Putovanje_u_tisinu.qxd

Транскрипт

1 ZA SVU DJECU koja ne mogu ni minute sjediti mirno, koja grizu nokte, koja se ne uspjevaju sabrati na zadatku, koja misle da je televiziija najzanimljivija stvar na svijetu, koja nave~er ne mogu zaspati, koja se svega odmah zasite, koju mu~i dosada, koja su neprestano pospana, koja misle da nemaju ma{te, koja `ive u velikim gradovima, u malim stanovima, KOJA NE POZNAJU TI[INE...

2

3 Renata Srebot i Kristina Menih Putovanje u ti{inu Igre i vje`be opu{tanja za djecu od 4 do 12 godina OSTVARENJE

4 RAZVOJ DJETETA Biblioteka Naslov izvornika: Potovanje v ti{ino: Sprostitvena vzgoja za otroke Copyright 1996 Kristina Menih i Renata Srebot Copyright za hrvatsko izdanje: OSTVARENJE d.o.o., Prijevod i ilustracije: Ilona Posokhova Fotografija na naslovnici: Tanja Troha Lektura: Sanja Cmre~njak Nakladnik: "OSTVARENJE" d.o.o., Donji Vukojevac 12, Lekenik Tel/fax: (+385) 044/ , ostvarenje@hi.hinet.hr CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica - Zagreb UDK ISBN:

5 UVODNA RIJE^... 9 ZNA^ENJE POU^AVANJA OPU[TANJU ZA NAJMA\E ^emu pou~avanje opu{tanju? Za{to pou~avanje opu{tanju ve} u vrti}u i {koli? Kako se slu`imo knjigom? POU^AVANJE OPU[TANJU U PRAKSI Probudimo spremnost Odgovaraju}e raspolo`enje i ure ivanje prostorije Rituali Pote{ko}e tijekom vje`bi Kako da se odvija opu{taju}i sat Rad s roditeljima TEORIJA OPU[TANJA U zemlji napetosti i u zemlji opu{tenosti [to se doga a u tijelu kada se uznemirimo? Prijatelj - neprijatelj Emocionalne reakcije Brzo i polako Ustajanje UPOZNAVANJE TIJELA Kontakt s vlastitim tijelom Putovanje po tijelu Eutonija - ja~anje povezanosti s tijelom Potra`imo kontakt Osjetimo tijelo Rastezanje Rastezanje cijelog tijela Kontakt s ki~mom Kontakt s organima Stoj poput drva!... 52

6 6 PUTOVANJE U TI[INU TJELESNE VJE@BE OPU[TANJA Zoolo{ki vrt Protezanje Otresanje mrava Zagrizemo jabuku Galebovi Dinami~no opu{tanje Drve}e za oluje Hvatanje zvijezda s neba... guma Zmija Ma~ak Kornja~e Tigar Plivaju}i zmaj Lav Odguravanje balona Sova Razgibavanje ruku ^aplja Bicikliranje Pretvori se! Ples Zrcaljenje OPU[TANJE PUTEM DISANJA Promatramo svoje disanje! Trbu{no disanje Cijepanje drva Lotos se otvara Tarzani Meditativno disanje Opu{taju}e disanje s glasanjem... ZA TOPLINOM GNIJEZDA - OPU[TANJE S TJELESNIM DODIROM Uspostavimo kontakt! Igra stvaranja parova Disanje le a uz le a Lebdenje na obla~i}u Most Ljulja~ka Stresanje le a uz le a Dodir rukama Govorimo rukama... ko`a

7 7 Dodirivanje Osjetimo ocrt svojega tijela Pajac Odmotavanje klupka Puhovi Maca... I ENERGIJA Trljanje dlanova Energetska kugla Igra lije~nika Polaganje ruku Punjenje energijom OPU[TANJE PUTEM MASA@E Masa`a - nje`ni dar ruku Leptiri} na cvijetu Tap{anje [amponiranje Masa`a ruku Masa`a lica Vremenska masa`a Njihanje OPU[TANJE PUTEM POTICANJA OSJETILA ^arobna vrpca Indijanci Koliko prostora trebamo? Mi{ i ma~ka Pauk Figure Odozgora - odozdola Upoznajmo svoj predmet! [to ~ujemo? [aptanje [to dodirujemo? Koga dodirujemo? [to miri{emo? [to jedemo? [to vidimo? [to se promijenilo? Prepoznajmo svoj kamen! Vodi~i i slijepci ^ime te mazim, ~ime te {kakljam? Potra`imo predmet

8 8 PUTOVANJE U TI[INU Otisak Zve~ke Zvu~ni memory Ciljanje na slijepo OPU[TANJE PUTEM BOJA I OBLIKA Moje boje [areni zemljovid [arene cestice Slike od crtica Otkrijmo i oblikujmo mandalu! Oblikovanje mandala od prirodnih materijala Stvaranje na{ih vlastitih mandala Tangram - isto~nja~ki puzzle OPU[TANJE PUTEM MEDITATIVNIH VJE@BI Meditativne vje`be Kako meditiramo? Krug ti{ine Energetski krug Sjediti mirno Usredoto~ivanje na jednu stvar Meditacija na to~ku Promatranje predmeta Meditacija sa svije}om Meditacija s prirodnim predmetom Slikovno zami{ljanje ^aroban vrt Vje`ba za sinhronizaciju obiju mo`danih hemisfera Vje`ba za izo{travanje osjetila Vise}a mre`a ^arobno putovanje Kad postane{ balon~i} Postanimo `ivotinje! Glazbena fantazija Meditacija u prirodi Moje drvo Kino u oblacima Slu{anje ki{e Poslu{ajmo prirodu! Gledajmo prirodu! Miri{emo prirodu! Dodirnemo prirodu! LITERATURA

9 UVODNA RIJE^ ^udesno je biti u ti{ini, u {umovima drve}a i oblaka, daleko od ljudi i njihove mnogorje~jivosti. Karel Mauser U ovoj knjizi pozivamo odgojitelje, u~itelje i roditelje da se zajedno s djecom i s nama odprave na putovanje na kojem }emo otkirati svijet ti{ine. Za ve}inu djece rije~ "ti{ina" ima negativan prizvuk, jer ju vi{e puta povezuju sa zabranom, disciplinom, s ne~im dosadnim. "Budi tiho", je re~enica koja vrlo ~esto odzvanja u djetetovim u{ima. Zato ti{ina za dijete zna~i prisiljeno mirovanje... Na na{em }emo putovanju uz pomo} igara i opu{taju}ih vje`bi polako otvarati vrata u djetetov vlastiti unutarnji svijet i pokazati mu kako oslu{kivati samoga sebe, kako se udubiti u sebe i prepustiti. Na putovanju u ti{inu djetetu je potreban pratilac, osoba koja ga je u stanju sigurno i nje`no voditi i pomagati mu u otkrivanju ugodnih, ozdravljuju}ih i okrijepljuju}ih svojstava ti{ine. Kao {to za danom slijedi no}, a za plimom osjeka, tako i dijete mora u jednakoj mjeri mo}i do`ivljavati aktivnost i opu{tanje, kretanje i mirovanje, mora biti u stanju da se otvori vanjskom svijetu i da se na neko vrijeme povu~e u sebe. Pomagajmo djeci da u jurnjavi dana{njeg `ivota na u svoj otok ti{ine. Renata i Kristina

10

11 Zna~enje pou~avanja opu{tanju za najmla e

12 12 PUTOVANJE U TI[INU Na{a djeca rastu u doba `ivotne "jurnjave". Nehotice su uklju~eni u nju i u sve njene {tetne pojave: prezasi~enost utiscima, larma, stres u {koli i doma, neprestano natjecanje... Iako se mi odrasli i te kako trudimo da bi za{titili djecu od svih tih utjecaja, to nam ba{ ne i uspijeva najbolje, jer se djeca odazivaju na okolinu veoma veoma intenzivno. Rastu i razvijaju se, radoznala su i `ele spoznati sve {to se oko njih doga a. Svojim tjelesnim, du{evnim, dru{tvenim i mentalnim sposobnostima upijaju u sebe utiske iz okoline. Sve {to je novo, zabavno i napeto privla~i njihovu pozornost. Na`alost ~esto postaju "mete". Pa tako se i me u djecu u sve ve}oj mjeri pojavljuje sindrom prekomjerne `iv~ane napetosti koji je ve} dugo na snazi u odraslih. Sve vi{e u~itelja, odgojitelja i roditelja jadikuju da su djeca nasrtljiva, nervozna, prenapeta, nesabrana, nemirna, lo{e spavaju... Ako na vrijeme ne poduzmemo mjere, njihova napesti mo`e se po~eti pokazivati i tjelesno: bolovi u trbuhu, probavne smetnje, glavobol, alergije, astma, grizenje noktiju, `mirkanje i sli~no. Te smetnje mogu postati kroni~ne i oslabiti djetetovo kako tjelesno, tako i du{evno zdravlje te time ugroziti njegov zdrav razvoj. Odrasli imaju mnogo mogu}nosti za opu{tanje: sport, {etnje, slu{anje glazbe, meditaciju, ~itanje... Djeca tih mogu}nosti u isto tolikoj mjeri nemaju. U malim stanovima brojna djeca nemaju prostora ni za opu{teno igranje niti mirno pisanje doma}ih zada}a. U gradovima nedostaju igrali{ta i zelene povr{ine, djeca se premalo kre}u, a i spavaju ~esto premalo. Okru`enje u kojem `ivimo njima ~esto ne daje prilike za "preradu" svih dobivenih utisaka i iskustava, jer oni prebrzo dolaze jedno za drugim. Ali neprera ena iskustva djeluju u djetetovoj podsvijesti i mogu uzrokovati spomenute smetnje. Danas djeci najvi{e nedostaje ti{ina i smirenost. Udubljivanje u igru, do`ivljavanje putem svih osjetila, zaneseno bavljenje samo jednom stvari odjedanput - svega toga suvremeno prosje~no dijete skoro ne poznaje... Da bi se dijete zabavljalo, nisu mu potrebni stalne promjene, brze radnje i napeti filmovi. Pojava "dosade" je odraz povr{nosti ili ~ak

13 ZNA^ENJE POU^AVANJA OPU[TANJU ZA NAJMLA\E 13 nesposobnosti do`ivljavanja. Takvo se dijete brzo svega zasiti i stalno `eli ne{to novo {to bi ga privuklo. Upravo u tome je glavna razlika izme u djelatnog i nedjelatnog upijanja utisaka. Aktivna igra zahtijeva djetetovu sabranost, sposobnost udubljivanja, strpljivost, predanost, a tako er i njegovu vlastito stvarala{tvo pri sabranom zapo~injanju. Sasvim druga~iji dojam ostavlja dijete koje satima i satima sjedi pred televizorom. Takvo dijete samo paisvno prihva}a {to mu se nudi na ekranu. Sve {to mo`e ~initi jest samo opa`anje svega {to se doga a. A prizori se, na `alost, tako brzo mijenjaju da ne ostavljaju dovoljno vremena za djetetovo vlastito razmi{ljanje. Aktivna igra, s druge strane, pobu uje djetetovu sposobnost za perceptivnu raznolikost, njegovu snala`ljivost i izra`avanje, dok pasivno prihva}anje zahtijeva uvijek nove i jo{ napetije radnje i vodi prema zasi~enju. Promatranje djece je pokazalo da nedjelatna zabava u ranijoj dje~joj dobi mo`e brzo dovesti do neke ovisnosti, ~ija posljedica je nesposobnost za djelatno igranje. Takvo dijete gubi ne{to veoma dragocjeno: mogu}nost samospoznaje i samoizra`avanja putem aktivne igre. ^emu pou~avanje opu{tanju? Zdravo, du{evno neoptere~eno dijete je po svojoj prirodi opu{teno. Pokazuje zanimanje za okolinu, u cjelosti se prepu{ta igri i bavi se "samo sobom". Opu{tenost je, dakle, najprirodnije stanje, jer tijelo reagira napeto{}u samo kada opazi opasnost. Samo tada je to tako er smisleno i potrebno, jer nas samo brze reakcije ~uvaju od ve}e povrede ili ~ak spa{avaju od smrtne opasnosti. Svakodnevni utisci iz djetetovog okru`enja ~ine tijelo spremnim na opasnost, iako je ona la`na. Dijete ~esto uop}e nije svjesno da je njegovo tijelo u neprestanoj spremnosti, ali se to ispoljava u njegovoj napetosti: kada prelazi preko prometnice, slu{a gromoglasnu glazbu, gledan nasilne prizore, strahuje da }e zakasniti na nastavu, do`ivljava obiteljke prepirke. Iako svi ti utisci u stvarnosti ne

14 14 PUTOVANJE U TI[INU ugro`avaju djetetov fizi~ki `ivot, tijelo ih ipak uzima i prepoznaje kao takve. Ljudski organizam se, naime, jo{ nije prilagodio modernom ritmu `ivljenja i zato ne zna prosu ivati kada mu prijeti stvarna opastnost a kada je uzbuna la`na. Danas, ako se ne nau~imo opu{tati, obrambeni mehanizam, spasilac `ivota, mo`e uzrokovati neprestanu tjelesnu napetost. Svaka odrasla osoba zna da se kao dijete bila u stanju puno br`e i lak{e u~iti, i pamtila je mnogo vi{e i lak{e, nego sada. Zato i idemo u {kolu kada smo djeca, a ne kasnije, kada odrastemo. U~enje u djetinjstvu nas, takoreku~, osposobi za samostalni `ivot - to je na{a oprema s kojom gradimo svoj budu}i `ivotni put. Osim abecede i tablice mno`enja, potrebana nam je i sposobnost crpsti `ivotnu snagu, smisao za ljepotu, kreativnost, u`ivanje u sitnicama. Ipak, sve to nikada ne dolazi samo od sebe. Sve nabrojano moramo nau~iti i iskusiti. [to }e dijete prije spoznati da nisu zanimljivi samo vanjski podra`aji sa svom raznoliko{}u, {arenilom i nasrtljivo{}u, ve} da postoji i ~ovjekov vlastiti unutarnji svijet, svijet ti{ine i mira, koji poma`e "preraditi" vanjske podra`ae i pravilno ih odrediti, da postoji svijet u koji se mo`e povu~i i iz kojega mo`e crpsti nove snage, to }e prije mo}i samostalno osvajati svijet i lak{e se ~uvati od njegovih negativnih strana... Psiholozi spominju da kreativni i zadovoljni ljudi izme u ostalog imaju sljede}e osobine: u stanju su u`ivati tako er u samo}i i ti{ini (sami sa sobom); u stanju su se baviti sami sobom i crpsti iz svojih vlastitih izvora; najbolje se osje}aju u prirodnom okru`enju; u tjesnoj su povezanosti sa svojim osje}ajima; u svim odlukama slu{aju svoj unutarnji glas. Pou~avanje opu{tanju, dakle, umnogome pridonosi razvoju djetetovih kreativnih sposobnosti, zato `elimo da postane sastavni dio dana{njeg podizanja djece, jer je va`na i danas ~ak neophodna alternativa onom dijelu djetetova svijeta koji je pun nedjelatnog i povr{nog do`ivljavanja.

15 ZNA^ENJE POU^AVANJA OPU[TANJU ZA NAJMLA\E 15 Svim odgojiteljima, u~iteljima i roditeljima koji }e se slu`iti knjigom, `elimo mnogo uspjeha i obilje zanimljivih iskustava s djecom. Za{to pou~avanje opu{tanju (ve}) u vrti}u i {koli? S obzirom na to da su u brojnim obiteljima zaposlena oba roditelja, sve manje je vremena za intenzivno bavljenje djetetom. Mnoga djeca poha aju vrti}, sva idu u {kolu, zato su te dvije ustanove va`ne za pou~avanje i odgoj. Jedan od najva`nijih ciljeva odgoja i pou~avanja jest razvoj samostalne i samosvjesne osobe koja je sposobna odgovorno `ivjeti, svjesna `ivotnih vrijednosti. A `ivotne vrijednosti nisu one koje slu`e dru{tvu u njegovoj neprestanoj borbi za materijalna blaga, ve} prije svega one koje osobi omogu}uju zdravlje, kreativnost, opu{tenost i zadovoljstvo. Posljedice naprezanja za stjecanjem materijalnih vrijednosti se mnogo kad ispoljavaju u sebi~noj napetosti, bolesti i op}enitom nezadovoljstvu. Djetetu ve} od rane dobi trebamo omogu}iti spoznavanje jasnog izra`avanja njegovih osje}aja, a tako er prepoznavanje i upo{tivanje osje}aja drugih. Ono treba imati mogu}nost otkrivanja, inmprovizacije i svoje ma{te, jer je bez njih te{ko rje{avati probleme kreativno. Zato neka se upozna sa svojim tijelom i du{evno{}u. Neka ostvari srda~an odnos prema samome sebi i drugima i neka na temelju toga oblikuje svoj `ivot. Pou~avanje opu{tanju nije terapija, to je preventivna metoda koja putem vrlo jednostavnih i razigranih tehnika poti~e djecu prona u u sebi svoji mirni pol iz kojega }e zatim mo}i crpsti nove snage. Kako se slu`imo knjigom? Knjiga je namijenjena odgojiteljima, u~iteljima i roditeljima djece od 4 do 12 godina. U njoj su sabrane ve} isku{ene i poznate tehnike opu{tanja s kojima se mogu upoznati i djeca. Izabrale smo tehnike koje poti~u djetetovu osobnos u cjelosti.