Broj197/198. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN 1330-500X RAZGOVOR urapple a ADLE I»,potpredsjednica Vlade RH z a unutarnjupolitiku Vrata N A TO-a πirom su nam otvorena
MIMOH OD ELIZEJ S KIM POLJ A NA MA U PA RIZU P rired ila: Ves na P IN T ARIΔ R euters T. B randt H rvatski pripadnici misije U N D OF na mimohodu OS R epublike Francuske P et pripadnika Oruæanih snaga R H iz sastava hrvatskog kontingenta u mirovnoj misiji UN-a na Golanskoj visoravni (UN- DOF ), u sastavu eπelona Organizacije UN-a sudjelovalo je 1 4. srpnja u P arizu (C hamps E ly sees) na tradicionalnom mimohodu Oruæanih snaga R epublike F rancuske u povodu obiljeæavanja francuskog Dana dræavnosti. Inicijativu za sudjelovanjem eπelona Organizacije UN-a na sveëanom mimohodu dao je predsjednik R epublike F rancuske Nicolas Sarkozy, uz podrπku UN-a kao i uz suglasnost dræava davateljica snaga u pojedinoj mirovnoj misiji. Naime svake godine francuski Dan dræavnosti koji obnavlja uspomenu na zauzimanje Bastille 1 7 8 9. povod je odræavanju vojnog mimohoda na E lizejskim poljanama u P a- rizu. V eê nekoliko godina ova prestiæna manifestacija ujedno pruæa priliku da se ukaæe Ëast nekoj dræavi ili odreappleenoj meappleunarodnoj politiëkoj organizaciji kroz sudjelovanje njezinih predstavnika u mimohodu. Na taj naëin je E uropska unija proπle godine bila istaknuta sudjelovanjem Ëlanova oruæanih snaga 2 7 dræava Ëlanica u mimohodu. Ove godine P redsjednik R epublike F rancuske odluëio je odati priznanje UN-u, E uropskoj uniji i Uniji za Mediteran i to posebice bojni UN-a koja je otvorila mimohod na E lizejskim poljanama. T a bojna je bila sastavljena od 1 4 5 predstavnika 2 6 razliëitih nacija koje trenutaëno sluæe kao pripadnici plavih kaciga u misijama UNF IL, UNDOF i INF I- C Y P. T ako su se meappleu njima naπla i petorica pripadnika OSR H koji trenutaëno sudjeluju u misiji UNDOF na Golanskoj visoravni i ujedno su to prvi hrvatski vojnici pozvani na ovu prestiænu manifestaciju. Sudjelovanje pripadnika Oruæanih snaga R H iz sastava UNDOF -a, uz pripadnike oruæanih snaga joπ 2 5 zemalja koji imaju svoje vojnike u mirovnim misijama UN-a, na sveëanom mimohodu u P arizu veliko je priznanje doprinosa R H ukupnim meappleunarodnim mirovnim naporima. 2
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISA K trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISA K trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISA K trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA ) Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u U Brux ellesu je 9. srpnja odræana sveëanost potpisivanja Protokola o pristupanju Hrvatske i A lbanije NA TO savezu, Ëime je ovim dvjema zemljama otvoren put za punopravno Ëlanstvo u Savezu. Na sveëanosti su sudjelovali hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija G ordan JandrokoviÊ i ministar vanjskih poslova A lbanije L ulzim Basha... Razvoj snajperskih djelovanja S t r a n a 7 Od samog poëetka ratovanja ( bolje reëeno, od poëetka uporabe luka i strijele u ratne svrhe), pojedini zapovjednici su tijekom borbenih aktivnosti imali potrebu osobno izdavati zadaêe najboljim strijelcima za gaappleanje naroëito vaænih ciljeva - protivniëkih Ëasnika, stjegonoπa, tekliêa, trubaëa urapplea AdleπiË, potpredsjednica Vlade RH za unutarnju politiku Danas je Republika Hrvatska i u svijetu prepoznatljiva po svojoj modernoj i vrhunski ustrojenoj oruæanoj sili. Zbog te Ëinjenice postali smo poæeljan partner i najjaëem svjetskom vojnom savezu kao πto je NA TO... S t r a n a 4 Rad Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata U "knjizi 3" predstavljeni su dokumenti vojne provenijencije iz arhivskog gradiva tzv. RSK, a odnose se na djelovanje bivπe JNA i srpskih paravojnih postrojbi u RH, a u "knjizi 4" dokumenti se odnose na rad paradræavnih i politiëkih ustanova RSK S t r a n a 12 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio T omislav BR ANDT S t r a n a 2 2 3
RA ZG OVOR urapple a A dleπië, potpredsjednica Vlade R H za unutarnju politiku V rata N A T O -a π irom s u nam otvorena D anas je R e pu b lik a H rv at sk a i u sv ije t u pre po z nat ljiv a po sv o jo j m o d e rno j i v r- h u nsk i u st ro je no j o ru æ ano j sili. Z b o g t e Ë inje nic e po st ali sm o po æ e ljan part ne r i najjaë e m sv je t sk o m v o jno m sav e z u k ao π t o je N A T O. N jih o v i st ru Ë njac i v iso k o c i- je ne h rv at sk a v o jna d o st ig nu Ê a i z b o g t o - g a su nam v rat a o v e o rg aniz ac ije π iro m o t v o re na Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN, fot oarh iv a Vlad e RH N akon nedavna posjeta pripadnicima OSR H u misiji ISAF u Afganistanu razgovarali smo s potpredsjednicom V lade R H urappleom AdleπiË o njezinim dojmovima tijekom boravka s hrvatskim vojnicima, Ëlanstvu u NA- T O-u kao i aktualnim dogaappleajima u Oruæanim snagama. Kao potpredsjednica Vlade za unutarnju politiku, πto biste istaknuli kao prioritete aktualne vlasti na tom podruëju? V lada R H jasno je istaknula prioritete svoje politike i ubrzano se na njima radi. Kada govorimo o mom resoru, unutarnjoj politici - istaknula bih svakako reformu dræavne uprave i reformu pravosuapplea. T o su resori koji izravno utje- Ëu na æivot graappleana i ekonomiju jedne zemlje, njihovo funkcioniranje i kvaliteta nuæni su preduvjeti za gospodarski rast i standard graappleana. V lada je u oæujku usvojila Strategiju reforme dræavne uprave za razdoblje 2 0 0 8.-2 0 1 1. godinu, prije tjedan dana smo imali predstavljanje rezultata Informatizacije osobnih stanja graappleana. T im smo projektom graappleanima uπtedjeli mnogo vremena i novca - samo za upis djece u osnovne i srednje πkole roditelji su uπtedjeli 2,5 milijuna kuna jer je πkolama omoguêeno da uappleu u bazu domovnica i rodnih listova i provjere njihovo postojanje za kandidate za upis. Do ove godine roditelji i djeca morali su stajati u redovima kako bi ih pribavili i dostavili πkoli na uvid. Umreæili smo i matiëne urede pa sada moæete rodni list dobiti u bilo kojem matiënom uredu, neovisno o mjestu roappleenja - do umreæavanja svatko od nas je bio primoran putovati u mjesto roappleenja ili pismenim putem traæiti dostavu rodnog lista. P ravosuapplee takoappleer priprema brojne Z akone i stvara preduvjete za kvalitetniji i uëinkovitiji rad sudova. Novim Z akonom o sudovima dodatno je potpomognuta racionalizacije sudaëke mreæe, definirana je mjerodavnost sudova, ali i obveze sudaca kao i stegovni postupci za nepoπtivanje tih obveza. U okviru vanjsko-politiëkih ciljeva ove V lade vaæan je zadatak i modernizacija i preustroj Oruæanih snaga - proces s kojim smo daleko odmaknuli, a dokaz je i pozivnica za Ëlanstvo u NAT O-u. Ulazak u NATO jedan je od prioriteta vanjske politike RH. Kako oëekujete da Êe se realizacija tog cilja odraziti na unutarnjo-politiëku situaciju u zemlji? Konkretno, πto Hrvatska time dobiva, kako na planu nacionalne sigurnosti tako i u gospodarstvu te opêenito?» lanstvom u NAT O savezu R epublika H rvatska ostvarit Êe jedan od dva temeljna strateπka nacionalna interesa. Drugi je naravno, Ëlanstvo u E uropskoj uniji. P unopravno Ëlanstvo u NAT O-u nesumnjivo Êe nam donijeti viπestruke koristi. Naime, povijesna je Ëinjenica da je NAT O savez omoguêio nakon stoljeêa sukoba viπe od pola stoljeêa mira, ali i blagostanja u zemljama Saveza. Mi æivimo na prostoru koji je tijekom povijesti viπe od svih drugih bio izloæen ratovima i razaranjima. Nedavno smo i sami bili ærtvom bezobzirne, zloëinaëke agresije.» lanstvo u NA- T O-u najëvrπêe je jamstvo da nikada viπe neêemo biti prepuπteni na milost i nemilost agresoru. Uvjerena sam da neêe biti mira i politiëke stabilnosti u naπoj regiji dok sve zemlje ne postanu dijelom euroatlantskih integracija.» lanstvo u NAT O-u je potvrda zrelosti hrvatske demokracije, jer NAT O nije samo vojni savez. T o je asocijacija zemalja koje dijele zajedniëke vrijednosti poput slobode, mira, demokracije, vladavine prava, slobodnog træiπnog gospodarstva i sl. H rvatska u tom miljeu ima mnogo viπe πansi za razvoj i prosperitet. Gospodarski uëinci Ëlanstva u 4
RA ZG OVOR Savezu izuzetno su snaæni.» lanstvo u NAT O savezu prije svega znaëi sigurnost inozemnog kapitala koji ulagaëi investiraju u zemlju Ëlanicu. UËinak tzv. sigurnosnog kiπobrana kao πto je NA- T O u svim novim Ëlanicama doveo je do porasta izvoza i jaëanja gospodarstva te jeftinijih kredita na meappleunarodnom træiπtu kapitala, πto u konaënici rezultira poveêanjem standarda graappleana. Kada H rvatska ulaæe novac u modernizaciju naoruæanja kupnjom novih tehnologija, dræava s inozemnim tvrtkama ugovara tzv. offset, kojim se proizvoappleaë obvezuje da Êe dijelove tog naoruæanja proizvoditi u H rvatskoj, kao πto je to bio sluëaj s kupnjom finskih borbenih vozila P a- tria. T akvi projekti dovode do otvaranja novih radnih mjesta ali i, πto je veoma vaæno, do transfera tehnologije. Uz to, industrija obrazuje mlade struënjake i nudi stipendije znanstvenicima a sve to dovodi do zamaha nacionalnih gospodarstava. NAT O je nesumnjivo dobar izbor hrvatske dræavne politike. Nedavno ste posjetili hrvatske vojnike u misiji ISAF u Afganistanu. Tom prigodom susreli ste se i s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaiem. Kakvi su dojmovi i iskustva iz tog posjeta? Jako sam sretna da sam bila u prilici uime hrvatske V lade posjetiti hrvatske vojnike u Afganistanu, a dojmovi s tog putovanja su toliko snaæni da ih i danas u predahu dnevnih obveza joπ uvijek pomalo slaæem. P rije svega drago mi je da sam upoznala æene i mladiêe nevjerojatne hrabrosti, profesionalizma i humanosti kakvi su pripadnici H rvatske vojske koji sluæe u misiji u Afganistanu. H rvatska se njima s pravom mora ponositi. T o priznanje sam Ëula i od predsjednika Karzaia te duænosnika afganistanske V lade, kao i od zapadnoeuropskih generala koji zapovijedaju misijom ISAF. Svi su oni istaknuli da hrvatski vojnici spadaju u red najosposobljenijih vojnika koji su na raspolaganju meappleunarodnoj zajednici. Ono πto me kao æenu posebno veseli jest Ëinjenica da, uz visoki profesionalizam, uz naπe vojnike ide i image visokog stupnja humanosti koji ih krasi. ObiËni ljudi s praπnjavih afganistanskih cesta prepoznaju po hrvatskoj trobojnici vojnike - dobre ljude, kako to Afganistanci vole reêi. T eπko je ostati ravnoduπan i na scene sveprisutnog siromaπtva i razorenosti Afganistana. T oj zemlji treba mir, nakon stoljeêa krvavih ratova. Naπi su vojnici u toj humanoj misiji, svakodnevno riskirajuêi svoje æivote, i ne samo da vjeruju u bolju buduênost te zemlje i tog divnog naroda, nego oni svojim nesebiënim djelima grade bolji æivot te ulaæu i sebe u afganistansku bolju buduênost. P o povratku iz Afganistana razgovarala sam s P redsjednikom R epublike, premijerom i ministrom obrane i osjetila zadovoljstvo njihovom osobitom brigom za sigurnost naπih vojnika izvan domovine i spremnoπêu da se iznalaze dodatna sredstva kako bi im se omoguêilo da uz najsuvremeniju vojnu opremu i naoruæanje πto kvalitetnije i sigurnije obnaπaju svoje teπke i odgovorne vojniëke zadaêe. U skladu s tim hrvatskim vanjsko-politiëkim ciljem naπe Oruæane snage proπle su razne promjene i prilagodbe. Slaæete li se s ocjenom da je OSRH spreman za NATO? P roces preustroja Oruæanih snaga zapoëeo je neposredno nakon zavrπetka operacije Oluja - 9 5, te oslobaappleanja okupiranih dijelova hrvatskog teritorija. Z avrπetkom ratnih operacija, H rvatska vojska zapoëela je tranziciju iz ratne, dobrovoljaëke vojske u modernu, profesionalnu oruæanu silu, koja je na dragocjenim iskustvima iz Domovinskog rata poëela izgraappleivati Oruæane snage koje se mogu svrstati uz bok vojski zapadnoeuropskih zemalja. T aj proces je bio dug i ponekad bolan, ali sa zadovoljstvom mogu konstatirati da smo jedan golem posao konaëno priveli kraju, na zadovoljstvo sviju, prije svega onih koji su u ratu domovini dali sve. Dræava je zbrinula svoje zasluæne ratnike, oni koji viπe nisu mogli biti u Oruæanim snagama otiπli su u mirovinu, a dio njih je svoje uspjeπne vojniëke i ËasniËke karijere nastavio podjednako uspjeπno u drugim sferama druπtva, prije svega u gospodarstvu. Danas je R epublika H r- vatska i u svijetu prepoznatljiva po svojoj modernoj i vrhunski ustrojenoj oruæanoj sili. Z bog te Ëinjenice postali smo poæeljan partner i najjaëem svjetskom vojnom savezu kao πto je NAT O. Njihovi struënjaci visoko cijene hrvatska vojna dostignuêa i zbog toga su nam vrata ove organizacije πirom otvorena. P rije dva dana H r- vatska je u Brux ellesu potpisala P rotokol o pristupanju NAT O savezu, a zatim slijedi proces ratifikacije u svim zemljama Ëlanicama, πto bi trebalo biti okonëano za najviπe godinu dana. R ealno je oëekivati da Êe R epublika H rvatska veê na iduêem samitu u proljeêu 2 0 0 9. u Strasbourgu sudjelovati kao punopravna Ëlanica. Nadam se da Êemo se i u tom povijesnom trenutku sjetiti svih onih koji su stvarali samostalnu H r- vatsku i neumorno radili na njezinoj meappleunarodnoj afirmaciji, a osobito branitelja i obitelji Ëiji su najmiliji dali svoje æivote za slobodu svog naroda. Njima trebamo posvetiti sva naπa nacionalna postignuêa, a Ëlanstvo u NAT O-u to svakako jest. U medijima je posebno bio popraêen vaπ posjet æenama u OSRH-u i MORH-u, te napose najava da Êe za vaπeg mandata Hrvatska dobiti i prvu generalicu. Koja je svrha tog vaπeg angaæmana i πto od toga oëekujete? P rije svega æeljela sam izraziti svoje poπtovanje i zahvalnost æenama koje su odabrale tako teæak i zahtjevan poziv kao πto je vojni. P odsjetila bih vas da su mnoge æene vojnikinje ugradile svoje æivote u temelje neovisne H rvatske, da su mnoge u H rvatskoj vojsci ostvarile iznimne rezultate, ali unatoë tomu, teπko se oteti dojmu da mnogi u druπtvu, pa i Oruæanim snagama, vojsku dræe ekskluzivno ili dominantno muπkom organizacijom ili profesijom. T o jednostavno ne stoji i taj stereotip moramo brzo izmijeniti. Nemam nikakvih dvojbi da je poloæaj æena i njihova ravnopravnost u vojsci 5
Isticanje uloge æene u obrambenom sustavu kod dijela pripadnika OSRH pa i javnosti uopêe izazvalo je odreappleeno negodovanje. Ne mislite li da bi se takav pristup mogao negativno reflektirati upravo prema tim æenama? Ne razumijem uopêe kod koga i kako bi se takav angaæman koji ide za ravnopravnoπêu æena, ili ako hoêete, za ravnopravnoπêu ljudi mogao negativno odraziti. R avnopravnost je jedno od temeljnih ljudskih prava, zar ne? Ako u Oruæanim snagama imate 2 7 generala i svi su muπkarci, zar bi netko mogao zakljuëiti da su muπkarci diskriminirani ili ne daj Boæe u neravnopravnom poloæaju naspram æena? Naravno da ne. A moæe li iz te Ëinjenice netko zakljuëiti da su æene diskriminirane ili bar zakinute? Sigurno da moæe. T ko bi mogao danas tvrditi da je taj porazan broj omjer stvarnih znanja i sposobnosti muπkaraca nad æenama. Ako to netko misli, neka to javno kaæe i brani svoj stav. Ja dræim da je to neutemeljeno i neodræivo te smatram svojom duænoπêu upozoriti javnost na tu Ëinjenicu i spremna sam polemizirati sa svima koji danas u 2 1. stoljeêu misle da su muπkarci dominantni æenama ili da je vojska rezervirana samo za muπkarce. Æ ene su spremne i sposobne preuzeti najviπe duænosti u vojsci i nadam se da neêe prote- Êi mnogo vremena da me primi zapovjednica H rvatskog ratnog zrakoplovstva ili pak zapovjednica Obavjeπtajne sluæbe. Svaka duænost mora pod jednakim uvjetima biti dostupna æenama i muπkarcima. Ja sam za svoj angaæman primila mnogo pohvala od muπkaraca, koji bezrezervno vjeruju u jednake moguênosti i ravnopravnost æena i muπkaraca u vojsci. svakim danom sve bolja. T o se ogleda u mnogim pokazateljima, osobito u broju zapovjednih duænosti koje su povjerene æenama. No, moæe li bolje i bræe? Ja svakako mislim da moæe i mora. T eπko je uvjerljivo objasniti zaπto danas u naπim Oruæanim snagama nema æene generala ili je svega dvije brigadirke, odnosno nekoliko pukovnica od ukupno nekoliko stotina visokih Ëasnika. Z ar itko moæe povjerovati da je to stvarni rezultat znanja, sposobnosti i motivacije izmeappleu muπkaraca i æena. Ili, zaπto na primjer, nema æene u vrhu MOR H -a ili Glavnog stoæera? P rije svega mislim da je to rezultat odreappleenih predrasuda i nepovjerenja koje vlada u dijelu muπke populacije kada je u pitanju sposobnost æena da ravnopravno podnose teπke psihofiziëke napore koje zahtijeva sluæba u modernim Oruæanim snagama. Æ ene su se dokazale u naπoj vojsci i vojna organizacija im je duæna osigurati sva prava i privilegije koja su predviappleena vojnim zakonima i pravilnicima. U tom kontekstu veseli me i bezrezervna potpora koju sam dobila od P redsjednika, premijera, ministra obrane i naëelnika Glavnog stoæera. Najavili ste i preustroj dræavne uprave. U kom pogledu se mogu oëekivati najveêe promjene u realizaciji tog plana te πto se konkretno odnosi na obrambeni sustav? NajveÊe promjene na ovom podruëju su veê uëinjene. V ojska se reorganizirala u skladu sa standardima NAT O-a. Dokaz tome je i potpisan P rotokol o pristupanju NAT O savezu i oëekujemo iduêe godine postati punopravna Ëlanica NAT O-a. Imamo dræavnu administraciju koja zadovoljava standarde E U-a i sposobna je pripremiti R H za ulazak u E uropsku uniju. Jedan od projekata reforme dræavne uprave jest i cjeloæivotno obrazovanje i edukacija dræavnih sluæbenika, pa tako i onih zaposlenih u MOR H -u. Pitanje koje uvijek sve najviπe zanima, pa tako i djelatnike MORH-a jest moæemo li i kada oëekivati znatnije poveêanje plaêa? Uvijek naglaπavamo da je upravljanje dræavnom riznicom pod palicom ove V lade, u funkciji razvoja zemlje i oëuvanja socijalne komponente druπtva. Dræava mora voditi takvu politiku koja Êe podjednako πtititi sve kategorije graappleanstva i pridonositi njihovom materijalnom blagostanju. Da bismo imali viπe, moramo viπe raditi i zaraappleivati. Ne smijemo zaboraviti da æivimo u vremenima recesije gospodarstva u cijelom svijetu, te da nismo izoliran otok kojeg se ti procesi ne dotiëu. Ja osobno vjerujem u vitalnost naπeg gospodarstva koje je sposobno prebroditi nastalu krizu, ali svi moramo podnijeti teret svjetske gospodarske krize. UnatoË svemu, V lada je nedavno poveêala plaêe u Oruæanim snagama, jer visoko cijenimo sloæenost zadaêe koju obnaπate. Stabilizacijom gospodarske situacije i poveêanjem BDP -a stvorit Êe se pretpostavke i za veêim poveêanjem plaêa, a tada ni vojska sigurno neêe biti zaboravljena. I za kraj, πto biste poruëili naπim Ëitateljima, pripadnicima OSRH i djelatnicima MORH-a? Kao potpredsjednica V lade zaduæena za unutarnju politiku æeljela bi zahvaliti svim pripadnicima i pripadnicama Oruæanih snaga koji nesebiëno sluæe opêem dobru i sigurnosti svih hrvatskih graappleana. V aπi rezultati su upravo fascinantni i oni obvezuju sve u hrvatskom politiëkom æivotu, da vam u skladu s moguênostima stvaramo uvjete za daljnji profesionalni razvitak, modernizaciju Oruæanih snaga i poboljπanju vaπeg materijalnog poloæaja u druπtvu. Ne smijemo nikada zaboraviti da nastavljamo djelo najboljih hrvatskih sinova i æena koji su poloæili æivote za domovinu. Iz njihove uzviπene ærtve, svima nama proizlazi obveza da stvaramo uvjete da H rvatske bude zemlje blagostanja, druπtvene pravde i sreêe svih njezinih graappleana. Z a takvu H rvatsku, oni su poloæili svoje æivote. Na nama je velika odgovornost da njihov san pretoëimo u stvarnost. Ja u taj uzviπeni cilj, kao i mnogi u ovoj zemlji, vjerujem i njemu sam posvetila svoj osobni angaæman u druπtvenom æivotu. S vama mi se on, unatoë svim poteπkoêama, Ëini lakπim i izvedivim. H rvatski narod ima izuzetne potencijale i zajedniëkim naporima moæemo i moramo prebroditi sve poteπkoêe koje nam stoje na putu izgradnje druπtva znanja i blagostanja. Najteæe zadaêe u tom projektu bit Êe dodijeljene upravo vama. Ja nisam nikada dvojila i neêu dvojiti da ste upravo vi najëvrπêe jamstvo da Êemo na kraju zajedno uæivati plodove naπeg mukotrpnog rada. Na tom putu, dræim osobnom privilegijom biti s vama u istom stroju. 6
BRU X ELLES Potpisan Protokol o pristupanju H rvatske N ATO-u P rired ila Ves na P IN T ARIΔ, fot oarh iv a: N AT O UBrux ellesu je 9. srpnja odræana sveëanost potpisivanja P rotokola o pristupanju H rvatske i Albanije NA- T O savezu, Ëime je ovim dvjema zemljama otvoren put za punopravno Ëlanstvo u Savezu. Na sveëanosti su sudjelovali hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan JandrokoviÊ i ministar vanjskih poslova Albanije L ulzim Basha. U sastavu hrvatskog izaslanstva bili su i dræavni tajnik MOR H -a Mate R aboteg i na- Ëelnik Glavnog stoæera OSR H general zbora Josip L uciê. Nakon ceremonije, glavni tajnik NAT O-a Jaap de H oop Sheffer rekao je kako je ovo povijesno postignuêe za dvije zemlje i Savez u cjelini, dodajuêi da je taj uspjeh postignut na temelju kvalitetno provedenih reformi, koje su poduzete na dobrobit zemalja i njihovih graappleana. Ministar JandrokoviÊ je izrazio nadu da Êe se proces ratifikacije zavrπiti na vrijeme kako bi H rvatska mogla sudjelovati kao punopravna Ëlanica veê na sljedeêem samitu u proljeêe 2 0 0 9. godine u Strasbourgu i Kehlu. Naime, nakon potpisivanja P ristupnih protokola, parlamenti svih zemalja Ëlanica NAT O-a trebaju ih ratificirati, a nakon zavrπetka tog procesa Albanija i H rvatska trebaju ih ratificirati i u vlastitim parlamentima. R atificirani se dokumenti pohranjuju u State Departmentu u W ashingtonu, a obje zemlje postaju punopravne Ëlanice Saveza. U razdoblju do punopravnog Ëlanstva, NAT O Êe ukljuëiti obje zemlje u svoje aktivnosti i nastaviti pruæati potporu njihovim reformskim naporima. H rvatska je dosad uspjeπno provedenim reformama, kako Oruæanih snaga i obrambenog sustava, tako i cjelokupnog druπtva, ispunila sve uvjete za Ëlanstvo te time potvrdila zna- Ëajan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog podru- Ëja. P otpisivanjem P rotokola o pristupanju H rvatska je doπla nadomak ispunjenju jednog od svojih glavnih vanjskopolitiëkih prioriteta. Ulazak u NA TO Hrvatska je definirala kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitië kih prioriteta joπ sredinom proπlog desetljeæa i prvi korak u ispunjavanju toga cilja poduzet je 1996., kada je Hrvatska podnijela m olbu za ulazak u P artnerstvo za m ir (P zm ), program πto ga je NA TO pokrenuo 1994. za zem lje koje æele uæi u taj vojno-politië ki savez.» lanicom tog program a Hrvatska je sluæbeno postala 25. svibnja 2000. u Firenci, potpisivanjem Okvirnog dokum enta P artnerstva za m ir, πto je bio prvi korak u procesu pristupanja. U listopadu 2000., Hrvatska je predala NA TO-u odgovor na Upitnik o cjelokupnoj P zm interoperabilnosti, Ë im e je zapoë ela sudjelovati u P rocesu planiranja i raπë lam be (P A R P ). P A R P je jedan od najvaænijih m ehanizam a πto ih pruæa Ë lanstvo u P zm, a sudjelovanjem u njem u izravno se djeluje na reform u obram benog sustava prom jenom obuke i izobrazbe, oprem anja i nabave te upravljanjem resursim a. U sklopu P A R P -a Hrvatskoj su ponuapple eni P artnerski ciljevi koji su usm jereni na poboljπanje interoperabilnosti izm eapple u hrvatskih Oruæanih snaga i NA TO-a. Sredinom 2001., Hrvatskoj je ponuapple en m ehanizam Intenziviranog dijaloga kao m eapple ukorak do ulaska u M A P. Hrvatska je pozvana da sudjeluje u A kcijskom planu za Ë lanstvo (M em bership A ction P lan-m A P ) 15. svibnja 2002., na sastanku m inistara vanjskih poslova Euroatlantskog vijeæa (EA P C ) u R eykjaviku. M A P je okvir u kojem Savez pruæa pom oæ, savjete i praktië nu potporu zem ljam a koje æele postati Ë lanicam a, kako bi se priprem ile za Ë lanstvo. Ulazak u M A P sm atra se zadnjom fazom pred dobivanje pozivnice za Ë lanstvo. S udjelovanje u M A P -u odvija se u jednogodiπnjim ciklusim a. A spirantica za Ë lanstvo izraapple uje svoj G odiπnji nacionalni program (A NP ), u kojem u predstavlja koje æe reform e provesti i u kojem roku, na politië kom, vojnom i sigurnosnom planu. Od ulaska u M A P, Hrvatska je proπla πest godiπnjih ciklusa i od 2002. do 2008. svake je jeseni predavala NA TO-u svoj A NP, a svakog proljeæa NA TO je ocjenjivao napredak u ispunjavanju zacrtanih ciljeva. P osljednji, πesti ciklus okonë an je na sastanku S jevernoatlantskog vijeæa i R H u B ruxellesu 16. sijeë nja 2008., usvajanjem Izvjeπæa o napretku R H, koje se odnosi na G odiπnji nacionalni program za razdoblje 2007/2008. Hrvatska je u sklopu priprem a za Ë lanstvo donijela D ugoroë ni plan razvoja Oruæanih snaga od 2006. do 2015. godine, koji predviapple a viπe projekata usko vezanih za buduæe Ë lanstvo u S avezu. Najvaæniji dogaapple aj u pristupnom procesu bio je sam it NA TO-a u B ukureπtu ove godine, kada je Hrvatska dobila sluæbenu pozivnicu za Ë lanstvo u NA TO-u. Nakon toga uslijedili su pristupni pregovori, odræani u dva kruga, koji su zavrπeni 7. svibnja. Zavrπetkom pristupnih pregovora, Hrvatska je uputila NA TO-u pism o nam jere zajedno s utvrapple enim vrem enskim rasporedom za dovrπetak potrebnih reform i, πto je bio zadnji korak pred potpisivanje P rotokola o pristupanju. 7
MORH Primopredaja vojarne "Zvijerci" gradu Bjelovaru Dio objekata kojima se H rvatska vojska koristila ili se njima joπ uvijek koristi u skladu s DugoroËnim planom razvoja proglaπen je neperspektivnim. MoguÊnosti prenamjene tih prostora su razliëite, a jedna od njih je da se predaju jedinicama lokalne samouprave. Jedan od neperspektivnih objekata je i vojarna "Z vijerci", koja je po odluci V lade predana gradu Bjelovaru. SimboliËnim spuπtanjem zastave vojarna je prestala snimio M. T AB A» E K postojati, a na tom Êe se prostoru graditi stanovi iz programa poticane stanogradnje. SveËana primopredaja obavljena je 9. srpnja. Na njoj su bili potpredsjednica V lade R epublike H rvatske urapplea AdleπiË i izaslanik naëelnika GSOSR H -a brigadni general V lado BagariÊ. Z apisnik o primopredaji potpisali su V elimir AniÊ, naëelnik Odjela za nekretnine Uprave za materijalne resurse MOR H -a, i bjelovarski gradonaëelnik Antun Koruπec. P rema rijeëima potpredsjednice V lade, sve aktivnosti vezane uz prenamjenu tog prostora i njegova ponovnog stavljanja u sluæbu graappleana provedene su u vrlo kratkom roku. T o je drugi vojni objekt koji je u godinu dana predan gradu Bjelovaru, napomenula je potpredsjednica V lade AdleπiË. GradonaËelnik Bjelovara Koruπec istaknuo je kako je sve πto je grad dobio od MOR H -a stavljeno u funkciju. Napomenuo je da Êe se u interesu grada Bjelovara i njegovih stanovnika odmah zapoëeti s pripremanjem tog prostora za novu izgradnju. T o dokazuje da se ono πto se æeli i hoêe moæe vrlo brzo i kvalitetno napraviti, rekao je Koruπec. Neosporno je da je i ovaj primjer joπ jedna u nizu potvrda dobre civilno vojne-suradnje te da vojska i ovakvim gospodarenjem neperspektivnim objektima radi na dobrobit svih graappleana R epublike H rvatske. L. P ARLOV U ruëeno odlikovanje pukovniku K affki Ministar obrane Branko V ukeliê, uime predsjednika R H Stjepana MesiÊa, uruëio je 9. srpnja u MOR H -u odlikovanje R eda hrvatskog trolista za osobite zasluge u razvoju odnosa izmeappleu R epublike H rvatske i SAD-a voditelju ameriëkog Ureda za obrambenu suradnju, pukovniku Michaelu Kaffki. Na sveëanom uruëenju odlikovanja bili su, uz ostale zamjenik naëelnika GS-a za operacije komodor Z denko SimiËiÊ, zapovjednik H KoV -a general pukovnik Mladen Kruljac, veleposlanik SAD-a u R H NJ.E. R obert A. Bradtke, vojni izaslanik za mornaricu kapetan fregate F rederick Mosenfelder te djelatnici ameriëkog Ureda za obrambenu suradnju. Ministar V ukeliê tom prigodom je istaknuo snimio T. B R ANDT kako je pukovnik Kaffka tijekom mandata voditelja Ureda za obrambenu suradnju V eleposlanstva SAD-a u R H osobito pridonio razvoju bilateralne obrambene i vojne suradnje, koji je ponajprije bio usmjeren na πto bræu i kvalitetniju transformaciju OS- R H -a. Ministar je posebno naglasio doprinos pukovnika Kaffke u πkolovanju hrvatskih Ëasnika i doëasnika te organizaciji brojnih zajedniëkih seminara i vjeæbi, njegov doprinos opremanju OS-a novim obuënim sredstvima i opremom kao i potporu organizaciji i provedbi transporta hrvatskog kontingenta i pripadajuêe opreme i naoruæanja u misiju ISAF. Ovo je ujedno bio oproπtajni posjet pukovnika Kaffke, koji nakon tri godine odlazi s ove duænosti. On je u svom govoru istaknuo da Êe ovo odlikovanje s ponosom nositi te da je odluka da doapplee u H rvatsku i prihvati ovu duænost bila najbolja moguêa. Z ahvalio je pripadnicima MOR H -a i OSR H -a s kojima je suraappleivao, rekavπi kako su sve to bili iznimni ljudi, vrlo profesionalni i veliki domoljubi, a zahvalio je i svom timu s kojim je radio. V.P. 8
MORH U M inistarstvu m ora, prom eta i infrastrukture odræana konferencija za m edije o uzrocim a pada vojnog helikoptera u Vukovaru R ad upravljaëkim komandama onemoguêila spuævasta obloga D o ne sre Ê e h e lik o pt e ra d o π lo je z b o g spu æ v i k o je su k ao iz o lac ijsk i m at e rijal o t e æ ale po m ic anje k o m and i c ik lië k o g u prav ljanja π t o je analiz am a i d o k az ano, re z u lt at je ist rag e P o v je re nst v a Ves na P IN T ARIΔ, s nimio Dav or K IRIN P ovjerenstvo za istraæivanje nesreêe vojnog helikoptera Mi-8, koji se prije neπto viπe od godinu dana sruπio u vukovarskoj vojarni odmah nakon polijetanja, pri Ëemu su tri osobe smrtno stradale a sedam ih je ozlijeappleeno, odræalo je 1 6. srpnja u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture konferenciju za medije na kojoj su izvijestili o rezultatima provedene istrage. Na konferenciji su uz ministra obrane Branka V ukeliêa i dræavnog tajnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Draæena Bregleca govorili i pukovnik Z dravko Æ unac, Ëelnik P ovjerenstva te njegov zamjenik i glavni istraæitelj za zrakoplovne nesreêe Dinko V odanoviê. Z akljuëak istrage P ovjerenstva koje je unatrag godinu dana obradilo viπe od 2 0 tisuêa razne pilotske i tehniëke dokumentacije, pregledalo viπe od 1 5 0 0 fotografija, a izradilo je i 3 D simulaciju leta i pada helikoptera, a koji je iznio pukovnik Æ unac, jest da je "do nesreêe helikoptera doπlo zbog spuævi koje su kao izolacijski materijal oteæale pomicanje komandi cikliëkog upravljanja, πto je analizama i dokazano. Naime u podruëju komandi upravljanja na unutarnjoj strani zaπtitnog panela u kabinskom prostoru kao i na podu helikoptera nakon nesreêe pronaappleene su spuæve koje postavljene na komande stvaraju otpor i oteæavaju njihovo gibanje, a u nekim sluëajevima mogu ih i blokirati. One su postavljene unatoë tome πto proizvoappleaë u uputama izriëito zabranjuje postavljanje bilo kakvog materijala u podruëje komandi te naputku projektanta da se u zoni komandi ne stavlja spuæva. Dokaz u prilog tome su pronaappleene spuæve s otiskom koje su oteæale rad komandama helikoptera. P ovjerenstvo je u istragu uzroka nesreêe krenulo vrlo temeljito, napravljena je rekonstrukcija leta helikoptera u vrlo sliënim uvjetima i na mjestu na kojem se dogodila, napravljene su kompletne analize rada komandi repnog upravljanja kao i svih ostalih komandi, izraappleen je kompletan hidrosustav motora i pomno ispitan i analiziran, kao i elektrosustav koji ima na tisuêe elektroniëkih sklopova i kilometre æica, svaka sekunda leta i komunikacije pilota skinuta je s ureappleaja SAR P koji biljeæi sve parametre leta i detaljno je analizirana. P ovjerenstvo je radilo u Z T Z -u i bilo je na svim fazama ispitivanja. Svi tako prikupljeni podaci iskoriπteni su za izradu 3 D simulacije na kojoj se vidi kako je helikopter, nakon πto je uzletio na visini od oko 3 0 metara krenuo u lijevi zaokret i tada dolazi do problema s komandama i jaëeg zaokretanja helikoptera koji potom gubi visinu i repnim dijelom udara u hangar te pada.» lan P ovjerenstva T omislav P reseëan pokazao je i na fotografijama sporne spuæve koje su postavljene tijekom preureappleenja helikoptera na mjesta gdje se nisu smjele nalaziti a na kojima se moæe vidjeti kako su u dodiru s komandama. One su se vjerojatno zbog vlage, trenja, vibracija i topline odljepljivale i naslonjene uz komande onemoguêavale njihovo rukovanje. InaËe ovo P ovjerenstvo je vodilo samo tehniëku istragu kako bi utvrdilo uzroke pada helikoptera, a pojedinaënu odgovornost utvrdit Êe daljnja istraga koju Êe nastaviti druga odgovorna tijela dræavne uprave a bit Êe paralelno nastavljena i u MOR H -u. Ministar V ukeliê je podsjetio kako je ovaj helikopter preureappleivan u V IP verziju u Z T Z -u 1 9 9 7., a 2 0 0 5. na njemu je raappleen remont te je prema njegovim rijeëima odgovornost za uzroke nesreêe posljedica pogreπke rada Z T Z -a, no tek bi daljnja istraga trebala dovesti do podataka kada i kako su ugraappleene sporne spuæve, kao i do konkretnih imena odgovornih u ovom sluëaju. R ezultati istrage, naglasio je ministar V ukeliê, neêe niπta promijeniti u odnosu prema obiteljima stradalih u nesreêi i oni Êe kao i dosad imati svu potrebnu skrb MOR H -a te je kazao kako je cilj ove istrage, izmeappleu ostaloga, spreëavanje sliënih nesretnih dogaappleaja ubuduêe. 9
KONFERENC IJ A Hrvatsko izaslanstvo SJ na godiπnjoj B ILC konferenciji u A teni U vaæavanje hrvatskih iskustava Iak o je h rv at sk o iz aslanst v o im alo st at u s pro m at raë a u rad u o v e k o nfe re nc ije i U prav no g t ije la, H rv at sk a je po sv e m u b ila t re t irana k ao v e Ê pu no prav na Ë lanic a N A T O -a, u z u v aæ av anje m iπ lje nja i po nu apple e nih isk u st av a u iz o b raz b i st ranih je z ik a Irena B RZIC A i emal K ADRIΔ UAteni je od 2 3. do 2 6. lipnja odræana godiπnja BIL C konferencija, na kojoj je izmeappleu 1 0 7 sudionika iz 2 9 zemalja prvi put i H rvatska imala svoje izaslanstvo. T ema ovogodiπnje konferencije bila je General P roficiency and Specialized Needs: P hilosophical Implications V ersus T raining (OpÊi jezik i potreba za specijalistiëkim jezikom: filozofska razmatranja u odnosu jeziëne obuke i obrazovanja). H rvatsko izaslanstvo Ëinili su ravnatelj SJ "Katarina Z rinska", prof. emal KadriÊ, i naëelnica Odjela Z agreb, prof. Irena Brzica. Glavne teme konferencije bile su izobrazba engleskog jezika za postizanje operativne spremnosti (E L T for operational readiness) pojedinaca i postrojbi radi interoperabilnosti i djelovanja u meappleunarodnom okruæenju (s posebnim naglaskom na ISAF ); specijalistiëki teëajevi engleskog i teëajevi opêeg jezika razliëitih inaëica arapskog jezika sa svrhom stvaranja vojnika-jeziëara (soldier-linguists) za potrebe prevoappleenja s engleskog na paπtu/dari/farsi i obrnuto; usvajanje treêe poboljπane inaëice ST ANAG 6 0 0 1 deskriptora za engleski jezik, uz uvoappleenje plus razina te uvoappleenje BAT (benchmark advisory test) - viπestupanjskog (1. - 3.) ST A- NAG testa engleskog jezika, koji su izradile Ëlanice BIL C -a sa svrhom baædarenja i ujednaëavanja postojeêih nacionalnih ST ANAG testova engleskog jezika. Osim sudjelovanja na konferenciji, hrvatsko je izaslanstvo (ravnatelj SJ) bilo ukljuëena u svakodnevni rad Upravnog tijela BIL C -a (Steering C ommittee), uz moguênost sudjelovanja u raspravi, ali bez prava glasovanja. Aktivnosti od posebnog znaëenja na konferenciji bile su radionice, koje su se bavile razliëitom problematikom organiziranja i provedbe jeziëne obuke i testiranja stranih jezika za oruæane snage zemalja Ëlanica. to je B ILC? B ILC (B ureau for International Language C oordination) savjetodavno je tijelo NA TO-a za pitanja jezië ne izobrazbe i testiranja. To tijelo jednom godiπnje odræava konferenciju za zem lje Ë lanice NA TO-a i struë ni sem inar za zem lje Ë lanice NA TO/P zm, M editeranskog dijaloga i prom atraë e. Hrvatska sudjeluje na struë nim B ILC sem inarim a od 2005. godine. B ILC je osnovan 1966. godine M em orandum om M inistarstva obrane Ujedinjenog K raljevstva. G odine 1978. odnos B ILC -a i NA TO-a definiran je M em orandum om NA TO Training G roup (NTG ) Joint Services Sub G roup (JSSG ) sa svrhom razm jene iskustava i inform acija m eapple u Ë lanicam a o izobrazbi jezika i testiranju te utvrapple ivanju zajednië kih standarda i kriterija. P rof. Irena Brzica sudjelovala je u radu skupine zaduæene za problematiku prevoappleenja rezultata ST ANAG u C E F R (C ommon E uropean F ramew ork of R eference) rezultate, koje priznaju civilne institucije u E uropi. P redloæeno je da se organizira radna skupina unutar BIL C -a koja Êe detaljno prouëiti C E F R deskriptore i dati njihova tumaëenja u skladu sa ST ANAG-om. T aj element je bitan jer zbog smanjenja oruæanih snaga u mnogim zemljama i otvaranja moguênosti druge karijere dolazi do potrebe priznavanja vojnih certifikata (razina znanja jezika) u civilstvu. P rof. emal KadriÊ sudjelovao je u radu skupine zaduæene za usklaappleivanje NA- T O operativnih jeziënih teëajeva (s naglaskom na ISAF ), koji se organiziraju u jeziënim πkolama i institucijama oruæanih snaga zemalja Ëlanica NAT O-a i P zm. Z akljuëeno je da treba utvrditi kriterije i standarde za jeziënu pripremu pojedinca i postrojbe za zadaêu (operational readiness) s posebnim naglaskom na odreappleivanju nastavnog materijala (vojna terminologija) i otvaranju nacionalnih teëajeva te vrste drugim zemljama-partnericama i saveznicima. P rimjer za to je meappleunarodni T eëaj engleskog jezika za stoæerne Ëasnike (C R O-2 ), koji se u SJ "Katarina Z rinska" odræava u sklopu IP P /P W P aktivnosti od 2 0 0 2. godine. Osim radnog dijela konferencije, bilo je i vremena za otkrivanje ljepota i vrijednosti drevne grëke kulture i civilizacije te je za sudionike organizirano razgledanje Akropole i muzeja, s arheoloπkim, ali i vojnim sadræajima.iako je hrvatsko izaslanstvo imalo status promatraëa u radu ove konferencije i Upravnog tijela, H rvatska je po svemu bila tretirana kao veê punopravna Ëlanica NAT O-a, uz uvaæavanje miπljenja i ponuappleenih iskustava u izobrazbi stranih jezika. SljedeÊa BIL C konferencija odræat Êe se iduêe godine u R imu s glavnom temom "Kako premostiti jaz izmeappleu jeziënih zahtjeva i realnosti". (Bridging the gap: language req uirements vs language reality ) 10
KONFERENC IJ A U A teni odræana glavna planska konferencija za NA TO sim ulacijsku vjeæbu C M X 09 H rvatski predstavnici aktivni u svim segmentima C M X je N A T O sim u lac ijsk a v je æ b a u prav ljanja k riz am a, k o ja se pro v o d i z ad njih 15 g o d ina, a o d 2005. prv i pu t su u v je æ b u b ile u k lju Ë e ne i z e m lje part ne ri. H rv at sk a je d o sad na v je æ b i su d je lo v ala d v a pu t a, i t o 2005. i 2008. g o d ine. N A T O v je æ b a C M X nije t e re nsk a v je æ b a i ne u k lju Ë u je raz m je π t anje st v arnih v o jnih snag a na t e re nu ne g o se pro v o d i sam o u o b lik u sim u lac ije pre m a d e t aljno raz raapple e no m sc e nariju G lavna planska konferencija za NAT O simulacijsku vjeæbu o upravljanju krizama C MX 0 9 odræana je od 2 5. do 3 0. lipnja u Ateni u GrËkoj, a na njoj su sudjelovale sve zemlje Ëlanice NAT O-a osim L uksemburga i Islanda, te zemlje partneri - Albanija, Azerbajdæan, H rvatska, F inska, Gruzija, Irska, vedska, vicarska i Makedonija. C risis Management E x ercise - C MX je NAT O simulacijska vjeæba upravljanja krizama, koja se provodi zadnjih 1 5 godina, a od 2 0 0 5. prvi put su u vjeæbu bile ukljuëene i zemlje partneri. H rvatska je dosad na vjeæbi sudjelovala dva puta, i to 2 0 0 5. i 2 0 0 8. godine. NAT O vjeæba C MX nije terenska vjeæba i ne ukljuëuje razmjeπtanje stvarnih vojnih snaga na terenu nego se provodi samo u obliku simulacije prema detaljno razraappleenom scenariju. Svrha joj je provjera i uvjeæbavanje NAT O procedura upravljanja krizama na strateπko-politiëkoj razini te meappleusobna suradnja i koordinacija nacionalnih sustava i procedura. V jeæba se odvija na dvije razine - u sjediπtu NAT O-a u Brux ellesu, gdje nacionalni predstavnici sudjeluju u radu odgovarajuêih odbora i ostalih tijela NAT O-a, te u glavnim gradovima dræava sudionica vjeæbe, u kojima se provodi odvojeni ciklus politiëkih konzultacija izmeappleu odgovarajuêih resora dræavne uprave i unutar njih. H rvatsku je na konferenciji predstavljalo devet osoba, na Ëelu s Goranom Mateljakom iz Ministarstva vanjskih poslova. Na konferenciji su joπ sudjelovala dva predstavnika Ureda vijeêa za nacionalnu sigurnost, jedan predstavnik Sigurnosno-obavjeπtajne agencije i Dræavne uprave za zaπtitu i spaπavanje, te tri predstavnika MOR H -a. Glavni ciljevi glavne planske konferencije bili su: uskladiti okvir vjeæbe i dogovoriti geografske detalje gdje Êe se vjeæba odvijati, zapoëeti razvijati i usklaappleivati upute za vjeæbu (E x ercise Instruction - E X INST ) i upute za osoblje koje Êe upravljati vjeæbom (DIST AF F Instruction - DI- S nimio i napis ao Drago K E LE ME N INST ), zapoëeti razvijati strateπko planiranje (ukljuëujuêi i strukturu F ollow on F orce snaga), te oformiti po podruëjima radne grupe, tzv. sindikate, i zapoëeti planiranje vjeæbe. R ad na konferenciji bio je podijeljen u πest sindikata: za koordinaciju, za politiëko odluëivanje, za obavjeπtajne poslove, za zdruæene operacije i logistiku, za civilno-vojnu suradnju i za planiranje u sluëaju civilnih katastrofa, te sindikat za odnose s javnoπêu. Osim navedenih sindikata, po potrebi su se stvarale radne grupe za pojedina specijalizirana podruëja, npr. za NBK ratovanje i sl. Svaki je sindikat iz svojeg podruëja planirao dogaappleaje koji Êe se odvijati na vjeæbi, koji su se poslije na sindikatu za koordinaciju usklaappleivali i ugraappleivali u zajedniëku kombiniranu listu dogaappleaja (Joint L ead-in/c ombined E vent L ist). T akoappleer se razvijao scenarij vjeæbe koji je ovaj put naglasak stavio na utjecaj medija na politiëko odluëivanje u NAT O-u u sluëaju kriznih dogaappleaja. H rvatski predstavnici aktivno su sudjelovali u radu svih πest sindikata. Scenarij vjeæbe razraappleuje se vrlo detaljno, od geografske lokacije, preko strukture stanovniπtva, politiëkog sustava, do medijskog prostora i sl. Z a cijelu vjeæbu izraappleuje se tzv. Background scenarij i L ead-in scenarij, koji su uvod u situaciju u kojoj Êe se odvijati sama vjeæba. T akoappleer se razvijaju tzv. C ountry Books - dokumentacija u kojoj se detaljno opisuje zemlja gdje se dogaapplea krizna situacija te zemlje u okruæju. Isto tako razvijaju se prateêi policy dokumenti, koji daju smjernice za rad NAT O struktura tijekom same vjeæbe. Svi dogaappleaji i dokumenti koji su producirani na glavnoj planskoj konferenciji bit Êe predmet daljnje razrade i usklaappleivanja na sljedeêim dvjema konferencijama - E vent C oordination C onference (konferencija na kojoj se usklaappleuju dogaappleaji iz raznih podruëja, koji Êe se proigrati na vjeæbi) i F inal P lanning C onference (zavrπna planska konferencija). 11
PRED S T A VLJ A MO P rezentacija rada Hrvatskog m em orijalno-dokum entacijskog centra D om ovinskog rata D ok umentima d o is tine P re d st av ljanje Iz v je π Ê a o rad u C e nt ra u 2007. i 2008., na k o je m u sm o b ili u H rv at - sk o m d ræ av no m arh iv u 2. srpnja, b ila je prilik a d a se jav no st u po z na i s d v a po - slje d nja iz d anja. N jih o v i naslo v i su prilië no d u g aë k i, no t o je v je ro jat no po slje d ic a o d re apple e nih z nanst v e no -pu b lic ist ië k ih st and ard a. N ajav lje n je (v e Ê je u t isk u ) i Z b o r- nik rad o v a "S pe c ijalna po lic ija M U P -a R H u o slo b o d ilaë k o j o pe rac iji 'O lu ja' 19 9 5. (prilo z i)". B it Ê e pre d st av lje n u o Ë i o b ilje æ av anja D ana po b je d e d o m o v insk e z ah v alno st i 5. k o lo v o z a S nimio i napis ao Domagoj VLAHOVIΔ P ri pisanju novinarskog Ëlanka, nije se uvijek pristojno posluæiti tuappleim citatom ili tuappleim mislima kao osnovnom tezom koju æelimo izreêi prebiruêi prstima po tipkovnici. No, kad govorimo o radu H rvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, moramo prenijeti ono πto je tijekom nosu na prethodnu godinu, a tako je i s koliëinom arhivske graapplee koja se u njega slijeva. T akav trud ne rezultira skupljanjem praπine na arhivi, nego izdavanjem konkretnih publikacija, a C entar po cijeloj H rvatskoj, pa i izvan nje, provodi edukativne i struëno-znanstvene programske aktivnosti Ëija je tema, dakako, Domovinski rat. Odræavaju se izloæbe, struëni skupovi i savjetovanja, predavanja uëenicima, studentima i struënjacima... A djelatnici uz to stiæu raditi i na vlastitom struënom usavrπavanju. Ipak, u prvi plan svakako dolazi izdavaπtvo. U 2 0 0 7. su zaslugom S vi govornici, recenzenti i suizdavaëi, koji su se obraêali nazoënima na skupu u Dræavnom arhivu (uz dr. Æ uneca, izdvajamo i ravnatelja H rvatskog dræavnog arhiva dr. S tjepana osiêa te predstavnike H rvatskog instituta za povijest iz S lavonije, dr. Akmadæu i dr. ArtukoviÊa), suglasili su se da je misija Centra vrlo zna- Ëajna i da joj je potrebna potpora hrvatskog druπtva i relevantnih institucija. S amo izvjeπêe o radu Centra skraêeno je interpretirao njegov ravnatelj, dr. Ante Nazor, koji je tvrdnjom da je "Domovinski rat najsjajnije razdoblje novije hrvatske politiëke i vojne povijesti" pokazao da u radu djelatnika Centra ima i entuzijazma, a ne samo Ëiste profesionalnosti predstavljanja njihova rada u 2 0 0 7. i 2 0 0 8. godini ustvrdio poznati sociolog Ozren Æ unec. "P objednici piπu povijest onako kako to njima odgovara, no C entar nije pisao takvu povijest, nego se posvetio skupljanju i pripremanju dokumenata", rekao je, saæimajuêi tako rad djelatnika i suradnika C entra, Ëija je zadaêa prikupiti πto viπe multimedijalne graapplee vezane za Domovinski rat te na taj naëin omoguêiti da se to, sad veê povijesno razdoblje sagleda objektivno i, prije svega, istinito. U tu svrhu, povjesniëari i arhivisti imaju pune ruke posla i opseg aktivnosti C entra 2 0 0 7. se udvostruëio u od- C entra iziπle dvije "pisane" knjige i tri fotomonografije, a dio tih izdanja smo predstavili i u H rvatskom vojniku. P redstavljanje IzvjeπÊa o radu C entra u 2 0 0 7. i 2 0 0 8., na kojemu smo bili u H rvatskom dræavnom arhivu 2. srpnja, bila je prilika da se javnost upozna i s dva pos- 12
PRED S T A VLJ A MO ljednja izdanja. Njihovi naslovi su priliëno dugaëki, no to je vjerojatno posljedica odreappleenih znanstveno-publicistiëkih standarda. Knjige u ovom Ëlanku zasluæuju posebne osvrte, koje moæete proëitati u "okviru", posuappleenom iz IzvjeπÊa C entra. Uza sve nabrojeno, najavljen je (veê je u tisku) i Z bornik radova "Specijalna policija MUP -a R H u oslobodilaëkoj operaciji 'Oluja' 1 9 9 5. (prilozi)". Bit Êe predstavljen uoëi obiljeæavanja Dana pobjede domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Svi govornici, recenzenti i suizdavaëi, koji su se obraêali nazoënima na skupu u Dræavnom arhivu (uz dr. Æ u- neca, izdvajamo i ravnatelja H rvatskog dræavnog arhiva dr. Stjepana osiêa te predstavnike H rvatskog instituta za povijest iz Slavonije, dr. Akmadæu i dr. ArtukoviÊa), suglasili su se da je misija C entra vrlo znaëajna i da joj je potrebna potpora hrvatskog druπtva i relevantnih institucija. Samo izvjeπêe o radu C entra skraêeno je interpretirao njegov ravnatelj, dr. Ante Nazor, koji je tvrdnjom da je "Domovinski rat najsjajnije razdoblje novije hrvatske politiëke i vojne povijesti" pokazao da u radu djelatnika C entra ima i entuzijazma, a ne samo Ëiste profesionalnosti. U skladu sa sve veêim opsegom posla i graapplee, Nazor je izrazio æelju da "rad C entra okupi πto veêi znanstveni potencijal". U H rvatskoj ga, zasigurno ima. U "knjizi 3 " predstavljeni su dokumenti vojne provenijencije iz arhivskog gradiva tzv. R epublike S rpske K rajine, koji se Ëuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u R H, a odnose se na djelovanje bivπe J NA i srpskih paravojnih postrojbi u R H. Izvori za "knjigu 4 " isti su kao i za prethodnu, samo πto se dokumenti odnose na rad paradræavnih i politiëkih ustanova R S K, njihove S kupπtine, Vlade, pojedinih ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politiëkih stranaka i udruga D vije novopredstavljene knjige P uni naslov prve predstavljene knjige jest: "R epublika H rvatska i Domovinski rat 1 9 9 0.-1 9 9 5. - dokumenti; knjiga 3.: Oruæana pobuna Srba u H rvatskoj i agresija Oruæanih snaga SF R J i srpskih paravojnih postrojbi na R epubliku H rvatsku (sijeëanj-lipanj 1 9 9 2.)", a naslov druge je "R epublika H rvatska i Domovinski rat 1 9 9 0.-1 9 9 5. - dokumenti; knjiga 4.: Dokumenti institucija pobunjenih Srba u R epublici H rvatskoj (sijeëanjlipanj 1 9 9 2.)". Obje knjige uredio je Mate R upiê, proëelnik Odjela za arhivsko gradivo H MDC DR -a. I jedna i druga temelje se na skupljenim srpskim dokumentima iz toga razdoblja. Osvrnuvπi se na to, dr. Akmadæa je napomenuo da bi se objavljeni dokumenti s hrvatske strane mogli tumaëiti kao pristrani ili odabrani, i zato objavljeni predstavljaju prave dokaze o tome πto se zbivalo. U "knjizi 3 " predstavljeni su dokumenti vojne provenijencije iz arhivskog gradiva tzv. R epublike Srpske Krajine, koji se Ëuvaju u C entru i drugim arhivskim ustanovama u R H, a odnose se na djelovanje bivπe JNA i srpskih paravojnih postrojbi u R H. Objavljeni su kronoloπkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom. Izvori za "knjigu 4 " isti su kao i za prethodnu, samo πto se dokumenti odnose na rad paradræavnih i politiëkih ustanova R SK, njihove Skupπtine, V lade, pojedinih ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politiëkih stranaka i udruga. Dokumenti u knjizi poredani su vremenskim slijedom u izvornom obliku sa svim jeziënim, stilskim i gramatiëkim obiljeæjima, a u pravilu su objavljeni u cijelosti. Ako je koji dio dokumenta izostavljen, ili je izvornik oπteêen, to je posebno naglaπeno u biljeπkama. 13
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE raspisuje INTERNI NATJE»AJ za odabir kandidata za vojnodiplomatsku duænost Viπi struëni savjetnik - vojni izaslanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Uvjeti: VSS/VII/1 - osobni Ëin: pukovnik-brigadir - zavrπena Zapovjedno-stoæerna πkola - engleski jezik STANAG 3333 ili ruski jezik STANAG 3333-10 godina radnog staæa Posebna struëna znanja poæeljna pri odabiru kandidata: - Vojnodiplomatska πkola MORH-a - Diplomatska akademija MVPEI-a - meappleunarodni teëajevi iz podruëja diplomacije - radno iskustvo na poslovima meappleunarodne obrambene suradnje Odlazak na duænost u Rusku Federaciju planira se tijekom 2009. godine, a po odabiru kandidat mora biti spreman sa svojom obitelji provesti na sluæbi u inozemstvu do 4 godine. Prijave s dokazima za ispunjavanje navedenih uvjeta zainteresirani kandidati iz ustrojbenih cjelina MORH-a mogu dostaviti na adresu: Ministarstvo obrane RH, Uprava za ljudske resurse, StanËiÊeva 6, 10 000 Zagreb, a zainteresirani kandidati iz ustrojbenih cjelina GSOSRH-a prijave s dokazima mogu dostaviti na adresu: Glavni stoæer OS- RH, Uprava za personalne poslove, vojarna "Croatia", Sarajevska bb, 10 000 Zagreb. Rok za podnoπenje prijave jest 31. srpnja 2008. godine. Za eventualne upite u svezi s natjeëajem, zainteresirani kandidati mogu se obratiti na telefon 01/4568-553. 14 MORH I OS RH Predstavljanje dviju N ATO-ovih agencija U prostorijama MOR H -a je 4. srpnja odræan seminar pod nazivom "NAT O Maintenance and Supply Agency & NAT O C 3 Agency - moguênosti suradnje". Nositelj organizacije bila je Sluæba za razvoj, opremanje i modernizaciju. Ukratko, Ëelnici NAT O agencije za odræavanje i opskrbu i NAT O agencije za zapovjedno-informacijske i komunikacijske sustave prezentirali su svoje ustroje, moguênosti i naëine suradnje. P oslije prezentacije odræani su sastanci i razgovori s predstavnicima MOR H -a i OSR H -a o pitanjima od zajedniëkog interesa. S hrvatske strane, na seminaru su sudjelovali Ëelni ljudi ustrojbenih jedinica MOR H -a i OSR H -a koje sudjeluju u planiranju, provedbi i potpori sudjelovanja OSR H -a u operacijama πto ih vodi NAT O. NAMSA je najvaænija NAT O-ova agencija za menadæment na podruëjima logistiëke potpore. Z adaêa joj je pomagati dræavama Ëlanicama Saveza organiziranjem nabave i opskrbe rezervnim dijelovima i uslugama odræavanja, potrebnim za potporu razliëitim oruænim sustavima koje Ëlanice imaju u svojim aresnalima. T a pomoê je na raspolaganju kad god se dvije ili viπe dræava sluæe istim sustavom i donesu odluku sluæiti se NAMSA-inim uslugama. NC 3 A djeluje pri NAT O-u i pomaæe dræavama i njihovim agencijama prilikom nabave sredstava i sustava za konzultacije, zapovijedanje, kontrolu, komunikacije, nadziranje, rad na Zavrπetak izobrazbe stranih jezika snimio T. B R ANDT obavjeπtajnim podacima i izviappleanje (engleska kratica je C 4 ISR ). V aæno je spomenuti da su se Ëelnici dviju NAT O-ovih agencija, prije sastanaka u MOR H -u, naπli i sa skupinom hrvatskih gospodarstvenika na seminaru "» lanstvo u NA- T O savezu - moguênosti i izazovi za hrvatsko gospodarstvo". Susret su, uz potporu MOR H - a, organizirali H rvatska gospodarska komora i H rvatska agencija za malo gospodarstvo. T aj sastanak bitan je jer pokazuje povezanost vojne i civilne komponente NAT O-a i æelje da koristi od buduêeg Ëlanstva ima i hrvatsko gospodarstvo. U kraêim izjavama za H rvatski vojnik tijekom sastanka u MOR H -u, R obert Smit iz NAMSA-e i dr. Gert R etzer (NC 3 A) suglasili su se da su ovo tek uvodni sastanci, koji mogu biti najava buduêe suradnje, naglasivπi kako oëekuju da H rvatska svojim Ëlanstvom NAT O-u donese novitete. D. VLAHOVIΔ Od 3 1. oæujka do 1. srpnja, u koli stranih jezika "Katarina Z rinska", 2 9. naraπtaj je pohaappleao intenzivni teëaj engleskog, njemaëkog, francuskog i talijanskog jezika. Izobrazbu su proveli nastavnici kole stranih jezika "Katarina Z rinska" u Z agrebu, Osijeku i Splitu. Osim 1 0 skupina redovite intenzivne izobrazbe, u sva tri srediπta formirao je i po jedna skupina pripremnog T eëaja engleskog jezika za mirovne misije. T eëaj je uspjeπno zavrπilo 1 1 5 polaznika iz ustrojbenih cjelina MOR H -a i OSR H -a. Nakon uspjeπno svladanog programa, polaznicima su uruëene diplome o poznavanju stranog jezika. Na zavrπnoj sveëanosti, polaznicima i nastavnicima obratili su se prof. emal KadriÊ, ravnatelj SJ, i dekan H V U "P etar Z rinski" brigadir Æ eljko Akrap, ujedno i izaslanik ravnatelja H V U-a. Na sveëanosti su takoappleer bili vojni izaslanik i pomoênik vojnog izaslanika SR NjemaËke u H rvatskoj, koji su predali prigodne darove polaznicima njemaëkog jezika. Z. LOVA E N
M ehanizmi kontrole naoruæanja u kriznim situacijama Preduputna obuka za logistiëare OS RH Srediπte za sigurnosnu suradnju, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova SR NjemaËke od 9. do 1 1. srpnja proveli su seminar na temu Mehanizmi kontrole naoruæanja u kriznim situacijama, u R AC V IAC -u, vojarna "V itez Damir MartiÊ" u R akitju. Seminar je nastavak Berlinskih seminara o konvencionalnoj kontroli naoruæanja i sluæi kao forum za razmjenu miπljenja, iskustava i znanja o stabilizacijskim mjerama za kontrolu naoruæanja u kriznim situacijama. Na seminaru je bilo viπe od πezdeset struënjaka iz MOR H -a i vanjskih poslova zemalja Ëlanica OE SS-a kao i predstavnici meappleunarodnih organizacija - OE SS-Srediπta za prevenciju kriznih situacija (OE SS/C P C ), Srediπta za sigurnosnu politiku u Æ enevi (GC SP ), Instituta za mirovna istraæivanja iz Stockholma i F rankfurta te SveuËiliπta Dickinson iz SAD-a. Uz direktora R AC V IAC -a, Nedæada H a- dæimusiêa, seminar je otvorio Bernd H einze iz V eleposlanstva SR NjemaËke u Z agrebu, a uvodni govor odræao je Michael Biontiono, naëelnik Odjela za konvencionalnu kontrolu naoruæanja i razoruæanje u Ministarstvu vanjskih poslova SR NjemaËke. Jedno od znaëajnih izlaganja imao je veleposlanik H erbert Salber, direktor OE SS-Srediπta za prevenciju kriznih situacija, podsjetivπi nazoëne na temeljne zadaêe OE SS-a i to: rano upozoravanje, prevenciju sukoba i krizni menadæment. Nakon dvodnevne rasprave, sudionici seminara jednoglasno su se sloæili da opêepoznati mehanizmi i procedure kontrole naoruæanja u kriznim situacijama, uz odreappleenu prilagodbu novonastaloj sigurnosnoj situaciji na globanoj razini i dalje trebaju funkcionirati pod budnim okom OE SS zajednice. R. S P AJ IΔ U Srediπtu za obuku i doktrinu logistike u P oæegi od 3 0. lipnja do 1 1. srpnja provedena je funkcionalna preduputna obuka za logistiëare pripadnike Nacionalnog elementa potpore, koji Êe se u sljedeêoj rotaciji uputiti u misiju ISAF u Afganistanu. Na obuci je bilo 1 8 logistiëara iz postrojbi H rvatske vojske a jedan dio njih veê je bio u nekoj od misija u kojima sudjeluju naπe Oruæane snage. Z apovjednik obuke bio je pukovnik Ivica P ejakoviê, voditelj Odsjeka za obuku i doktrinu logistike poæeπkog Srediπta, a uz djelatnike Srediπta obuku su provodili i predavaëi iz Z apovjedniπtva za potporu, H KoV -a te ObuËnog srediπta za meappleunarodne vojne operacije. Oni su polaznicima prenijeli i svoja iskustva iz prve ruke iz te mirovne misije, πto Êe im zasigurno biti od velikog znaëenja u obavljanju svakodnevnih zadaêa. V eoma zahtjevna i sveobuhvatna obuka sastojala se od teoretskog i praktiënog dijela. U teoretskom dijelu, polaznici su se upoznali sa svim aspektima misije ISAF, zdravstvenom zaπtitom i sanitetskom potporom, te psiholoπkim operacijama. P rovedena je i duhovna priprema naπih mirovnjaka, a jedan od ciljeva obuke bilo je i njihovo meappleusobno upoznavanje, πto je takoappleer bitno za zajedniëki uspjeπan rad u misiji. U praktiënom dijelu funkcionalne obuke teæiπte je bilo na terenskoj logistici, odnosno radu logistiëara u terenskim uvjetima, i πto sliënijim onima koji ih oëekuju u Afganistanu. T ako je u sklopu obuke proveden teëaj sigurne i terenske voænje. P olaznici su uvjeæbavali i procedure otpisa materijalnih sredstava u misiji ISAF, kao i pripremne radnje za transport pax a i karga, provedeno je i pripremno gaappleanje iz samokresa H S 2 0 0 0 i strojnice E R O. Obuka je uspjeπno provedena i joπ je jedna u nizu koju su kvalitetno i dobro organizirali djelatnici Srediπta za obuku i doktrinu logistike P oæega. L. P ARLOV snimio T. B R ANDT Ispravak U H rvatskom vojniku broj 1 9 5 /1 9 6 od 4. srpnja 2 0 0 8. u tekstu pod naslovom Otvoreno 1 4. prvenstvo OSR H u streljaπtvu na strani 1 4 nenamjernom pogreπkom tijekom lekture krivo je napisana duænost zamjeniku zapovjednika Z zp -a brigadiru Nikoli kunci. IspriËavamo se brigadiru kunci i zapovjedniku Z zp -a brigadnom generalu Mati OstoviÊu, te naπim Ëitateljima. Uredniπtvo 15
OS RH 14. prvenstvo OSR H u streljaπtvu Promjene na vrhu R e z u lt at i su d o b ri, im a d o st a no v ih i m lad ih nat je c at e lja, ali nat je c at e ljsk o st re ljaπ t - v o u O S R H t re b alo b i i d alje b it i m aso v nije. O so b it o u sv je t lu pre d st o je Ê e g a v o jno g S v je t sk o g prv e nst v a, k o je m u Ê e Z ag re b i O S R H slje d e Ê e g o d ine b it i d o m aê ini... Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Iv an Æ E LJ K OVIΔ P rethodna dva prvenstva OSR H u streljaπtvu, na zagrebaëkom V rapëanskom potoku, odræana 2 0 0 6. i 2 0 0 7., protekla su u znaku troje natjecatelja. Æ eljko P osavec (piπtolj), Mihael Kupreπak (puπka) i V iπnja L i- vajiê P ezer (piπtolj) obje su godine odnijeli dvostruke pobjede, i po C ISM i po ISSF pravilima. Ovogodiπnje, 1 4. prvenstvo (1.-3. srpnja) odræano je na istom streliπtu, ali lista pobjednika poneπto se promijenila. "Dolaze mlade snage" - tako je u par rijeëi prvenstvo okarakterizirao bojnik Kreπimir V ranëiê, voditelj natjecanja i zapovjednik streliπta. Mladi natjecatelji, koji su "osamdeset i neko godiπte", nisu osvajali prva mjesta, ali su zauzimali visoke plasmane. Najviπi vrhovi su ipak pripali iskusnijima, no troje neosporivih iz raznoraznih razloga nisu dominirali kao nekad. Odmah Êemo se ispriëati satnici V esni L ivajiê P ezer, daleko najboljoj "piπtoljaπici", koja oëekuje prinovu u obitelji. Naravno, nije nastupila, i dva prva mjesta kod dama osvojila je njezina konkurentica nadnarednica Marijana pirelja, i to ispred skupnice L idije F uëkar s dva srebra. Njih dvije bile su uvjerljivo najbolje meappleu damama ostvarile veliku prednost pred ostalima ( pirelja u ukupnom poretku Ëak 1 0 1 krug ispred treêeplasirane). Natjecanje u kojemu se pucalo iz "papovki" po ISSF pravilima (precizna paljba) bilo je izrazito uzbudljivo. Nadnarednik P erica R osandiê detronizirao je prvaka skupnika Mihaela Kupreπaka (BSD) samo za jedan krug, a prva petorica skupili su se unutar πest krugova! MomËadski gledano, izvrsni su bili predstavnici Gardijske motorizirane brigade. Izmeappleu pet najboljih, uz R osandiêa, bili su i narednik Miπko KokaloviÊ (Ëetvrti) i pozornik P erica Obrovac (peti). Dakako, osvojili su momëadsko zlato. P ojedinaënu broncu osvojio je skupnik Damir MiholiÊ iz P oëasno-zaπtitne bojne. P R VA C I OSR H U STR ELJA TVU ZA 2008. P uπka P AP 3 x 1 0 ISSF (ekipno) - gmtbr P uπka P AP 3 x 1 0 ISSF (pojedinaëno) - nnr P erica R OSANDI (gmtbr) P uπka P AP 3 x 1 0 C ISM (ekipno) - gmtbr P uπka P AP 3 x 1 0 C ISM (pojedinaëno) - sæn Martin-Miroslav KR UC (H R Z i P Z O) Najbolji pojedinac u gaappleanju puπkom- nr Miπko KOKAL OV I (gmtbr) P iπtolj V K 1 5 + 1 5 ISSF (ekipno) - Z OD II P iπtolj V K 1 5 + 1 5 ISSF (pojedinaëno) - npr V ladimir BE L O E V I (V ob H KoV -a) P iπtolj V K 1 5 + 1 5 C ISM (ekipno)- Z OD I P iπtolj V K 1 5 + 1 5 C ISM (pojedinaëno) - npr Ivica P E R AJIC A (pk V P ) Najbolji pojedinac u gaappleanju piπtoljem - brg F ilip AR A» I (Z OD II) Sp.piπtolj 1 5 + 1 5 C ISM (dame) - nnr Marijana P IR E L JA (Z OD) Sp.piπtolj 1 5 + 1 5 ISSF (dame) - nnr Marijana P IR E L JA (Z OD) Najbolja pojedinka u gaappleanju piπtoljem - nnr Marijana P IR E L JA (Z OD) Najbolja momëad ukupno (gospoda) - Z apovjedniπtvo za potporu 16
OS RH U gaappleanju iz puπke po C ISM-i (precizna i brza paljba), spomenuti KokaloviÊ je osvojio srebro, za dva kruga kratak iza najboljeg, stoæernog narednika Martina-Miroslava Kruca (H R Z i P Z O). Bron- Ëanu medalju osvojio je KokaloviÊev "suigraë" Obrovac, takoappleer u uzbudljivoj borbi, tek za jedan krug. Iako bez pojedinaënog zlata, KokaloviÊ je bio najkonstantniji i uvjerljivo je osvojio zlato kao ukupno najbolji pojedinac, opet ispred Obrovca. T reêi je bio MiholiÊ, s istim brojem krugova kao i Ëetvrti, R osandiê. Ukratko, sigurno je da Gardijska motorizirana ima daleko najbolje strijelce "papovkom", a dominaciju kojom je sruπen i rekord uspio je "pokvariti" tek MiholiÊ. InaËe izvrsnog aktualnog hrvatskog rekordera Mihaela Kupreπaka omeo je loπ dan kada se gaapplealo po C ISM-i. Glede piπtolja, prvo Êemo se posvetiti momëadskom poretku. P o ISSF -u pobijedili su strijelci momëadi Z apovjedniπtva za obuku i doktrinu II, osvojivπi i srebro po C ISM-i. P o drugospomenutoj varijanti, pobijedili su predstavnici prve momëadi istog zapovjedniπtva, Z OD-a. P ojedinaëno, u piπtolju po ISSF -u, zlatni je bio natporuënik V ladimir BeloπeviÊ (V Ob H KoV -a), a za srebro ili broncu moralo se "pripetavati" izmeappleu brigadira F ilipa AraËiÊa (Z OD II) i desetnika Sanjina BaËiÊa (H R Z i P Z O). Brigadir je bio mirnije ruke i osvojio sjajnije odliëje. Bivπi apsolutni prvak Æ eljko P osavec bio je Ëetvrti, a po C ISM-i deveti - oëito da nije imao previπe vremena za trening. T o, meappleutim, ne umanjuje uspjehe novih prvaka. Osim BeloπeviÊa, naslovom se okitio i natporuënik Ivica P erajica (V ojna policija, po C ISM-i): takoappleer ostvarivπi uspjeh tek nakon raspucavanja, nadmaπio je razvodnika Z denka Andriπeka (gombr). F orma natjecatelja u piπtolju uvelike je varirala ovisno o disciplini, a najujednaëeniji je na kraju bio brigadir AraËiÊ, koji je tako postao ukupno najbolji pojedinac. V jerujete li da pojedince iz ukupno najbolje momëadi (i puπka i piπtolj) nismo niti spomenuli? Da, natjecatelji iz Z apovjedniπtva za potporu nisu ostvarivali velika pojedinaëna dostignuêa (bez pojedinaëne su medalje u muπkoj konkurenciji), ali svi su bili podjednako dobri i "Dolaze mlade snage" - tako je u par rijeëi prvenstvo okarakterizirao bojnik K reπimir VranËiÊ, voditelj natjecanja i zapovjednik streliπta. Mladi natjecatelji nisu osvajali prva mjesta, ali su zauzimali visoke plasmane. Najviπi vrhovi su ipak pripali iskusnijima. Natjecatelji iz ZzP nisu ostvarivali velika pojedinaëna dostignuêa (bez pojedinaëne su medalje u muπkoj konkurenciji), ali svi su bili podjednako dobri i svojoj su postrojbi donijeli najveêi pehar. K aæu da su najslaapplee pobjede one momëadske, pa sumnjamo da su nesretni zbog nedostatka "pojedinaënih" uspjeha... svojoj su postrojbi donijeli najveêi pehar. Kaæu da su najslaapplee pobjede one momëadske, pa sumnjamo da su nesretni zbog nedostatka "pojedinaënih" uspjeha... Z akljuëak je sljedeêi: rezultati su dobri, ima dosta novih i mladih natjecatelja, ali natjecateljsko streljaπtvo u OSR H bi trebalo bi i dalje biti masovnije. Osobito u svjetlu predstojeêega vojnog Svjetskog prvenstva, kojemu Êe Z agreb i OSR H sljedeêe godine biti domaêini... 17
B AE S y stems NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE AMERI»KO je ministarstvo obrane sklopilo ugovor s tvrtkom BAE Sy stems o dostavi 1 0 0 0 0 kamiona F MT V (F amily of Medium T actical V ehicles). V rijednost ugovora je 2,2 milijarde ameriëkih dolara, a moguêe je proπirenje ugovora za joπ 1 0 0 0 0 kamiona. Korisniku Êe se isporuëiti zadnja inaëica kamiona F MT V, oznake L T AS (L ong T erm Armor Strategy ), prilagoappleena za jednostavno naknadno postavljanje kompleta oklopa kojim se poveêava zaπtita posade. V ozila Êe se dostaviti u nekoliko raznih inaëica, ukljuëujuêi teretna vozila, vozila radionice, tegljaëe, kamione sa sustavom za manipuliranje teretom, inaëicu za potporu raketnom sustavu H IMAR S te ina- N abava novih kamiona Ëicu prilagoappleenu prijevozu i jednostavnom iskrcaju iz transportnih aviona. AmeriËka vojska dosad je uvela u sastav viπe od 4 8 0 0 0 kamiona i prikolica tipa F MT V. Z bog mnoπtva jednakih dijelova za razne konfiguracije i podtipove kamiona, logistiëka je potpora bitno olakπana. Kamioni imaju jednake motore, transmisiju, gume i kabine. Z bog modernog pristupa smanjeni su operativni troπkovi, a poveêana raspoloæivost, pouzdanost, mobilnost i zaπtita. Kamioni L T AS Êe se proizvoditi u pogonu u gradu Sealy u saveznoj dræavi T eksas te u pogonu u gradu C incinnati u saveznoj dræavi Ohio. Ugovoreni kamioni trebali bi se proizvoditi od poëetka 2 0 1 0. do studenoga 2 0 1 0. M. P E T ROVIΔ IA I promovira G 550 C A EW NA JEDNOM od najuglednijih velesajmova zrakoplovne tehnike u svijetu, britanskom F arnborough Air Show 2 0 0 8, koji se odræava od 1 4. do 2 0. srpnja, izraelska tvrtka Israel Aerospace Industries prvi put je svjetskoj javnosti sluæbeno predstavila svoj avion Gulfstream G5 5 0 C AE W (C onformal Airborne E arly W arning), koji je namijenjen za elektronsko djelovanje i izviappleanje iz zraka. T aj avion spada u treêu generaciju aviona namijenjenih za elektronsko djelovanje, koji je Israel Aerospace Industries razvio u suradnji s tvrtkom E L T A Sy stems L td, na bazi postojeêeg poslovnog aviona Gulfstream G5 5 0, πto ga proizvodi ameriëka tvrtka Gulfstream Aerospace. Gulfstream G5 5 0 Nachshon- E itam, kako ga nazivaju u Izraelu, naruëilo je izraelsko ministarstvo obrane 2 0 0 3., te je prvi od dosad isporuëena dva aviona predan ministarstvu obrane u rujnu 2 0 0 6., a u inicijalnu uporabu u Izraelskom ratnom zrakoplovstvu uveden je u veljaëi 2 0 0 7. Drugi Gulfstream G5 5 0 Nachshon-E itam isporuëen je u veljaëi ove godine. Napredni paket opreme za elektronsko djelovanje i izviappleanje iz zraka razvila je tvrtka E L T A Sy stems L td, Ëiju su ugradnju, uz brojne strukturalne preinake, obavile tvrtke Israel Aerospace Industries i Gulfstream Aerospace. P ogonsku skupinu na Gulfstreamu G5 5 0 Ëine dva motora R olls-r oy ce BR 7 1 0. Maksimalna brzina koju moæe postiêi iznosi 0,8 8 5 M, vrhunac leta je 1 6 3 2 0 m, a maksimalni domet viπe od 4 0 0 0 km. Izraelsko ministarstvo obrane namjerava avione Gulfstream G5 5 0 Nachshon- E itam, uz zadaêe elektronskog djelovanja, izviappleanja iz zraka odnosno obavjeπtajnog prikupljanja podataka iz zraka, rabiti i kao C 2 (command, control) platformu. I. S K E N DE ROVIΔ 18
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Tamna snaga TAKTI»KI su noæevi Ëest dio opreme vojnika, policajaca, pripadnika interventnih sluæbi, sluæbe traganja i spaπavanja, izletnika i sliënih kategorija osoba koje trebaju kvalitetan i praktiëan noæ za pomoê u obavljanju svakodnevnih poslova. Meappleu brojnim tvrtkama πto nude taktiëke noæeve jest i njemaëki proizvoappleaë Bö ker, koji ima nekoliko robnih marki pod kojima nudi noæeve za razne vrste korisnika. R obna marka Magnum poznata je po ponudi kvalitetnih noæeva pristupaëne cijene pa je izvrstan izbor za profesionalce kojima se ne isplati dati viπe stotina eura za prestiæne noæeve iz premium segmenta da bi ih rabili svaki dan u najteæim uvjetima. Osim troπenju, noæevi su podloæni i oπteêenjima ili gubljenju pa skupi noæevi nisu dobar izbor za svakodnevnu profesionalnu uporabu. Model Magnum Dark F orce preklopni je noæ naëinjen od Ëelika tipa 4 4 0. R ijeë je o seriji kvalitetnog nehrappleajuêeg Ëelika, pogodnoj za izradu dostupnih noæeva koji nude dobar odnos uloæenog i dobivenog. Ovaj noæ ima sjeëivo tipa drop point s izraæenim vrhom, a duæina sjeëiva je 8,6 cm. Dræak noæa je od aluminija, s izbuπenim rupama za smanjenje teæine. Na svakoj su strani Ëetiri velike i πest manjih rupa, a na dnu drπka je posebna rupa kroz koju se moæe provesti sigurnosna uzica. Dræak i sjeëivo zaπtiêeni su premazom u boji sivog titana. F unkcija premaza je spreëavanje odbljeska, bolja antikorozivna zaπtita i lakπe sjeëenje. Noæ se bravi uobiëajenim locking liner sustavom, a ima i kva- Ëicu za jednostavnije noπenje u dæepu. M. P E T ROVIΔ Predstavljen prvi A 400M U PANJOLSKOJ Sevilli, u sklopu tvorniëkog prostora E ADS MT AD (Military T ransport Aircraft Division), 2 6. lipnja, na velikoj sveëanosti koju je predvodio πpanjolski kralj Juan C arlos I, svjetskoj javnosti predstavljen je prvi produkcijski prototip novog turboprop teπkog taktiëkog transportnog aviona A4 0 0 M (MSN0 0 1 ). R ijeë je o multinacionalnom projektu transportnog aviona, najvaænijem u proteklih 3 0 godina u Z apadnoj E uropi za tu kategoriju transportnih aviona, koji je uz predvoappleenje velikoga europskog zrakoplovnog konzorcija E ADS zapoëet tijekom 2 0 0 3., a u koji je sa svojim inicijalnim narudæbama (oko 2 0 milijardi eura za ukupno 1 8 0 aviona) ukljuëeno sedam europskih zemalja: Belgija (7 aviona), F rancuska (5 0 ), L uksemburg (1 ), NjemaËka (6 0 ), panjolska (2 7 ), T urska (1 0 ) i V elika Britanija (2 5 ). Uz te europske narudæbe, E ADS je ubrzo nakon pokretanja projekta zaprimio i prve izvaneuropske: Juæna Afrika (8 ) i Malezija (4 ), te sada ukupni broj naruëenih A4 0 0 M iznosi 1 9 2 aviona. Z nakovito je za transportni avion da Êe u potpunosti predstavljati avion nove generacije u pogledu integriranja suvremenih tehnologija, poput novog paketa avionike, novog elektronskog sustava upravljanja avionom, novih raëunalnih sustava, uporabe kompozitnih materijala (Ëak do 3 0 % ), nove pogonske skupine. Ukupna nosivost korisnog tereta iznosi 3 7 tona, a maksimalni dolet uz maksimalnu nosivost 3 3 0 0 km. P osadu aviona Ëine tri Ëlana, dva pilota i jedan loadmaster. Duljina aviona je 4 3,8 m, raspon krila 4 2,4 m, a visina aviona 1 4,6 m. T eæina praznog aviona je 7 0 tona, dok maksimalna teæina na polijetanju moæe biti 1 4 1 tonu, a maksimalna teæina na slijetanju 1 1 4 tona. P ogonsku skupinu Ëine Ëetiri E uro- P rop International T P 4 0 0 -D6 turboprop motora, od kojih svaki daje snagu od 1 0 6 9 0 KS. P redviappleena krstareêa brzina trebala bi biti oko 7 8 0 km/h, a maksimalni operativni plafon leta iznosi 1 1 3 0 0 m. P rvi probni let A4 0 0 M oëekuje se tijekom jeseni ove godine, do kada bi trebala biti okonëana testiranja pogonske skupine na transportnom avionu C -1 3 0 F T B (F ly ing T est Bad), a poëetak isporuke prvog produkcijskog aviona oëekuje se tijekom 2 0 0 9. godine. P rema dostupnim predviappleanjima, jediniëna cijena jednog A4 0 0 M mogla bi biti oko 1 0 0 milijuna eura. I. S K E N DE ROVIΔ 19
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE N ovi M ercedesov kamion POZNATI proizvoappleaë vozila Daimler AG, u sklopu poznate robne marke Mercedes, predstavio je novi taktiëki terenski kamion pod imenom Z etros. Novi je kamion dostupan u dvije inaëice, s tri osovine (oznake Z etros 2 7 3 3 A 6 x 6 ) i dvije osovine (oznake Z etros 1 8 3 3 A 4 x 4 ). InaËica s dvije osovine ima nosivost od 4 do 6 tona, dok je nosivost troosovinske inaëice od 7 do 1 0 tona. InaËe, kamion je u konfiguraciji motor ispred kabine, πto omogu- Êava niæe vozilo niæeg teæiπta. P osebna je pozornost posveêena ostvarivanju dobrih terenskih voznih osobina te strategijskoj mobilnosti. Z etros je posebno prilagoappleen jednostavnom prijevozu vlakom i avionom. P ri konstruiranju se pazilo na to da bude jednostavno naknadno vozilo oklopiti i tako poveêati zaπtitu posade. Z bog promiπljenog dizajna vozilom se jednostavno upravlja. BuduÊi da je prednja osovina postavljena viπe naprijed i da vozaë sjedi iza nje, osjeêaj upravljanja je intinuitivno sliëan kao u osobnom vozilu. T vrtka navodi kako takva konfiguracija manje umara posadu. T akva konfiguracija omoguêava i bolji raspored mase vozila i ukrcanog tereta. Z bog niæe kabine u odnosu na kamione koncepcije motor ispod kabine, prijevoz transportnim avionima C -1 3 0 i C -1 6 0 traæi minimalne pripreme. U konstrukciji i izradi vozila primijenjeno je mnoπtvo postojeêih dijelova koji su se veê dokazali u drugim Mercedesovim vozilima. Motor je iz serije 9 0 0, koja se rabi i za pogon kamiona slavne serije Unimog. M. P E T ROVIΔ K anada modernizira fregate klase H alifax KANADSKA brodogradiliπta H alifax Shipy ards i V ictoria Shipy ards osvojila su ugovore zajedniëke vrijednosti 8 9 3,6 milijuna ameriëkih dolara za remont, nadogradnju i modernizaciju 1 2 fregata klase H alifax iz programa ukupne vrijednosti 3,0 7 milijarde dolara. Ugovor financijski veêe vrijednosti (5 4 5,1 milijuna USD) dodijeljen je H alifax Shipy ardu smjeπtenom u Novoj Scotiji, dijelu tvrtke Irvin Shipbuilding Inc., a bit Êe zaduæen za radove na sedam fregata Atlantske flote kanadske mornarice, dok je ugovorna vrijednost od 3 4 8,5 ameriëka dolara dodijeljena V ictoria Shipy ards iz V ancouvera u Britanskoj C olumbiji za modernizaciju preostalih pet fregata koje se nalaze u P acifiëkoj floti. R emont, nadogradnja i modernizacija odnose se prije svega na oruæane sustave, senzore i komunikacijsku opremu. F regate klase H alifax uπle su u sluæbu u razdoblju od 1 9 9 2. do 1 9 9 7., a ponajprije su bile namijenjene protupodmorniëkoj borbi, no osposobljene su i za protuzraënu i protubrodsku borbu. Glavne znaëajke te klase fregata jesu istisnina 4 7 7 0 tona, duljina 1 3 4,1 m, πirina 1 6,4 m i gaz 4,9 m. P ropulzijski sustav temelji se na C ODOG konfiguraciji s dvije turbine i dizelskim motorom, koji omoguêavaju brzine ve- Êe od 2 9 Ëvorova uz najveêi doplov od 9 5 0 0 milja. Na krmenom dijelu broda nalazi se sletna paluba namijenjena jednom helikopteru tipa C H -1 2 4 Sea King. U skladu s potpisanim ugovorima, oba brodogradiliπta moraju okonëati radove na fregatama u roku od 1 2 mjeseci kako bi preostale ugovorne opcije postale pravovaljane i stupile na snagu. P rema izjavi kanadske Agencije za javne radove i vladine usluge, program modernizacije, a time i ugovori, razdijeljeni su u tri individualne faze. P rva se faza sastoji od redovitog pregleda i remonta brodova. U sljedeêoj fazi bit Êe obavljena modernizacija sustava zapovijedanja i nadzora, redizajn operativnih centara i rekonfiguracija brodskog jarbola kako bi se smjestio novi senzorski sustav, a ukupna vrijednost druge faze procjenjuje se na 1,0 9 milijarde dolara. T reêa faza, vrijedna 2 9 7,8 milijuna ameriëkih dolara, obuhvaêat Êe odræavanje, kako moderniziranih komponenti tako i preostalog broda do kraja æivotnog vijeka. P rva fregata, H MC S T oronto, zapoëet Êe remont i modernizaciju tijekom 2 0 1 0., a svih 1 2 brodova trebalo bi biti dovrπeno do 2 0 1 7. M. P T IΔ G RÆ E LJ 2 0
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE D odijeljen projekt ameriëkog JH SV-a AMERI»KA ratna mornarica dodijelila je ugovore pojedinaëne vrijednosti tri milijuna dolara za izradu triju zasebnih preliminarnih projekata vrlo brzog plovila, u programu nazvanom Joint H igh Speed V essel (JH SV ), trima brodograappleevnim tvrtkama Austal USA, General Dy namics Bath Iron W orks i Bollinger Shipy ard. Namjera ameriëke mornarice je daljnje ugovaranje samo jednog projektnog koncepta do razine radioniëke dokumentacije, pri Ëemu bi se ugovorila i gradnja jednog broda s opcijom gradnje preostalih plovila do kraja 2 0 0 8. godine. Izvorno je odreappleeno da se klasa JH SV brodova sastoji od osam plovnih jedinica (tri namijenjene mornarici i pet kopnenoj vojsci), no ameriëkom je Kongresu na odobrenje za poslovnu godinu 2 0 0 9. upu- Êen zahtjev za 1 2 plovila, od kojih bi mornarici pripalo pet, dok bi preostalih sedam bilo namijenjeno kopnenoj vojsci. P rema planovima, oëekuje se da Êe prvi brod koncepta JH SV biti dostavljen ameriëkoj kopnenoj vojsci tijekom 2 0 1 1., nakon Ëega Êe se u 2 0 1 2. dostaviti drugo i treêe plovilo mornarici, odnosno kopnenoj vojsci. Dostava brodova Êe alternirati izmeappleu dvaju korisnika sve do primopredaje posljednje jedinice, koja je predviappleena za 2 0 1 6. godinu. P rema obavljenim inicijalnim zna- Ëajkama, nosivost plovila programa JH SV trebala bi biti izmeappleu 5 4 5 i 6 3 5 tona, uz odræivu prosjeënu brzinu od 3 5 Ëvorova. Uz navedene tehniëke znaëajke, zahtijeva se doplov od 1 2 0 0 nautiëkih milja bez ponovnog punjenja goriva i zaliha te moguêost plovidbe pri stanju mora 3. V rlo brza plovila programa JSH V A stra PO»ETKOM srpnja, indijska novinska agencija T he H indu izvijestila je da je nakon viπegodiπnjih priprema indijski projektil zrak-zrak Astra napokon spreman za prvo letno testiranje na borbenom avionu. OËekuje se da prvo letno testiranje na borbenom avionu Su-3 0 MKI bude obavljeno do kraja ljeta. R ijeë je o projektilu zrak-zrak nove generacije, srednjeg dometa, u Ëiji je razvoj Indija krenula potpuno samostalno, oslanjajuêi se na vlastitu znanstvenu i tehnoloπku bazu. Indijski BV R AAM (bey ond visual range air to air missile) projektil sredinom devedesetih godina proπlog stoljeêa zapoëeo je indijski obrambeni istraæivaëko-razvojni institut DR DO (Defence R esearch & Development Organisation), s nakanom da za indijske borbene avione Mirage 2 0 0 0 H, Sea H arrier, MiG-2 9, Su-3 0 MKI, MiG-2 1 Bison i H AL T ejas osigura projektil nove generacije. P rva testiranja su zapoëela 2 0 0 3., dok su 2 0 0 7. zapoëele pripreme za integriranje Astre na borbeni avion, a za 2 0 0 9. se planira poëetak isporuke projektila borbenim eskadrilama. namijenjena su prijevozu vojske i marinaca ili njihove opreme direktno na obalu, pa se prema tome zahtjevu oëekuje koncept s vrlo niskim gazom u rasponu od 3 do 4,6 metara. Z ahtjev za takvim gazom naslu- Êuje optimizaciju trupa za smjeπtajem, kako mornariëkih tako i klasiënih helikoptera tipa Sikorsky H -6 0, pri Ëemu bi helikopteri tipa C H -5 3 K, planirani za postrojbe ameriëkih marinaca, mogli slijetati na plovilo, dok bi helikopteri kopnene vojske Boeing C H -4 7 C hinook mogli obavljati zadaêe okomite nadopune zaliha. M. P T IΔ G RÆ E LJ P rojektil Astra izgledom donekle podsjeêa na francuski projektil Matra Super 5 3 0 D, a svojim performansama trebao bi biti popriliëno sliëan ruskom projektilu R -7 7 (AA- 1 2 Adder). P rojektil ima kombinaciju inercijskog i aktivnog radarskog navoappleenja, s maksimalnim dometom od 8 0 km. Imat Êe snaæan obrambeni sustav, koji Êe omoguêavati veliku otpornost na protivniëke elektronske protumjere. Duæina projektila iznosi 3 5 7 0 mm, dijametar projektila 1 7 8 mm, raspon krilaca 2 5 4 mm, a teæina projektila 1 5 4 kg, od Ëega na H E bojnu glavu s blizinskim upaljaëem otpada 1 5 kg. Brzina projektila iznosi 4 M, dok je operativni raspon visina od razine mora do visine od 2 0 km. I. S K E N DE ROVIΔ 2 1
VOJ NA T EH NIKA R azvoj snajperskih djelovanja O d samog poëetka ratovanja (bolje reëeno,od poëetka uporabe luka i strijele u ratne svrhe),pojedini zapovjednici su tijekom borbenih aktivnosti imali potrebu osobno izdavati zadaæe najboljim strijelcima za gaappleanje naro- Ëito vaænih ciljeva - protivniëkih Ëasnika,stjegonoπa,tekliæa,trubaËa Marink o OG ORE C T ijekom cijele vojne povijesti odabrani su strijelci imali i posebno mjesto u borbenom rasporedu postrojbe (najëeπêe u neposrednoj blizini zapovjednika), kako bi mogli biti brzo uporabljeni i kako bi im zadaêe izdavao neposredno zapovjednik po vlastitom nahoappleenju i procjeni vaænosti pojedinog cilja. Na taj naëin postavljen je temelj za poëetak razvoja snajperizma i snajperskih djelovanja, iako su ti poëeci bili vrlo daleko od suvremene snajperske djelatnosti (termin snajper potiëe od engleske rijeëi sniper, koja oznaëava odliënog strijelca, borca koji dobro vlada vjeπtinom gaappleanja, prikrivanja i motrenja, a danas se upotrebljava za oznaëavanje strijelca naoruæanog posebno izraappleenom i opremljenom puπkom - vidjeti H rvatski vojnik br. 8 6 od 1 9. svibnja 2 0 0 6.). P otreba za osnivanjem posebnih postrojbi odabranih strijelaca, opremljenih kvalitetnijim oruæjem i namijenjenih za izvrπenje zahtjevnih zadaêa, uoëena je krajem X V III. i poëetkom X IX. stoljeêa, a prve takve postrojbe bili su austrijski lovci (Jä gern) i Korpus tirolskih snajpera (T iroler Scharfschü tzencorps). Uporabljeni su u borbama protiv T uraka 1 7 9 0. te u Napoleonovim ratovima 1 8 0 1. i 1 8 0 2. godine, a bili su naoruæani preteæno Girandonijevim zraënim puπkama. T u puπku konstruirao je Bartholomä us Girandoni oko 1 7 7 9. godine, a u naoruæanje austrijskih oruæanih snaga prihvaêena je veê 1 7 8 0. Girandonijeva zraëna puπka nije bila mnogo preciznija od konvencionalnih puπaka na crni barut iz onoga doba, ali je za razliku od njih bila gotovo neëujna i bez razotkrivajuêeg bljeska i oblaka dima koji stvara crni barut pri eksplozivnom sagorijevanju, jer je zrno potiskivano komprimiranim zrakom. Ispod cijevi puπka je imala spremnik za smjeπtaj 2 0 zrna, a spremnik za zrak omoguêavao je dovoljno snage za ispaljivanje do 3 0 zrna poëetnom brzinom od oko 2 7 0 m/sek (πto je omoguêavalo njihovu ubojitost do pribliæne udaljenosti od 1 5 0 m, koja nije bila mnogo manja od klasiënih puπaka tog vremena na crni barut). Sama priprema za gaappleanje bila je znatno bræa od pripreme klasiënih puπaka, pa je i brzina gaappleanja iz Girandonijevih puπaka bila znatno veêa, πto je davalo veliku prednost strijelcu koji je njome bio naoruæan. Osim toga, lovaëke postrojbe primjenjivale su gerilsku taktiku ratovanja, pa se moæe zakljuëiti da su u to vrijeme bile uëinkovite sliëno danaπnjim postrojbama za specijalne namjene naoruæanima priguπenim oruæjem. Njihova uëinkovitost u borbi natjerala je Napoleona na izdavanje zapovijedi po kojoj je svaki protivniëki vojnik, uhvaêen s Girardonijevom zraënom puπkom (bez obzira na to je li u vojnoj odori ili ne), morao biti strijeljan na licu mjesta. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 2
G LOBA LNA S IG U RNOS T Georgia T ech K ralje vs tvo z a vod u Prijeteæi nedostatak pitke vode za brojno stanovniπtvo veæ je danas stvarnost u pojedinim prostorima Afrike,Bliskog i Srednjeg istoka. Kuvajt,Jordan,Izrael,Ruanda,Somalija,Sudan,Alæir i Kenija susreli su se veæ i dosad u nekoliko navrata s ozbiljnim vodenim krizama Igor S P IC IJ ARIΔ N edostatak Ëiste i zdrave vode postat Êe, prema predviappleanjima C NA, jedan od najvaænijih problema ËovjeËanstva u drugoj polovini X X I. stoljeêa. Analize klimatoloπkih trendova pokazuju da bi veê oko 2 0 5 0. godine, u podruëjima Ëija vodoopskrba ovisi o otapanju glacijalnoga himalajskog leda na T i- betskoj visoravni, moglo doêi do eskalacije tog problema u Aziji. Nije nimalo teπko povuêi poveznice i paralele izmeappleu sadaπnjih dogaappleanja u T ibetu, kineske beskompromisne dominacije nad tim prostorom od 1 9 5 1. (jer onaj tko vlada T ibetom dræi u svojim rukama i kontrolira zapravo najveêi dio Azije) i klimatoloπkih promjena te njihova utjecaja na nacionalnu sigurnost. Sve velike azijske rijeke i njihovi slivovi orijentirani su prema istoku i jugoistoku. Svi osim jednoga. Samo veliki Ganges i njegov sliv teku prema jugu i napajaju ipak sve æedniji i vodom potrebitiji indijski potkontinent. P ouëeni iskustvom R usije s poëetka X X I. stoljeêa, koja je svoje energetske resurse (naftu i prirodni plin) iskoristila (a to Ëini i dalje) kao svoje najjaëe oruæje u otplati vanjskog duga, konsolidaciji dræave, obnovi i jaëanju nacionalne ekonomije, te standarda graappleana, ali prije svega za modernizaciju, ja- Ëanje i opremanje svojih oruæanih snaga - oëekuje se da Êe isti ili sli- Ëan recept primijeniti i NR Kina, ali s vodom. Osim namjere iskoriπtavanja golemoga hidroenergetskog potencijala vodom bogatog T ibeta, namjera je vlade u P ekingu da skretanjem Ëitavih vodenih tokova i izgradnjom mreæe vodnih kanala dovede potrebnu vodu za navodnjavanje svojih obradivih povrπina u suπnijim podruëjima. T akav scenarij veê sada diæe uzbunu u kineskom susjedstvu jer Êe to sigurno dovesti do vodenog udara πirom Azije. Da Kina misli ozbiljno, dokazuju i planirana sredstva za taj projekt koja se veê sada mjere desetinama milijardi dolara. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 3
VOJ S KE S VIJ ET A D igitalno upravljanje bojiπnicom - am e rië k i naë in B AE S y stems Zahvaljujuæi iskustvima iz Iraka,ameriËka je vojska razvijala komunikacijsku mreæu koja omoguæuje vrlo uëinkovit nadzor nad trupama πto se kreæu unutar digitalne bojiπnice P ripremio Marijo P E T ROVIΔ Utravnju 1 9 9 4. godine, ameriëka je vojska doæivjela digitalno vatreno krπtenje unutar svojega nacionalnog trening centra (NT C ) izvodeêi vjeæbu Desert H ammer V I. E ksperimentalna bojna - postrojba za djelovanje (E X - F OR ), djelomiëno digitalno poduprta, izgubila je bitku od (digitalno nepoduprte) protivniëke postrojbe (OP F OR ). E X F OR je izgubio bitku. T ijekom sljedeêih devet godina nije se demonstriralo niti diskutiralo o blagodatima digitalne potpore. UnatoË tome, u Iraku su dobivane bitke upotrebom krnje forme takvih sustava, πto je bitno drukëije od originalne namjere ameriëke vojske te drugaëije od analognih sustava europskih snaga koje se joπ uvijek napreæu kako bi osigurale poveêanu interoperabilnost sa Sjedinjenim Dræavama i koalicijskim snagama. Ured za digitalnu potporu ameriëke kopnene vojske (Army Digitalisation Office - ADO) utemeljen je u sijeënju 1 9 9 4. kako bi podræao uvoappleenje nove vizije snaga nazvane F orce X X I, te posebno koordinaciju primjene IT -a unutar oruæja i sustava, a sve je to otprije poznato kao digitalno podræana bojiπnica. V oditelji ADO-a tvrde da Êe vojska sutraπnjice, F orce X X I, biti rezultat ponovne konceptualizacije i reforme snaga svih postroja, od rova do industrijske baze, a sve Êe biti organizirano preko informacija i informatiëkih tehnologija. Nadalje, digitalizacija omoguêuje zapovjednicima trenutaënu komunikaciju o svim vitalnim informacijama πto je znatno bolje nego spore glasovne radiokomunikacije ili joπ sporije kurirske poruke. Digitalizacija zapovjednicima takoappleer osigurava superiornije donoπenje odluka, a sve uz pomoê horizontalne i vertikalne integrirane digitalno-informacijske mreæe, koja podupire zapovjedni sustav i omoguêuje zapovijedanje i nadzor (C 2 ). Svrha je svega ovoga kreiranje simultane, precizne slike prostora bojiπnice na svakoj razini - od vojnika do zapovjednika. Ova se slika temelji na uobiëajenim podacima prikupljenim preko mreæe senzora, zapovjednih postaja, procesora i oruænih platformi, a sve to sudionicima omoguêava zdruæivanje relevantnih informacija kako bi bili u toku dogaappleaja. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 4
RA T NO ZRA KOPLOVS T VO B e s p ilotni b om b ard e ri - fikcija ili stvarnost? (II. dio) Europski,ruski,pa Ëak i kineski projekti razvoja U nmanned Combat Aerial Vehicles ozbiljno su blizu ameriëkima,tako da na tom podruëju nijedna dræava joπ uvijek nije ostvarila veæu prednost P ripremio Domagoj MI» IΔ Uprvom dijelu teksta bavili smo se ameriëkim bespilotnim borbenim letjelicama ili Unmanned C ombat Aerial V ehicles (UC AV ). Spomenuli smo i da se u zadnje tri godine E uropa æuri uhvatiti korak s ameriëkim programima razvoja UC AV -a.» uju se i najave da bi prvi europski UC AV trebao uêi u operativnu uporabu istodobno s ameriëkim. Z bog toga Êemo se u nastavku teksta podrobnije pozabaviti europskim programima razvoja UC AV -a. Kao i mnogo puta do sada, E uropa se nije uspjela okupiti oko samo jednog programa. Ovog puta solira V elika Britanija, Ëija je korporacija BAE Sy stems napravila demonstrator tehnologija T aranis (keltski bog grmljavine). S druge strane L a Manchea, francuska korporacija Dassault Aviation predvodi tim europskih tvrtki, koje zajedno razvijaju demonstrator tehnologija Neuron. P rojektiranje i izradu T aranisa naruëilo je britansko ministarstvo obrane krajem 2 0 0 6. godine. P ostupak izrade dijelova letjelice poëeo je u rujnu 2 0 0 7., a samo sastavljanje u sijeënju ove godine. Britansko ministarstvo obrane financira projekt sa 1 0 0 milijuna funti, dok joπ 2 5 milijuna funti daju tvrtke uklju- Ëene u razvoj i izradu T aranisa. Uz BAE Sy stems, veliku ulogu u razvoju i proizvodnji imaju R olls-r oy ce, Q inetiq i GE Aviation. BAE Sy stemsov direktor projekta C hris Allam nedavno je ustvrdio da izrada glavnih dijelova T aranisa ide prema planovima te da ne oëekuje veêe probleme koji bi odgodili prvi let, planiran za 2 0 1 0. godinu. Kako bi se sve dogodilo πto dalje od oëiju javnosti i konkurencije, prvi se let (i veêina letnih testiranja) neêe obaviti u V elikoj Britaniji veê u W oomeranu u Australiji. T aranisa Êe pokretati R olls-r oy ceov turboventilacijski mlazni motor Adour 9 5 1 (potiska 2 8,9 kn), koji se inaëe rabi za pokretanje πkolskog aviona H aw k 1 0 0 /2 0 0. V eê je taj podatak dovoljan za procjenu veliëine i mase T aranisa, koja Êe biti bliska H aw ku 1 0 0 /2 0 0. P od uvjetom da se æele ostvariti visoke podzvuëne brzine i solidna brzina penjanja, Adourovih 2 8,9 kn potiska dovoljno je za letjelicu najveêe mase deset tona. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 5
RA T NA MORNA RIC A M ornariëki helikopteri Kako je danas nezamislivo da brodovi veliëine fregate i veæi,a i sve viπe korveta,djeluju bez barem jednog helikoptera,træiπte mornariëkih helikoptera je stabilno i u blagom poveæanju. Zbog toga ne zaëuappleuje i sve veæa ponuda P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ Z ahvaljujuêi razvoju turbovratilnih motora, kompozitnih rotora, lagane elektronike i malih, ali uëinkovitih oruæja, danas je nezamislivo da ijedna ratna mornarica koja se æeli smatrati modernom u operativnoj uporabi nema mornariëkih helikoptera. Iako je njihova osnovna zadaêa protupodmorniëka i/ili protubrodska borba, suvremeni mornariëki helikopteri mogu obavljati πirok spektar zadaêa, ukljuëujuêi traganje i spaπavanje. Odavno je poznato da su mornariëki helikopteri (odnedavno i tiltrotori) zasebna cjelina, koja se od obiëne braêe razlikuje po drukëijoj konstrukciji i prilagoappleenim motorima, koji su dodatno zaπtiêeni od korozije uzrokovane slanom vodom. SpecifiËno okruæenje djelovanja i posebne zadaêe uvjetuju i ugradnju posebne avionike i naoruæanja. Kako je danas nezamislivo da brodovi veliëine fregate i veêi, a i sve viπe korveta, djeluju bez barem jednog helikoptera, træiπte mornariëkih helikoptera je stabilno i u blagom poveêanju. Z bog toga ne zaëuappleuje i sve veêa ponuda. Na poëetku ponude europskih mornariëkih helikoptera nalazi se 2,6 tona teæak E urocopter AS 5 5 5 F ennec, pokretan s dva T urbomeca Arrius 1 A motora pojedinaëne snage 3 8 8 kw. MornariËka inaëica AS 5 5 5 SN moæe se opremiti motrilaëkim radarom T e- lephonics R DR -1 4 0 0 R i naoruæati voappleenim torpedom E urotorp A2 4 4 /S mase 2 4 4 kg. Neπto veêi i potentniji je E urocopter AS 5 6 5 P anther mase 4,3 tone. P okreêu ga dva motora T urbomeca Arriel 2 C pojedinaëne snage 7 2 9 kw. MornariËka inaëica AS 5 6 5 MB ima sklopivi rotor, antikorozivnu zaπtitu trupa i motora, zaπtitu od zalijevanja motora vodom, sustav za slijetanje na palubu i poseban sustav za prisilno slijetanje na vodu koji odræava helikopter na povrπini. P anther moæe nositi Ëetiri protubrodska voappleena projektila MBDA AS1 5 T T ili dva laka torpeda. Standardni mornariëki radar je T hales Agrion 1 5, a helikopter se moæe opremiti uranjajuêim sonarom i detektorom magnetskih anomalija (MAD). Z adnji kupac je bugarska ratna mornarica, koja je naruëila πest AS 5 6 5 MB s rokom isporuke u 2 0 1 0. i 2 0 1 1. godini. F rancuska ratna mornarica operativno rabi 1 6 AS 5 6 5, koji su u meappleuvremenu moderniziran zbog kaπnjenja u isporuci helikoptera NH 9 0. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 6
VOJ NA POVIJ ES T Avro Vulcan Vulcan je u trenutku ulaska u operativnu uporabu bio najbolji strateπki bombarder na svijetu,a svoje je prve borbene zadaæe obavio na samom kraju uporabe T omo J AN» E VIΔ Iako je V ickersov V aliant (vidi H rvatski vojnik broj 1 9 3 ) bio odliëni strateπki bombarder za svoje vrijeme, ipak nije potpuno zadovoljio sve potrebe britanskoga ratnog zrakoplovstva za nuklearnim udarima po strateπkim ciljevima u unutraπnjosti Sovjetskog Saveza. Z bog toga su velike nade polagane u iduêa dva bombardera - Avrovljev V ulcan i H andley P ageov V ictor. Kako je V ulcan poletio nekoliko mjeseci prije V ictora, prvo Êemo obraditi njega. Od svih je projekata upravo V ulcan bio najnapredniji, rabeêi konfiguraciju leteêeg krila. Iako su prvobitni planovi bili joπ radikalniji, serijski V ulcan B.1 i B.2 bili su daleko ispred svega πto je u tom trenutku imalo ameriëko ili sovjetsko ratno zrakoplovstvo. Z bog toga ne zaëuappleuje πto je V ulcan ostao u operativnoj uporabi sve do 1 9 8 4. godine. Kronoloπki gledano po datumima prvog leta prvog prototipa, V ulcan je drugi od tri slavna britanska V - bombardera. P rojektiran je da bi zadovoljio Specification B.3 5 /4 6 britanskog ministarstva zrakoplovstva, koja je izdana 1 9 4 7. godine. U specifikaciji je detaljiziran zahtjev za velikim strateπkim bombarderom na mlazni pogon, koji Êe imati velik dolet i letjeti velikim brzinama na vrlo velikim visinama, te tako izbjegavati sovjetske lovce-presretaëe. Isti je zahtjev doveo do razvoja i V ickersovog V alianta i H andley -P a- geovog V ictora. Avrovljevi su projektanti odluëili predloæiti najradikalniji pristup te su pod internom oznakom T y pe 6 9 8 nacrtali veliki bombarder u konfiguraciji leteêeg krila. P rvobitni su nacrti predlagali ugradnju Ëetiriju turbomlaznih motora Bristol BE.1 0 (kasnije Oly mpus) jednog iznad drugog, po dva na spoju trupa i krila. Motori bi se opskrbljivali preko dva velika usisnika za zrak. Jedino odstupanje od koncepcije leteêeg krila bila je ugradnja nosne sekcije, koja je strπila ispred prednjeg dijela krila. V elika delta krila pruæala je dovoljno prostora ne samo za spremnike za gorivo veê i za velike prostore za oruæje. Avrovljev je pristup bio riziëan, jer je sliëan ameriëki projekt Northrop Y B-4 9 propao. UnatoË ameriëkom neuspjehu, britansko ministarstvo zrakoplovstva procijenilo je da T y pe 6 9 8 obeêava te je u prosincu 1 9 4 7. odobrilo novac za gradnju mockupa, demonstratora tehnologija i dva prototipa. Demonstrator tehnologija je dobio oznaku Avro 7 1 0 i bio je upola manji od originalnog bombardera. P okretala su ga dva turbomlazna motora R olls- R oy ce Avon. Uz njega, Avro je napravio i veêi broj demonstratora tehnologija Avro 7 0 7, pokretanih jednim turbomlaznim motorom R olls-r oy ce Derw ent. Naknadno je ustanovljeno da je Avro 7 1 0 prekompliciran te da je bolje odmah napraviti prototip u pravoj veliëini, a da se sva potrebna testiranja obave na Avroima 7 0 7. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 2 7
D OS S IER P olitië ki atentati (X V) Aldo Moro (1978.) Talijanskog politiëara i premijera Alda Mora je u oæujku 1976. godine otela ekstremno lijeva teroristiëka organizacija Crvene brigade te je nakon dva mjeseca zatoëeniπtva ubijen. Morovo ubojstvo ozbiljno je potreslo Italiju te je okonëalo razdoblje politiëkog kompromisa izmeappleu talijanske ljevice i desnice Hrv oje B ARB E RIΔ Aldo Moro bio je jedan od najznaëajnijih politiëara nakon Drugog svjetskog rata, a u dva je navrata bio talijanski premijer T alijanski politiëar i premijer Aldo Moro roappleen je 1 9 1 6. godine u gradiêu Maglie. T ijekom razdoblja faπizma neko je vrijeme bio Ëlan profaπistiëke studentske organizacije, a nakon Drugog svjetskog rata 1 9 4 6. godine izabran je u konstitutivnu skupπtinu te je sudjelovao u donoπenju talijanskog Ustava. Moro je pristupio obnovljenoj DemokrπÊanskoj stranci, koja je uz podrπku KatoliËke crkve i ameriëku materijalnu pomoê pobijedila na parlamentarnim izborima 1 9 4 8. godine, te do smrti ostaje njezin Ëlan. Od sredine pedesetih godina obavljao je niz duænosti u talijanskoj vladi - od 1 9 5 5. do 1 9 5 7. bio je ministar pravosuapplea, od 1 9 5 7. do 1 9 5 9. ministar obrazovanja, tijekom 1 9 6 6. bio je kratko ministar vanjskih poslova te 1 9 7 6. i ministar unutarnjih poslova. Kruna njegove politiëke karijere su dva mandata na mjestu talijanskog premijera, i to od 1 9 6 3. do 1 9 6 8. te ponovno od 1 9 7 4. do 1 9 7 6. godine. Uzevπi u obzir Ëinjenicu da je poslijeratni talijanski politiëki sustav bio izrazito nestabilan, s Ëestim izmjenama vlada, Morovih πest godina na premijerskom mjestu bio je jedan od najduæih premijerskih mandata u Italiji uopêe. C rvene brigade Iako je sukob talijanske ljevice i desnice tinjao od Drugog svjetskog rata, sedamdesetih je godina postignut tzv. povijesni kompromis izmeappleu DemokrπÊana i talijanske KomunistiËke partije. Istodobno je sedamdesete godine u Italiji obiljeæila teroristiëka aktivnost ekstremne desnice i ljevice u kojima je æivote do ranih osamdesetih izgubilo oko pet stotina ljudi, zbog Ëega se cijelo to razdoblje naziva olovnim godinama. L jeviëarsku teroristiëku organizaciju C rvene brigade osnovao je 1 9 7 0. godine student R enato C urcio kao radikalni ogranak studentskih gibanja iz πezdesetih godina. Skupina je teroristiëku djelatnost poëela relativno benignim akcijama, da bi se u drugoj polovici sedamdesetih naglaπeno radikalizirala izvoappleenjem niza atentata. Do danas je najpoznatija akcija C rvenih brigada ostala otmica i ubojstvo Alda Mora. V oapplea C rvenih brigada u vrijeme otmice i vjerojatni Morov egzekutor bio je Mario Moretti, roappleen 1 9 4 6. u P orto San Giorgio, a suizvrπitelj atentata je P rospero Gallinari, koji je roappleen 1 9 5 1. u R eggio E milia. Gallinari je sudjelovao u otmici suca Sossija Za Morovu otmicu odgovornost su preuzele Crvene brigade, a kao dokaz da je oteti politiëar æiv talijanskim je medijima poslana njegova fotografija sa zastavom Crvenih brigada u pozadini 2 8
D OS S IER 1 9 7 4. godine, kada je prvi put uhi- Êen, da bi 1 9 7 6. pobjegao iz zatvora Belluno te je angaæiran u otmici Alda Mora. Ujutro 1 6. oæujka 1 9 7 8. Aldo Moro krenuo je u P arlament kako bi sudjelovao u imenovanju nove vlade. No, pripadnici C rvenih brigada, koje je predvodio Mario Moretti, preodjeveni u odore talijanske zraëne kompanije u ulici F ani izveli su prepad na Morovu pratnju. P et Morovih tjelesnih Ëuvara ubijeno je za manje od minute, dok je sam Aldo Moro odveden u nepoznatom pravcu. Ubrzo su priopêenjem za javnost odgovornost za Morovu otmicu preuzele C rvene brigade, a kao dokaz da je oteti politiëar æiv talijanskim je medijima poslana njegova fotografija sa zastavom C rvenih brigada u pozadini. P oslije je u istrazi Voapplea Crvenih brigada Mario Moretti uhiêen je 1981. te je bio osuappleen za otmicu i ubojstvo Alda Mora na πest doæivotnih kazni, no puπten je na slobodu nakon odsluæenih petnaest godina zatvora, dok je Prospero Gallinari (na slici tijekom suappleenja) uhi- Êen 1979. godine i osuappleen na doæivotnu zatvorsku kaznu ustanovljeno da je tijekom Morova zatoëeniπtva s njim komunicirao samo Moretti. Na Morovu tijelu, pronaappleenom dva mjeseca nakon otmice u parkiranom automobilu, bilo je jedanaest prostrijelnih rana, no toëne okolnosti ubojstva nikada nisu do kraja utvrappleene Otm ica i ubojstvo C rvene brigade su u viπe navrata slale zahtjev talijanskoj V ladi za otvaranje politiëkih pregovora, ucjenjujuêi je Morovim æivotom. Meappleutim, i demokrπêani i komunisti su odbijali pregovore s teroristima, smatrajuêi da bi im time priznali legitimitet, Ëime je zapeëaêena Morova sudbina. Nakon pedeset πest dana zatoëeniπtva Alda Mora, vodstvo C rvenih brigada zakljuëilo je da V lada neêe udovoljiti zahtjevima te je donesena odluka o Morovoj egzekuciji. Aldo Moro je ubijen u garaæi ispod stana u rimskoj ulici Montalcini, a ujutro 9. svibnja njegovo beæivotno tijelo pronaappleeno je u prtljaæniku automobila R enault 4 u ulici C aetani koja se nalazi na pola puta izmeappleu stoæera demokrπêana i komunista, Ëime su teroristi oëito æeljeli poslati poruku talijanskoj javnosti. Na Morovu tijelu pronaappleeno je jedanaest prostrijelnih rana, no toëne okolnosti ubojstva kao i Ëinjenica tko je povukao obaraë na oruæju kojim je ubijen, nikada nisu do kraja utvrappleene. Danas se Ëesto πpekulira tvrdnjom da je ubojstvo rezultat urote u koju su bili upleteni najviπi talijanski politiëki duænosnici i C IA, kojima nije odgovarao dijalog s komunistima, te da su u tom smislu C rvene brigade posluæile samo kao instrument. Morovo ubojstvo teπko je uzdrmalo Italiju te je povlaëenjem komunista iz vlade u isto vrijeme okonëano razdoblje tzv. povijesnog kompromisa, iako su se tragovi takve politike zadræali do danas (primjerice, koalicija Maslina R omana P rodija u drugoj polovici devedesetih). P oëetkom osamdesetih C rvene brigade su pretrpjele znaëajne udarce u borbi s talijanskim snagama sigurnosti te je njihov utjecaj znatno opao, iako skupina nikada nije raspuπtena niti uniπtena. V oapplea C rvenih brigada Moretti uhiêen je 1 9 8 1. te je bio osuappleen za otmicu i ubojstvo Alda Mora na πest doæivotnih kazni, no puπten je na slobodu nakon odsluæenih petnaest godina zatvora, dok je Gallinari uhiêen 1 9 7 9. godine i osuappleen na doæivotnu zatvorsku kaznu. 2 9
BIBLIOT EKA Tena tiviëiê: Odbrojavanje, Profil International, Zagreb, 2007. Odbrojavanje je knjiga kolumni koje je autorica tri godine objavljivala u Ëasopisu Zaposlena. Do suradnje je doπlo kada im je spisateljica 2003. godine dala intervju, a urednica Ëasopisa A na G ruden istiëe da je Tena model æene kakav Ëasopis æeli predstavljati. Proteklih se godina Tena tiviëiê potvrdila kao vrsna dramska spisateljica, Ëiji su tekstovi doæivjeli uspjeh ne samo na hrvatskim pozornicama veê i na meappleunarodnoj sceni. Posljednjih godina æivi i stvara u L ondonu, no nije izgubila vezu s domovinom. Osim kazaliπnih komada na hrvatskim scenama, u profesionalnom je smislu za zaviëaj vezuju i esejistiëki tekstovi koje stalno objavljuje u Ëasopisu Zaposlena. Valja odmah primijetiti da su njezini zapisi nastali kao svojevrsna antiteza onima kakve njeguje niz popularnih kolumnistica u tzv. πarenom i æenskom tisku. Dok u tim Ëasopisima dominira diskurs chick-lita, tiviëiêeva pokazuje svjestan napor da se udalji od tipiënih tema te vrste knjiæevnosti: ona se ne bavi pomodnim trendovima ni povrπnim aspektima muπko-æenskih odnosa, veê na jedan ozbiljniji naëin promiπlja poziciju suvremene mlade æene u svijetu tranzicije, globalizacije i rastuêeg konzumerizma, te izvrsno uoëava karakteristiëne druπtvene situacije i analizira stvarne probleme hrvatskog druπtva. Njezini su zapisi knjiga samosvjesne mlade æene, intelektualke, spremne da se suoëi sa stvarnim problemima naπega druπtva. Takoappleer, u knjizi iznosi i svoja iskustva æivota u multikulturalnim sredinama u Engleskoj i vicarskoj, kao i teπkoêe probijanja mladoga pisca u stranoj zemlji. Iako se u kolumni pod nazivom Djeca poznatih - prokletstvo ili dar pozabavila i problematikom odrastanja s poznatim prezimenom, neosporno je da je, ako se talent nasljeappleuje, Tena prava, talentirana kêer svog poznatog oca. Mirela ME N G E S FILMOT EKA 2. Vukovar film festival mjesto i vrijeme odræavanja: πlep na Dunavu i RuæiËkina kuêa u Vukovaru, od 8. do 13. srpnja organizator: Discovery film & video U svom drugom izdanju Vukovar film festival predstavio se mnogo ozbiljnije i profesionalnije. Proπle su godine baëeni prvi maëiêi, dok ove godine VF F veê sigurno hoda, da ne kaæem plovi, a najvaænija od mnogih novosti jest konkurencija. Svi se vole natjecati, pa Ëak i posjetitelji, a kad festival zavrπi promiπljaju o tome jesu li vidjeli pobjednike i slaæu li se s ocjenama æirija. Æiri, u Ëijem su sastavu bili redatelji Zvonimir JuriÊ i Kristijan MiliÊ te filmski kritiëar Nenad Polimac, pobjednikom je proglasio maapplearski film ceste Pustolovi Bé le Paczolaja. Meni se osobno uopêe nije svidio, naprotiv, smatram ga najloπijim od filmova koje sam vidio, a vidio sam ih mnogo jer satnica nije bila pretrpana. Isti je sluëaj s kratkim igranim filmom gdje sam, za razliku od dosadnog rumunjskog pobjednika Ujutro, primijetio izvrsne πvicarsko-njemaëke Na rubu i domaêi MirkoviÊev Krupni otpad. O pobjedniku dokumentarnog programa, rumunjskom Nemoj me pogreπno shvatiti, neêu pisati jer ga nisam pogledao. F estivalskoj organizaciji se nema πto prigovoriti. Svjesni svojih prednosti i mana, probleme rjeπavaju u hodu i uëe za sljedeêe, sada veê mogu reêi kljuëno izdanje. Dunavski bazen uistinu je velik i odliënih filmova sigurno neêe ni nagodinu nedostajati. Joπ da se izbjegne preklapanje s Ex itom i najezda komaraca te dovede poneπto istinskih filmskih zvijezda, vukovarski bi si festival mogao osigurati svijetlu buduênost. Pohvaliti valja i velik odaziv publike, πto je ujedno najveêe jamstvo da Êe filmski festival i iduêih godina ljetovati na πlepu pokraj veslaëkoga kluba u Vukovaru. Leon RIZMAUL Boæja æitnica D U H OVNOS T Ne bih htio u ovih nekoliko redaka ulaziti u podruëje problematike zla u svijetu, ali æelim reëenicama iz ovonedjeljnoga evanappleelja, ponuditi odreappleene odgovore. Otkuda zlo? Isus odgovara: Kraljevstvo je nebesko kao kad Ëovjek posije dobro sjeme na svojoj njivi. Dok su njegovi ljudi spavali, doapplee njegov neprijatelj, posije posred æita kukolj i ode. Nema sumnje da je Bog svijet stvorio dobrim. Ali jednako je tako izvan svake sumnje da je njegov neprijatelj nezadovoljan i nesretan zbog dobrog svijeta, pa u veê stvoreno dobro unosi kukolj kako bi naruπio sklad i ljepotu. Boæji ljudi, nezadovoljni kukoljom, æele eliminirati to zlo ( Gospodaru, hoêeπ li da odemo i pokupimo kukolj?). Ipak, Bog to ne æeli. Neizmjerno cijeni ljudsku slobodu Ëak i onda kada ta sloboda Ëovjeka vodi do propasti i dopuπta da uz dobro sjeme na istoj njivi raste i kukolj, jer neprijatelj Ëovjek je tako htio. Nije ovo govor o dualizmu niti o dva odijeljena svijeta, dobra i zla, te o njihovim gospodarima. Ovo je tek mali pokuπaj da se kaæe da je sve πto je Bog stvorio bilo dobro, ali buduêi da neprijatelj Ëovjek nije zadovoljan dobrom, Bog dopuπta da uz sjeme raste i kukolj, jer ne æeli da se pπenica iskorijeni zbog kukolja. Istina, doêi Êe dani kada Êe se kukolj spaliti, a æito skupiti u æitnicu, ali dok to ne doapplee osuappleeni smo u ovome svijetu suoëavati se s kukoljom. Najlakπe bi bilo moliti Boga da ga iskorijeni, ali to ne bi imalo smisla. Snaga naπe vjere oëituje se upravo u tome da æivimo u svijetu koji moæda i nije najbolji i najkvalitetniji, ali da mi svejedno nastojimo biti dobri i kvalitetni. Moæda svojim æivotom i nastojanjima neêemo uspjeti iskorijeniti zlo, ali postiêi Êemo mnogo ako ne dopustimo da kukolj bude mnogobrojniji od pπenice. Naπa uloga u druπtvu danas jest baπ to - svjesni stvarnosti u kojoj æivimo ne dopustiti negativnostima ovoga svijeta da nama ovladaju i da nas uzmu pod svoje. Jedino tako moæemo ostati æito koje Bog skuplja u svoju æitnicu. Kukolj nadire. Moæda ga je danas viπe negoli pπenice. Usuappleujem se reêi da i sama pπenica sve viπe postaje hibridna. Danas je zapravo tendencija obrnuta. Nije viπe rijeë o tome da je lakπe eliminirati kukolj. Manje je pπenice pa je samim time lakπe iskorijeniti nju. Ako opstanemo i oëuvamo se, unatoë svemu, bit Êemo vrijedni Boæje æitnice. Æ ark o RE LOT A 30
VREMEPLOV 21. srpnja 1456. Obrana Hrvatsko - Ugarskog kraljevstva Osvajanjem Carigrada 1453. godine Turci su ozbiljno zaprijetili zapadnom krπêanskom svijetu. U prestraπenoj Europi ljudi su se posvuda po- Ëeli spremati za obrambeni rat. Tijekom srednjeg vijeka Beograd je bio graniëna utvrda Hrvatsko - Ugarskog kraljevstva, koja je πtitila Podunavlje od silovitih osmanlijskih prodora. Zato je i zapela za oko sultanu Mehmetu II. PoËetkom srpnja 1456. oko 150 tisuêa Turaka opsjelo je grad koji su branili vjeπti ratnik Janoπ Hunyadi i gorljivi franjevac Ivan Kapistran. Njegovom je zaslugom u pomoê pristiglo 50 tisuêa kriæara, mahom slabo naoruæanih ljudi, razne dobi i profesija. Poslije krvavih okrπaja Mehmet je 21. srpnja osobno poveo odluëni juriπ. Beograd je spasio besprimjeran junaëki Ëin. Kad se neki janjiëar popeo na najviπu kulu kako bi istaknuo turski stijeg, smioni Tito DugoviÊ dograbio ga je i zajedno se s njime bacio u ponor. Taj je prizor toliko ohrabrio posadu da je razbila napadaëe na bedemima a zatim jurnula do Mehmetovog logora, zarobivπi sve topove i opsadne sprave. MoÊni osvajaë na to je zdvojno napustio bojno polje. Daleko nadmoênija turska vojska izgubila je 24 tisuêe vojnika, a krπêanska pobjeda kod Beograda, zaustavila je za sljedeêih 70 godina osmanlijske prodore u zapadne krajeve. 21. srpnja 1904. Najdulja æeljeznica Transsibirska æeljeznica, najduæa svjetska æeljezniëka linija, dugaëka 9100 kilometara, dovrπena je 21. srpnja 1904. u doba kad se rusko carstvo htjelo uëvrstiti na Dalekom istoku. Ta impresivna linija povezala je Moskvu s dotad izoliranom lukom Vladivostokom na Japanskom moru. Transsibirska æeljeznica odigrala je vaænu ulogu u povijesti Rusije, a poslije i Sovjetskog Saveza. Povezala je s Europom velike i poznate ruske gradove poput Jekaterinburga na Uralu, Niænog Novgoroda na Volgi, Novosibirska na Obu, Vladivostoka koji je postao glavna uvozna luka za Japan, ali i velike kineske metropole poput Pekinga i angaja. Osim toga Transsibirska æeljeznica posluæila je za gospodarski razvoj te naseljavanje i istraæivanje netaknutih dijelova Sibira. Na izgradnji, koja je poëela joπ 1891., radili su milijuni ljudi, Ëesto u vrlo nehumanim uvjetima. Potpunim dovrπetkom pruge smatra se 1916. kada je s Vladivostokom potpuno povezana ruska prijestolnica Petrograd. Poslije su izgraappleena joπ tri nova smjera te dugaëke pruge. Diljem Sibira danas dnevno vozi oko stotinu, veêinom transportnih vlakova, a godine 2002. pruga je u potpunosti elektrificirana. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.centardomovinskograta.hr U izdanju Hrvatskog vojnika koje upravo Ëitate objavili smo tekst prigodom prezentacije aktivnosti koje je u posljednje dvije godine obavljao Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata. Æelite li osnovne informacije o radu Centra, proëitajte Ëlanak na stranicama 12 i13, no, æelite li detaljniji uvid, kliknite na njihovu sluæbenu web stranicu www.centardomovinskograta.hr. Stranica je vrlo pregledna i jednostavno ureappleena, πto i odgovara dokumentacijskom karakteru Centra. Na jednom mjestu moæete naêi sve πto vam je potrebno zanima li vas Centar kao institucija i ono Ëime se bavi, s naglaskom na njihova knjiæna izdanja. S druge strane, ako vam je potreban kraêi podsjetnik na ono πto se zbivalo tijekom burnih devedesetih, slobodno moæete kliknuti na podlink Kronologija i naêi pregled najbitnijih dogaappleaja iz tog vremena. Sigurno je da bi stranica trebala biti opπirnija i potpunija, no imajmo na umu da je rijeë o instituciji koja je osnovana tek nedavno. Bez obzira na to πto se njihov intenzivni rad najbolje ogleda u prikupljenom arhivskom gradivu, objavljenim publikacijama i organiziranju znanstvenih predavanja i skupova, u danaπnje vrijeme potrebno je sve to slijediti i obznaniti pomoêu odgovarajuêe web stranice. Domagoj VLAHOVIΔ 1. Hrvatski film s nogometnom tematikom snimljen 1950. zove se: A Plavi devet B Ajmo, æuti! C Bili tiêi 3. Pronaappleite uljeza meappleu filmovima redatelja Antuna Vrdoljaka: A U gori raste zelen bor B Kiklop C PriËa iz Hrvatske 2. Redatelj kultnog filma Tko pjeva, zlo ne misli jest: A Kreπo Golik B Branko Bauer C Ante Babaja 4. U filmu Stela iz 1990. u reæiji Petra Krelje glavnu æensku ulogu je igrala: A Leona Paraminski B Anja ovagoviê C Ena BegoviÊ 5. Poznati filmski citat Skuvala san ti paπtaπutu! izgovara glumica: A Zrinka CviteπiÊ B Matija Prskalo C Iva ViskoviÊ Rjeπenje: 1a;2a;3c;4b;5b 31