podravine i Prigorja. Djelovanje obrane od tuëe je na podruëju svih radarskih centara provedeno prizemnim generatorima i raketama. U djelovanjima je utroπeno 2634 l meteoroloπke otopine i 469 komada raketa, od kojih je 1-a bila neispravna. Sugradica je zabiljeæena na 8 postaja, a tuëa na 7, od kojih je na 29 bilo πteta. tete su se, po procjeni posluæitelja na postajama, kretale od % do 8%. NajveÊe πtete su zabiljeæene na podruëju Meappleimurske, Varaædinske, KoprivniËko-kriæevaËke te Brodskoposavske æupanije. Odmah sljedeêi dan, 2. lipnja, novo nevrijeme tijekom predveëeri i veëeri je zahvatilo cijelo branjeno podruëje, a bilo je posljedica pritjecanja vlaænog i nestabilnog zraka po visini sa jugozapadna. Uz buran razvoj kumulonimbusi su bili praêeni i olujnim vjetrom, a na nekoliko mjesta je zabiljeæena pojava pijavice. Djelovanje obrane od tuëe je provedeno na cijelom branjenom podruëju prizemnim generatorima i raketama. U djelovanjima je utroπeno 198 l otopine i 469 komada raketa za obranu od tuëe. Na 4 postaje je bilo sugradice, na tuëe, i na 4, u sjeverozapadnim i sjevernim djelovima branjenog podruëja, πteta od tuëe. tete su iznosile od % do %. Tijekom lipnja na podruëju radarskih centara Osijek i Gradiπte djelovalo se s 16 novih lansirnih postaja, a krajem lipnja osposobljeno je i nekoliko novih generatorskih postaja kao dio planirane popune mreæe postaja u 3. godini. Na æalost, krajem prve dekade doπlo je do manjka otopine, napose na centrima Osijek, Gradiπte i Gorice. Nova koliëina otopine za popunu pristigla je poëetkom treêe dekade lipnja. Tijekom lipnja takoappleer se smanjila zaliha raketa na pojedinim postajama tako da se moralo uëiniti razmjeπtanje unutar mreæe. Ovo je napose bilo potrebno nakon akcija 2. i 26. lipnja. Na radarskom centru Varaædin je nakon ovih akcija ostalo prosjeëno 6 raketa po postaji, dok se na ostalim centrima taj broj kretao od 8 do 12 raketa. Isporuka novih raketa oëekuje se poëetkom srpnja. Na cijelom branjenom podruëju u tijeku je realizacija uspostave novih generatorskih i priprema za osposobljavanje za rad novih lansirnih postaja. 4

47 Lipanj MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU U lipnju je izbrojeno ukupno 3714 peludnih zrnaca (slika 6). Prevladavao je pelud pitomog kestena (Castanea sp.) s 2147 peludnih zrnaca, πto iznosi 8,% ukupnog broja peluda svih biljaka. Zatim je po brojnosti slijedila pelud trava (fam. Poaceae) sa 17,2%, odnosno 64 peludnih zrnaca, pelud biljaka iz porodice kopriva (fam. Urticaceae) s 9,3% (347 peludnih zrnaca), lipe (Tilia sp.) s 4,7% (178 peludnih zrnaca), trputca (Plantago sp.) s 2,8% (7 peludnih zrnaca), biljaka iz porodice vrzina (fam. Brassicaceae) s 2,% (94 peludna zrnca) te smreke (Picea sp.) s 1,1% (42 peludna zrnca). Preostala 4,2% odnosno, 19 peludnih zrnaca Ëinio je pelud sljedeêih biljaka: jele (Abies sp.), divljeg kesten (Aesculus sp.), ambrozije (Ambrosia sp.), biljki iz porodice glavoëika (fam. Asteraceae), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), te biljki iz porodica loboda (fam. Chenopodiaceae) i πaπeva (fam. Cyperaceae); orah (Juglans sp.), bazga (Sambucus sp.), bor (Pinus sp.), platane (Platanus sp.) i biljki iz porodica tisa/borovica (fam. Tax./Jun.) (slika 2.). Srednja mjeseëna temperatura zraka u lipnju 3. je na opservatoriju Zagreb GriË iznosila 24. C, πto je.2 C viπe od -godiπnjeg prosjeka. Ovako veliko odstupanje ukazuje da je lipanj bio ekstremno topao, πto je potvrappleeno raspodjelom percentila. Na opservatoriju Zagreb GriË mjerenja se provode od godine i u tom nizu ovakva lipanjska temperatura zraka nije ranije zabiljeæena. Tri najtoplija lipnja od do ovogodiπnjeg lipnja zabiljeæena su 1866., 19. i. godine, kada su temperature iznosile 23.1 C, 22.4 C, odnosno 22.3 C. U lipnju je na opservatoriju Zagreb GriË palo ukupno 7 mm oborine, πto je 74 % prosjeëne koliëine oborine. Prema raspodjeli percentila oborine podruëje grada Zagreba je bilo suπno, a to znaëi da se suπno razdoblje koje je zapoëelo u oæujku bez prekida nastavilo do kraja lipnja. Srednja dnevna temperatura zraka tijekom lipnja (slika 6) je bila vrlo visoka. Samo jedan dan tijekom cijelog mjeseca, 2. lipnja, dnevna temperatura zraka se spustila ispod C. Od poëetka mjeseca pa do 26. lipnja srednja dnevna temperatura zraka je bila veêa od - godiπnjih prosjeënih dnevnih temperatura. 27. lipnja je temperatura bila jednaka prosjeënoj, 29. je bilo.4 C hladnije, dok je posljednji dan ponovo bio u usporedbi s prosjekom topliji gotovo C. Tijekom lipnja je zabiljeæeno dana s oborinom.1 mm, a od toga je gotovo 81% ukupne koliëine oborine palo u Ëetiri dana. U veëernjem klimatoloπkom terminu motrenja (21 h) je 9. lipnja zabiljeæena pojava kiπe i grmljavine. NajveÊa dnevna koliëina oborine izmjerena je. lipnja (oborina se mjeri u 7 sati ujutro i odnosi se na koliëinu oborine palu u protekla 24 sata, dakle od 7 do 7 h). Pljusak je zabiljeæen u popodnevnom terminu 14. lipnja, a iduêeg je dana izmjereno 7.6 mm oborine.»ini se da je ovaj pljusak znaëajnije doprinio kratkotrajnom smanjenju koncentracije peluda u zraku. 21. lipnja je izmjereno 6.2 mm, a 28. lipnja 16.7 mm oborine. Slika 6. Ukupne dnevne koliëine peluda u zraku grada Zagreba, mjeseëni hod temperature zraka i oborine u lipnju 3. Slika 7. Postotni udio pojedine vrste/roda/porodice u ukupnom broju peluda u zraku grada Zagreba u lipnju 3. 46

48 Lipanj Slika 8. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice pitomog kestena u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 61. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda lipe u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 9. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice trava u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 62. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice vrzina u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 6. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice kopriva u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 63. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodice glavoëika u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Pelud pitomog kestena poëeo se pojavljivati u zraku 6. lipnja. Dnevne koncentracije su mu postupno rasle do sredine mjeseca kada su zabiljeæena i 2 nagla skoka koncentracija (13. lipnja su naappleena 374 peludnih zrnaca u m 3 zraka i 1. lipnja 433 peludna zrnca πto je bio i maksimum). Nakon tog datuma, pa do 2. lipnja dnevne koncentracije peluda su jako varirale (od do peludnih zrnaca), da bi se nakon 2. lipnja zadræale na razinama ispod zrnaca u m 3 zraka po danu (slika 8). BuduÊi je lipanj mjesec intenzivnog cvjetanja trava, pelud biljaka iz te porodice mogao se pronaêi u zraku kroz cijeli mjesec, ali u dnevnim koncentracijama koje uglavnom nisu prelazile peludnih zrnaca u m 3 zraka, osim 1. lipnja (7 zrnaca), 4. lip- 47

49 Lipanj Slika 64. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda smreke u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 6. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda graba u zraku grada Zagreba u lipnju 3. Slika 66. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda biljaka iz porodica tisa/borovica u zraku grada Zagreba u lipnju 3. nja (42 zrnca) i. lipnja kada je zabiljeæen skok koncentracija (48 zrnaca). Nagli pad dnevnih koncentracija je zabiljeæen 16. i 19. lipnja. Pred kraj mjeseca koncentracije peluda trava spuπtaju se ispod peludnih zrnaca u m 3 zraka (slika 9). Pelud biljaka iz porodice kopriva se takoappleer nalazio u zraku kroz cijeli lipanj uglavnom u niskim i umjerenim koncentracijama. PoËetkom mjeseca koncentracije nisu prelazile peludnih zrnaca u m 3 zraka, zatim je doπlo do laganog porasta koncentracija i nekoliko skokova, preko zrnaca u m 3 zraka: 8. lipnja (21 zrnce),. lipnja (27 zrnaca), 22. lipnja (29 zrnaca) i 27. lipnja (28 zrnaca) (slika 6). U lipnju je pelud lipe bio u zraku grada Zagreba u koncentracijama koje uglavnom nisu prelazile peludnih zrnaca u m 3 zraka po danu. Iznimke su bili sljedeêi : 9. lipanj (18 peludnih zrnaca),. lipanj ( zrnaca), 1. lipanj (16 zrnaca), 19. lipanj (11 zrnaca) i 24. lipanj (12 zrnaca). Razlog tako niskih koncentracija peluda lipe u zraku je πto se lipe opraπuju kukcima, a peludna zrnca su velika, teπka i ljepljiva, pa stvaraju grudice peluda koje se teπko transportiraju zrakom (slika 61). Pelud biljaka iz porodice vrzina nalazila se u zraku u niskim koncentracijama kroz gotovo cijeli mjesec. U prvom tjednu lipnja koncentracije nisu prelazile peludnih zrnaca u m 3 zraka po danu, osim 6. lipnja kada je zabiljeæena koncentracija od 18 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Nakon tog razdoblja, koncentracije peludi su naglo pale, pa je u drugoj polovini mjeseca zabiljeæeno svega nekoliko peludnih zrnaca po danu. Nakon 24. lipnja pelud biljaka iz porodice vrzina se viπe u zraku Zagreba nije mogla pronaêi (slika 62) GlavoËike, kao i ostale livadne biljke, cvatu cijelo ljeto no, koncentracije peluda biljaka iz te velike porodice su uglavnom uvijek niske jer se opraπuju kukcima. Pelud ovih biljaka se nalazila sporadiëno tijekom lipnja, s najviπom koncentracijom od peludnih zrnaca u m 3 zraka (. lipnja) (slika 63). Izuzetak je ambrozija koja takoappleer spada u ovu porodicu, a proizvodi velike koliëine izuzetno alergogenog peluda, opraπuje se vjetrom i zato se uvijek obraappleuje kao posebna vrsta. Niske koncentracije peluda smreke (1-4 peludna zrnaca po danu) bile su prisutne svakodnevno u zraku tijekom prve polovice mjeseca (izuzetak je bio 2. lipanj). Nakon 1. lipnja nastupio je period od dana bez peludi smreke u zraku, zatim period od dana sa dnevnim koncentracijama od 2 do 3 peludna zrnca u m 3 zraka i do kraja mjeseca ga se viπe u zraku Zagreba nije moglo naêi, osim 29. lipnja (2 peludna zrnca) (slika 64). 48

50 Lipanj Grab u lipnju zavrπava svoju polinacijsku sezonu. Pelud se pojavljivala pojedinaëno i to 1-3 peludna zrnca po danu. Izuzetak je bio. lipanj kad je izmjereno 8 peludnih zrnaca u m 3 zraka (slika 6). Biljke iz porodica tisa/borovica takoappleer u lipnju zavrπavaju svoju polinacijsku sezonu. Koncentracije peluda ovih biljaka su bile niske i uglavnom se moglo naêi po 1 peludno zrnce u m 3 zraka po danu. NajveÊa koncentracija je zabiljeæena. lipnja, 4 peludna zrnca u m 3 zraka (slika 66). Moæemo zakljuëiti da se u lipnju ukupni broj peludnih zrnaca u usporedbi sa svibnjom prepolovio, a i broj vrsta biljaka koje cvatu se jednu treêinu smanjio. Prestalo je cvjetati drveêe koje proizvodi velike koliëine peluda, s izuzetkom pitomog kestena Ëije je polinacijsko razdoblje upravo u ovom mjesecu, a poëele su cvjetati trave, koprive, trputac, glavoëike i vrzine Ëija pelud, uz pitomi kesten, dominira u ukupnom uzorku. 49

51 IZVJE E SA 14. SVJETSKOG METEOROLO KOG KONGRESA Organizacija Kongres je najvaænije tijelo Svjetske meteoroloπke organizacije (World Meteorological Organization - WMO), koji se sastoji od predstavnika WMO-a kao i stalnih predstavnika zemalja Ëlanica pri WMO-u (Permanent Representatives with WMO). Stalni predstavnici Ëlanica najëeπêe su direktori (ravnatelji) nacionalnih meteoroloπkih sluæbi. Tako je ravnatelj Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda (DHMZ) Republike Hrvatske (dr. sc. Branko Gelo) ujedno i stalni predstavnik za Hrvatsku u WMO-u. U tom svojstvu zastupa Hrvatsku po svim pitanjima vezanim za suradnju sa Svjetskom meteoroloπkom organizacijom koja su i izvan djelokruga nadleænosti DHMZ-a. Po Slika 1. Zgrada Svjetske meteoroloπke organizacije u Æenevi potrebi, stalni predstavnik imenuje Ëlanove povjerenstava WMO-a kao i kontakt osobe za pojedina pitanja meappleunarodne suradnje koja se odvija preko WMO-a. Stalni predstavnici su najëeπêe glavni delegati (Principal delegates) nacionalnih delegacija u kojima mogu biti i predstavnici diplomatskih sluæbi pri Ujedinjenim narodima (United Nations - UN), kao i predstavnici srodnih sluæbi. Na Kongres se pozivaju i gosti raznih institucija koje se povezane s meteoroloπkom praksom kao πto su UNEP (United Nation Environmental Progamme), ICAO (International Civil Aviation Organization) i drugi. Na 14. Kongresu WMO-a, koji je odræan u Æenevi od -24. svibnja 3. godine, bilo je nazoëno preko 8 delgata iz 171 zemlje Ëlanice te 36 meappleunarodnih organizacija. Hrvatsku su predstavljali: dr. sc. Branko Gelo (glavni delegat), dr. sc. Kreπo PandæiÊ (alternativni delegat), mr. sc. Draæen GlasnoviÊ (delegat), dr. sc. Duπan TrniniÊ (delegat), mr. sc. Ivan»aËiÊ (delegat) te gapplea. Maja AdamiÊ (delegat). Navedeni delgati su sluæbeno prijavljeni za Kongres preko Stalne misije Republike Hrvatske UN u Æenevi koju su imenovani Ëlanovi i posjetili. Delegati veêine zemalja pa tako i Hrvatske nisu bili nazoëni na kongresu istovremeno (najëeπêe po dva delegata istovremeno). Kongres je odræan u jednom od najpoznatijih kongresnih centara u Æenevi sa svom potrebnom infrastrukturom (slika 2). Tamo je bilo moguêe zakupiti uredski prostor, odræavati domijenke ( kojih je bilo viπe), istovremeno odræavati viπe sastanaka s pri- Slika 2. Skupna fotografija delegata ispred kongresnog centra Slika 3. Pozdravni govor Prof. G. O.P. Obasija

52 Slika 4. Delegati u dvorani kongresnog centra Slika. Hrvatski delegati na kongresu: Branko Gelo (lijevo) i Draæen GlasnoviÊ (desno) jevodom na πest svjetskih jezika (engleski, ruski, fransuski, πpanjolski, arapski i kineski). Unutar centra su i ugostiteljski sadræaji kao πo je restoran i kafeterije. Sve nabrojano omoguêilo je ugodan boravak s nizom korisnih konatkata meappleu delegatima skupa kako bilateralnih tako i multilateralnih. Prvih dana Kongresa unutar kongresnog centra odræana je izloæba meteoroloπkih i hidroloπkih instrumenata i opreme. Skup je otvorio generalni tajnik Prof. G.O.P. Obasi (slika 3), prigodnim govorom, a vodio ga najviπe J.W. Zilman, predsjednik WMO-a ujedno i stalni predstavnik Australije pri WMO-u. Kongres je zatvorio takoappleer Prof. Obasi prigodnim govorom. StruËni program NajveÊi dio Kongresa posveêen je struënoj problematici koja je svrstana u nekoliko programa: Svjetsko meteoroloπko bdijenje (World Weather Watch - WWW), Svjetski klimatski program (World Climate Research Programme - WCRP), Program atmosferskog istraæivanja i zaπtite okoliπa (Atmospheric Research and Environment Programme), Program primijenjene meteorologije (Application of Meteorology Programme), Program za hidrologiju i vodne resurse (Hydrology and Water Resources Programme), Programn edukacije i treninga (Education and Training Programme), Program tehniëke suradnje (Technical Cooperation Programme), Regionalni programi (Regional Programmes). Svaki od navedenih programa posebno je razmatran uz popratnu dokumentaciju koja je dostupna i u Dræavnom hidrometeoroloπkom zavodu. Saæeci diskusije bit Êe objavljeni uskoro u posebnoj publikaciji. U diskusiji su mogli sudjelovati svi nazoëni delegati (slika 4 i ). Naglaπena je problematika motrenja na globalnoj razini, ukljuëujuêi i daljinska (radari, sateliti), kontrola kvalitete podataka, pitanje prognoze osobito opasnih meteoroloπko-hidroloπkih pojava (oluje, poplave). Razmatrano je pitanje klimatskih kolebanja i promjena te njihova prediktabilnost. Ostale aktivnosti u WMO-u Razmatrana je problematika WMO publikacija te jezika na kojima se izdaju. Pored postojeêih πest jezika, portugalska je delegacija zatraæila da se i portugalski jezik ukljuëi meappleu njih, πto zbog velikih troπkova za sada nije u potpunosti prihvaêeno. Naime, ravnopravno se moæe prikljuëiti navedenoj skupini jezika bilo koji jezik uz osiguranje dodatnih sredstava. Diskutiran je i dugoroëni plan rada WMO-a peti po redu. On se odnosi na desetak iduêih godina ukljuëujuêi i financijsku problematiku, broj sluæbenika kao i ulogu nacionalnih meteoroloπkih sluæbi u buduênosti. Kongres je razmatrao postojeêe i donio nove rezolucije koje sadræe preporuke o djelovanju samog WMO-a, a osobito njezinih Ëlanica. U dokumentaciji s Kongresa zabiljeæeno je odræavanje 13. meappleunarodnog festivala vremenskih prognoza koji je odræan u Zagrebu od 29. oæujka do 2. travnja 3. godine. 1

53 Izbori novih duænosnika Slika 6. Novoizabrani tajnik Svjetske meteoroloπke organizacije Michel Jarraud (lijevo) i ravnatelj Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda RH Branko Gelo (desno) Najprije su obavljeni izbori za mjesto novog generalnog tajnika kako mandat Prof. Obasija traje samo do kraja 3. godine. Za navedeno mjesto poëetno su se kandidirala tri kandidata: Jean-Pierre Beyson (Francuska), Evans Artur Mukolwe (Kenija) i Nizar Ibrahim Tawfiq (Saudijska Arabija). Prije samih izbora odustao je saudijski kandidat. U prvom krugu glasovanja viπe je glasova dobio kenijski delegat Mukolwe ali ne i potrebnu dvotreêinsku veêinu. Nakon drugog i treêeg kruga, u kojima se glasovalo samo za Mukolwe-a, nije dobivena potrebna dvotre- Êinska veêina. Nakon toga, predloæen je novi kandidat dr. sc. Michel Jarraud, dosadaπnji zamjenik generalnog tajnika. U prvom krugu dvotreêinskom je veêinom izabran Michel Jarraud koji nastupa na duænost od 1. sijeënja 4. godine. Uslijedilo je zaista srdaëno Ëestitanje kako veêina delegata ima veoma pozitivno miπljenje o inaëe vrlo uljudnom novoizabranom generalnom tajniku (slika 6). Za novog predsjednika WMO-a izabran je Alexander Ivanovich Bedricky (Rusija) te dva potpredsjednika: Ali Mohammed Noorian (Iran) te Condoro Miguel Rabiolo (Argentina). KonaËno izabrana su 34 Ëlana za Izvrπno vijeêe (Executive Council) WMO-a. Treba spomenuti da je veêina kandidata na izborima pismeno i/ili putem diplomatskih predstavniπtava zatraæila potporu hrvatske delegacije. U veêini sluëajeva je ta potpora zaista nesebiëno pruæena. IZVJE E O SUDJELOVANJU NA ICAM/MAP 3 27th International Conference on Alpine Meteorology and MAP meeting svibnja 3., Brig, vicarska U organizaciji πvicarske meteoroloπke sluæbe MeteoSwiss i πvicarskog meteoroloπkog druπtva, te IACETH (Institute for Atmospheric and Climate Science ETH), EMS (European meteorological Society), AMS (American Meteorological Society) i WMO odræana je u Brigu 27. meappleunarodna konferencija alpske meteorologije u razdoblju od 19 do 23. svibnja 3. godine. VeÊ viπe od pedeset godina tradicionalno je ova konferencija namijenjena interdisciplinarnoj razmjeni znanstvenih rezultata i informacija iz podruëja meteorologije, klimatologije i hidrologije ne samo na podruëju Alpa, nego i drugih planinskih regija. Zavrπetak intenzivnog razdoblja mjerenja MAP SOP (1. rujna - 1. studenog 1999.) i dobiveni podaci raspoloæivi svima na predstavljaju dodatni moment u istraæivanju i unapreappleenju znanstvenih disciplina na podruëju Alpa, kao i planinskog podruëja opêenito. Na istoj adresi naêi Êe se i veêi dio prezentacija s ove konferencije. Knjige saæetaka (International Conference on Alpine meteorology and MAP-Meeting 3, Extended Abstracts, Vol. A and B, Publication of MeteoSwiss, No.66) zainteresirani mogu dobiti u knjiænici DHMZ-a, kao i kod autora ovog izvjeπtaja. Konferencija se sastojala iz πesnaest sekcija u okviru kojih je prikazano viπe od radova, dio u obliku usmenih izlaganja, a dio kao posteri. Glavne teme bile su posveêene svim aspektima prouëavanja orografskih oborina, kompleksnom strujanju u planinskom podruëju s posebnim naglaskom na prizemni 2

54 graniëni sloj i turbulencije, planinskoj klimatologiji, sinoptiëkim aspektima, planinskoj hidrologiji, kreiranju opaæaëkog sustava u cilju πto bolje opremljenosti za izdavanje upozorenje na opasne vremenske pojave, te snijegu i ledu. Od mnoπtva izuzetno kvalitetnih i zanimljivih izlaganja izdvaja se ono od C. Keil i C. Cardinali (ECMWF-Reading) u kojem su prikazali ECMWF reanalizu 7-dnevnog razdoblja eksperimenta MAP SOP (rujan - studeni 1999.) temeljenu na globalnom asimilacijskom 4D-Var sustavu horizontalne rezolucije 4 km (T11/19L6). U nju su ukljuëena sva dodatna mjerenja za vrijeme eksperimenta (poveêani broj radio-sondaænih mjerenja, profila vjetra i prizemnih mjerenja). Ovakvi podaci predstavljaju iznimnu vrijednost kao poëetna polja u raznim numeriëkim eksperimentima. Treba naglasiti da su ovi podaci dostupni, osim u MARS bazi ECMWF, i na internet stranicama MAP Data Centra Kako opasne vremenske pojave - osobito u planinskom podruëju - mogu rezultirati katastrofalnim posljedicama, u posljednje vrijeme puno paænje se posveêuje moguênosti njihove prognoze u cilju njihove pravodobne najave i upozorenja. D. J. Parker (Flood Hazard Research Centre) u svom pozivnom predavanju dao je prikaz najnovijeg stanja sustava za prognozu poplava, upozorenja i njihovu distribuciju raznim korisnicima, kao i potrebu za njihovom edukacijom kako bi informacija poprimila æeljeni efekt. U novije vrijeme dolazi do objedinjavanja atmosferskih i hidroloπkih modela u cilju πto bolje moguênosti prognoze velikih koliëina oborina i opasnosti od moguêih poplava. Posebno su izneseni noviji rezultati temeljeni na hidroloπkim podacima za vrijeme MAP eksperimenta. Velika koncentracija stanovniπtva te turistiëka orijentiranost zemalja alpskog podruëja rezultira i velikom zanimanju za klimu i klimatski monitoring. Problematika varijabilnosti temperature i oborine, neki od ekstremnih dogaappleaja, te utjecaj globalne cirkulacije na anomalije nekih vremenskih parametara bili su tema izlaganja. M. Musa i grupa autora (MeteoSwiss) prikazali su sustav kontrole meteoroloπkih podataka, koji je nedavno uveden u operativni rad. Sustav omoguêuje kontrolu podataka u vremenskom razdoblju od samo minuta od njihovog prihvata u bazu podataka. Na konferenciji smo sudjelovali s 4 rada, koji su dio istraæivanja u okviru projekta MZT «Oluje i prirodne katasrofefl: 1. Orographic influence on Adriatic vortex generation (B.IvanËan-Picek i V. JurËec) 2. Operational use of the dynamical adaptation for high-resolution ALADIN forecast in Dinaric Alps (S. Ivatek- ahdan) 3. Spectral blending initialization of ALADIN model by incremental digital filter (D. KlariÊ) 4. Use of dynamical adaptation in research impact studies (M. Tudor) Prikazan je i rad M. GajiÊ-»apka u koatorstvu s nizom kolega iz ZAMG-a, CNR-a, MeteoSwiss, MeteoFrance, meteoroloπke sluæbe Slovenije, Maapplearske i SlovaËke pod nazivom: Mesoscale patterns of long-term precipitation variability in the greater Alpine region. U okviru konferencije odræan je i sastanak ICAM komiteta u Ëiji je rad Hrvatska ukljuëena. godine. Uloga ovog tijela sastavljenog od po dva predstavnika iz svake zemlje (Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, NjemaËka, Slovenija i vicarska) je koordinirati rad ICAM konferencija s ostalim konferencijama od interesa, definirati standarde i opêa pravila konferencije, nominirati znanstveni odbor konferencije, te odrediti i izabrati zemlju organizatora za sljedeêu konferenciju. Kako je utanaëen redosljed organizacije ICAM konferencija vicarska- Hrvatska- Francuska- Austrija- Italija- NjemaËka- Slovenija, sljedeêu alpsku konferenciju organizirat Êe Hrvatska. godine. Naπ prijedlog bio je da to bude potkraj svibnja. u Zadru, πto je izuzetno dobro prihvaêeno. 3

55 GLOBALNI KLIMATOLO KI SUSTAV, KLJU» ZA POBOLJ ANJE ZNANJA O PROMJENI KLIME Globalni klimatoloπki motriteljski sustav (Global Climate Observing System- GCOS) je najkompleksniji pristup motrenjima za potrebe prouëavanja klime, jer obuhvaêa sve komponente klimatskog sustava (zrak, voda, kopno i satelitska motrenja), a prostorno je definiran na cijeloj zemaljskoj kugli. Na sastancima o adekvatnosti klimatoloπkog motriteljskog sustava, odræanim u Bonu, u okviru Konvencije o promjeni klime napravljen je znaëajan korak u njegovom daljem provoappleenju, πto je putokaz za rad na nacionalnoj razini. Razgovarano je o sadræaju drugog izvjeπêa o adekvatnosti Globalnog klimatskog motriteljskog sustava, koji je izradio GCOS upravljaëki odbor. U uvodnom izlaganju, Alan Thomas, direktor GCOS-a, dao je objaπnjenja o suradnji GCOS-a i Okvirne konvencije o promjeni klime. Cilj te suradnje je, definirati ukupne potrebe za motrenjem u klimatskom sustavu (atmosfera, more, kopno) ukljuëujuêi i satelitska motrenja, na svjetskoj i nacionalnim razinama, i stvoriti uvjete za poboljπanje motrenja. Sadræaj Drugog izvjeπêa o adekvatnosti Globalnog klimatskog motriteljskog sustava protumaëio je Paul Mason, (GCOS upravljaëki odbor) i naglasio da su glavni ciljevi tog izvjeπêa: odrediti kakav napredak je napravljen u provoappleenju klimatskih motriteljskih mreæa i sustava od Prvog izvjeπêa adekvatnosti (1998) odrediti stupanj u kojem ti sustavi odgovaraju znanstvenim zahtjevima i u suglasnosti su s opêim motriteljskim naëelima. procijeniti koliko dobro postojeêi sustavi, zajedno s novim i metodama motrenja u razvoju, zadovoljavaju potrebe Konvencije o promjeni klime. UpravljaËki odbor GCOS-a daoje preporuke za dalje provoappleenje akcije. Meappleuvladine agencije GCOS, GOOS, GTOS trebaju razviti vodiëe, standarde i propise za provoappleenje terestiëkih motrenja, koji do sada nisu izraappleeni na toj razini, dok za atmosferu (WMO) i oceane (GOOS), takvi propisi veê postoje. Podræava se kontinuirano motrenje i slobodna razmjena podataka na razini elemenata oznaëenih kao: VAÆNE KLIMATSKE VARIJABLE ATMOSFERSKE (iznad kopna, mora i leda): povrπinski sloj (2m iznad povrπine): temperatura zraka, oborina, tlak zraka, bilanca sunëevog zraëenja pri tlu, brzina i smjer vjetra, vodena para; viπa (slobodna) atmosfera: bilanca zraëenja zemlje, visinski profil temperature zraka,visinski profil brzine i smjera vjetra, vodena para u slobodnoj atmosferi, svojstva oblaka; sastav atmosfere: ugljiëni dioksid, metan, ozon, ostali dugoæivuêi plinovi staklenika, svojstva aerosola. Globalni motriteljski sustav 4

56 MORE ATMOSFERA SVEMIR Interakcija zrak-led Ledenjaci Oblaci Oborina Interakcija zrak-more Morske struje Absorpcija Refleksija Emisija Vjetar Interakcija zrak-more Sunèevo kratkovalno zraèenje Podzemna voda Zemljino dugovalno zraèenje Jezera i rijeke Vulkanski plinovi i èestice Prizemna interakcija zrak-kopno Procesi u prizemnom sloju Oticanje Snijeg i led Èovjekovo djelovanje SVEMIR ATMOSFERA KOPNO Klimatski sustav OCEANSKE: povrπinski sloj (oceana i mora): temperatura povrπine mora, salinitet povrπine mora, razina mora, stanje mora, led u moru, morske struje, boja oceana (za bioloπku ocjenu), parcijalni tlak ugljiënog dioksida u moru; dubinski sloj ( oceana i mora): temperatura, salinitet, struja, ugljik, oceanski pragovi, fitoplankton. KOPNENE: rijeëni protok, koriπtenje vode, podzemna voda, razina jezera, snjeæni pokrivaë, ledenjaci i ledene kape, stalno zamrznuto tlo (permafrost) i sezonski smrznuto tlo, albedo, pokrivenost tla (ukljuëujuêi vrste vegetacije),frakcije apsorbirane fotosintetiëki aktivne radijacije, index povrπine lista, biomasa, poæari. Zemlje trebaju na nacionalnoj razini planirati motrenja na svim podruëjima ukljuëujuêi i ona koja se mogu dobiti satelitskim motrenjima: Komponenta varijable koje se najveêim dijelom mogu dobiti satelitskim motrenjima. Atmosfera (iznad tla mora i oceana) Oceani Kopno oborina, bilanca zemljinog zraëenja (ukljuëujuêi solarno zraëe nje), temperatura viπeg sloja atmosfere (ukljuëujuêi zraëenje), brzina smjer vjetra (posebno iznad oceana), vodena para, svojstva oblaka, ugljiëni dioksid, ozon, svojstva aerosola. temperatura povrπine, razina mora, led u moru, boja oceana ( za biloπke aktivnosti). snjeæni pokrivaë, ledenjaci i ledene kape, albedo, zemljin pokrivaë (ukljuëujuêi tipove vegetacije), frakcije apsorbirane fotosintetiëki aktivne radijacije, poæari. Na temelju prethodnih ocjena i odluka GCOS upravljaëki odbor je ponudio prijedlog prvenstvenih akcija za nastavak rada: Potpuno provoappleenje naznaëenih motriteljskih sustava Spaπavanje povjesnih podataka i izrada metadata (podaci o podacima) dokumentacije Slobodna i neograniëena razmjena podataka i njihovo proslijeappleivanje meappleunarodnim centrima za podatke.

57 I M A T S K I P R O G R A M K L I Procjena utjecaja i strategija mjera Primjena i sluæbe S V J E T S K Istraæivanje klime Podaci i monitoring Globalni klimatski motriteljski sustav SVJETSKO MOTRENJE VREMENA (Osnovni Program tropskih ciklona ISTRAÆIVANJE ATMOSFERE I PROGRAM O»UVANJA OKOLI A sustavi PodruËja koja se odnose na vodu Operativni hidroloπki program HIDROLO KI I PROGRAM ZALIHE i Opasne meteoroloπke pojave PROGRAM OBUKE I KOLOVANJA PROGRAM TEHNI»KE SURADNJE Osnovni sustavi programi podrπke) Primjena i okoliπ Sastav programa WMO ( ) M E T E O R O L O G P R O G R A M Razvoj nacionalnih planova za sustavna motrenja Razvoj i provoappleenje regionalnih akcijskih planova za klimatske motriteljske sustave Navoappleenje posebnih potreba zemalja u razvoju i nekih zemalja s prijelazom na træiπno gospodarstvo, posebno najmanje razvijenih zemalja i malih otoënih dræava u razvoju Koriπtenje klimatoloπkih podataka kao ulaznih podloga u procesu donoπenja odluka U panel raspravi, podræano je Drugo izvjeπêe o adekvatnosti Globalnog klimatskog motriteljskog sustava, i takoappleer zakljuëci koji ukazuju da je potrebno viπe koristiti informacije dobijene satelitskim mjerenjima. Isto tako,je prihvaêen zakljuëak da postoje ozbiljni nedostaci u postojeêem Globalnom klimatskom motriteljskom sustavu: Atmosferske mreæe nisu operativne u smislu zahtjevane globalne pokrivenosti i kvalitete. Oceanske mreæe nemaju potrebnu globalnu prostornu pokrivenost i motrenja se ne obavljaju sustavno. Globalne terestiëke mreæe treba definirati. Prijedlog za osnivanje donorskog fonda koji bi sluæio za sufinanciranje zemalja u razvoju i nekih I J E Usluæivanje javnosti Agrometeorologija Pomorska meteorologija i oceanografske aktivnosti VODA Zrakoplovna meteorologija I M J E N E P R zemalja u tranziciji je prihvaêen kao jedna od mjera mjera koje Êe daljim razvojem pridonijeti boljem radu ukupnog sustava. Razraappleeni su prijedlozi za dalje djelovanje kroz pitanja: Koje su dugoroëne potrebe Konvencije o promjeni klime u odnosu na motrenja? Koji su kratkoroëni prioriteti i kako ih se moæe odrediti? Kako odrediti posebne potrebe u zemljama u razvoju? Meappleunarodna i znanstvena tijela za globalno modeliranje klime i utjecaja klime trebaju toëno definirati koji ulazni podaci su im potrebni za poboljπanje rezultata. Zemlje uëesnice Konvencije o promjeni klime, trebaju odrediti neka kritiëna pitanja na koja Êe se moêi bolje odgovoriti ukoliko se poboljπaju motrenja Ta pitanja su: a) Kakvo je sadaπnje stanje globalnog klimatskog sustava i kako se on mijenjao u posljednjih - godina? c) Da li se kemijski sastav atmosfere odgovoran za globalno zatopljenje mijenja, i ako da, koliko i zaπto? d) Koliko Êe promjene u sastavu atmosfere i tako izazvano prisilno djelovanje na klimatski sustav utjecati na globalnu i regionalnu klimu? GCOS treba na svjetskoj razini nastaviti akciju praêenja napretka u motrenjima kroz redovita nacionalna izvjeπêa GCOS tajniπtvu. Na razini Hrvatske se planira provoappleenje projekta koji ima za cilj uoëiti motrenja koja se provode u sve tri komponente klimatskog sustava i izraditi izvjeπêe o stanju i daljim moguênostima poboljπanja klimatskog motriteljskog sustava. SkraÊenice: GCOS - Global Climate Observing System GOOS - Global Ocean Observing System GTOS - Global Terrestrial Observing System WMO - World Meteorological Organization 6

58 ELDW 3 - EUROPSKA RADIONICA O DETEKCIJI MUNJA 19. i. svibanj 3., Oslo, Norveπka Europska radionica o detekciji munja - ELDW 3 (European Lightning Detection Workshop) ove je godine odræana u Norveπkoj, u Holmenkolenu, dijelu Osla u kojem se nalazi i poznati zimski sportski centar sa skijaπkom skakaonicom. U radu tog skupa sudjelovali su predstavnici velikog broja europskih zemalja koje posjeduju nacionalne sustave za detekciju i lociranje atmosferskih elektriënih praænjenja, predstavnici institucija zaduæenih za njihovu obradu i meappleunarodnu razmjenu, kao i proizvoappleaëi opreme. Hrvatsku su, uz autora ove biljeπke, predstavljali mr.sc Lahorko Wagmann i mr.sc. Ivan Goran Kuliπ iz Energetskog instituta Hrvoje Poæar (EIHP), te dipl.inæ. Nino RadetiÊ iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). Sudjelovanje hrvatskih predstavnika izravno je povezano s viπegodiπnjim nastojanjem Vlade Republike Hrvatske da se, uspostavom hrvatskog nacionalnog sustava za detekciju munja, Hrvatska prikljuëi πirokom krugu zemalja koje u preveniranju i zaπtiti materijalnih dobara i ljudskih æivota koriste najsuvremenije tehnologije. Odlukama Vlade iz 1. i 2.godine, a okvirom prihvaêanja Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaπtite od poæara od interesa za Republiku Hrvatsku Ëiji je nositelj Ministarstvo unutranjih poslova (MUP), Dræavni hidrometeoroloπki zavod (DHMZ) kao izvrπitelj i Energetski institut Hrvoje Poæar (EIHP) kao sudjelovatelj izradili su dvije studije ostvarivosti uspostave sustava za detekciju munja u Hrvatskoj. U tim su studijama vrlo podrobno razmotrene tri moguêe varijante uspostave nacionalnog sustava senzora za otkrivanje i lociranje atmosferskih elektriënih praænjenja. Posebna je pozornost posveêena odabiru vrste senzora, njihovom broju i smjeπtaju, te naëinu obrade i razmjeni podataka, o Ëemu uvelike ovisi organizacija, troπkovi upravljanja i eksploatacije sustava, oblik distribucije podataka i njihovog ukljuëivanja u meappleunarodnu mreæu. Kao najpovoljnije rjeπenje sa stanoviπta troπkova uspostave i eksploatacije preporuëen je nacionalni sustav senzora prikljuëenih na meappleunarodnu mreæu, pri Ëemu pri izboru opreme nuæno mora biti zadovoljen uvjet tehnoloπke kompatibilnosti sa senzorima postavljenim u Italiji, Sloveniji i Austriji. Meappleunarodna iskustva pokazuju da mnoge druπtvene djelatnosti upotrebom tih podataka i pravodobnom informacijom o nailasku grmljavinske oluje mogu ostvariti znatne uπtede pri planiranju, zaπtiti i odræavanju vlastitih infrastrukturnih objekata. To se ponajviπe odnosi na elektroenergetske sustave, zrakoplovstvo, sigurnost plovidbe na moru i nautiëki turizam, zaπtitu telekomunikacijskih i raëunalnih sustava, osiguravajuêa druπtva, a u sve veêoj mjeri i na rano otkrivanje πumskih poæara, koji dijelom nastaju kao posljedica udara groma. S meteoroloπkog stanoviπta podaci o atmosferskim elektriënim praænjenjima ubrajaju se u osnovne parametre nuæne za izradu prognoza neposrednog razvoja vremena i izdavanje pravodobnih upozorenja o oëekivanim opasnim atmosferskim pojavama koje mogu ugroziti ljudske æivote i izazvati πtete na materijalnim dobrima. Neprijeporno je da je upozoravanje o njihovom nailasku ujedno i dio zadataka nacionalne sluæbe uzbunjivanja kojoj bi morali biti dostupni ne samo razmatrani podaci, nego i cjelovita meteoroloπka informacija. Postoje razni modeli usluæivanja korisnika i distribuiranja podataka. SpecifiËni zahtjevi i potrebe krajnjih korisnika razliëitih profila, koji se u pravilu razlikuju, mogu se razvrstati u tri osnovne grupe, a odnose se na raspoloæivost podataka u realnom vremenu s ciljem brzog utvrappleivanja mjesta na kojem je πteta nastala; pristup podacima sa svrhom njihove naknadne obrade prilikom utvrappleivanja nastalih πteta ili zbog izrade posebnih struënih i znanstvenih studija; dobivanje cjelovite meteoroloπke informacije s prognozom neposrednog razvoja vremena i ranim upozorenjem o oëekivanoj grmljavinskoj oluji, njezinom intenzitetu i razini opasnosti. Glavni cilj i ovogodiπnjeg skupa bila je razmjena iskustava u primjeni sustava za detekciju munja, izlaganja o novim metodama i alatima za obradu podataka, planiranje proπirenja suradnje, te dobivanje informacije o razvoju novih tehnologija. Za hrvatsku je delegaciju od posebnog interesa bio sastanak s predstavnicima finske kompanije za proizvodnju me- 7

59 Slika 1. Prijedlog lokacija pet senzora na podruëju Hrvatske s procjenom uëinkovitosti sustava Slika 2. Primjer Internet aplikacije u grafiëkom obliku, namijenjene krajnjim korisnicima sustava teoroloπke opreme Vaisala, a koji je odræan izvan redovnog programa skupa. Ta je firma, inaëe vlasnik tvrtke za proizvodnju visokofrekventnih senzora SAFIR-Dimensions (Francuska), u oæujku 2. godine postala i vlasnikom jedine konkurentske tvrtke Global Atmospherics Incorporated of Tucson (Arizona, SAD), a time i jedini svjetski proizvoappleaë opreme za otkrivanje i lociranje atmosferskih elektriënih praænjenja. BuduÊi da su na træiπtu i dalje dvije tehnoloπki razliëite vrste senzora, Vaisala-GAI i Vaisala-SAFIR (nadalje: GAI i SAFIR), bilo je vaæno dobiti najnovije informacije o tehniëkim karakteristikama i moguênostima obje vrste senzora, te o novoj poslovnoj i razvojnoj strategiji kompanije, ali i o moguênostima kreditiranja. Na temelju nepristranog miπljenja i prijedloga proizvoappleaëa, pokazalo se da je zakljuëak i preporuka proπlogodiπnje studije o nabavci GAI opreme bila ispravna. Takvim je izborom zadovoljen uvjet tehnoloπke kompatibilnosti ne samo s dvadesetëetiri GAI senzora razmjeπtena po Italiji, Sloveniji i Austriji u usporedbi sa samo pet SAFIR senzora smjeπtenih u Maapplearskoj, veê i s postojeêom meappleunarodnom mreæom uspostavljenom okvirom projekta EUCLID, sastavljenom iskljuëivo od GAI senzora. Prijedlog lokacija pet senzora na podruëju Hrvatske s procjenom uëinkovitosti sustava prikazan je na slici 1., pri Ëemu je u proraëun je uzet u obzir doprinos senzora razmjeπtenih u susjednim zemljama. Lako je razabrati da je za veêi dio hrvatskog teritorija uëinkovitost detekcije atmosferskih praænjenja viπa 9%. Na slici 2. dan je primjer Internet aplikacije u grafiëkom obliku, namijenjene krajnjim korisnicima sustava, koju su za podruëje Hrvatske izradili eksperti Energetskog instituta Milan Vidmar (EIMV) iz Ljubljane ilustriran je na slici 2. Prikaz vremena, lokacija i broja atmosferskih praænjenja odnosi se na dan 6. svibnja 1. godine. Detekcija munja na toj se slici temelji samo na senzorima iz susjednih zemalja. IZVJE E O SUDJELOVANJU NA 14. EGOWS MEETING Tromso, Norveπka, DomaÊini ovog EGOWS (European Working Group on Operational Workstation) skupa bila je Norveπka meteoroloπka sluæba (met.no). Sastanak je odræan na Universitetu grada Tromso-a (glavni grad sjeverne Norveπke) u razdoblju EGOWS je neformalni skup koji okuplja struënjake iz europskih NMS-a (National Meteorological Service), ECMWF-a i ljude ukljuëene u razvoj meteoroloπkih workstation sistema, kao πto su vizualizacijski i razvojni alati za operativu primjenu. EGOWS je dobro mjesto za razmjenu informacija i suradnju na tom polju. Prvi skup je odræan 199. godine. 8

60 Skup je sastojao od prezentacija, demonstracija software-a i rasprava u obliku radnih grupa. Prezentacije su se fokusirale na najnovije produkte pojedinih NMS-a i na taj naëin im je dana prilika za demonstraciju vlastitih operativnih sustava. Sve prezentacije bi trebale biti dostupne na internetu poslije 1. srpnja 3, na adresi Prvi dan su odræane prezentacije software-a. Tako je Kanadska meteoroloπka sluæba predstavila svoj software za radare koji im sluæi za praêenje vremenske situacije, kao i za praêenje razvoja eventualnih ljetnih oluja. FMI je pokazao AUTOTAF software za automatsko generiranje TAF izvjeπtaja na osnovu podataka iz modela i trenutnih METAR izvjeπtaja. Nakon toga je Irska meteoroloπka sluæba predstavila svoj software za vizualizaciju. Jens Daabeck iz ECMWF je predstavio novosti u razvoju Magics-a i Metviewa software-a. DWD je prestavio Ninjo: novi software za vizalizaciju koji rade u suradnji sa DMI i MeteoSwissom. Kanadska meteoroloπka sluæba bi trebala isto uêi u taj projekt tako da se u vizualizaciju ukljuëe i radarske slike. ZAMG je prestavio novosti u Nowcasting sistemu u Austriji MAVIS (Met Austrian Visualisation System) koji sadræi i integraciju radarske slike. DomaÊini su prestavili svoje software za vizualizaciju DIANA (DIgiatal ANAlysis). SlijedeÊi dan organiziran je posjet regionalnom NMS-u u Tromso. Tamo su odræane demonstracije software-a koji su bili prestavljeni dan prije. Dodatno je MetOffice demonstrirao svoj software Horace. MeteoFrance je pokazao svoj Synergie software, koji je jedini na prodaju. U meteoroloπkom centru u Tromsu smo imali priliku vidjeli kako radi DIANA u opearativi. O designu softwarea viπe se govorilo treêi dan. Magnus Ovhead iz met.no je sa stajaliπta sinoptiëara izloæio iskustva u radu sa software-om, konkretno DIANA-om, i ulogu sinoptiëara pri razvoju softwarea, koji Êe oni kasnije koristiti u svakodnevnom radu. MeteoFrance je prikazao kratku evoluciju Synergie software-a i najavio novu verziju za Linux. Na kraju je EUMETSAT prestavio vlastiti software-a za vizualizaciju i analizu meteoroloπkih produkata kao i satelitskih slika. Skup je dao uvid u trenutni status kao i razvoj operativnih sustava i software-a unutar pojedinih NMS-a. Namjena ovog skupa nije bila prodaja software-a nego razmjena iskustava i ideja. Joπ se nije odluëilo gdje Êe biti odræan slijdeêi EGOWS skup, ali se zna da Êe. domaêin biti MetOffice. GODI NJI STRU»NI SASTANCI U EUROPSKOM CENTRU ZA SREDNJORO»NE PROGNOZE VREMENA lipnja 3. Redovni godiπnji struëni sastanci korisnika proizvoda Europskog centra za srednjoroëne prognoze vremena (ECMWF, Reading, Velika Britanija; nadalje: Centar) ove su godine odræani od 16. do 19. lipnja. RijeË je zapravo o dva tematski odvojena sastanka. Prvi se odnosio na proizvode deterministiëkog modela za srednjoroëne prognoze i ensemble prognostiëkog sustava (Ensemble Prediction System, EPS), dok je drugi bio posveêen sezonskim prognozama. Sastancima su osim eksperata Centra prisustvovali predstavnici svih zemalja Ëlanica i suradniëkih institucija. Svrha tih redovnih godiπnjih susreta je razmjena informacija o statusu prognostiëkih sustava Centra i planovima njihovog buduêeg razvoja, te iskustava zemalja Ëlanica u njihovoj svakodnevnoj operativnoj primjeni. Pritom miπljenja i sugestije korisnika nerijetko mogu pomoêi ekspertima Centra ne samo u planiranju i izradi novih proizvoda, nego i utvrappleivanju optimalne diseminacije i pristupa datotekama Centra. Sastanak korisnika srednjoroënih prognoza U uvodnom dijelu sastanka predstavnici Centra dali su detaljni prikaz statusa i promjena prognostiëkog sustava za srednjoroëne prognoze u proteklih godinu dana. Najvaænije promjene odnose se na: prijenos prognostiëkih sustava na novo IBM cluster raëunalo na kojem se cjelokupna operativa provodi od 4. oæujka 3. godine. 9

61 operativno izvoappleenje deterministiëkog modela T11L6, kao i modela T2L4 s EPS sustavom dvaput dnevno u i 12 UTC. PonoÊni termin uveden je u operativnu primjenu 2. oæujka 3. godine, a njegovi su proizvodi na raspolaganju korisnicima do 17: UTC. uvoappleenje podataka satelita NOAA 17 (ciklus cy2r4), Ëime je znatno poboljπana asimilacija podataka iznad sjeverne Amerike, te nove konvektivne sheme kojom je primjetno popravljena prognoza konvektivnih procesa iznad Europe. mjeseëne prognoze koje se izraappleuju svaka dva tjedna. Integrira se ensemble od 1 Ëlana modelom ocean-atmosfera rezolucije T19L4 za 32 dana unaprijed. Prikazuje anomalije temperature, oborine i prizemnog tlaka u odnosu na klimatologiju modela za razdoblja od prvog do desetog dana (sliëno kao EPS), od jedanaestog do osamnaestog dana, te od devetnaestog do tridesetdrugog dana. razvoj sustava za prognoziranje ekstremnih vremenskih dogaappleaja. RaËuna se indeks EFI (Extreme Forecast Index) za oborinu, temperaturu i vjetar, a namijenjen je izdavanju ranih upozorenja za razdoblje od pet dana. OËekuje se nova formulacija s pojaëanim signalom koja Êe biti na raspolaganju za diseminaciju tijekom jeseni. INTERNET kao sekundarni diseminacijski kanal, pri Ëemu korisnik moæe koristiti opciju my home i odabrane proizvode povlaëiti u obliku pdf ili postcript fajlova. poboljπanje verifikacije modela na mreæi visoke gustoêe (high density network) s non- GTS podacima oborine i vjetra, koje Centar prima iz veêine zemalja Ëlanica. Na temelju izvjeπêa zemalja Ëlanica i opπirne diskusije u zavrπnoj je raspravi zakljuëeno da je ponaπanje i pouzdanost modela prognostiëkih sustava tijekom proπle jeseni, zime i proljeêa bila dobra, prediktabilnost atmosfere nad Europom proπlog ljeta za katastrofalnih poplava u srednjoj Europi bila razmjerno niska. Iako je EPS davao jak signal obilnih oborina, u srednjoroënom je prognostiëkom razdoblju postojala popriliëna pomutnja oko podruëja gdje bi se to moglo dogoditi. pouzdanost prognoze vrlo niskih temperatura niæih od minus 2 Celzijevih stupnjeva za oba modela T2 i T11 problematiëna (A. Person), πto bi se moglo znatno poboljπati uvoappleenjem Kalmanovog filtra. problem detekcije razvoja olujnih procesa vezan s podsinoptiëkom skalom i moæe se tretirati lokalnim modelima visoke rezolucije. U zakljuëke sastanka uvrπten je i prijedlog viπe zemalja da se uëinkovitost EPS sustava poboljπa poveêanjem njegove rezolucije s istim ili smanjenim broja Ëlanova. Sastanak korisnika sezonskih prognoza IzvjeπÊe o operativnom statusu i promjenama sustava sezonskih prognoza dao je D. Anderson, a rezultate verifikacije tog sustava L. Ferranti. Najvaænije informacije iznijete u njihovim izlaganjima ili naglaπene u izvjeπêima korisnika sezonskih prognoza naznaëene su u daljnjem tekstu. U oæujku 3. godine u svakodnevnu je operativu uveden Sistem 2, umjesto Sistema 1. Novi sistem sadræi bolju parametrizaciju stanja oceana i korekciju saliniteta, pa je njegovim uvoappleenjem poboljπana dinamika modela. Britanska meteoroloπka sluæba (UK MetOffice) radi na paralelnom sistemu sezonskih prognoza, a do kraja godine u suradnji s Centrom uvest Êe multimodel proizvode. Rezultati verifikacije sezoskih prognoza nad Europom joπ uvijek pokazuju njihovu malu pouzdanost. Hladne anomalije protekle zime 2/3. slabo su prognozirane. Tome u prilog govore i rezultati dobiveni za razdoblje godine, koji potvrappleuju malu uspjeπnost sezonskih prognoza zimi za Europu. Sistem 2 daje dobru prognozu za NINO 3.4, dok je za NINO 4 prognoza bila manje uspjeπna. ZnaËenje podataka dobivenih sezonskom prognozom osobito je istaknuta kod agencija koje se bave osiguranjem, u zdravstvu za preveniranje malarije i meningitisa u topskom pojasu, te u poljoprivredi za 6

62 uzgoj povrêa. DEMETER i PROVOST razvijaju nekoliko aplikacija koriπtenjem podataka ERA 4 Prikazana je primjena podataka sezonskih prognoza kod regionalnih klimatskih modela (dinamiëka primjena), te raznih regresijskih i analognih tehnika (statistiëka primjena). U zavrπnoj su diskusiji preporuëeni standardni formati za grafiëke produkte u skladu s preporukom Svjetske meteoroloπke organizacije. Razmatrana je moguênost bræe diseminacije podataka korisnicima s obzirom na to da im je zasad moguêe pristupiti samo preko MARS baze podataka. Centar planira razvijati alate za konverziju GRIB podataka u NetCDF koji se πiroko primjenjuje u klimatologiji. ICTP WORKSHOP ON THE THEORY AND USE OF REGIONAL CLIMATE MODEL Trst, 26. svibanj - 6. lipanj 3. RegCM (Regional Climate Model) je jedan od najëeπêe primjenjivanih modela za studije regionalne klime i sezonske prediktabilnosti. Prva verzija modela je razvijena u NCAR-u (National Center for Atmospheric Research, Boulder, Colorado). Radionicu o teoriji i koriπtenju RegCM-a je organizirala PWC grupa (Physics od Weather and Climate Group) Meappleunarodnog centra za teoretsku fiziku Abdus Salam. Osnovna svrha predavanja i vjeæbi bila je pokazati korisniku kako koristiti model i upoznati ga s njegovim osnovnim karakteristikama. U vjeæbama je sudjelovalo 4 sudionika iz Europe, Azije, Afrike i Juæne Amerike, dok je na konferenciji prisustvovalo oko 9 uëesnika. Iz Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda sudjelovala je Lidija Srnec. RegCM3 je dostupan na web stranici: Mjesto odræavanja radionice, Adriatico Guest House, ICTP, Trst UËesnici radionice Grupna slika uëesnika radionice 61