KAP SURVEY VIOLENCE AGAINST CHILDREN JANUAR, 2017. 1 2015 Ipsos.
METODOLOGIJA 2 2015 Ipsos.
METODOLOGIJA kvantitativno istraživanje Realizacija: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine Okvir uzorka: Populacija Crne Gore, 18+ Veličina uzorka: 1100 ispitanika Tip uzorka: Tip istraživanja: Mjesto istraživanja: Poststratifikacija: Marginalna greška: 3 2015 Ipsos. Jedinica prve etape: Teritorija biračkih mjesta Jedinica druge etape: Domaćinstva (SRSWoR slučajnim korakom) Jedinica treće etape: Ispitanici u okviru domaćinstva (Kish tablice) Terensko istražvanje prosječna dužina upitnika 40 minuta 17 gradova u Crnoj Gori, 130 teritorija biračkih mjesta, gradske, prigradske i seoske životne sredine Po polu, uzrastu i regionu ±1,3% za pojave s incidencom od 5% ±2,6% za pojave s incidencom od 25% ±3% za pojave s incidencom od 50% (marginalna greška)
METODOLOGIJA Etika istraživanja Cjelokupno istraživanje sprovedeno je u skladu sa standardima, a metodologija odobrena od strane Etičkog komiteta UNICEF-a Crna Gora. Sprovedeno istraživanje nije ni na jedan način nanijelo bol, patnju ili štetu ispitanicima učesnici u istraživanju su isključivo bili punoljetni građani Crne Gore koji su dobrovoljno pristali da učestvuju u njemu. Ispitanicima nije data nikakva finansijska ili nefinansijska nadoknada za učestvovanje u istraživanju. Sva pitanja u upitniku formulisana su tako da ni na jedan način nijesu nanosila štetu (fizičku ili psihološku) ispitanicima nijedan incident niti neočekivana siutacija nijesu zabilježeni tokom terenskog rada. Prije terenskog rada sprovedena je detaljna obuka anketara poseban fokus stavljen je na teme dječjih prava i nasilja nad djecom, ali i na etiku u istraživanjima. Uključen je i trening anketara za ponašanje s ispitanicima, ali i obuka za načine reagovanja u neočekivanim situacijama svi anketari su dobili pisani protokol ponašanja. Sprovedeno istraživanje u potpunosti je poštovalo anonimnost, privatnost i povjerljivost svih ispitanika sumativni prikaz podataka bez davanja ličnih informacija drugim stranama, anketiranje u izolovanoj prostoriji bez prisustva drugih članova domaćinstva (kad god je to bilo moguće), skladištenje baze podataka na serveru koji je zaštićen šifrom, a kome pristup ima isključivo istraživački tim ovog projekta. Konflikt interesa u potpunosti je izbjegnut prilikom ovog istraživanju. 4 2015 Ipsos.
Muško Ženski Roditelji Ostali 18-29 30-44 45-60 >60 Osnovno i niže Srednje Više ili visoko Sjever Centar Jug Urban Drugo UZORAK 63.8 NOVEMBER 2016. N = 1100 = 100% by characteristics 60.0 64.4 48.5 51.5 47.3 36.4 35.6 22.4 27.0 27.3 23.8 21.0 19.0 28.2 24.6 Pol Roditeljski status Uzrast Obrazovanje Region Tip nasilja 5 2015 Ipsos.
METODOLOGIJA kvalitativno istraživanje Realizacija: Metod istraživanja: Broj intervjua: Mjesta istraživanja: Ispitanici: Prosječno trajanje intervjua: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine Dubinski intervjui 36, po 12 u svakom gradu Podgorica, Bijelo Polje, Bar Djeca (adolescenti) uzrasta od 15 do 18 godina, miješani po polu i uzrastu Roditelji djece miješani po polu i uzrastu djece 45 60 minuta 6 2015 Ipsos.
OPŠTI STAVOVI O VASPITANJU I ISKUSTVA KONKRETNOG VASPITAČA 7 2015 Ipsos.
Iako se uočavaju nedosljednosti u odgovorima građana na pitanja koja se tiču fizičkog kažnjavanja, što može ukazivati i na nedovoljno formiran stav, tolerancija na fizičku kaznu je visoka, posebno u situacijama u kojima, po percepcijama roditelja, dijete narušava autoritet roditelja. 8 2015 Ipsos.
Porodično vaspitanje, ali i afektivni odnos roditelja i djeteta percipiraju se kao najvažniji faktori zdravog razvoja djeteta. Šta je, po Vama, najvažnije da bi jedno dijete izraslo u zdravog i produktivnog člana društva? Šta pozitivno utiče na vaspitanje djeteta? Šta bi bilo na prvom mjestu? Šta na drugom? Trećem? 9 2015 Ipsos. Prvi odgovor Porodično vaspitanje Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja Zdrava/ normalna porodična atmosfera Porodica/ uticaj roditelja Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici Razumijevanje/ razgovor sa djetetom Obrazovanje Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme i rad sa decom Odgovornost, poštovanje obaveza, disciplina, moralne vrijednosti Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje, poverenje, otvorenost Drugo 5 3 4 4 1 3 3 3 Baza: ukupna ciljna populacija 18 15 9 13 10 9 17 8 11 6 28 2016 2013 Svi odgovori Porodično vaspitanje Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja Zdrava/ normalna porodična atmosfera Porodica/ uticaj roditelja Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici Razumijevanje/ razgovor sa djetetom Obrazovanje Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme i rad sa djecom Odgovornost, poštovanje obaveza, disciplina, moralne vrednosti Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje, povjerenje, otvorenost Drugo 22 19 16 11 20 16 19 19 11 10 8 13 13 10 7 18 18 28 33 44 2016 2013
U poređenju sa 2013. godinom registruje se značajan rast građana koji preferiraju nagradu naspram kazne u procesu vaspitanja. Postoje različita mišljenja o nagrađivanju i kažnjavanju djece kao metodama vaspitanja. Koje od sljedećih mišljenja je najbliže Vama? Uvijek treba više nagradjivati nego kažnjavati Uglavnom treba više nagrađivati nego kažnjavati Uvijek + uglavnom više nagradjivati Dijete treba podjednako nagradjivati i kažnjavati Uvijek + uglavnom više kažnjavati Uglavnom više treba kažnjavati nego nagradjivati Uvijek više treba kažnjavati nego nagradjivati Ne zna 10 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija 3% 5% 2% 3% 1% 1% 1% 2% 30% 22% 25% 26% 2016 2013 47% 41% 46% 55%
Istovremeno raste procenat onih koji ne opravdavaju batine kao čin vaspitanja. Suprotnog mišljenja su češće građani koji sebe vide kao autoritarne roditelje i koji su lično bili vaspitavani na ovaj način. Neki ljudi misle da dijete nikako ne treba tući, drugi smatraju da je u pojedinim situacijama opravdano istući dijete, dok treći misle da je to jedna od uspješnijih, djelotvornijih metoda vaspitanja djece. Da li je, po Vašem mišljenju, opravdano tući dijete? Nije opravdano ni u jednoj situaciji Postoje situacije u kojima je opravdano tući dijete To je jedna od djelotvornijih metoda vaspitanja djece 11 2015 Ipsos. Ne zna 6% 3% 2% 3% Baza: ukupna ciljna populacija 41% 43% 2016 2013 49% 53% Molimo Vas, konkretno navedite u kojim situacijma je opravdano tući dijete. Navedite što konkretnije situacije? Neposlušnost/ tvrdoglavost djeteta Situacije koje ne mogu da se riješe razgovorom Ako namjerno radi loše/ neprimjerene stvari/ pravi štetu Kad radi nešto što ugrožava njega ili druge Kada ukrade/ uzme nešto bez dozvole Dovoljan je manji udarac ( prutić, ruka, po zadnjici...) Drskost/ bezobrazluk/ histerisanje/ razmaženost Da bi naučilo šta smije, a šta ne/ da zna šta je kazna Ako više puta ponovi grešku/ nešto loše Kada počne da laže/ krije šta je uradilo Baza: oni koji su naveli da je opravdano tuči dijete, 43% ukupne populacije 7 6 6 8 8 8 10 15 14 21
Po rezultatima kvalitativnog istraživanja, većina intervjuisanih roditelja navodi da su njihovi roditelji bili vrlo strogi u procesu njihovog vaspitanja, da su često bile prisutne fizičke kazne, kako od strane roditelja tako i od strane nastavnika, ali nijedan roditelj nema dominantno negativan stav prema ovom vidu kažnjavanja, već većina njih ovakve oblike vaspitanja ocjenjuje kao prihvatljive za period svog odrastanja. Intervjuisani roditelji mlađe djece, odnosno djece uzrasta do mlađih razreda osnovne škole, značajno češće se služe i fizičkim kažnjavanjem u vidu udarca prutićem, udarca rukom po guzi ili šamarom. Prema njihovim navodima, ovakva vrsta kazne nastupa u trenutku kada razgovor ili drugi oblici kažnjavanja bivaju nedjelotvorni. 12 2015 Ipsos.
U skladu s tim, većina roditelja navodi da imaju pomiješana osjećanja kada kazne svoju djecu. Ipak, poslije svakog oblika kažnjavanja, kod većine roditelja dominantna je tuga. Nije mi dobro kad ga kaznim, plače mi se, ali i on se izvini poslije. Majka, Bar Zavisi, nekad se osjećam da moram to da uradim, nekad sam ljut, nekad mi je to satisfakcija, preispitujem se, znači različito. Otac, Bijelo Polje A normalno je da vam bude prvenstveno žao, ipak je to vaše dijete, ali ostajem dosljedna. Majka, Bijelo Polje Poslije pet minuta se kajem što sam kaznio dijete, ali to je ponekad neizbježno. Otac, Podgorica 13 2015 Ipsos.
Intervjuisana djeca koja navode da batine nijesu opravdane ni u jednom slučaju svoj stav opravdavaju time da batine same po sebi, posebno kada dođe do njihove učestale upotrebe, ili prebijanja djece radi ocjene u školi, nijesu efektivne, kao i da batine mogu ostaviti značajne psihofizičke posljedice po zdravlje djeteta. Međutim, broj djece koja ovo navodi je značajno manji u odnosu na djecu s drugim stavom. Kao najneprihvatljiviji oblici kažnjavanja navode se upravo batine one batine koje se dešavaju učestalo, koje dugo traju i one koje ostavljaju vidljive tragove djetetu po tijelu, ali i psihološki oblici nasilja, kao što su dugotrajna izolacija djeteta ili vrijeđanje djeteta. Takođe, posmatrajući razlike po polu, registruje se da dječaci rjeđe navode psihološke oblike kažnjavanja u odnosu na djevojčice. Intervjuisani roditelji koji smatraju da nije opravdano tući djecu ni u jednoj situaciji, kao najvažniji razlog navode strah od ostavljanja posljedica po psihofizičko zdravlje djeteta, posebno na starijim uzrastima. Interesantno je da intervjuisani roditelji, kao i intervjuisana djeca, smatraju da su batine opravdanije u mlađim uzrastima, odnosno na predškolskom uzrastu i u mlađim razredima osnovne škole. 14 2015 Ipsos.
Mislim da nije praktično tući djecu. Prvo, to može da ostavi posljedice, ako ne fizičke, onda mentalne. Mislim da to ne utiče na djecu, vi stvarate neki strah u vezi s nečim, ali taj strah jenjava i nema promjene ponašanja. Majka, Bar Pa mislim da su batine nekakav način naših pražnjenja, a ne neka vaspitna metoda, slab trenutak u kojem nemamo drugi recept za rješenje. Ako smo mi u sporu sami sa sobom, djeca ne smiju da ispaštaju. Otac, Bijelo Polje Mislim da je to akumulacija bijesa. Ako ste vi to vidjeli u svojoj kući kad ste bili mali, to će vama biti normalno da primijenite u svojoj kući. Majka, Bar 15 2015 Ipsos.
Iako se blago vaspitanje percipira kao rasprostranjenije u Crnoj Gori, strogost u vaspitanju nerijetko se ocjenjuje kao željeni model. Po Vašem mišljenju, kakvo je vaspitanje u Crnoj Gori? Da li biste rekli da je ono prije strogo i autoritarno ili je blago i liberalno? Blago i liberalno Strogo i autoritarno 2016 61 34 A kakvo bi trebalo da bude? Blaže Onakvo kakvo je sad Strože Blaže Onakvo kakvo je sad Strože Ne zna 48 29 20 3 44 24 33 16 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Za većinu intervjuisanih adolescenata tokom kvalitativnog istraživanja, balans između strogog i blagog vaspitanja predstavlja najpoželjniji model vaspitanja. Djeca najčešće opisuju da su upravo na ovakav način i ona sama bila vaspitavana. Drugim riječima, intervjuisani adolescenti preferiraju pozitivno vaspitanje, odnosno vaspitanje u okviru kojeg se djeci pruža dovoljno slobode, ali uz postavljanje granica, pri čemu su djeca u razgovorima s roditeljima stekla samostalni uvid u to šta su dozvoljene, a šta nedozvoljene radnje. U skladu s tim je i kažnjavanje uskraćivanjem zadovoljstva kada su nedozvoljene radnje prisutne. 17 2015 Ipsos.
I roditelji i adolescenti izvještavaju o tome da postoje brojni izazovi s kojima se roditelji danas suočavaju. 18 2015 Ipsos. Roditelji jedne drugarice su vrlo strogi, ne može da izađe iz kuće, mnogo toga je zabranjeno. Razlozi za to što joj brane su glupi, kažu joj da je nezrela, loša ocjena i slično, samo kažu NE i to je tako. Djeca treba da stiču neka iskustva... Djevojčica, Bar, 16 godina Roditelji rade od 8 do 10 sati dnevno. Znam kako je to, dođete s posla, ne znate gdje ste, hoćete da sredite kuću, ne znam već šta, ide onaj redosljed koji bi po pravilu krenuo od ujutru, ali vi ga krećete od kasno popodne i onda se to nekako gubi u svemu tome, ili ćete izgubiti kuću ili djecu, obično žene gube djecu, jer morate srediti kuću. Majka, Bar
Iako je očigledna smjena modela vaspitanja, obrasce vaspitanja koje su roditelji iskusli na svojoj koži nerijetko primjenjuju i u vaspitanju svoje djece. Molim Vas da se prisjetite načina na koji su Vas vaspitavali. Šta biste rekli za sebe, da li ste generalno bili vaspitavani na strog ili blag način? Blago i liberalno Strogo i autoritarno 2016 38 60 A šta biste Vi rekli, na koji način Vi Blago lično vaspitavate/vaspitavali i liberalno ste svoju djecu? Strogo i autoritarno 2016 64 35 Kada je u pitanju vaspitanje dječaka i djevojčica u Crnoj Gori, koja od sljedećih tvrdnji je najbliža važim zapažanjima? Molim vas, označite jednu tvrdnju: Da li se razlikovalo vaspitanje dječaka i djevojčica u pogledu strogoće? 4 Vaspitanje djevojčica je strože 2 18 Vaspitanje djevojčica je bilo strože 47 33 Vaspitanje dječaka je strože 13 Vaspitanje dječaka je bilo strože 17 Podjednako je strogo 65 Podjednako je bilo strogo Ne znam 19 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija; roditelji, 64% ukupne ciljne populacije Ne znam
Intervjuisana djeca često izvještavaju o postojanju rodnih razlika kako prilikom vaspitanja djece, tako i prilikom njihovog kažnjavanja. VASPITANJE KAŽNJAVANJE Očekivano, dječaci smatraju da se oni strože vaspitavaju, a djevojčice nerijetko smatraju obrnuto. Ipak, najčešće među djecom postoji saglasnost da roditelji imaju viša očekivanja od djevojčica da očekuju da one budu uspješnije u školi, mirnije i poslušnije, dok se kod dječaka ne insistira na ovakvom ponašanju ili se pak lakše tolerišu odstupanja. Najčešći pokazatelji različitosti u pogledu vaspitanja dječaka i djevojčica ogledaju se u stepenima i vrstama zabrane. Često se navodi da su djevojčicama dozvoljeni kraći izlasci, više se obraća pažnja na njihovo oblačenje, često se brane društvene mreže mlađim uzrastima, a na sjeveru Crne Gore su spomenuti slučajevi u kojima se djevojčicama branilo da imaju emotivnog partnera. S druge strane, dječacima se dozvoljavaju duži i češći izlasci, ali se izvještava da su upravo tokom vaspitanja dječaka prisutnije fizičke kazne i vika nego u slučaju vaspitanja ženske djece, kada je ipak razgovor dominantan. Govoreći o svojim ličnim iskustvima, ali i o iskustvima svojih bližnjih, ovakve razlike najčešće se manifestuju na taj način što se dječaci češće fizički kažnjavaju, ali se generalno djevojčice lakše podvrgavaju kaznama. Čini se da postupak kažnjavanja djece u značajnoj mjeri korespondira s tradicionalnim normama vaspitanja, koje generišu različita očekivanja od dječaka i djevojčica, što direktno dovodi do toga da se stepen i učestalost kažnjavanja donekle različito primjenjuju na dječake i na djevojčice. 20 2015 Ipsos.
Ja mislim da se više vodi računa o muškarcima, npr. što se tiče nasljeđa, npr. baba i djed će prije nešto udovoljiti bratu, nego ženskoj djeci, ženska djeca su kao neki prolazan član. Djevojčica, 17 godina, Bijelo Polje Pa nekako kod nas je normalno da dječaci ne ispunjavaju svoje obaveze, i u nekim situacijama gdje bi djevojčice bile kažnjene njima je dopušteno. Znam dječake koji imaju loše ocjene, ali oni i dalje mogu da izlaze. Djevojčice se više forsiraju kad je u pitanju škola i norme ponašanja. Djevojčica, 16 godina, Podgorica Roditelji su i sami svjesni da su djevojčice pametnije i zrelije od dječaka, ali se dječaci mnogo više puštaju da izlaze, iako zavisi od porodice do porodice. A još uvijek vlada ono balkansko ponašanje da djevojčica treba da sređuje po kući, a dječaci su tu da se izležavaju i, ako hoće, po nešto da uče. Djevojčica, 16 godina, Podgorica Biće ista vrsta kazne i za dječake i za djevojčice, ali će djevojčice naići na veću osudu ako nešto loše urade, ali to je taj psihološki pritisak. Dječak, 18 godina, Bar 21 2015 Ipsos.
U poređenju sa 2013. godinom, opada procenat građana koji smatraju da fizička kazna nije imala pozitivan uticaj na njihovo vaspitanje, a među onima sa suprotnim mišljenjem dominiraju građani koji primjenjuju strog obrazac vaspitanja. Možete li mi reći da li je neka fizička kazna tokom djetinjstva u Vašem ličnom iskustvu imala pozitivnog uticaja na Vaše vaspitanje? 2013. Ne 2016. Da Nikada nijesam fizički kažnjavan/a Ne zna 6 2 23 20 47 47 25 31 22 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija 2016 2013
Međutim, istovremeno raste toleranacija na fizičko kažnjavanje na svim uzrastima djece, a naročito u pubertetskom uzrastu. Do koje godine života je, po Vašem mišljenju, primjereno fizički kažnjavati? DJEČACI DJEVOJČICE Do 10 godina 37% 43% Do 10 godina 51% 45% 11-15 36% 45% 11-15 25% 36% 16-25 12% 13% 16-25 11% 13% Nikada ne treba koristiti fizičku kaznu 0% 3% Nikada ne treba koristiti fizičku kaznu 3% 7% Ne zna 11% 2016 2013 Ne zna 11% 2016 2013 23 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji smatraju da dijete treba fizički kažnjavati, 37% ukupne populacije
Prisutnost diverzije stavova roditelja ogleda se i u činjenici da čak i među blagim roditeljima vlada uvjerenje da su roditeljske odluke neopozive. Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom. 100% 90% 80% 70% 60% 83 85 77 77 72 64 2016 2013 65 60 59 57 % SLAŽE 50% 40% 40 40 35 33 30% 20% 18 18 10% 0% Disciplinske mjere moraju uvijek biti pozitivne i nenasilne 24 2015 Ipsos. Nema potrebe za batinama, djetetu su dovoljni roditeljska pažnja i ljubav da bi bilo poslušno Roditelji ne smiju dozvoliti djeci da preispituju njihove odluke Baza: ukupna ciljna populacija Batine su nekada djelotvorne, ali samo ako su blage Batine kao disciplinska mjera su potpuno neprihvatljive Tradicionalni, strogi metod vaspitanja je najbolji i najefikasniji Kažnjavanje djeteta, iako nekad surovo, uvijek je za njegovo dobro Fizička kazna je korisna da se dijete očeliči i bolje pripremi za život
Govoreći o tuđim iskustvima, blaži negativni, ali i pozitivni načini vaspitanja, ocjenjuju se kao sveprisutni u crnogorskom društvu. Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece? Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4) Upozorenja 17 2 14 56 26 82 Vika Nagrađivanje 26 18 3 2 16 23 52 50 30 22 72 81 Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanja Kažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ili zadovoljstva Prijetnje 31 31 32 6 7 7 25 24 25 42 48 52 26 19 14 67 67 66 Pružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete pogriješi Ucjena 43 35 9 7 29 34 45 42 10 16 52 61 Batine Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecom na određeni period Ponižavanje, vrijeđanje djeteta Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bez kontakata sa drugim ukućanima Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara 63 66 68 55 49 19 18 24 14 9 40 42 45 48 44 35 35 27 23 22 6 6 7 29 28 8 34 13 42 48 Uskraćivanje u hrani, odjeći, finansijskim sredstavima 80 48 32 12 2 14 25 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Dok se svoje porodice dominantno predstavljaju kao blaže i tolerantnije sredine kod svih tipova roditelja. Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece? Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4) Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanja Pružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete pogriješi Nagrađivanje Upozorenja Vika Kažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ili zadovoljstva Prijetnje Ucjena Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecem na određeni period Opomena djetetu u vidu povlačenja za kosu ili uši Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bez kontakata sa drugim ukućanima Šamar Batine Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara Ponižavanje, vrijeđanje djeteta Uskraćivanje osnovnih potreba djeteta u vidu hrane, odjeće, higijenskih sredstava 74 75 79 82 87 87 90 90 91 91 90 92 55 43 57 59 64 71 72 75 82 80 78 33 35 38 83 88 35 26 26 27 32 21 8 9 12 18 20 19 16 15 8 10 42 16 13 7 42 431 22 16 14 12 9 8 1 7 2 52 42 42 32 26 4 34 14 6 22 8 21 4 17 14 10 9 6 6 6 6 6 4 38 27 22 40 60 59 56 26 2015 Ipsos. Baza: roditelji, 64% ciljne populacije
Svi adolescenti intervjuisani tokom kvalitativnog istraživanja imaju pozitivan stav prema kaznama koje se manifestuju kao zabrane. Najveći dio djece smatra da su kazne efikasne u procesu vaspitanja djeteta, prije svega u situacijama kada je dijete neposlušno ili tvrdoglavo, te se razgovor ne pokazuje kao djelotovoran. Nemali broj njih navodi primjere iz ličnog iskustva kada im je upravo kazna pomogla da određene oblike ponašanja prestanu da manifestuju ili da usvoje oblike ponašanja koji su bili poželjni ili zahtijevani. Poredeći razgovor i kaznu odnosno uskraćivanje kao metod vaspitanja, većina djece izvještava o tome da značajno mali broj roditelja, posebno roditelja u njihovom bliskom okruženju, razgovara s djecom kada postoji aktuelni problem, već se češće poseže za kaznama kao metodom vaspitanja. Prema navodima ove djece, ovakvi oblici ponašanja roditelja najčešće se dešavaju u tinejdžerskom uzrastu, a ovakva ponašanja roditelja vide kao posljedicu nedovoljnog strpljenja i nedostatka vremena roditelja da se bave djecom na ispravan način. Slabo se stvari rješavaju razgovorom u CG. Dječak, 15 godina, Bijelo Polje 27 2015 Ipsos.
Raste stepen ličnog nesvrstavanja određenih postupaka u nasilne činove. 2016. 2013. Da Ponekad Ne Da Ponekad Ne Seksualno zlostavljanje Zanemarivanje, odnosno nevođenje računa o djetetu i njegovim Odbacivanje, odnosno emotivno neprihvatanje djeteta Vrijeđanje djeteta Batine Ucjenjivanje djeteta Grubo zadiranje u privatnost djeteta, ograničavanje komunikacije, uhođenje Šamar Prijetnje Vikanje na dijete Udarac prutom Udarac rukom po zadnjici 23 19 14 62 60 53 50 43 36 9 14 29 87 85 96 20 33 24 29 76 66 19 24 47 36 02 5 7 8 18 15 23 30 18 6 Seksualno zlostavljanje Zanemarivanje djeteta Odbacivanje, odnosno emotivno neprihvatanje djeteta Vrijeđanje djeteta Ucjenjivanje djeteta Batine Grubo zadiranje u privatnost djeteta Prijetnje Šamar Udarac prutom Vikanje na dijete Udarac rukom po zadnjici 93 87 87 74 64 64 62 49 49 34 19 31 25 26 19 19 26 24 8 3 7 5 14 11 19 17 20 15 21 15 24 31 46 43 55 28 2015 Ipsos. Da li se sljedeći postupci mogu podvesti pod nasilje nad djecom? Baza: ukupna ciljna populacija
Najveći dio intervjuisanih adolescenata ne svrstava udarac prutem ili rukom po zadnjici u nasilne činove. Naprotiv, kao što je već navedeno za djecu iz svih gradova, ovi oblici ponašanja bivaju prihvatljivi i svrstani u vaspitne metode, a ne u nasilni čin. Udarac po guzi nije nasilje, to je više šala. Dječak, 17 godina, Bijelo Polje 29 2015 Ipsos.
NASILJE NAD DJECOM I NASILJE U PORODICI 30 2015 Ipsos.
Nizak stepen svrstavanja specifičnih ponašanja u nasilje nad djecom registruje se za domen porodičnog nasilja, naročito za one oblike nasilja koje crnogorsko društvo prepoznaje kao neodvojive od vaspitnog procesa. Međutim podržava se podrška države u vaspitnom procesu. 31 2015 Ipsos.
Termini nasilja nad djecom i nasilje u porodici generišu slične prve spontane asocijacije. Šta sve smatrate nasiljem nad djecom? Šta još? Šta još? Šta mislite, koji bi se sve postupci mogli označiti kao nasilje u porodici? Šta još? Još? - PRVI ODGOVORI 32 2015 Ipsos. Nasilje nad djecom Fizičko kažnjavanje, batine Fizičko zlostavljanje/ udaranje predmetima/ povređivanje Zlostavljanje, maltretiranje/ sve što ugrožava, nanosi bol Seksualno zlostavljanje Psihičko maltretiranje Zanemarivanje/ nevođenje računa o djetetu, njegovim potrebama Kažnjavanje/ strogo kažnjavanje/ stroge zabrane/ uskracivanja Vikanje na dijete Drugo Ne zna Baza: ukupna ciljna populacija 16 22 9 9 4 3 3 7 2 4 2 2 2 1 11 11 3 3 38 2016 2013 49 Nasilje u porodici Fizicko zlostavljanje/ udaranje predmetima/ povredivanje Fizicko kažnjavanje, batine Zlostavljanje, maltretiranje/ sve što ugrožava, nanosi bol Svađe/ tuče roditelja/ poroci roditelja Psihičko maltretiranje Seksualno zlostavljanje Zanemarivanje/ nevođenje računa o detetu, njegovim potrebama Verbalno nasilje ( psovke/ kritike/ grdnja/ provokacija...) Drugo Ne zna 5 8 5 4 4 2 2 4 2 3 5 26 16 25 30 17 18 10 17 2016 2013
Dok rodna komponenta igra značajnu ulogu u percepciji nasilnika, ona donekle gubi svoj značaj u percepciji djece žrtava porodičnog nasilja. Ko, prema Vašem mišljenju, u porodici najčešće vrši nasilje nad djecom? Šta mislite, ko su češće žrtve nasilja u porodici? Otac Majka 13% 58% Podjednako 44% 63% Starija sestra ili brat Oba roditelja podjednako 5% 5% Ženska djeca 26% 41% Zavisi od porodice/ nema pravila Svi podjednako 2% 1% Muška djeca 5% 12% Mlađa sestra ili brat Ne zna 1% 16% Ne zna 5% 3% 2016 2013 33 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Spoljašni faktori i dalje dominantno bivaju percipirani kao glavni uzroci za nastanak nasilja unutar porodice. U nekim porodicama nasilje nad djecom češće se javlja nego u nekim drugim porodicama. Šta mislite, zbog čega u nekim porodicama ima više nasilja nad djecom nego u drugim? Poroci u porodici Loša finansijska situacija/ uslovi za život Loši odnosi/ nesloga/ svađe u porodici Psihičko stanje/ stabilnost roditelja Porodični problemi/ nestabilna porodica Vaspitanje roditelja Karakter/ mentalitet/ genetika roditelja Zavisi od porodice, roditelji/ to je individualno Neodgovornost/ nezrelost roditelja/ neposvećenost djeci Nervoza, nerazumevanje, nestrpljenje Zavisi od djetinstva roditelja ( žrtve nasilja, traume...) Drugo Ne zna 4 3 4 4 4 4 3 3 3 4 5 5 7 7 8 11 11 9 10 14 13 13 16 17 19 2016 2013 34 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Opažajući konkretna nasilna djela, majkama se kao učestalija pripisuju upozoravajuća, a očevima konkretna nasilna djela. 2016. 2013. Majka Podjednako Otac Majka Podjednako Otac Fizičko kažnjavanje, batine 18 45 33 Fizičko kažnjavanje, batine 21 43 33 Vikanje na dijete 42 40 15 Vikanje na dijete 39 43 16 Vrijeđanje djeteta 17 47 24 Vrijeđanje djeteta 15 47 15 Ucjenjivanje djeteta 24 48 16 Ucjenjivanje djeteta 22 53 14 Prijetnje 25 43 24 Prijetnje 20 47 25 Seksualno zlostavljanje 2 12 45 Seksualno zlostavljanje 3 25 50 Zanemarivanje odnosno nevođenje računa o djetetu i njegovim 17 31 31 Zanemarivanje odnosno nevođenje računa o djetetu i njegovim 16 48 26 Odbacivanje, odnosno emotivno neprihvatanje djeteta Grubo zadiranje u privatnost djeteta, ograničavanje komunikacije, uhođenje 13 18 31 44 37 21 Odbacivanje, odnosno emotivno neprihvatanje djeteta Grubo zadiranje u privatnost djeteta, ograničavanje komunikacije, uhođenje 9 24 51 51 31 18 35 2015 Ipsos. Neki ljudi misle da se majke i očevi razlikuju u ponašanju prema svojoj djeci. Molim Vas da mi za sljedeće oblike ponašanja kažete da li su oni tipičniji za majke, očeve, ili su podjednako tipični i za jedne i za druge? Baza: ukupna ciljna populacija
U značajnoj mjeri podržava se reakcija države u slučaju porodičnog nasilja nad djecom. Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom. Uglavnom se ne slažem Uopšte se ne slažem - Sum Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem + Sum Da bi roditelji uspješno vaspitavali djecu bez fizičkog kažnjavanja, država treba da im pruži obrazovanje o alternativnim metodama pozitivne discipline djece i podršku da ih primjenjuju Država treba da preduzme neophodne mjere da bi zabranila fizičko kažnjavanje djece Nasilje u porodici nije u dovoljnoj mjeri osuđivano od strane društva Podržavam zakone u nekim državama gdje policija može privesti roditelje koji fizički kažnjavaju svoje dijete 77 77 77 73 Kako se u nekoj porodici postupa sa djecom tiče se Svaki roditelj ima prava da samo te porodice, i nije ni odluči kako će postupati sa na državi ni na licima izvan svojim djetetom, makar to te porodice da se u to uključivalo i nasilne miješa disciplinske mjere 32 29 28 35 43 40 9 8 45 49 49 38 34 32 12 3 15 14 4 4 16 4 29 30 15 19 18 21 24 28 53 57 36 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
SEKSUALNO ISKORIŠTAVANJE I SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE 37 2015 Ipsos.
Građani smatraju da u većini slučajeva izostaje prijavljivanje slučajeva seksualnog nasilja, a osnovni razlog neprijavljivanja dominantno jeste strah žrtve, kako od osude tradicionalne sredine u kojoj se nalazi, tako i od nasilnika. 38 2015 Ipsos.
Dok svaki peti građanin vjeruje da seksualno zlostavljanje djece uopšte nije prisutno u CG, u prosjeku svaki deseti zna osobu ili dijete koja je bila žrtva ovakvog nasilja. Koliko je, po Vašem mišljenju, seksualno zlostavljanje nad djecom prisutno u Crnoj Gori? Da li znate neko dijete koje je bilo žrtva seksualnog zlostavljanja? Uopšte nije prisutno Uglavnom nije prisutno TOTAL NIJE PRISUTNO TOTAL PRISUTNO JE Uglavnom jeste prisutno Veoma je prisutno Ne zna 3% 5% 8% 18% 14% 16% 35% 32% 30% 29% 26% 46% 2016 2013 54% 54% 4 88 8 Da Ne Odbija da odgovori A da li znate neku odraslu osobu koja je bila žrtva takvog vida nasilja u djetinjstvu? 3 85 12 Da Ne Odbija da odgovori 39 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
I kod seksualnog zlostavljanja raste percepcija podjednake podložnosti polova da se nađu u ulozi žrtve, ali istovremeno raste uloga vršnjaka kao nasilnika. U slučajevima kada se dogodi seksualno zlostavljanje da li su, po Vašem mišljenju, češće žrtve djevojčice ili dječaci, ili su i jedni i drugi podjednako često žrtve seksualnog nasilja? 2013 Djevojčice Podjednako Dječaci 64 25 3 2016 57 31 2 U pomenutim situacijama ko su, po Vašem mišljenju, najčešće osobe koje seksualno zlostavljaju djecu? Odrasle osobe koje dijete poznaje Odrasle osobe koje dijete ne poznaje Ne zna Vršnjaci koje dijete poznaje Vršnjaci koje dijete ne poznaje 6 5 10 19 12 15 21 23 38 52 40 2015 Ipsos. 2016 2013 Baza: ukupna ciljna populacija
Rizici od seksualnog zlostavljanja na internetu takođe se percipiraju kao značajni, dok rizike u najmanjoj mjeri opažaju najmlađi građani. Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se djeca putem komunikacije na internetu (putem e - maila, društvenih mreža Facebook i Twitera, i sl.) izlažu opasnosti od seksualnog zlostavljanja? Da li su vam poznati slučajevi da su djeca zloupotrebom savremenih informacionih tehnologija regrutovana/vrbovana, bila izložena opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima? Uopšte se ne izlažu opasnosti 3% Da Ne Donekle se izlažu opasnosti 21% 2016 27 70 TOTAL NE TOTAL DA Prilično se izlažu opasnosti 24% 38% 71% Da li poznajete neko dijete koje je žrtva groominga? Grooming je proces u kome se dijete putem komunikacije preko interneta priprema ili na stvarni seksualni čin s odraslom osobom ili na učešće u proizvodnji dječje erotike ili pornografije. Da Ne Izlažu se opasnosti u velikoj mjeri Ne zna 5% 33% 2016 7 90 41 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Stiče se utisak da intervjuisane roditelje u značajnoj mjeri brine seksualno nasilje koje se odigrava putem interneta. Ovo je za roditelje s nižim stepenom obrazovanja posebno problematično, naročito zbog toga što izvještavaju da su svjesni značajnog jaza između njih i djece kada je u pitanju ovladavanje internet vještinama, te da iz tog razloga ne mogu ni na koji način da budu upoznati s aktivnostima djeteta niti da ga iskontrolišu na bilo koji način. 42 2015 Ipsos.
Generalno, slučajevi seksualnog zlostavljanja percipiraju se kao nevidljivi nadležnim institucijama, a strah žrtve predstavlja dominantan razlog za to. Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se u Crnoj Gori slučajevi seksualnog zlostavljanja djece prijavljuju nadležnim institucijama? Zbog čega smatrate da se slučajevi seksualnog zlostavljanja djece uglavnom ili uopšte ne prijavljuju nadležnim institucijama? Uopšte se ne prijavljuje 18% Strah od osude i sramote 88 Uglavnom se ne prijavljuje 43% Strah od zlostavljača 72 NE PRIJAVLJUJE (uopšte + uglavnom) PRIJAVLJUJE (uopšte + uglavnom) 27% 61% Tradicionalni i patrijarhalni odnosi u porodici 65 Uglavnom se prijavljuje 19% Nepovjerenje u institucije 30 Najčešće se prijavljuje 8% Ekonomska zavisnost od zlostavljača 23 43 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija Baza: oni koji su naveli da je veći broj slučajeva koji se ne prijavljuje, 61% ukupne populacije Ne zna 1
VRŠNJAČKO NASILJE 44 2015 Ipsos.
Iako je prisutna svijest građana o rasprostranjenosti vršnjačkog nasilja, sami roditelji ne izjavljuju da su dovoljno upoznati s konkretnim slučajevima unutar škola njihove djece. 45 2015 Ipsos.
Oblici vršnjačkog nasilja su lako prepoznatljivi građanima Crne Gore, a percepcija rasprostranjenosti ovog oblika nasilja raste. Koji se sve postupci i ponašanja, po Vašem mišljenju, mogu smatrati nasiljem u školi? Koliko je, po Vašem mišljenju, prisutno vršnjačko nasilje i nasilje u školama u Crnoj Gori? Psihološko: proganjanje, praćenje, omalovažavanje, dobaci 87% Uopšte ne 4% 1% Seksualno nasilje: štipkanje, verbalno seksualno uznemirava Fizičko: guranje, udaranje, čupanje, fizičko sputavanje, 83% 82% Uglavnom ne TOTAL NE TOTAL DA 16% 24% 20% 25% 72% 69% Ekonomsko nasilje: krađa, otimanje i bacanje stvari, iznuda Ne zna 1% 75% Uglavnom da Veoma da Ne zna 8% 6% 19% 16% 53% 53% 2016 2013 46 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Roditelji najčešće nijesu upoznati sa slučajevima vršnjačkog nasilja u školi koju pohađa njihovo dijete. Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? TOTAL Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? OSNOVNA ŠKOLA Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? SREDNJA ŠKOLA Uopšte ne 22% Uopšte ne 23% 14% Uopšte ne 19% 19% Uglavnom ne 34% Uglavnom ne 36% 44% Uglavnom ne 36% 30% TOTAL NE 56% TOTAL NE 58% 57% TOTAL NE 56% 49% TOTAL DA 34% TOTAL DA 32% 36% TOTAL DA 31% 37% Uglavnom da 29% Uglavnom da 27% 32% Uglavnom da 28% 30% Veoma da 5% Veoma da 5% 4% 2016 Veoma da 4% 6% 2016 Ne zna 10% Ne zna 9% 7% 2013 Ne zna 13% 14% 2013 47 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji su roditelji djece koja idu u školu (23% od ciljne populacije)
Gotovo trećina građana izjavljuje da su upoznati s konkretnim slučajevima vršnjačkog nasilja, a više su upoznati najmlađi građani i građani iz centralnog dijela Crne Gore. Da li znate za neki konkretan slučaj, konkretno dijete koje je bilo izloženo nasilju u školi? 2016 2013 29 Da Ne 33 Da Ne 71 Odbija 67 Odbija 48 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Stariji učenici i dječaci s problematičnim porodičnim okruženjem najčešće se percipiraju kao nasilnici unutar škola. Da li biste mogli reći ko su najčešći nasilnici u školi? Ko su najčešće djeca koja vrše nasilje nad drugom djecom? (pol, uzrast, iz kakvih porodica) Učenici starijih razreda 48 Djeca iz bogatih porodica Nevaspitana djeca 14 23 Vršnjaci - dječaci 35 Starija djeca/ viši razredi Stariji dječaci 11 12 Vršnjaci - djevojčice 3 Djeca iz problematičnih/ nestabilnih porodica Dječaci u pubertetu/ tinejdžeri 9 10 Zanemarena, zapuštena djeca 7 Nastavnici/profesori 2 Djeca iz nasilnih porodica/ zlostavljana djeca 7 Dječaci 7 Drugo 2 Problematična/ nasilna djeca 6 Nadmena djeca,žele da se dokažu, nametnu 5 Ne zna 10 Drugo 21 Ne zna/odbija da odgovori 9 49 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Dominira stav da su nasilju u jednakoj mjeri podložni i dječaci i djevojčice, a svijest o vulnerabilnosti pojedinih grupa djece opada u odnosu na 2013.g. Ko je podložniji nasilju u školi, dječaci ili djevojčice? Djevojčice Podjednako Dječaci 2013 24 39 35 2016 21 52 22 Da li mislite da se neka djeca češće nalaze u ulozi žrtve nasilja u školi? Da Ne 2013 2016 77 23 63 37 50 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija Od sljedećih grupa djece, molim Vas da izdvojite onu djecu koja najčešće trpe nasilje od svojih vršnjaka. Djeca iz siromašnih porodica 55% 65% Djeca koja pripadaju manjinskim grupama 11% 37% Djeca koja se fizički ili na drugi način izdvajaju 10% 41% Djeca koja su fizički slabija od svojih vršnjaka 9% 47% Djeca sa smetnjama u razvoju 9% 36% Djeca čiji su roditelji bili žrtve porodičnog 2% nasilja 11% Djeca koja imaju odličan uspjeh u školi 1% 9% Djeca koja imaju loš uspjeh u školi 1% 7% Druga djeca 1% 1% Prvi odgovor Ne zna 2% Svi odgovori Višestruki odgovori; Baza: ispitanici koji smatraju da su određene grupe djece češće žrtve nasilja u školi (63% od ciljne populacije)
Ne izvještava se o slučajevima ekstremnih nasilja, ali se stiče utisak da, u skladu s generalnom percepcijom nasilja, situacije u kojima postoji zadirkivanje određenih učenika ili organizacija tuča i učestvovanje u njima intervjuisana djeca ne percipiraju kao problem, već kao sastavni čin odrastanja. Ima kod djece s posebnim potrebama, zovu njih, maltretiraju ih, npr. prije par dana jedna djevojka je zvala jednu bolesnu djevojčicu i rekla Obriši mi cipele i ona se sagla da joj obriše cipele. To mi je baš užasno. To su djevojke što imaju puno para, istripovane. Ja takvu djecu branim. Dječak, 16 godina, Bar Katastrofa je kad se napadaju drugi bez ikakvog razloga. Gledamo fudbal, dođe jedan momak, bokser, i iz čista mira udari šamar drugom momku, bez ikakvog razloga. I... nikom ništa. Profesor ništa, dešava se to u dvorištu, a oni to kao nijesu vidjeli. Dječak, 18 godina, Bar To (nasilnici) su bogata, bahata djeca. Dječak, 17 godina, Podgorica Naša profesorka je snimala tuču. Dječak, 16 godina, Bar 51 2015 Ipsos.
Odgovornost za nasilje u školi najčešće se pripisuje samim akterima, dok se odgovornost škole kao vaspitno-obrazovne ustanove ne prepoznaje u mjeri u kojoj je to važno. Šta mislite, ko je u najvećoj mjeri odgovoran za vršnjačko nasilje u školama? Ko bi bio na drugom mjestu po odgovornosti? A na trećem? Roditelj djeteta koje vrši nasilje 44 84 Djeca koja vrše nasilje 32 73 Uprava škole Nastavni kadar 7 9 38 51 Država 4 22 Roditelj djeteta žrtve 2 15 Mediji Dijete žrtva 1 1 7 9 Prvo mesto Sva tri mesta 52 2015 Ipsos. Ne znam 0 0 Baza: ukupna ciljna populacija
Čak i tolerancija na nasilna ponašanja nastavnika raste u ovom talasu. Dok neki ljudi misle da nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja, pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ih smirili ili naučili nečemu, drugi ljudi smatraju da su takva ponašanja nastavnika potpuno neprihvatljiva i da nemaju nikakvih pozitivnih efekata na učenike. Koji od ova dva stava je bliži Vašem? 2016. 2013. Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvih pozitivnih efekata na učenike Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja, pa čak i vrijeđanja i udaranja kako bi ih smirili ili naučili nečemu Ne zna 4 Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvih pozitivnih efekata na učenike Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ih smirili ili naučili nečemu Ne zna 4 32 64 28 68 53 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Percepcija učestalosti različitih nasilnih ponašanja nastavnika nad djecom nije na zanemarljivom nivou. Koliko su, prema Vašem mišljenju ili saznanjima, u školama u Crnoj Gori česti sljedeći primjeri ponašanja učitelja / učiteljica ili nastavnika / nastavnica prema učenicima? Veoma često Često Ponekad Ne znam Rijetko Uopšte ga nema Odnos poštovanja i uvažavanja 9 31 32 4 19 6 Vikanje na učenike 10 24 36 3 21 7 Vrijeđanje i ponižavanje učenika 2 10 28 3 37 20 Udaranje učenika 1 5 16 4 32 42 Seksualne zloupotrebe 1 2 7 12 20 59 54 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Znatno manje ispitanika smatra da treba da se slučajevi vršnjačkog nasilja prijave školskom radniku/nastavnici u poređenju sa 2013 Šta bi bilo bolje da Vaše dijete uradi u slučaju da je maltretirano od strane drugog djeteta u školi? 2016. 2013. 10 39 9 2 5 93 42 Da prijavi učiteljici / nastavnici/školskom radniku Da prijavi meni/roditeljima Da se samo suprotstavi Ne zna Da prijavi učiteljici / nastavnici Da prijavi meni Da se samo suprotstavi Ne zna Nastavnik je odgovorno lice/ dužan je da reaguje Nastavnik može brzo da reaguje/ preduzme odgovarajuće mjere Osposobljeni su za to, obratice se nadležnima, roditeljima Zbog rješenja problema/ to je najbolji način Delovaće pedagoški/ smiriće situaciju/ odgovarajuće kazniti Roditelj može bolje da reaguje/ pomogne/ zaštiti dijete Roditelj bi kontaktirao nastavnike/ roditelje nasilnog detet Dijete treba da ima povjerenje u roditelja/ roditelj ga najbolj Zbog rješenja problema/ to je najbolji način Dijete mora da nauči da se brani/ stiče samopouzdanje Ako se ne suprotstavi, maltretiranje ce se nastaviti Zajedničko delovanje svih, ako problem ne može da se reši Zbog rješenja problema/ to je najbolji način Zašto tako mislite? 9 8 7 10 13 12 16 19 26 26 32 74 70 55 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
INFORMISANOST, PRUŽANJE PODRŠKE RODITELJIMA 56 2015 Ipsos.
Bez obzira na snažno zadovoljstvo roditelja vaspitnim procesom svoje djece postoji spremnost za stručnu podršku. 57 2015 Ipsos.
Stepen zadovoljstva vaspitanjem je na visokom nivou, a kao ključne tačke oslonca u vaspitanju navode se bračni partneri. Da li ste zadovoljni načinom na koji vaspitavate dijete? Sa kim vi kao roditelj najčešče razgovarate o vaspitanju svoje djece kada se nađete u nekoj dilemi? U potpunosti sam zadovoljan 81% Sa bračnim partnerom 69% Djelimično sam zadovoljan 15% Ni sa kim 16% TOTAL DA TOTAL NE Nijesam zadovoljan, smatram da bih mogao bolje 3% 3% 97% Sa drugim bliskim članovima porodice (braćom, sestrom...) Sa svojim roditeljima 9% 3% Uopšte nijesam zadovoljan Drugo 2% Odbija da odgovori 1% Odbija da odgovori 1% 58 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)
Zainteresovanost za podršku u vaspitavanju djece postoji. Da li biste bili zainteresovani da vam se pruži podrška u vaspitavanju djeteta na neki od navedenih načina? Da Putem foruma i internet stranica Putem osnivanja Centra za podršku i obrazovanje o dobrim praksama roditeljstva Putem organizovanih predavanja Putem posebne anonimne telefonske linije za savjetovanje Putem individualnih savjetovanja Putem grupnih savjetovanja 20 18 18 14 13 12 Kada se posmatraju svi roditelji, zainteresovanost bar za jedan način podrške je izrazilo 36% roditelja. Ali kada se posmatraju samo roditelji djece uzrasta do 18 godina, taj procenat raste na 48%, a kada se posmatraju samo majke djece do 18 godina, taj procenat raste na 56%. 59 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)
Kao i zainteresovanost za pohađanje radionica o dobrim praksama roditeljstva. Kada bi se formirale radionice za obrazovanje o dobrim praksama roditeljstva i pružanje podrške roditeljima da primijene pozitivnu, nenasilnu disciplinu djece, da li biste ih pohađali? Kada se posmatraju roditelji djece uzrasta do 18 godina, taj procenat raste na 41%, a kada se posmatraju samo majke djece do 18 godina, taj procenat raste na 47%. 60 2015 Ipsos.
Kao ključna mjesta održavanja ovih radionica roditelji takođe percipiraju vaspitno-obrazovne ustanove. Šta mislite, gdje bi trebalo organizovati ove radionice? U lokalnoj školi/lokalnom vrtiću 65% U lokalnom domu zdravlja 19% U lokalnoj NVO 18% Negdje drugo 4% Ne znam 1% 61 2015 Ipsos. Baza: roditelji, 64% ciljne populacije
Roditelji u kvalitativnom istraživanju iskazuju pozitivan stav prema alternativnim oblicima obrazovanja, a ponovo se nedostatak vremena i lična nezainteresovanost navode kao osnovni razlozi za negativan stav. Za razliku od kvantitativnog istraživanja, tokom intervjuisanja roditelji su generisali negativan stav prema internet forumima zbog nedovoljnog povjerenja u njih, ali i bezličnosti informacija. Škola se ponovo prepoznaje kao mjesto održavanja ovih radionica, a stiče se utisak da većina roditelja ima potrebu za sprovođenjem ovih radionica u interakaciji s poznatim okruženjem djecom, roditeljima i nastavnikom iz jednog odjeljenja. Značajan dio roditelja pozitivno reaguje i na traženje podrške i pomoći od strane stručnih lica, bilo uživo, bilo preko anonimne telefonske linije, naročito psihologa, kada bi imao određeni problem s djetetom, ali bi se ipak, prije svega, radije obratio članu porodice ili prijatelju. Kod ovog pitanja se registruje značajna gradacija jedino bi zbog ozbiljnijih problema, kao što su problemi s učenjem, porocima ili nasiljem, došli do pshiologa, dok bi se manji problemi radije rješavali u krugu porodice. 62 2015 Ipsos. Pa bilo bi lijepo organizovati neki seminar, neki razgovor uživo, definitivno nijesam za čitanje knjiga, nemamo vremena za to, više odgovara ovako živa neka riječ. Majka, Bijelo Polje
Dvije trećine građana i značajna većina roditelja ocjenjuje da je informisano o dobrim praksama roditeljstva. Generalno, šta biste rekli, da li imate dovoljno informacija o dobrim praksama roditeljstva? Opšta populacija Roditelji U potpunosti da 30% U potpunosti da 41% Uglavnom da 38% Uglavnom da 43% TOTAL DA 68% TOTAL DA 84% TOTAL NE 32% TOTAL NE 16% Uglavnom ne 22% Uglavnom ne 12% U potpunosti ne 10% U potpunosti ne 4% 63 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija Baza: roditelji (64% ciljne populacije)
Neformalna komunikacija i mediji predstavljaju najčešće izvore informisanja roditelja, a kao najpoželjniji izvori izdvajaju setv emisije i internet. Gdje se najčešće informišete o ovim temama? Na koje sve načine biste voljeli da dobijate više informacija o dobrim praksama roditeljstva? Trenutni izvori informisanja Željeni izvori informisanja TV emisije 21% Kroz TV emsiije 65% Prijatelji/ kolege/ rodbina/ drugi roditelji 21% Kroz sajt na internetu 35% Od roditelja/ porodice Internet 13% 21% Kroz centre za obrazovanje i podršku roditeljima Kroz predavanja i disukusje u lokalnoj skoli 17% 16% Životno iskustvo 10% Kroz letke 11% Stručna lica/ literatura 6% Kroz predavanja i diskusije u lokalnoj zajednici 11% Mediji 5% Kroz aplikaciju na mobilnom telefonu 8% Bračni partner Novine/ časopisi Drugo 0% 5% 4% Kroz predavanja i diskusije u Domu zdravlja Kroz predavanja i diskusije u lokalnoj NVO Kroz novine - dnevna štampa 4% 4% 5% 64 2015 Ipsos. Nigdje 5% Baza: 84% od 64% ciljne populacije oni roditelji koji su naveli da se osjećaju informisano Kroz magazine Baza: roditelji, 64% ciljne populacije 0%
PRIJAVLJIVANJE, KAŽNJAVANJE 65 2015 Ipsos.
Cjelokupno crnogorsko društvo se vidi kao nedovoljno angažovano na rješavanju slučajeva nasilja nad djecom. Najveći problem predstavlja nedostatak lične inicijative građana za prijavljivanjem nadležnim institucijama. 66 2015 Ipsos.
Svaki drugi građanin iskazuje da je upoznat s 24-časovnim dežurstvom za prijavljivanje nasilja nad djecom. Da li ste upoznati sa činjenicom da u centrima za socijalni rad postoje 24-časovna dežurstva i telefon na koji možete prijaviti slučajeve nasilja u porodici i uopšteno nasilja nad djecom, čak i anonimno? Da Ne 2013 44 56 2016 45 56 Da li ste upoznati sa postojanjem procedura koje u slučajevima kada dođe do vršnjačkog nasilja treba da sprovedu škola, centri za socijalni rad, policija? Da li ste upoznati s tim da u Crnoj Gori postoji besplatna anonimna SOS linija za žrtve porodičnog nasilja? 65 35 Da Ne 46 54 Da Ne 67 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Država se i dalje ne percipira kao dovoljno efektivna u slučajevima nasilja nad djecom, iako je stav povoljniji u odnosu na 2013. g. Da li mislite da država i društvo adekvatno reaguju u slučajevima nasilja nad djecom? 2016. 2013. 14 Da 33 Ne 8 Da 26 Ne 53 Ne zna 65 Ne zna 68 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
Posmatrajući rad pojedinačnih aktera, uviđa se značajna diskrepanca između realnog i željenog stanja posvećenosti rješavanju slučajeva nasilja nad djecom. Sada ću vam pročitati nazive nekih institucija, organizacija i grupa, a Vas molim da mi kažete u kojoj mjeri svaka od njih treba da bude odgovorna za sprečavanje nasilja nad djecom? A koliko svaka od njih zaista i radi na sprečavanju nasilja nad djecom? 94 94 93 93 92 71 79 62 69 67 Odgovorna 85 85 85 83 83 48 47 47 Zaista radi 69 43 76 74 74 74 74 72 34 34 % UGLAVNOM DA+ DA U POTPUNOSTI 46 51 49 40 56 31 Policija Centri za socijalni rad Školstvo Roditelji Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Sudstvo Sama djeca Građani Nacionalna SOS linija za nasilje u porodici Tužilaštvo Vlada Crne Gore Skupština Crne Gore Zdravstvo NevladineMeđunarodne organizacije organizacije Mediji Vjerske organizacije 69 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija
U kvalitativnom istraživanju, mišljenja adolescenata, ali i roditelja, jesu da žrtve nijesu u dovoljnoj mjeri zaštićene tokom i nakon nasilja, posebno kada se uzme u obzir finansijska situacija žrtava. Stoga, prema mišljenju naših sagovornika, važno je obezbijediti kadrovske resurse i centre u Crnoj Gori koji će se baviti isključivo zaštitom i osnaživanjem žrtava nasilja, s posebnim fokusom na pružanje finansijske i psihološke pomoći tim žrtvama. Ovi centri podrške, prema mišljenju naših sagovornika, trebalo bi da budu otvoreni u svim regijama Crne Gore, čime bi se obezbijedio značajan stepen informisanosti žrtava o ovim centrima i čime bi se vjerovatno uticalo na veći stepen spremnosti da se nasilje zapravo prijavi. 70 2015 Ipsos.
Konkretna upoznatost roditelja i djece s prijavljivanjem slučajeva nadležnim institucijama na niskom je nivou. Adolescenti koji su naveli da su upoznati s ovim slučajevima istovremeno izvještavaju o tome da su žrtve najčešće bile neadekvatno zaštićene u ovom procesu. Znam djevojku koja je trpjela nasilje u porodici, na neki način je uspjela da pobjegne, otišla je u policiju i prijavila, pozvan je bio roditelj, oba. Oni su razgovarali s njom, u suštini da povuče tužbu. To su joj savjetovali policajci. Ona je tužbu povukla na kraju, baš razmišljajući roditelji su mi, neću da griješim. Djevojčica, 18 godina, Podgorica 71 2015 Ipsos.
Spremnost za prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djeteta dramatično opada. Ukoliko biste saznali za slučaj seksualnog nasilja nad djetetom, da li biste taj slučaj prijavili nekome? Kome biste prijavili slučaj? 2016. 19 9 Da Ne 73 Ne zna Policiji Centru za socijalni rad Nacionalnoj SOS liniji za nasilje u porodici Zaštitniku ljudskih prava i sloboda NVO koja se bavi zaštitom ljudskih prava i prava djece Tužilaštvu 18 14 12 11 43 83 Sudstvu 8 2013, 2 5 Da Ne Medijima Školi Domu zdravlja 4 4 3 93 Ne zna Drugo Ne zna 2 2 72 2015 Ipsos. Baza: ukupna ciljna populacija Baza: oni koji su naveli da bi prijavili slučaj, 73% ukupne populacije
Spremnost za prijavljivanje i ostalih nasilnih djela na vrlo je niskom nivou. Da li biste prijavili nadležnim službama ako biste bili svjedok da je roditelj svoje dijete: Da Zanemarivao, odnosno nije vodio računa o djetetu i njegovim potrebama Odbacivao, odnosno emotivno nije prihvatao dijete 73 2015 Ipsos. Istukao dijete Ucjenjivao dijete Vrijeđao dijete Grubo zadirao u privatnost djeteta, ograničavao komunikaciju, uhodio Prijetio djetetu Ošamario dijete Vikao na dijete Udario dijete prutom Udario dijete rukom po zadnjici 25 24 24 22 17 14 8 7 6 Baza: ukupna ciljna populacija 47 57 80 87 87 Ne 73 54 59 59 64 55 29 35 Kome biste prijavili ove slučajeve? Policiji 65 88 Centru za socijalni rad 25 76 Nacionalnoj SOS liniju za nasilje u 6 porodici Zaštitniku ljudskih prava i sloboda 28 2 29 Sudstvu 1 11 Tužilaštvu Nevladinoj organizaciji Medijima Školi Domu zdravlja Ne zna 1 23 0 7 0 4 0 Prvi odgovor 9 Svi odgovori 4 0 4 Baza: ispitanici koji bi po bilo kom osnovu prijavili slučaj nasilja roditelja nad djecom (65% od ciljne populacije)
Svega par intervjuisanih adolescenata navode da su bili svjedoci nasilnog čina člana porodice ili da su upoznati s činjenicom da se nasilje dešavalo, najčešće roditelja nad djetetom, ali važno je istaći da se nijedno dijete nije aktivno umiješalo ili suprotstavilo na bilo koji način ovoj situaciji. Jedinu aktivnost koju su ovi adolescent sproveli bila je savjetovanje djeteta da istrpi, a ne da prijavi nasilje. Takođe, reakcije na ovakav uvid izostale su i kod intervjuisanih roditelja, a uzrok tome leži u strahu od posljedica miješanja, ali i u rasprostranjenom uvjerenju da taj neko nema pravo da se miješa u to djelo. Prema mišljenju ovih roditelja, oni koji treba da se umiješaju jesu bliži članovi prodice, ili same institucije, dok bi njihovo lično miješanje najčešće izostalo. 74 2015 Ipsos.
Znam nekog ko baš dugo trpi nasilje, mi ga smirujemo, govorimo da će to proći, zovemo ga da izlazi sa nama, da bi zaboravio. Niko u školi ne zna za to. Dječak, 16 godina, Bar Nasilje je ovdje i dalje tabu tema. Otac, Bar Dosta ih ima koji ostaju skriveni. Uvijek postoji ta tradicija, crnogorski narod ima tu tradiciju, i ta bruka pokušava da se sakrije. Dječak, 17 godina, Bijelo Polje Prijavio bih, nemamo pravo da se miješamo u tuđe probleme, šta ja nekome imam da se miješam, samo pozoveš policiju anonimno i završiš posao. Otac, Podgorica Pa ako roditelj ne može da se usaglasi s djetetom, treba da se uključi neko stručno lice. Ima djece koja neće da govore, da iskažu svoja osjećanja, pa bi možda u razgovoru sa stručnim licem se otvorilo. Nekad je i nama potrebno stručno lice. Majka, Podgorica 75 2015 Ipsos.
ABOUT IPSOS Ipsos ranks third in the global research industry. With a strong presence in 87 countries, Ipsos employs more than 16,000 people and has the ability to conduct research programs in more than 100 countries. Founded in France in 1975, Ipsos is controlled and managed by research professionals. They have built a solid Group around a multi-specialist positioning Media and advertising research; Marketing research; Client and employee relationship management; Opinion & social research; Mobile, Online, Offline data collection and delivery. Ipsos is listed on Eurolist - NYSE-Euronext. The company is part of the SBF 120 and the Mid-60 index and is eligible for the Deferred Settlement Service (SRD). ISIN code FR0000073298, Reuters ISOS.PA, Bloomberg IPS:FP www.ipsos.com 76 2015 Ipsos. GAME CHANGERS At Ipsos we are passionately curious about people, markets, brands and society. We deliver information and analysis that makes our complex world easier and faster to navigate and inspires our clients to make smarter decisions. We believe that our work is important. Security, simplicity, speed and substance applies to everything we do. Through specialisation, we offer our clients a unique depth of knowledge and expertise. Learning from different experiences gives us perspective and inspires us to boldly call things into question, to be creative. By nurturing a culture of collaboration and curiosity, we attract the highest calibre of people who have the ability and desire to influence and shape the future. GAME CHANGERS - our tagline - summarises our ambition.
Istraživanje o nasilju nad djecom realizovano je od strane SOS Nikšić i Centra za ženska prava u saradnji sa predstavništvom UNICEF u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU, kao dio višegodišnje regionalne inicijative sa ciljem unapređenja zaštite djece od nasilja i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, koja se implementira u partnerstvu između UNICEF, European Disability Forum - EDF, EU, i sedam zemalja u procesu pridruživanja EU. Mišljenja izražena u ovom izvještaju ne predstavljaju nužno i mišljenja UNICEF, EDF i EU. Odgovornost za sadržaj izvještaja snose isključivo autori. Protecting children from violence and promoting social inclusion of children with disabilities in Western Balkans and Turkey