Arterial hypertension Pregledni članak Review article Epidemiologija hipertenzije, moždanog udara i infarkta miokarda u Hrvatskoj Vlasta Hrabak-Žerjavić 1, Verica Kralj¹, Živka Dika², Bojan Jelaković² ¹Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb ²Zavod za nefrologiju i arterijsku hipertenziju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro S A ŽE TA K Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije hipertenzija je u Hrvatskoj vodeći čimbenik rizika za sveukupnu smrtnost, s udjelom od 26,4%, dok se u zemljama Europske regije SZO-a taj postotak kreće od 12,8% u Francuskoj do 48,8% u Gruziji. Prema rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) iz 23. godine hipertenziju (arterijski tlak 14/9 mmhg ili izjava o uzimaju antihipertenzivne terapije) u Hrvatskoj ima 44,2% stanovništva. U studiji Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj (EH-UH) utvrđena dobi prilagođena prevalencija hipertenzije je iznosila 37,5%. Moždani udar, kao najvažnija komplikacija hipertenzije, drugi je na ljestvici pojedinačnih uzroka smrti u Hrvatskoj 28. godine iza kronične ishemične bolesti srca, dok je na trećem mjestu akutni infarkt miokarda. Uočen trend pada mortaliteta uz porast broja hospitalizacija i dijagnoza zabilježenih u općoj medicini govori u prilog učinkovitosti dosadašnjih mjera prevencije i liječenja. Međutim rezultati HZA i EH-UH studije ukazuju na potrebu intenziviranja kako mjera primarne prevencije i promicanja zdravlja tako i nadzora nad oboljelima. KL JUČNE RIJEČI hipertenzija, epidemiologija, infarkt miokarda, moždani udar je glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti i predstavlja značajni javnozdravstveni problem. Rizik raste s porastom i sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a povećan je za cerebrovaskularni inzult kao najvažniju komplikaciju arterijske hipertenzije, ali i za infarkt miokarda, zatajenje srca i bubrežnu bolest. Svako povećanje sistoličkog arterijskog tlaka za 2 mmhg ili povećanje dijastoličkog tlaka za 1 mmhg u dobi od 4-7 godina udvostručuje rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti.1 Cilj rada je dati epidemiološki prikaz hipertenzije kao jednog od vodećih čimbenika rizika smrtnosti i opterećenja bolestima u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na moždani udar i infarkt miokarda kao vodeće dijagnostičke podskupine u morbiditetu i mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti, kako u nas tako i u Europi.2 K A R D I O VA S K U L A R N E B O L E S T I Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj s 26.235 umrlih osoba 28. godine i udjelom od 5,3% u ukupnom mortalitetu.3,4 U skupini kardiovaskularnih bolesti vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 38,5% (1.11 umrli) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 3,8% (8.76 umrlih) uzrokujući više od 2/3 ukupne smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su hipertenzivne bolesti bile zastupljene s 3,9%. Prema pokazateljima za program Zdravlje za sve SZO-a, među deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 28. godine iz skupine kardiovaskularnih bolesti nalazi se čak pet dijagnostičkih kategorija. Na prvom je mjestu ishemijska bolest srca s udjelom od 19,4% u ukupnoj smrtnosti, na drugom su mjestu cerebrovaskularne bolesti s 15,5%, na trećem mjestu je insuficijencija srca s 5,9%, na devetom mjestu je ateroskleroza s 2,% i na desetom mjestu su hipertenzivne bolesti također s udjelom od 2,% (tablica 1). Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije kao čimbenik rizika za sveukupnu smrtnost u Hrvatskoj vodi hipertenzija s udjelom od 26,4% (tablica 2), dok se u zemljama Europske regije SZO-a taj postotak kreće od 12,8% u Francuskoj do 48,8% u Gruziji.5 Ukoliko se analiziraju čimbenici rizika za opterećenje bolestima mjereno pokazateljem DALYs (u čiji izračun ulazi prijevremeno umiranje i onesposobljenost zbog bolesti), hipertenzija se u Hrvatskoj nalazi na drugom mjestu ljestvice s udjelom od 13,8%, a u Europskoj regiji SZO-a na prvom mjestu, iako s manjim udjelom (12,8%).6 Opća stopa mortaliteta za hipertenzivne bolesti iznosila je 28. godine u Hrvatskoj 23,3/1. i bila za 23,3% viša od stope za 21. godinu (18,9/1.), uz napomenu da je u promatranom razdoblju došlo do promjena u načinu šifriranja uzroka smrti za ovu dijagnostičku kategoriju.7 12 M E D I X S V I B A N J / L I P A N J 2 1 G O D. X V I B R O J 8 7 / 8 8
TABLICA 1. Rang ljestvica 1 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 28. godine SLIKA 1. Prevalencija arterijske hipertenzije prema dobi u Hrvatskoj Rang MKB-X šifra 1. I2-I25 2. I6-I69 Dijagnoza Ukupno % Ishemijska bolest srca Cerebrovaskularne bolesti 1.11 19,37 8.76 15,49 3. I5 Insuficijencija srca 3.59 5,87 4. C33-C34 5. C18-C21 6. K7, K73, K74, K76 7. J4-J46 Zloćudna novotvorina dušnika i pluća Zloćudne novotvorine debelog crijeva Kronične bolesti jetre, fibroza i ciroza Bronhitis, emfizem, astma 2.75 5,27 1.855 3,56 1.311 2,51 1.33 2,5 8. E1-E14 Dijabetes melitus 1.296 2,49 9. I7 Ateroskleroza 1.58 2,3 1. I1-I13 Hipertenzivne bolesti 1.33 1,98 Ukupno 1 uzroka smrti 31.842 61,6 Ukupno umrli 52.151 1, Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 28. godinu, HZJZ, Zagreb 29. TABLICA 2. Udio ukupne smrtnosti u Hrvatskoj povezan s 1 vodećih čimbenika rizika u europskoj regiji 22. godine Čimbenik rizika Udio smrtnosti (%) Povišeni arterijski tlak 26,4 Pušenje 21,3 Visoki kolesterol 18,3 Visoki ITM 11,9 Tjelesna neaktivnost 6,9 Mali unos voća i povrća 5,2 Alkohol 4,1 Urbano zagađenje zraka,6 Rizično spolno ponašanje,6 Profesionalni kancerogeni,4 Izvor: WHO. The European Health Report 25. Kardiovaskularne bolesti nalazile su se 28. godine na drugom mjestu uzroka bolničkog liječenja s ukupno 84.413 hospitalizacija. Udio hipertenzivne bolesti u ukupnom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti iznosio je 7,7%. Stopa hospitalizacije zbog hipertenzivnih bolesti iznosila je 145,6/1. i bila % 9 8 7 6 5 4 3 2 1 17,2 18-34 42,8 78,9 dob (godine) Izvor podataka: HZA, 23. 44,2 35-64 65+ ukupno viša 7,5% od stope za 21. godinu (135,5). Najčešća dijagnoza iz ove podskupine bila je esencijalna hipertenzija s udjelom od 82,4%.8 U općoj medicini od ukupno 1,158.648 zabilježenih dijagnoza iz skupine kardiovaskularnih bolesti 28. godine, vodeću dijagnostičku podskupinu činile su hipertenzivne bolesti s udjelom od 59,3%.3 Prema rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) iz 23. godine koja je obuhvatila 9.7 osoba u dobi 18 i više godina, hipertenziju (arterijski tlak 14/9 mmhg ili izjava o uzimaju antihipertenzivne terapije) ima 44,2% (95% CI = 42,6-45,9, CV = 1,9) stanovništva, i to 45,6% (95% CI = 43,1-48,1, CV = 2,8) muškaraca i 43,% (95% CI = 41,5-44,6) žena.9 Udio osoba s povišenim arterijskim tlakom rastao je s dobi. U dobnoj skupini 18-34 godine iznosio je 13,8% (95% CI = 11,1-16,6, CV = 1,2), u dobnoj skupini 35-64 godine 46,9% (95% CI = 41,-44,8, CV =2,3), a u dobi 65 i više godina 78,9% (95% CI = 76,9-81,, CV = 1,3) (slika 1). Prevalencija arterijske hipertenzije analizirana je prema šest ispitivanih regija. Kretala se u rasponu od 4,5% u zapadnoj regiji, preko 43,% u sjevernoj, 44,2% u istočnoj, 44,7% u gradu Zagrebu, 45,3% u južnoj regiji do 46,4% u središnjoj regiji, ali se pripadajući 95% CI prekrivaju, pa se ni jedna regija ne izdvaja po prevalenciji hipertenzije. U skupini hipertoničara prekomjerna tjelesna težina (ITM 25) zabilježena je u 76,5% osoba, dok je u normotoničara zabilježena u 44,4% (OR = 4,7). Nedovoljna tjelesna aktivnost zabilježena je u 48,6% hipertoničara i 43,4% osoba s normalnim arterijskim tlakom (OR = 1,23). Od osoba s utvrđenim povišenim arterijskim tlakom 58,6% (95% CI = 56,8-6,4; CV = 1,6) znalo ih je za svoju bolest, terapiju je uzimalo 48,4% (95% CI = 46,5-5,3; CV = 1,9), dok je dobro kontrolirani arterijski tlak (niži od 14/9 mmhg) zabilježen u samo 14,8% (95% CI = 13,2-16,4; CV =5,6) ispitanika. Preboljeli infarkt miokarda zabilježen je u 5,6%, a moždani udar u 5,4% ispitanika s povišenim arterijskim tlakom. Prema rezultatima ranije provedenog istraživanja (od 1995. do 1997.) u okviru Prvog hrvatskog projekta M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K W W W. M E D I X. C O M. H R 13
zdravstva, na reprezentativnom uzorku od 5.84 ispitanika (2.898 muškaraca i 2.942 žene) u dobi 18-65 godina prevalencija hipertenzije je iznosila 27,7% i bila značajno veća u muškaraca 31,9% nego u žena 23,6% (p<,1).1 Prevalencija hipertenzije prema HZA-u za dobnu skupinu 18-64 godina bila je veća i iznosi 35,5%, međutim detaljnije analize otežava različita metodologija. U studiji Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj (EH-UH) provedenoj 25. godine sudjelovalo je 8 liječnika opće medicine, a uključeno je 1.447 ispitanika u dobi od 18 i više godina iz cijele zemlje.11 Prevalencija hipertenzije prilagođena dobi iznosila je 37,5% što je u skladu s rezultatima HZA-a, ali veća u usporedbi s rezultatima dobivenim u okviru Prvog hrvatskog projekta zdravstva (27,7%). Prevalencija hipertenzije prema istraživanju EH-UH sukladna je rezultatima dobivenim u zapadnoeuropskim zemaljama (Engleska 37%, Italija 37,7%, Švedska 38,4%, Španjolska 44,5%, Finska 48,7%, Njemačka 55,3%), kao i bivšim socijalističkim zemljama (BSZ) (Češka 39,1%, Poljska 44,5%).12-19 U studiji EH-UH prevalencija hipertenzije je veća u žena nego u muškaraca (39,7 vs. 35,2%), dok je u istraživanju HZA-a te onom iz Prvog hrvatskog projekta zdravstva veća u muškaraca. Prema nedavnoj metaanalizi Fuentes i sur. 83% odrasle populacije iz BSZ-a imalo je veću prevalenciju hipertenzije u žena te se trend značajnijeg porasta učestalosti hipertenzije u žena bilježi i u SAD-u2,21, u zemlji s najnižom prevalencijom hipertenzije u svijetu prema recentnim metaanalizama epidemioloških studija.22 U našoj populaciji, kao i u većini drugih, prevalencija hipertenzije raste s dobi u oba spola. Prema rezultatima EH-UH-a ona je izrazitija u muškaraca prije pete dekade, a nakon tog razdoblja u žena (tablica 3). Svjesnost o hipertenziji u studiji EH-UH visoka je i iznosi 72,6% te je viša u žena i raste s dobi. Ovi rezultati su bolji od nekih zapadnoeuropskih zemalja (Njemačka 36,5%, Švedska 48%) i HZA rezultata (58,6%), a ponovno slična onima u BSZ-u (Češka 67,2%, Mađarska 61,55, Poljska 65,5 %, Slovenija 78%).12,16,18,19,23,24 U studiji EH-UH 59% hipertoničara je liječeno anithipertenzivima, što znači da je u Hrvatskoj više hipertoničara liječenih antihipertenzivima, i da je veća svjesnost o hipertneziji od europskog prosjeka (Njemačka 26,1, Italija 32%, Grčka 54,5%)13,16,25, a sukladno s rezultatima iz BSZ-a (Češka 49,3%, Mađarska 46,1%-9%) i HZA (48,4%).12,23 Kontrola hipertenzije je u EH-UH-u postignuta u 19,4%, što je sukladno rezultatima HZA-a (14, 8%) i nekih europskih zemalja (Češka 17%, Engleska 21,8%,). Značajnija kontrola hipertenzije postignuta je u žena, kao i u većini zemalja u svijetu uz iznimku SAD-a gdje je kontrola bila bolja u muškaraca.2 U EH-UH-u zapažene su i regionalne razlike u prevalenciji hipertenzije.26 Sveukupna prevalencija hipertenzije niža je u mediteranskoj regiji (mediteranska vs. kontinentalna Hrvatska = 35% vs. 38%) s najnižom prevalencijom u Istri i Hrvatskom primorju(29%), a najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj(43,5%). Navedene regionalne razlike mogu se objasniti najnižim ITM-om TABLICA 3. Prevalencija hipertenzije u svijetu i Hrvatskoj (%) Država Svi Muškarci Žene Kanada 27,4 31, 23,8 SAD 27,8 29,8 25,8 Engleska (Health Survey 23) 33,1 3,1 Finska 48,7 55,7 41,6 Njemačka 55,3 6,2 5,3 Italija 37,7 44,8 3,6 Španjolska 46,8 49, 44,6 Švedska 38,4 44,8 32, Češka 39,1 45,6 33, Hrvatska (EHUH) 37,5 35,2 39,7 Grčka (HYPERTENSHELL) 31,1 28,5 33,6 Portugal (PAP study) 42,1 49,5 38,9 Izvor: Dika Ž, Pećin I, Jelaković B. Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj i svijetu. Medicus 27. Vol 16, No 2, 137-145. u istarskoj regiji, kao i najvišim mjesečnim primanjima i najvišim stupnjem obrazovanja. Naime, više je studija pokazalo povezanost (korelaciju) višeg stupnja obrazovanja i mjesečnih primanja s nižom prevalencijom hipertenzije, kao i višeg ITM-a s višom prevalencijom čime bi se mogla objasniti i verificirana spolna razlika u ITM-u s prevalencijom hipertenzije u studiji EH-UH gdje su žene imale višu prevalenciju hipertenzije te viši ITM od muškaraca (prevalencija hipertenzije m vs ž = 39,7% vs 35,2%, ITM ž vs m = 27,4% vs 21,9%). A K U T N I I N FA R K T M I O K A R D A Akutni infarkt miokarda (AIM), (MKB X I21) treći je pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj 28. godine, u muškaraca je na drugom, a u žena je na četvrtom mjestu.7,27,28 Od AIM-a u Hrvatskoj je 28. godine umrlo 3.683 osobe, što predstavlja 14,% smrti od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 7,1% svih smrti u našoj zemlji. Od toga su 6,8% (2.241) bili muškaraci i 39,2% (1.442) žene. Opća stopa mortaliteta iznosila je 83/1. stanovnika. Opća stopa i dobno specifične stope mortaliteta značajno su više u muškaraca nego u žena, rastu s dobi, te u muškaraca intenzivniji porast mortaliteta počinje u dobi 45-49 godina, a u žena desetak godina kasnije. Opća stopa mortaliteta od AIM-a u muškaraca iznosila je 128,5/1. 1998. godine i zadnjih deset godina uočava se kontinuirani pad stopa smrtnosti (28. g. 14,9/1. stanovnika). Kod žena stopa lagano oscilira od 1998. do 25. godine, a tek zadnje tri godine bilježe se nešto manje stope (1998. g. 73,9/1., a 28. g. 62,7/1.) (slika 2). Analiza dobno speci- 14 M E D I X S V I B A N J / L I P A N J 2 1 G O D. X V I B R O J 8 7 / 8 8
SLIKA 2. Opće stope smrtnosti od akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj od 1998. do 28. godine SLIKA 3. Dobno-specifične stope smrtnosti od akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj 1991. i 28. godine stopa / 1 14 12 1 8 6 4 2 128,5 1,2 73,9 98 99 1 2 3 4 5 6 7 8 godina 12,4 95,8 73, muškarci žene ukupno 14,9 83, 62,7 stopa / 1 7 6 5 4 3 2 1,1, -19 1991 28 128,1 264,6 65,7 146,8 56,8 1,5 1,9 42,8 9,8,7 5,2 26,5 2-29 3-39 4-49 5-59 6-69 7+ dob (godine) Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, obrada HZJZ Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, obrada HZJZ fičnih stopa smrtnosti od AIM-a po desetogodišnjim dobnim skupinama za 1991. i 28. godinu ukazuje na značajno smanjenje stopa smrtnosti u svim dobnim skupinama i to najviše u dobi 6-69 godina za 44,5%, te u dobi 4-49 godina za 38,1% (slika 3). Od ukupno 84.413 hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti, 24,7% odnosilo se na ishemijsku bolest srca.7 U ovoj podskupini najčešće pojedinačne dijagnoze su angina pektoris zastupljena s 46%, AIM s 3,5% i kronična ishemijska bolest srca s 2,6%. M O Ž D A N I U D A R Moždani udar nespecificiran kao krvarenje ili infarkt (I 64) najučestalija je pojedinačna dijagnoza u skupini cerebrovaskularnih bolesti s udjelom od 62,3%, a u ukupnom mortalitetu nalazi se na drugom mjestu kao uzrok smrti (iza kronične ishemijske bolesti srca od koje je u Hrvatskoj 28. godine umrlo 6.19 osoba), u muškaraca je na trećem mjestu, a u žena na drugom mjestu. Od moždanog udara u Hrvatskoj je 28. godine umrlo 5.31 osoba, što predstavlja 19,2% smrti od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 9,6% svih smrti. Od toga je bilo 4,3% (2.29) muškaraca i 59,7% (3.2) žena. Opća stopa smrtnosti iznosila je 113,4/1. stanovnika i viša je u žena (13,4) nego u muškaraca (95,). Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi od 7 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Međutim, značajno veći broj žena starije dobi uzrokuje višu opću stopu u žena.29-32 Usporedna analiza dobno specifičnih stopa mortaliteta od moždanog udara po desetogodišnjim dobnim skupinama za 1991. i 28. godinu ukazuje na veće smanjenje stopa mortaliteta u svim dobnim skupinama u usporedbi sa smanjenjem stopa mortaliteta za AIM, i to najviše u dobi 4-49 godina za 69,4%, u dobi 6-69 godina za 59,9%, te u dobi 5-59 godina za 48,6% (slika 4). Opća stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti 1998. godine iznosila je 184,/1., zadnjih desetak SLIKA 4. Dobno-specifične stope smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj 1991. i 28. godine stopa / 1 16 14 12 1 8 6 4 2,1, -19 1991 28,5, 2,3 1, 14,7 4,5 62,5 32,1 258,8 13,9 1461,8 973,7 2-29 3-39 4-49 5-59 6-69 7+ dob (godine) Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, obrada HZJZ SLIKA 5. Dobno standardizirane stope smrtnosti od ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti za sve dobi ukupno i za dob -64 godine u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 28. godine DSSS / 1 25 2 15 1 5 CVB sve dobi CVB -64 IBS sve dobi IBS -64 199 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 godine 193,3 186,7 16,3 126,1 godina oscilira, a 28. godine iznosila je 182,/1.. Analizirajući kretanje dobno standardiziranih stopa mortaliteta od CVB-a u Hrvatskoj, od 199. godine 41, 3,6 Izvor podataka: Health for All, 21. 1999 2 21 22 23 24 25 33,2 2,2 26 28 M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K W W W. M E D I X. C O M. H R 15
(171,6/1.) vidljivo je da stopa oscilira do 2. godine (176,4), od kada se uočava pad stope mortaliteta na 118,8/1. 28. godine. Trend pada smrtnosti osobito je izražen u dobi -64 godine. U odnosu na 199. godinu pad smrtnosti u toj dobnoj skupini iznosi 44,8% (199. godine 34,6, a 28. godine 19,1/1.). Analiza dobno standardiziranih stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca (IBS) u istom razdoblju ne pokazuje tako izražen pad smrtnosti.33 Od 199. godine stopa smrtnosti od IBS-a naglo je porasla u 1991. i 1992. godini, ali zbog promjena u šifriranju uzroka smrti. Od 1992. godine bilježi se povećanje stope smrtnosti od 176,9 na 21,1 u 2. godini, od kada su zabilježene niže stope smrtnosti (28. godine 156,6/1.) (slika 5). Cerebrovaskularne bolesti sudjelovale su s 21,6% u ukupnom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti. Najčešće zastupljene dijagnoze bile su cerebralni infarkt s udjelom od 51,6% i inzult nespecificiran kao krvarenje ili infarkt 12,6%. Z A K LJ U Č A K Treba istaknuti da kardiovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Uočava se trend porasta broja hospitalizacija i dijagnoza zabilježenih u općoj medicini, kao i trend pada mortaliteta, što govori u prilog uspješnosti mjera primarne i sekundarne prevencije. Međutim, rezultati studija HZA i EH-UH ukazuju na veliki postotak osoba s povišenim arterijskim tlakom, kao i potrebu intenziviranja kako mjera primarne prevencije i promicanja zdravlja tako i nadzora nad oboljelima.34 Epidemiology of hypertension, stroke and myocardial infarction in Croatia S U M M A RY According to the World Health Organisation (WHO) estimates, hypertension is the leading risk factor for total mortality in Croatia, where it accounts for 26.4% of overall death rate. In the WHO European region, this percentage ranges from 12.8% in France to 48.8% in Georgia. The results of Croatian Health Survey in 23 showed that 44.2% of the population suffered from hypertension ( 14/9 mm Hg) or reported taking antihypertensive agents. The EH-UH Study (Epidemiology of Hypertension in Croatia) found that age-adjusted prevalence of hypertension was 37.5%. Stroke, as the most important complication of hypertension, was the second most frequent cause of death in Croatia in 28, immediately after chronic ischemic health diseases and preceding acute myocardial infarction as the third most frequent cause of death. The observed decreasing trend in mortality accompanied by increased rate of hospitalizations and diagnoses made at primary practice level speaks in favour of effectiveness of implemented preventative and therapeutic measures. However, EH-UH Study results indicate that primary prevention and health promotion measures should be intensified, as well as the control of these patients. K E Y WORDS epidemiology; hypertension; myocardial infarction; stroke L I T E R AT U R A 1. Lewington S, Clarke R, Qizilbash N, Peto R, Collins R; Prospective Studies Collaboration. Agespecific relevance of usual blood pressure to vascular mortality: a meta-anlysis of individual data for one million adults in 61 prospective studies. Lancet 22; 36(9349):193-13. 2. Allender S, Scarborough P, Peto V, et al. European cardiovascular disease statistics, 28 edition. University of Oxford, 28. 3. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 28. godinu. Zagreb, 29. 4. Kralj V, Hrabak-Žerjavić V. Cardiovascular diseases in Croatia - mortality and morbidity indicators. 7. kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem. Opatija 16.-19.listopada 28. Lijec Vjesn 28;13(Suppl 3):41. 5. The European Health Report 25: Public health action for healthier children and populations. Geneva:WHO, 25. 6. Mathers CD, Stein C, Fat DM, Rao C, Inoue M, Tomijima N, Bernard C, Lopez AD, Murray CJ. Global Burden of Disease 2: Version 2 method and results. Global Programme on Evidence for Health Policy Discussion Paper Series: No. 5. World Health Organization, October 22. 7. Kralj V, Hrabak-Žerjavić V, Erceg M, Tomić B. Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 24. 8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Baza bolnički liječenih pacijenata 28. Zagreb, 29. 9. Erceg M, Hrabak-Žerjavić V, Ivičević Uhernik A. Regionalne značajke arterijske hipertenzije u odraslog stanovništva Republike Hrvatske. Acta Med Croatica 27;61(3):293-8. 1. Turek S, Rudan I, Smolej-Narančić N, et al. A large cross-sectional study of health attitudes, knowledge, behaviour and risks in the post-war Croatian population (the First Croatian Health Project). Coll Antropol 21;25(1):77-96. 11. Jelaković B, Željković-Vrkić T, Pećin I, et al. u Hrvatskoj. Rezultati EH-UH studije. Acta Med Croatica 27;61(3):287-92. 12. Cífková R, Skodová Z, Lánská V, et al. Trends in blood pressure levels, prevalence, awareness, treat ment, and control of hypertension in the Czech population from 1985 to 2/1. J Hypertens 24;22(8):1479-85. 13. Giampaoli S, Palmieri L, Dima F, et al. Socioeconomic aspects and cardiovascular risk factors: experience at the Cardiovascular Epidemiologic Observatory. Ital Heart J Suppl 21;2(3):294-32. 14. Banegas JR, Rodríguez-Artalejo F, de la Cruz Troca JJ, et al. Blood pressure in Spain: distribution, awareness, control and benefits of a reduction in average pressure. Hypertension 1998;32(6):998-12. 15. Primatesta P, Brookes M, Poulter NR. Improved hypertension management and control. Results from the health survey for England 1998. Hypertension 21;38(4):827-32. 16. Thamm M. Blood pressure in Germany: current status and trends. Gesundheitswesen 1999;61 Spec No:S9-3. 17. Stegmayr B, Harmsen P, Rajakangas A, et al. Stroke around the Baltic See: incidence, case fatality and population risk factors in Denmark, Finland, Sweden and Lithuania. Cerebrovasc Dis 1996;6(2):8-8. 18. Kastarinen MJ, Salomaa VV, Vartiainen EA, et al. Trends in blood pressure levels and control of hypertension in Finland from 1982-1997. J Hypertens 1998; 16(9):1379-87. 19. Zdrojewski T, Pienkowski R, Szynkiewicz M, Krupa-Wojciechowska B. Have rapid socioeconomic changes influenced awareness of blood pressure in Poland? J Hum Hypertens 21;15(4):247-53. 2. Hajjar I, Kotchen TA. Trends in prevalence, awareness, treatment and control of hypertension in the United States, 1998-2. JAMA 23;29(2):199-26. 21. Ong KL, Cheung BM, Man YB, Lau CP, Lam KS. Prevalence, awareness, treatment and control of hypertension among United States adults 1999-24. Hypertension 27;49(1):69-75. 22. Wolf-Maier K, Cooper Rs, Banegas Jr, et al. Hypertension prevalence and blood pressure levels in 6 European countries, Canada, and the United States. JAMA 23;289(18):2363-9. 23. Sonkodi B, Fodor Jg, Abrahám G, et al. Hypertension screening in a salami factory: a worksite hypertension study. J Hum Hypertens 24;18(8):567-9. 24. Strasser T, Wilhelm L. Assessing hypertesnion control and management. WHO Reg Publ Eur Ser 1993; 47:7-21, 29-54, 69-75. 25. Stergiou GS, Thomopoulou GC, Skeva II, Mountokalakis TD. Prevalence, awareness, treatment and control of hypertension in Greece: the Didima study. Am J Hypertens 1999;12(1 Pt 1):959-65. 26. Jelaković B. Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj: rezultati EHUH studije. U: Prostorna distribucija populacijskih kardiovaskularnih rizika u Hrvatskoj. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 25. 27. Kralj V, Ćorić T, Tomić B, Hrabak-Žerjavić V. Mortalitet i morbiditet od akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj. Kardio list 28;3(12):113-7. 28. Kralj V, Hrabak-Žerjavić V. Mortality of acute myocardial infarction in Croatia. 5 th Central European Meeting on Hypertension. Kidney Blood Press Res 29;32(5)316-7. 16 M E D I X S V I B A N J / L I P A N J 2 1 G O D. X V I B R O J 8 7 / 8 8
29. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V. Epidemiologija moždanog udara. 4. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 2.-21. studeni 28. Lijec Vjesn 28;13(Suppl 6):5-6. 3. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V. Epidemiologija cerebrovaskularnih bolesti. Medix 28;14(79):78-81. 31. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V. Epidemiology of hypertension and stroke in Croatia. 5 th Central European Meeting on Hypertension. Kidney Blood Press Res 29;32(5):316. 32. Kralj V, Hrabak-Žerjavić V, Čorić T. Epidemiology of cerebrovascular diseases in Croatia. 5 th Central European Meeting on Hypertension. Kidney Blood Press Res 29;32(5):316. 33. World Health Organization. Health for All Database. Copenhagen, January 21. 34. Europsko društvo za hipertenziju, Europsko kardiološko društvo, 23. Smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije. Zagreb: Hrvatsko kardiološko društvo, 24. ADRESA ZA DOPISIVANJE prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 1 Zagreb E-mail: vlasta.zerjavic@hzjz.hr; Telefon: +385 1 48 63 271 M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K W W W. M E D I X. C O M. H R 17