naslovna strana cbesplatna

Broj 171. Godina V. www.hrv a tski-v ojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN 1330-500X RAZGOVOR veleposlanik Nedæad HADÆIMUSIΔ, direktor Srediπta za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) RACVIAC - platforma za dijalog o sigurnosnoj suradnji

OBLJ ET NIC A 16. godina od m eappleunarodnog priznanja RH P riznanje - mnogo viπe od formalnog Ë ina K ad se prisjetimo poëetka devedesetih godina, prve asocijacije uvijek nam u misli donose najteæa ratna vremena iz jeseni i zime 1991. UnatoË golemim ærtvama i neravnopravnom odnosu snaga, hrvatski branitelji i cijeli narod jasno su dali do znanja da naπa zemlja hoêe biti neovisna i da nas u tome neêe niπta sprijeëiti. Ipak, svi su bili svjesni da ta nakana, potkrijepljena i odredbama meappleunarodnog prava, mora imati i potporu tadaπnje Europske zajednice, a potom i cijelog kontinenta, pa i svijeta. Osim πto je moralo voditi rat, a pritom nastojati da dræava funkcionira koliko je to god moguêe, tadaπnje hrvatsko dræavno vodstvo radilo je usporedno na meappleunarodnom priznanju mlade dræave. NajveÊu je potporu imalo u Vatikanu i NjemaËkoj, koja je priznala RH joπ u prosincu 1991. godine. Taj primjer pokrenuo je lavinu koja je kulminirala 15. sijeënja 1992. Toga dana H rvatsku su priznale A ustralija, A ustrija, Belgija, Bugarska, Danska, F inska, F rancuska, Italija, Kanada, Maapplearska, Malta, Nizozemska, Norveπka, Poljska, vedska, vicarska i Velika Britanija, na taj naëin slijedeêi Island, Svetu Stolicu, NjemaËku, Sloveniju, L itvu, L atviju, Ukrajinu, Estoniju i San Marino, zemlje koje su to uëinile prije. Priznanje je za H rvatsku znaëilo mnogo viπe od formalnog Ëina. Potvrdilo je da su njezini ciljevi politiëki, povijesno i moralno opravdani. Za svoje graappleane, H rvatska je joπ otprije bila samostalna i suverena dræava. Od 15. sijeënja 1992. kao takva je prepoznata od svih relevantnih europskih dræava. I ne manje vaæno, priznanje je potvrdilo hrvatskim vojnicima i svim braniteljima da je svijet shvatio kako je njihova borba pravedna... D.V.

IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u Z agrebaëkoj banci 3 0101-620-2500-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH UoËi 15. godiπnjice operacije Maslenica PoËetkom 1993. hrvatski je dræavni vrh odluëio pokrenuti oruæanu akciju oslobaappleanja komunikacije Z adar-maslenica-karlobag. Akcija je poëela u tajnosti. Neprijatelj je bio potpuno iznenaappleen kad su ujutro 22. sijeënja poëeli odjekivati snaæni topniëki udari H V-a... ProtuteroristiËka suradnja u sklopu EU-a U meappleunarodnoj suradnji u Europi uëinjen je znatan napredak, ali to nije dovoljno da se sprijeëi velik broj teroristiëkih napada u tom podruëju. Ministri unutarnjih poslova EEC-a, policijske snage i obavjeπtajne sluæbe dræava Ëlanica od 1976. razvijaju pravne okvire za raspravljanje i praktiënu multilateralnu suradnju S t r a n a 21 Naslovnicu snimio Tomislav BRA NDT S t r a n a 7 Veleposlanik Nedæad HadæimusiÊ - direktor RACVIAC-a Namjera nam je aktivnostima RACVIAC-a kombinirati vojnosigurnosnu praksu i diplomatski vid sigurnosti, i to u najπirem smislu, te πiriti dijalog i povjerenje... S t r a n a 4 StruËnjaci za meappleunarodne odnose napisali su knjigu o Sjevernoatlantskom savezu Namjera je ove knjige pokazati kako je NATO u danaπnjem svijetu nuæan, kamen temeljac koji pruæa nadu da Êe svijet ostati na putu demokracije i liberalnih vrijednosti S t r a n a 1 2 3

RA ZG OVOR v e l e p o s l a n i k N e d æ a d H A D Æ I M U S I direktor S rediπta za sigurnosnu suradnju (RA CVIA C) RA CVIA C trenutaë no ima 3 0 zemalja Ë lanica S rediπte Êe pridonositi otvorenosti, transparentnosti i predvidljivosti u regiji poticanjem promjena i razmjenom informacija G odiπnji proraë un RA CVIA C-a iznosi oko 800.000 eura RA CVIA C-ov godiπnji program uklju- Ë uje viπe od 3 0 aktivnosti seminara, teë ajeva, radionica R A C V IA C - p la tfo rm a z a d ija lo g o sigu rno sno j su ra d nji N am jera nam je ak tiv no stim a R A C V IA C -a k o m b inirati v o jno sig u rno snu p rak su i d ip lo - m atsk i v id sig u rno sti, i to u najπ irem sm islu, te π iriti d ijalo g i p o v jerenje. N asto jat Ê em o i d a se naπ im "p ro iz v o d im a" m o æ e k o ristiti najπ iri k ru g z em alja, ne sam o u reg i- ji v eê i π ire, u E u ro p i i sv ijetu Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT V eleposlanik Nedæad H adæimusiê, karijerni diplomat iz Bosne i H ercegovine, novi je direktor RA CVIA C-a. Duænost je preuzeo u listopadu proπle godine, kad je, nakon zasjedanja MA G-a, to meappleunarodno vojnodiplomatsko Srediπte poëelo mijenjati svoju misiju, ciljeve i strukturu. Danas su pred RA CVIA C-om novi izazovi. O tome πto Êe biti prioritet u aktivnostima RA CVIA C-a, odnosno u kojem smjeru teëe njegova transformacija najbolje govori novi naziv: RA CVIA C - Srediπte za sigurnosnu suradnju. Veleposlanik H a- dæimusiê iza sebe ima gotovo 30 godina diplomatske prakse. Izmeappleu ostalog, radio je u Parizu, Stockholmu, Brux ellesu... Uz to je bio koordinator za Bosnu i H ercegovinu u mnogobrojnim regionalnim inicijativama, tako da mu je regija dobro poznato podruëje. To mu je velikim dijelom pomoglo da na prvom natjeëaju za direktora RA CVIA C-a i dobije jednoglasnu potporu zemalja Ëlanica. Zanimljivo je i da je on prvi civil na mjestu Ëelnog Ëovjeka RA CVIA C-a. U razgovoru s njim æeljeli smo doznati kako vidi razvoj RA CVIA C-a i na πto Êe staviti teæiπte u radu tijekom svog mandata. V a π im preu z im a njem d u æ nosti d i- rektora R A C V I A C -a poë ela je i sv ojev rsna tra nsform a c ija te m e- apple u na rod ne v ojnod iplom a tske orga niz a c ije. to je u tom pogled u v eê na pra v ljeno i ka ko b iste oc ijenili v a π ih prv ih sto d a na na nov oj d u æ nosti? Kao πto znate, RA CVIA C je osnovan 2000. godine kao Regionalno srediπte za pomoê u provedbi meappleunarodnih ugovora iz podruëja nadzora naoruæanja. S vremenom se situacija u regiji bitno promijenila, izmeappleu ostalog i geopolitiëki, tako da je namjena s kojom je RA C- VIA C osnovan postala preusko podruëje za njegovo djelovanje. Pred RA CVIA C-om danas stoje novi izazovi. Namjera nam je aktivnostima RA CVIA C-a kombinirati vojnosigurnosnu praksu i diplomatski vid sigurnosti, i to u najπirem smislu, te πiriti dijalog i povjerenje. Mislim da je to u naπem regionalnom rakursu 4

RA ZG OVOR veoma zanimljivo. Nastojat Êemo i da se naπim "proizvodima" moæe koristiti najπiri krug zemalja, ne samo u regiji veê i πire, u Europi i svijetu. Na mjesto direktora kandidirao sam se, jer sam doista uvjeren da RA C- VIA C, uz etabliran ugled, ima snaæan potencijal, te da u ovom novom regionalnom kontekstu moæe ponuditi solidnu platformu za sigurnosnu suradnju na visokoj ekspertskoj, diplomatskoj i akademskoj razini. U kojem se sm jeru kreê e "nov i" R A C V I A C m oæ d a na jb olje otkriv a i njegov nov i na z iv, R A C V I A C - S red iπ te z a sigu rnosnu su ra d nju. Da, mi smo naziv RA CVIA C zadræali kao prepoznatljiv brand, ali smo dodali i novi naziv iz kojega se vidi naπa nakana da kao profesionalna, motivirana i meappleunarodno priznata organizacija postanemo prije svega platforma za dijalog o sigurnosnoj suradnji. Poznato je da danas sve zemlje u svijetu æele sigurnost i ekonomski prosperitet. Mislim da RA CVIA C svojim aktivnostima na podruëju sigurnosti ima mnogo toga reêi. Otvoreni smo za sve aktivnosti vezane za prepoznavanje novih sigurnosnih prijetnji i sigurnosnih pretpostavki za stabilnost, sa æeljom da u dogledno vrijeme ono πto smo nauëili izvozimo i u susjednu regiju Euroazije. Srediπte Êe pridonositi otvorenosti, transparentnosti i predvidljivosti u regiji poticanjem promjena i razmjenom informacija, glediπta i ideja. Kako bismo πto bolje ostvarili te ciljeve, namjeravamo ostvariti πto bolju suradnju sa srodnim srediπtima koja se bave tom problematikom u Europi. Pokuπavamo preispitati naπe odnose sa srediπtima koja dodiruju podruëje sigurnosti i osmisliti vlastiti program bez preklapanja aktivnosti. Ne æelimo organizirati seminare radi seminara, veê naπim aktivnostima obrazovati duænosnike razliëitih profila iz zemalja koje su joπ u tranziciji, da se upoznaju s modernom vizijom sigurnosti, koja Êe biti ugraappleena u tradiciju i stabilnost regije. Upravo iz toga proizlaze i strateπki ciljevi RA CVIA C-a, meappleu kojima treba istaknuti jaëanje sveukupne stabilnosti i sigurnosti u podruëju JugoistoËne Europe, poticanje zamaha πto su ga proizveli mehanizmi nadzora naoruæanja i mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, promicanje reforme sigurnosnog sektora i jaëanje regionalne suradnje na podruëju prenamjene obrane, te postizanje regionalne suradnje kako bi se πto uëinkovitije suzbio terorizam, πirenje oruæja za masovno uniπtenje, organizirani kriminal te sve vrste ilegalne trgovine. to tra nsform a c ija R A C V I A C -a konkretno z na Ë i z a z em lje Ë la nic e, pona jprije z a z em lje regije od nosno osnov ne d ræ a v e Ë la nic e? Zemlje regije jesu uæi korisnici πiroke lepeze "proizvoda" Srediπta za sigurnosnu suradnju. Transformacijom RA CVIA C-a zemlje Ëlanice preuzimaju viπe odgovornosti u procesu tzv. regionalnog vlasniπtva. Donedavno, pojam regionalnog vlasniπtva je percipiran samo kao æargon ili retorika naπih prijatelja iz Brux ellesa, New Y orka, ili W ashingtona. Sada to podrazumijeva viπe inventivnosti i viπe partnerstva, uz konkretnu materijalnu i financijsku participaciju zemalja regije. Naæalost, iz osobnog iskustva znam da je na mnogim meappleunarodnim skupovima, umjesto partnerskog, joπ uvijek prisutan boleêiv i izrazito neuëinkovit kalimero pristup pojedinih predstavnika zemalja regije. Oni nerijetko nastoje ostaviti dojam dobrih, ali nedovoljno nagraappleenih uëenika na njihovu euroatlantskom putu. Stoga bez laæne skromnosti æelim istaknuti zadovoljstvo time da predstavnici zemalja Ëlanica, kao i naπi najznaëajniji partneri, posljednjih mjeseci prepoznaju osvjeæen radni elan naπega cjelokupnoga meappleunarodnog tima, πto se kao pozitivna energija izravno prenosi na predavaëe i ostale sudionike dogaappleaja, seminara i radionica u organizaciji RA CVIA C-a. K oliko R A C V I A C trenu ta Ë no im a Ë la nic a i m oæ e li se oë ekiv a ti njegov o proπ irenje? RA CVIA C trenutaëno ima 30 zemalja Ëlanica, podijeljenih u tri skupine. Osnovne dræave Ëlanice, pridruæene dræave Ëlanice i dræave promatraëi. Osnovne dræave Ëlanice jesu 11 dræava SEECP-a (South- East European Cooperation Proces), odnosno Procesa suradnje u JugoistoËnoj Europi. Pridruæene Ëlanice trenutaëno Ëini 13 razvijenijih europskih dræava, koje æele podupirati 5

RA ZG OVOR i pridonositi sigurnosnom dijalogu i suradnji u JugoistoËnoj Europi. U promatraëe spada πest dræava, ali i institucije i organizacije koje æele na odreappleeni naëin sudjelovati u aktivnostima RA C- VIA C-a. Na posljednjem zasjedanju MA G-a, panjolska je izrazila æelju postati pridruæenom Ëlanicom. Takoappleer ima dræava koje nisu Ëlanice, ali podræavaju i prate rad RA CVIA C-a. A æuriran popis zemalja moæete vidjeti na naπoj w eb stranici (o.a. w w w.racviac.org). Jedna od najboljih potvrda da RA CVIA C ima buduênost jest spremnost zemalja na financiranje njegovih aktivnosti. S pom enu li ste fina n- c ira nje. K oliki je prora Ë u n R A C V I A C -a i im a li nekih nov osti u njegov u fina nc ira nju? Godiπnji proraëun RA CVIA C-a iznosi oko 800.000 eura. Od ove godine promijenili smo financijsku politiku, kako bi RA CVIA C imao stabilnu financijsku osnovu, kojom bi osigurao svoju odræivost. ProraËun je podijeljen na osnovni i tzv. djelatni proraëun, odnosno proraëun za aktivnosti, i to gotovo u jednakom razmjeru. Osnovni proraëun, koji pokriva tzv. tekuêe troπkove, financiraju regionalne osnovne zemlje Ëlanice, i to po toëno odreappleenim i usuglaπenim parametrima za svaku zemlju. Pridruæene dræave Ëlanice trebale bi sudjelovati u aktivnostima RA C- VIA C-a, odnosno puniti djelatni proraëun. Meappleunarodni partneri, organizacije i donatori takoappleer pridonose proraëunu podupiranjem odreappleenih aktivnosti iz programa. U na toë b rojnim a ktiv nostim a koje prov od ite i iz v rsnom ra d u R A C - V I A C - ov ih od nosa s ja v noπ Ê u, stje- Ë e se d oja m d a ono π to ra d ite nije m ed ijski popra Ê eno u d ov oljnoj m jeri. K a ko to kom entira te? Svjesni smo da je u nepreglednom nizu razliëitih regionalnih inicijativa doπlo do medijskog zamora u praêenju njihovih aktivnosti, uklju- Ëivo i starog RA CVIA C-a. NastavljajuÊi napore svog prethodnika general bojnika Stergiosa Papotisa, sa sjajnim meappleunarodnim timom pokuπavam transformaciju RA C- VIA C-a dovesti na razinu koja Êe biti prepoznatljiva i tada Êemo krenuti u agresivniju medijsku promidæbu. Prvo æelimo da naπa nova misija bude prepoznata meappleu naπim partnerima, o Ëemu veê dobivamo ohrabrujuêe signale. Prve konkretnije rezultate oëekujem u drugoj polovici ove godine iako, ponavljam, veê stiæu rijeëi ohrabrenja za promjene koje provodimo. K a ka v je progra m R A C V I A C - ov ih a k- tiv nosti u ov oj god i- ni. K a kv e nov ine on d onosi? RA CVIA C-ov godiπnji program ukljuëuje viπe od 30 aktivnosti seminara, teëajeva, radionica. Od ove godine svoje strateπke ciljeve usredotoëit Êemo na tri podruëja, i to na meappleunarodne odnose i suradnju s fokusom na euroatlantske integracije, preustroj sigurnosnog sektora i suradnju na podruëju sigurnosnog okruæenja, pogotovo u odnosu na nadzor naoruæanja. Namjeravamo, a to je i misija RA CVIA C-a, da naπim aktivnostima ja- Ëamo dijalog i suradnju na podruëju JugoistoËne Europe, i to uspostavljanjem partnerstva izmeappleu dræava u regiji i njihovih meappleunarodnih partnera. Bliska suradnja zemalja u regiji ojaëat Êe regionalnu stabilnost i ubrzati napore zemalja u pribliæavanju euroatlantskim asocijacijama. Naravno, RA CVIA C se neêe natjecati ili duplicirati rad drugih sigurnosnih srediπta, ali Êemo traæiti blisku suradnju s njima, racionalnu podjelu rada i partnerski odnos. K a ko ste z a d ov oljni su ra d njom s osta lim z a poslenic im a pona jprije s pripa d nic im a na π ih O S -a te su ra d - njom s M O R H - om i M inista rstv om v a njskih poslov a? Prezadovoljan sam suradnjom. Mislim da je velika povlastica suraappleivati s tako odgovornim ljudima. Istaknuo bih veê tradicionalno dobru suradnju s MORH -om, te u sadaπnjem procesu transformacije RA C- VIA C-a sve intenzivniju suradnju s MVPEI, πto me ohrabruje u uvjerenju da Êemo sve zajedniëki postavljene ciljeve uspjeπno i realizirati. 6

G OD I NJ IC A U oëi 15. godiπnjice operacije M aslenica S p o jen sjever i ju g H rva tsk e P o Ëetk o m 19 9 3. h rv atsk i d ræ av ni v rh o d lu Ëio je p o k renu ti o ru æ anu ak c iju o slo b aapple anja k o m u nik ac ije Z ad ar-m aslenic a-k arlo b ag. A k c ija je p o Ëela u tajno sti. N ep rijatelj je b io p o tp u no iz nenaapple en k ad su u ju tro 22. sijeënja p o Ëeli o d jek iv ati snaæ ni to p niëk i u d ari H V -a. P o stro jb e naπ e v o jsk e u isto su v rijem e nap ad ale p rem a Z em u nik u, p ro m etnic o m Z ad ar-m aslenic a p rem a B enk o v c u, u z o b alu p rem a R o v anjsk o j i d alje p rem a O b ro v c u Doma g oj VLAHOVIΔ, a rh iva HVG -a K ad govorimo o kronologiji Domovinskog rata, operacije H rvatske vojske koje najëeπêe spominjemo jesu Bljesak i Oluja. To je i logiëno: one su dovele i do konaëne pobjede u ratu i potpunog oslobaappleanja hrvatskih okupiranih podruëja. No, vjerujemo da barem jednako povijesno znaëenje za H rvatsku ima i akcija Maslenica... PoËetkom 1993. godine, najveêi problem dijelom okupirane mlade hrvatske dræave bila je razdvojenost njezina sjevera i juga, πto su pobunjenici postigli upravo zaposjedanjem podruëja zadarskog zaleapplea. Jedini put iz kontinentalne H rvatske u Dalmaciju vodio je preko trajekta za Pag. Takva situacija bila je teπko odræiva, pa je hrvatski dræavni vrh, Ëim su se za to stekli uvjeti, poëetkom 1993. odluëio pokrenuti oruæanu akciju oslobaappleanja, s osnovnom svrhom oslobaappleanja komunikacije Zadar-Maslenica-Karlobag. Na neki naëin, simbol cijele akcije bilo je Novsko ædrilo sa sruπenim mostom, poveznicom hrvatskog sjevera i juga. A kcija je poëela u tajnosti. Neprijatelj je bio potpuno iznenaappleen kad su ujutro 22. sijeënja poëeli odjekivati snaæni topniëki udari H V-a. Postrojbe naπe vojske u isto su vrijeme napadale prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu. Osim vaænosti, joπ jedna sliënost izmeappleu Maslenice, na jednoj strani, i Bljeska i Oluje, na drugoj, jest - kratkoêa. Naime, glavni ciljevi operacije postignuti su u roku tri dana: osloboappleeno je 92 Ëetvorna kilometra hrvatskog teritorija. A kcije su bile brze i uëinkovite, u skladu s modernim metodama ratovanja, te uz koordinaciju svih triju grana OSRH -a. Na neki naëin postavljeni su temelji doktrine kojom Êe se OSRH voditi i u presudnoj 1995. godini. Takoappleer, u danima koji su uslijedili nakon akcije, hrvatske su postrojbe uspjele odbiti neprijatelja u pokuπaju da ponovno okupira podruëja osloboappleena od 22. do 25. sijeënja. Glavni vojnostrategijski, πtoviπe dræavni cilj, akcijom Maslenica u potpunosti je ostvaren: hrvatski sjever i jug opet su povezani, dræava je napokon mogla poëeti normalno funkcionirati. Vrlo brzo u blizini lokacije starog mosta izgraappleen je pontonski most, kojim se promet mogao odvijati dosta dobro (naravno, uz Ëeste prijetnje neprijateljskih projektila). Otvoren je i prostor za daljnje vojne akcije, koje su kulminirale dvije i pol godine poslije. Ipak, bar jednako vaæno bilo je i to πto je H rvatska vojska i cjelokupna hrvatska javnost s Maslenicom preplavljena novim koliëinama entuzijazma i optimizma. Postali smo svjesni i pokazali svijetu da je pri kraju stvaranje jedne respektabilne (brojnoπêu, opremom, organizacijom, moralom) vojne sile, koja Êe uskoro biti sposobna osloboditi cijelu H rvatsku. A toga su, na svoju æalost, sve svjesniji postajali i oni s druge strane... 7

MORH U voapple enje unutarnjih kontrola u M inistarstvo obrane P o jam i k o nc ep t su stav a u nu tarnjih financ ijsk ih k o ntro la u jav no m sek to ru raz v ila je E u ro p sk a k o m isija d ev ed esetih g o d ina 20. sto ljeê a k ak o b i z em lje p ristu p nic e u E u - ro p sk u u niju o sig u rale u p rav ljanje jav nim sred stv im a u sk lad u s naëelim a d o b ro g g o - sp o d arenja: z ak o nito, ek o no m iëno, u Ëink o v ito, i k ak o b i se p o v eê ala o d g o v o rno st o so b a u k lju Ëenih u rasp o lag anje jav nim no v c em Ante MODRIΔ P otkraj 2006. godine donesen je Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u Republici H rvatskoj (Narodne novine, broj 14 1/06 ), koji obvezuje sve proraëunske korisnike, pa tako i Ministarstvo obrane, da uvedu i razviju sustav unutarnjih financijskih kontrola. Koordinaciju aktivnosti vezanih uz uvoappleenje i razvoj sustava u javni sektor Republike H rvatske provodi Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, odnosno Srediπnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija. Uprava za financije i proraëun koordinira uspostavu tog sustava u Ministarstvo obrane. Pojam i koncept sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (u nastavku: PIF C - PUBL IC IN- TERNA L F INA NCIA L CONTROL ) razvila je Europska komisija devedesetih godina 20. stoljeêa kako bi zemlje pristupnice u Europsku uniju osigurale upravljanje javnim sredstvima (nacionalnim sredstvima i sredstvima iz pretpristupnih i ostalih fondova EU-a) u skladu s naëelima dobrog gospodarenja: zakonito, ekonomiëno, uëinkovito, i kako bi se poveêala odgovornost osoba ukljuëenih u raspolaganje javnim novcem. S obzirom na to da je Republika H rvatska u procesu pridruæivanja Europskoj uniji, donoπenje Zakona rezultat je procesa usklaappleivanja s pravnim steëevinama Europske unije, odnosno s poglavljem 32 - F inancijski nadzor. PIF C se sastoji od dva elementa, i to unutarnje revizije i financijskog upravljanja i kontrola (u nastavku: F MC - F INA NCIA L MA NA GE- MENT A ND CONTROL ). F MC je sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola koje uspostavljaju Ëelnici (ministar, pomoênici ministra, na- Ëelnici), a provode svi zaposlenici, i koji pruæa razumnu sigurnost da Êe se, upravljajuêi rizicima, proraëunska i druga sredstva upotrebljavati zakonito, pravilno, etiëno, te ekonomiëno i uëinkovito u svrhu ostvarenja ciljeva i misija za koje je proraëunski korisnik ustrojen. F MC podrazumijeva sve kontrole, financijske i nefinancijske, te obuhvaêa sve poslovne procese, a naroëito one vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, povrate prora- Ëunskih sredstava, imovinu i obveze. U skladu s navedenim Zakonom, Ministarstvo obrane je poëetkom srpnja 2007. godine donijelo Plan uspostave i razvoja F MC-a. Realizacija plana ovisi o angaæiranosti Ëelnika, voditelja, koordinatora, radne skupine za F MC i svih zaposlenika Ministarstva. F MC se provodi pomoêu pet meappleusobno povezanih komponenti: kontrolno okruæenje, procjena rizika, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije i praêenje. Kontrolno okruæenje je temelj za ostale Ëetiri komponente. Ono osigurava uvjete za uëinkovito djelovanje kontrola, a podrazumijeva: poπtenje i etiëne vrijednosti zaposlenika, upravljaëku filozofiju i poslovni stil rukovodstva, organizacijsku strukturu, ukljuëujuêi dodjelu ovlasti i odgovornosti, zatim uspostavu odgovarajuêe linije izvjeπêivanja, pisana pravila i praksu upravljanja ljudskim resursima te kompetentnost zaposlenika. Procjena rizika podrazumijeva identificiranje i ocjenu rizika kako bi se naëinila strategija upravljanja rizicima i osigurala realizacija ciljeva proraëunskog korisnika. Rizik je, opêenito, bilo koji dogaappleaj koji moæe utjecati na ostvarenje ciljeva. Kontrolne aktivnosti jesu politike i procedure koje osiguravaju provedbu ciljeva. Informacije i komunikacije podrazumijevaju uëinkovit, pravodoban i pouzdan sustav izvjeπêivanja, a praêenjem se procjenjuje kvaliteta funkcioniranja sustava i osigurava kontinuirano unapreappleivanje. 8

OS RH Intenziviranje uë enja engleskog jezika Intenz iv iranje u Ëenja eng lesk o g jez ik a u fu nk c iji je p o tp o re d u g o trajno m k v alitetno m o b av ljanju m isija i z ad aê a O S R H -a. P reu z ete o b v ez e nam eê u o z b iljne neo d g o d iv e k o - rak e k o jim a Ê e se raz ina p o jed inaëno g i u k u p no g z nanja eng lesk o g jez ik a p o Ëeti p o d i- z ati sad i o d m ah Da vor» ULJ AK K valitetno uëenje engleskog u mirovnim misijama. Za mnoge i drugih stranih jezika Êe uëenje i obnavljanje engleskog znatno veêeg broja pripadnika jezika postati dio svakodnevnog OSRH -a i MORH -a nedvoj- ben je prioritet proistekao iz preuzetih obveza RH. S obzirom na predstojeêe obveze, kojima postojeêa znanja neêe moêi dugoroënije odgovoriti, i nedostatne kapacitete kole stranih jezika Katarina Zrinska, Koncept izobrazbe za potrebe OSRH -a ponudio je moguêa rjeπenja za ubrzano usavrπavanje engleskog jezika, ponajprije za osobe kojima je P rostor za fonolaboratorij u Vinkovcima radnog procesa, u kojemu se primjenjuju i modificiraju programi πto veê relativno dugo poluëuju zavidne rezultate, poput onog u Varaædinu. OËekuje se odobrenje ameriëkog Kongresa i isporuka dva fonolaboratorija koji Êe biti potpora uëenju engleskog jezika u zapovjedniπtvima Motorizirane gardijske brigade u Kninu i Oklopno-mehanizirane gardijske brigade u Vinkovcima. S tom svrhom, znanje jezika veê sada nuæno - buduêe sudionike misija, potencijalne kandidate za rad u multinacionalnim stoæerima, potencijalne vojno-diplomatske predstavnike, osobe koje Êe u svakodnevnom radu komunicirati s pripadnicima oruæanih snaga drugih dræava i biti ukljuëene u korespondenciju na engleskom jeziku, pripadnike koji Êe biti upuêivani na vjeæbe ili izobrazbu u inozemstvo, te na kraju predavaëe i servisere edukativnih sadræaja na engleskom jeziku. Cilj Projekta KI-04 Intenziviranje uëenja engleskog jezika jest omoguêiti kontinuirano svakodnevno uëenje i odræavanje znanja engleskog jezika svim pripadnicima OSRH -a i MORH -a kojima je znanje engleskog jezika potrebno. Projekt Êe se realizirati: 1) definiranjem osoblja kojemu je potrebno znanje i obnavljanje engleskog jezika prema zadaêama, razinama prioriteta, potrebnoj razini znanja, naëinu, trajanju i mjestu uëenja; 2) dovoappleenjem πkole stranih jezika korisniku i podrazumijevanjem uëenja engleskog jezika dijelom svakodnevnog radnog procesa; 3) realizacijom Odluke ministra o provedbi programa izobrazbe pripadnika OSRH -a i MORH -a u πkolama stranih jezika u RH ; 4 ) uvoappleenjem e-learninga, distance learninga i blended learninga u usavrπavanje jezika; 5 ) koncipiranjem odreappleenog broja nastavnih sadræaja vojne, vojnostrukovne i funkcionalne izobrazbe na engleskom jeziku. Planirano je da svi oni pripadnici OSRH -a i djelatnici MORH -a kojima je znanje i obnavljanje engleskog jezika potrebno budu selekcionirani po navedenim kategorijama do kraja oæujka i da se za svakog pojedinca odredi naëin dostizanja æeljene razine znanja. Na testiranje Êe kontinuirano biti upuêivani svi oni koji nisu nikada ili nisu dugo bili testirani. Dovoappleenje πkole stranih jezika korisniku podrazumijeva uvoappleenje svakodnevnog uëenja jezika u sve segmente sustava, ponajprije u postrojbe odreappleene za sudjelovanje pomno su odabrani i prilagoappleeni prostori za uëenje u obje postrojbe, na kojima im mogu pozavidjeti najbolje obrazovne institucije, u πto se uvjerio i ameriëki partner. Jedan fonolaboratorij dobiven je iz danske pomoêi i bit Êe lociran u prostore ZzP-a u Poæegi. Prenamjenom prora- Ëunskih sredstava u proπloj godini osigurana su sredstva za nabavu opreme za joπ tri fonolaboratorija. Oprema je nabavljena i upravo se distribuira korisnicima - Pukovniji veze u Karlovcu, Pukovniji vojne policije u vojarni Croatia i L ogistiëkoj pukovniji u Petrinji. L aboratorijima Êe se ravnopravno koristiti i pripadnici drugih postrojbi na spomenutim lokalitetima. F onolaboratorije Êe u funkciju staviti struënjaci SIKT-a i sugerirati poboljπanja za buduêa opremanja. U skladu s projektom, poπtujuêi prioritete, kontinuirano Êe se opremati korisnici sliënom dinamikom i u sljedeêim godinama. Provedba ove projektne zadaêe podrazumijeva odabir kvalitetnih instruktora, njihovo educiranje u SJ H VU i upuêivanje najboljih na edukaciju u DL I u okviru IMET programa, zatim eventualni planirani angaæman nastavnika iz civilstva u poëetnoj fazi i opremanje potrebnim edukacijskim materijalima. Odluka ministra obrane o provedbi programa izobrazbe pripadnika OSRH -a i MORH -a u πkolama stranih jezika u RH potpisana je 28. studenog 2007. Ona omoguêava polaznicima povrat plaêenih troπkova teëaja nakon uspjeπno zavrπenog teëaja stranog jezika do 3000 kuna, ovisno o postignutom izlaznom rezultatu testiranja. Rok za prijavljivanje je istekao. Prijavljeno je viπe od 4 00 kandidata. Na testiranje Êe biti pozvani svi prijavljeni, Ëime se ujedno aæurira baza podataka o znanju stranih jezika. U ovoj fazi planira se odobriti izobrazba u ukupnom iznosu do 300.000 kuna, poπtujuêi prioritete navedene u Odluci i prioritete ustrojbenih cjelina. SljedeÊi poziv za testiranje bit Êe upuêen svim cjelinama potkraj svibnja. Tekst Odluke dostupan je na internetskoj stranici MORH -a. 9

MORH O dræano struëno vojnopsiholoπko savjetovanje P etnaest godina ispitivanja psihië ke bojne spremnosti u H V-u P ro c jena P B S -a nez ao b ilaz an je d io p ro c jene u k u p ne b o rb ene sp rem no sti O S R H -a. S ad ræ ajna p red av anja p o tak nu la su b o g atu rasp rav u o o rg aniz ac iji m jerenja P B S -a u no v o m u stro ju i o no v im p o d ru Ëjim a m jerenja p sih o so c ijalnih p o k az atelja, sa sv rh o m d a se o d g o v o ri z ah tjev im a trenu taënih i b u d u Ê ih m isija naπ e v o jsk e S u z a na F ILJ AK te znaëenje PBS-a u njemu. Pukovnik Tomislav F iljak, na- Ëelnik Odsjeka za vojnu psihologiju, prikazao je modele PBS-a i pristupe njegovu mjerenju u suvremenim svjetskim vojskama te iznio postavke hrvatskog modela PBS-a. Prikazani su i rezultati ispitivanja povjerenja u procjene PBS-a, a od dodatnih Ëimbenika povezanih s PBS-om prezentirani su sadræaji kao πto su organizacijska klima, kvaliteta æivljenja, privræenost vojnoj organizaciji povezana s namjerom ostanka u vojsci i drugo. Sadræajna predavanja potaknula su bogatu raspravu o organizaciji mjerenja PBS-a u novom ustroju i o novim podruëjima mjerenja psihosocijalnih pokazatelja, sa svrhom da se odgovori zahtjevima trenutaënih i buduêih misija naπe vojske. N a H rvatskom vojnom uëiliπtu Petar Zrinski odræano je krajem prosinca struëno vojnopsiholoπko savjetovanje Petnaest godina ispitivanja PBS i njegov daljnji razvoj. Osim djelatnika MORH -a i GSOS-a, pozvani su i vanjski predavaëi, koji su dali znaëajan doprinos ispitivanju i mjerenju psihiëke bojne spremnosti u H rvatskoj vojsci: prof. dr. Zvonimir KnezoviÊ (profesor na F ilozofskom F akultetu, priëuvni pukovnik i prvi naëelnik Odjela za vojnu psihologiju), prof. Æ elimir Pavlina (profesor na F ilozofskom F akultetu, umirovljeni pukovnik i bivπi naëelnik Katedre vojne psihologije na H VU-u), prof. Tomislav Bunjevac (profesor na F ilozofskom F akultetu i bivπi vojni psiholog), te prof. Æ eljko Doπen (umirovljeni pukovnik). Savjetovanje je otvorio pukovnik Kreπo KovaËeviÊ, predstavnik pomoênika ministra za ljudske resurse, podsjetivπi na poëetak provoappleenja PBS-a u proljeêe 1992., a brigadir Svetko are, izaslanik naëelnika GS-a, u svom je izlaganju naglasio kako je procjena PBS-a nezaobilazan dio procjene ukupne borbene spremnosti OSRH -a, Ëija se raπëlamba provodi unutar Odsjeka za borbenu spremnost GS-a. Nakon povijesnog pregleda konstrukcije, primjene i provjere prvih ljestvica PBS-a, slijedila su predavanja vaæna za daljnje praêenje psihiëke bojne spremnosti u OSRH. Pukovnik A nto ZeliÊ, naëelnik Sluæbe za obrambenu politiku i planiranje, prezentirao je sudionicima savjetovanja znaëenje PBS-a u kontekstu DPR-a, a pukovnica Svjetlana DoriËiÊ, Ëasnica za psihiëku borbenu spremnost Uprave J-3, predoëila je sustav praêenja ukupne borbene spremnosti OSRH -a O ispitivanju psihiëke bojne sprem nosti u O SRH Odmah po stvaranju H rvatske vojske narav vojniëkog djelovanja traæila je pouzdane i brze procjene psihiëke spremnosti postrojbi. Osim psihologijskih izvjeπêivanja koja su se temeljila na zamijeêenom pri obilascima postrojbi i uzimala u obzir dostupne objektivne pokazatelje, razmjerno brzo je poëela i primjena razliëitih psihologijskih upitnika za mjerenje spremnosti. U prvo vrijeme, potkraj 1991. i poëetkom 1992., koriπten je veêi broj neujednaëenih upitnika, koje su postrojbeni psiholozi primjenjivali kako bi olakπali zadaêu izvjeπêivanja zapovjednika. Pritom se sadræaj upitnika kretao od neizravnog zahvaêanja spremnosti do opseænih upitnika sa psihometrijski potpuno provjerenim ljestvicama. U proljeêe 1992. Odjel za vojnu psihologiju MORH -a dobio je zadaêu pripremiti " brz, pouzdan, valjan i lako shvatljiv naëin prikupljanja, analize i prezentacije podataka o Ëimbenicima koji utjeëu na bojnu spremnost postrojbi H r- vatske vojske" (prema: Doπen i Bunjevac, 1993.). Odmah je prireappleena i, nakon viπe probnih primjena i psihometrijske dorade, stavljena u redovitu uporabu prva inaëica upitnika PBS. Tako je uveden cjelovit i jedinstven sustav praêenja psihiëke bojne spremnosti. Upitnik od poëetka nosi naziv PBS, πto je kratica koja je dobila konaëno znaëenje "psihiëka bojna spremnost". Dorade sadræaja upitnika poboljπale su njegove psihometrijske znaëajke i, πto je za praêenje stanja u vojsci posebno vaæno, zadræale moguênost usporedbe s podacima prikupljenim prethodnim inaëicama. Poslijeratna moguênost usporedbi pokazala je kako se hrvatska varijanta upitnika poklapa u brojnim elementima s upitnicima u drugim vojskama. 1 0

IS A F Prvi snijeg Prvi snijeg S nijeg je o b av io p ro b no sp u π tanje na C h ag c h aran. T erm o m etar k o ji je T o m islav p o s- tav io na p ro z o r naπ e so b e p o k u π ao je p o k az ati tem p eratu ru. Im ao je p ro b lem a o k o d v ad esete c rtic e na d o njem d ijelu sk ale. P rav a z im a se b liæ i Iz Afg a nis ta na Dra æ en J ONJ IΔ N aπi deëki obilaze distrikte na sjeveru i jugu Ghora, prkoseêi Êudima planina i snijegu koji poëinje padati u trenu. Dow lat Y ar, L av la San Jangar, istoëni distrikti Ghora postaju mjesta koja nadopunjuju naπa geografska ali i socioloπka znanja. SmeÊkastu boju praπine zamijenila je bjelina. Svakoga dana pogledavamo prema gradiliπtu hrvatske kuêe - naπega novog dnevnog boravka. L ijepo je kada imamo zajedniëko mjesto u kojem je domovina barem nekoliko duhovnih metara bliæa. Æivot kao uëitelj Obilazim sa svojim kolegom L itvancem provincijalne odjele za πkolstvo, prognanike, socijalna pitanja. Pokuπavamo pronaêi naëina da u suradnji s lokalnim vlastima barem malo olakπamo poloæaj ljudi u provinciji. Sutra Êemo posjetiti sirotiπte, odnijeti poneπto tople odjeêe djeci bez roditelja o kojima je skrb dræave zapravo iz raznoraznih razloga, neimaπtine, neorganiziranosti, neznanja, uglavnom nedovoljna. Raspitujemo se i za raseljene obitelji. Nabavljamo hranu kako bi im hladni chagcharanski dani i ledene noêi bili lakπi u zemlji u kojem je vrijeme relativna kategorija, gdje Êe se sve, moæda, jednoga dana dogoditi ili neêe. H aar Tow rik'e Khoda B'ekha-H ad - kako Bog hoêe. kolska godina je uglavnom zavrπila. Ne toliko πto je svladan program, veê zbog zime i snjegova. Joπ su mi pred oëima slike djece na zavrπnom ispitu kako sjede na podu, na otvorenom. Ne vide u tome niπta Ëudnoga. Sretniji su se smjestili pod πatorima, vrlo rijetki u zidanim πkolama, æeljni znanja. Rijetki pravi uëitelji, a i oni koji Êe to jednoga dana postati, vrlo se trude opismeniti djecu i dati im temeljne poduke. Bojim se, kako Êe pored svih naπih napora i dalje æivot, surov, bespoπtedan, biti i dalje glavni uëitelj, kojega Êe se svatko od njih bojati, kojega Êe poπtovati, onaj tko Êe ih, pa i protiv njihove volje voditi. Drago je djeci kad im donesemo biljeænice, olovke, male πkolske ploëe. Najviπe se vesele odbojkaπkim loptama. Vjerujem da su najdulje odbojkaπke utakmice odigrane u Ghoru izmeappleu lokalne djece i naπih pripadnika kontingenta. Trajale bi i dulje od jedne rotacije da se naπi deëki nisu dosjetili temeljnog pravila: utakmica zavrπava kad lokalna πkola pobijedi. Nisu bitni naëini. Rezultat, samo rezultat. P lin na kilogram Danas smo s deëkima iz NSE-a, naπim logistiëarima bili u kupovini. Ponestalo je plina u bocama. Trebalo je u grad, na obale H ari-ruda, kod lokalnog opskrbljivaëa. Tamo vaga i velika plinska boca. PoËinje pretakanje i vaganje. Pomislim na trenutak kako bi bilo dobro odmaknuti ljude za poneki metar. L okalci se ne uzbuappleuju. Tek kao iskusni manekeni poziraju, gestikulirajuêi da im pokaæemo slike. A moæda i donesemo iduêi put: Tashakur, reêi Êe zahvaljujuêi se na rijetko doæivljenoj Ëasti. Za svaki sluëaj raspituju se je li u naπoj Toy oti ostala joπ poneka Ëizmica ili lopta. Ivan, Mario i Branko veê uhodanom procedurom otvaraju prtljaænik i poput iskusnih humanitaraca nastoje ravnopravno podijeliti neπto stvari koje su zaostale od prethodne ophodnje. Ponekad pomislim da ni prepunjene æeljezniëke kompozicije ne bi zadovoljile apetite stanovniπtva koje uredno pokuπavaju na odrasle noge obuti djeëje kiπne Ëizmice. I to je æivot, to je borba. No, i odrasli i djeca raduju se darovima. Iznenadilo me je kad su nam priπle i dvije æene. Nije to obiëna situacija u tradicionalnoj zemlji poput ove. I za njihovu djecu imamo darove. Brzo su se odmakle, a mi smo, obavljena posla i s uredno ispisanim raëunima na dariju, krenuli prema kampu. OËekujemo prijatelje iz Vojne policije u Kabulu. H itamo prema uzletiπtu, prema ulaznim vratima Chagcharana. Prema onoj legendarnoj nadrealnoj ploëi. Prelazimo jedini chagcharanski most s dva smijeπna kruæna toka. Policajci nam maπu, odmahujemo. Vidimo se sutra... 1 1

PRED S T A VLJ A MO StruËnjaci za m eappleunarodne odnose Radovan VukadinoviÊ i Lidija» ehuliê VukadinoviÊ te hrvatski veleposlanik u N ATO -u D avor B oæinoviê napisali su knjigu o Sjevernoatlantskom savezu N ATO - euroatlantska integracija N am jera o v e k njig e jest p o k az ati k ak o je N A T O u d anaπ njem sv ijetu nu æ an, k am en tem eljac k o ji p ru æ a nad u d a Ê e sv ijet o stati na p u tu d em o k rac ije i lib eralnih v rijed no sti S a π a» VRLJ AK U vremenu kada H rvatska ulazi u iznimno uspjeπno vanjskopolitiëko razdoblje na træiπte nam dolazi knjiga iz pera istaknutih struënjaka za meappleunarodne politiëke odnose. H rvatska je u desetak godina zaista preπla fascinantan put - od zemlje problema postala je zemlja koja je dio rjeπenja. H rvatske mirovne misije promiëu mir i stabilnost diljem svijeta. Sudjelovanje u sklopu ISA F -a u A fganistanu, regionalna suradnja i poπtovanje demokratskih uzusa primijeêeni su u svjetskim razmjerima. Da ipak nije sve idiliëno pobrinula se hrvatska javnost, koja je joπ velikim dijelom neinformirana o svim vidovima euroatlantske integracije. Stoga upravo na taj vid neprestano upozoravaju Ëelnici NA TO-a i potiëu H r- vatsku da napravi odluënije korake u informiranju i javnoj diplomaciji. Napori Ëelnih ministarstava u RH, ali i drugih subjekata, meappleu kojima se naroëito isti- Ëe A tlantsko vijeêe H rvatske, urodili su plodom, tako da je potpora NA TO-u porasla, ali je potrebna i daljnja aktivnost i angaæman. Upravo u tom svjetlu moæemo promatrati ovu knjigu. Podijeljena je u Ëetiri dijela, a uvodni dio je povijesni prikaz transatlantske integracije prof. VukadinoviÊa uz pomoê filatelistiëke dokumentacije. Baπ taj slikovni prikaz ima posebnu draæ i evocira jedno dinamiëno razdoblje bremenito podjelama i krizama, iznad kojih se NA TO naposljetku ipak uspio izdignuti i potvrditi kao uspjeπna priëa. U danaπnjim vrem enim a sigurnost je nedjeljiva U prvom poglavlju, Od nastanka NA TO-a do kraja hladnog rata, objaπnjavaju se okolnosti u kojima je NA TO nastao. RastuÊi bipolarizam i sovjetski utjecaj s jedne, ali i kraj ameriëkog izolacionizma s druge strane bile su silnice usmjerene na potrebu integracije zemalja slobodnog svijeta. Posthladnoratovska uloga NA - TO-a poglavlje je koje se bavi novim identitetom Saveza i odluëujuêom ulogom koju su odigrale sve tri ameriëke predsjedniëke administracije od kraja 80-ih godina. Spoj strategijskih, ekonomskih i politiëkih razloga uvjetovao je opstanak NA TO-a u novim uvjetima i s novom ulogom. NA TO je nuæan u osiguravanju demokratske tranzicije europskih zemalja i eliminiranju sigurnosnog vakuuma prema Rusiji, s aktivnom ulogom u stabiliziranju kriznih æariπta diljem svijeta. Sve je naglaπeniji koncept soft security. Cjelovita, sigurna, slobodna i ujedinjena Europa jest cilj NA TO-a, ali i SA D-a, jer samo jaka Europa moæe biti pravi i vjerodostojan partner A merici u njezinim globalnim naporima. Upravo je u tom razdoblju izvrπena tranzicija prema izraæenijoj politiëkoj ulozi i politiëkoj organizaciji, a Ël. 2 Sjevernoatlantskog ugovora, pruæajuêi pravni okvir za promicanje mira, suradnje, prijateljstva i gospodarskih veza, anticipirao je razvoj koji je uslijedio krajem hladnog rata. TreÊe poglavlje, NA TO u 21. stoljeêu, obraappleuje pitanje transatlantskih rasprava o situaciji na Balkanu, pitanja podjele oko iraëke intervencije i odnosa NA - TO-EU. Jasna je ameriëka dominacija u navedenim pitanjima, ali ostaje potreba daljnje suradnje i partnerstva dvaju dijelova atlantske zajednice. Zato je europski napredak na polju obrambene suradnje i politike u zadnjih deset godina sjajna prilika da se una- 1 2

PRED S T A VLJ A MO prijede obrambeni kapaciteti i da se pridonese kolektivnoj obrani. Bitno je nastojati ne duplicirati kapacitete i ostati u okviru sporazuma "Berlin plus", a prve europske vojne misije u Makedoniji i BiH te najava odluënijeg angaæmana na Kosovu idu u prilog jaëanju suradnje i savezniπtva. BuduÊnost NA TO-a je sasvim sigurna. Gospodarska suradnja s obje strane A t- lantika poveznica je koja duboko integrira savezniπtvo. Tome u prilog govori 1,7 milijarda eura trgovinske razmjene na dan, a danas se dva pitanja nameêu kao izazovi na putu buduênosti NA TO-a. Prvi je intervencija u A fganistanu, a drugi transformacija NA TO-a i put H rvatska i N ATO to se tiëe slike N ATO -a u H rvatskoj, potrebno je inform ativnom kam panjom boriti se protiv iskrivljenih percepcija i predrasuda. N aroëito je bitna cost benefit analiza hrvatskog Ëlanstva u N ATO -u koja se pruæa u ovoj knjizi. O Ëito je da Ê e obram beni troπak biti m nogo m anji u kolektivnoj obrani nego razvojem vlastite individualne obrane. Interoperabilnost i razvoj potrebnih snaga pridonijet Ê e racionalizaciji troπkova i om oguê iti usm jeravanje znatnih sredstava u druπtveni i ekonom ski razvoj H rvatske. U laskom u Ëlanstvo N ATO -a uvelike Ê e se podignuti kreditni rejting zem lje, poveê at Ê e se dom aê e i strane investicije i infrastrukturna ulaganja. H rvatska je veê u 6. ciklusu M AP -a, P ARP (P roces planiranja i raπëlam be) jest operativni program kojim se M O RH pribliæava standardim a N ATO -a na tem elju svojih glavnih strateπkih dokum enata, a AN P (G o- diπnji nacionalni plan) biljeæi stalni napredak u poveê avanju sprem nosti za integraciju koja Ê e ubrzo uslijediti. prema novom savezu, u koji bi se jaëe integrirale i zemlje poput A ustralije, Novog Zelanda, Japana i Juæne Koreje. Potrebe daljnje izgradnje kapaciteta, raspodjele rizika i tereta, bolja koordinacija s drugim akterima, izgradnja partnerstva i potreba za oja- Ëanim politiëkim dijalogom jesu mjere koje novom NA - TO-u trebaju donijeti veêu uëinkovitost i legitimnost. A fganistan se, po nekim autorima, nameêe kao kljuëni ispit uëinkovitosti Saveza, pogotovo uzimajuêi u obzir da su, osim vojne dimenzije, civilni aspekt, izgradnja institucija i normalizacija druπtvenog æivota presudni za uspjeh Ëitave misije. Posljednje poglavlje, NA TO i globalni izazovi, iznosi projekciju moguêeg razvoja dogaappleaja. NaglaπavajuÊi da se NA TO nalazi izmeappleu stabilizacije, s jedne strane, i globalnih izazova, s druge, daje se prikaz trenutaënih kriznih æariπta. A fganistan postaje predstraæa borbe protiv terorizma. OËito je da se NA TO nipoπto ne smije povuêi veê, naprotiv, pojaëati svoj angaæman. Geostrateπki je Savez blizu Pakistanu, najosjetljivijoj toëki te neuralgiëne regije, koji je nuæno stabilizirati jer je to jedina muslimanska zemlja koja je nuklearna sila. IraËki rat i turski napadi na poloæaje PKK-a u Iraku dodatni su moguêi izvor nestabilnosti. Iran nesumnjivo æeli postati nuklearna i prva sila u regiji. JaËanje fundamentalizma i terorizma u regiji te najave nekih drugih islamskih zemalja da Êe postati nuklearne sile, sve to Ëini "globalni Balkan" ili geostrategijski luk krize. Sloæeni pakistansko-indijski odnosi, ali i poloæaj Kine, Ëine odnose u ovoj regiji jako sloæenima i kompliciranima. Gdje je NA TO u svemu tome? OËito je da geografski Ëimbenik nije viπe dominantan i da je partnerstvo otvoreno svim zemljama koje dijele demokratske vrijednosti. Bitno je saëuvati sræ atlantizma, a to su zapadne vrijednosti, ali i globalizirati djelovanje radi oëuvanja tih vrijednosti, zadræavajuêi isti stupanj uëinkovitosti i vjerodostojnosti. VodeÊi stuënjaci smatraju da je potrebno razvijati daljnje veze unutar transatlantskog saveza, u kojem Europa treba A meriku kako se ne bi vratila uskim europskim nacionalizmima, a A merika Europu kao globalnog partnera. Neki analitiëari smatraju da je danaπnji globalni preporod politiëki protuzapadnjaëki i emocionalno protuameriëki te je nuæno da se zapadni svijet dodatno solidarizira. Pojam globalna nesigurnost mogli bismo u sljede- Êem razdoblju, naæalost, sve ËeπÊe sluπati. okantno ubojstvo Benazir Bhutto ponovno je podsjetilo svijet na svu razornost i opasnost suvremenog terorizma. Talibanski pokret, A l-q aida, πirenje W MD-a, F ailed i Rogue states, jaëanje autokratskih reæima, oblikuju novu svjetsku stvarnost. Namjera je ove knjige pokazati kako je NA - TO u danaπnjem svijetu nuæan, kamen temeljac koji pruæa nadu da Êe svijet ostati na putu demokracije i liberalnih vrijednosti. On je evoluirao iz dominantno vojnoobrambene u πiru politiëku organizaciju i u svojoj povijesti pokazao zadivljujuêu sposobnost prilagodbe, odluënosti i vizije. Snaænim iskorakom preuzeo je inicijativu, pokazao i dokazao da nipoπto nije za povijesnu ropotarnicu veê, naprotiv, da Êe mu uloga biti bitno drukëija, diverzificirana, ali i umnogome jaëa nego prije. Bosna, Kosovo i A fganistan samo su dokazi da je NA TO tu da ostane. Stabilizacija, rjeπavanje regionalnih konflikata, borba protiv terorizma i oruæja za masovno uniπtenje uz trajnu politiëku, ekonomsku i druπtvenu nadgradnju jesu condicio sine q ua non. Stratezi i planeri NA TO-a te vodeêi politiëari dovoljno su razboriti da uvide kako je u danaπnjim vremenima sigurnost nedjeljiva. U nadi da veêina politiëke elite to veê shvaêa, knjigu preporuëujem svim Ëitateljima zainteresiranima za dubok, analitiëki uvid u genezu i misiju euroatlantske integracije, uvid koji je osloboappleen politiziranja i licitiranja dnevne politike, a utemeljen na znanstvenom pristupu i proæet politiëkom mudroπêu, koja objaπnjava dominantne subjekte i Ëimbenike danaπnjih meappleunarodnih odnosa te pruæa projekcije buduêeg razvoja dogaappleaja. 1 3

H RVA T S KA K ako su osnovnoπkolci iz Vladislavaca uëili o najveê oj bitki D om ovinskog rata Vukovar - heroj i (ili) ærtva?! U istinu h v alev rijed an p ro jek t m o g ao b i p o slu æ iti k ao d o b ar p rim jer sv im π k o lam a k ak o se o v lastito j p o v ijesti m o æ e u Ëiti na z anim ljiv i inv entiv an naëin O d poëetka Domovinskog rata proπlo je gotovo osamnaest godina - oëito joπ uvijek premalo vremena da bi se zakljuëio taj dio najnovije hrvatske povijesti, ali sasvim dovoljno da bi o tome mogli uëiti oni koji u to doba nisu bili ni roappleeni. Povijesno istraæivanje rata u H r- vatskoj nedovoljno je kvalitetno predstavljeno u πkolskim udæbenicima, no osim iz udæbenika mladi naraπtaji o Domovinskom ratu uëe i na razne druge naëine. Tako su, zaslugom svojih uëitelja i ravnateljice, uëenici Osnovne πkole Mate L ovraka iz Vladislavaca u Slavoniji imali priliku viπe saznati o najkrvavijoj epizodi rata u H rvatskoj. To sasvim sigurno nije jedinstven sluëaj, jer se prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u osnovnim i srednjim πkolama jedan πkolski sat posveêuje ratu u Vukovaru, no naëin na koji su osmislili i realizirali taj dio Nastavnog plana i programa u Vladislavcima svakako zasluæuje pohvalu. Naime, osnovnoπkolci iz toga malog slavonskog mjesta zajedno sa svojim uëiteljima izradili su projekt pod nazivom Vukovar - heroj i (ili) ærtva?!. U sklopu tog projekta simboliënog naziva osmislili su po jedan πkolski sat iz svih nastavnih predmeta, obraappleujuêi vukovarsku bitku s razliëitih aspekata. Uz to, projektom je bila obuhvaêena i terenska nastava te su svi zajedno, uoëi Dana sjeêanja na ærtvu Vukovara, posjetili grad heroj(a) i obiπli najvaænija mjesta iz Domovinskog rata, poput Memorijalnog groblja i spomen- -podruëja OvËara te vukovarske bolnice i Gradskog muzeja. Bili su i kod Kriæa na uπêu Vuke u Dunav te kod vodotornja - simbola vukovarskog otpora, a jedna od postaja njihova svojevrsnog kriænog puta bila je i vukovarska vojarna, koja nosi ime legendarne 204. brigade H V-a. Tu su razgledali postav izloæbe Bitka za Vukovar - sjeêanje na Domovinski rat i eksponate simulacijskoga bojnog polja te se upoznali s projektom nedavno utemeljenog Memorijalnog, informacijskog, dokumentacijskog i edukativnog centra Domovinskog rata, koji je joπ u izgradnji. Na kraju su izradili multimedijalnu prezentaciju cijelog projekta, poëevπi od mjeseënog planiranja pa sve do njegove realizacije, a posebno je zanimljivo kako su proveli nastavu na tu temu. Naime, nakon Ma rija ALVIR Centar D omovinskog rata, smjeπten u vukovarskoj vojarni 2 04. brigade HV-a, otvoren je za sve posjetitelje tijekom cijele godine posjeta Vukovaru prvaπiêi su svoje emocije izrazili likovnim uratcima, dok su uëenici drugog razreda Ëitali, sluπali i gledali materijale o Vukovaru te su scenski izveli recital pod nazivom Boje ranjenoga grada. UËenici treêeg razreda imali su, na satu razrednika, pripremu na temu to znamo o Vukovaru? te su nakon posjeta gradu izraappleivali plakate na temu to smo saznali o Vukovaru?, a godinu stariji Ëetvrtaπi crtali su vuëedolsku golubicu i u sklopu nastave prirode i druπtva takoappleer izraappleivali plakat na temu Vukovar u Domovinskom ratu. Tema je prilagoappleena na razne naëine svim πkolskim predmetima. Tako su, primjerice, uëenici na satu hrvatskog jezika Ëitali Pri- Ëe iz Vukovara Siniπe GlavaπeviÊa i gledali dokumentarni film Vukovarska pasija, u sklopu likovne kulture izraappleivali su radove na tu temu, a na glazbenom su sluπali pjesme o Vukovaru. Na engleskom, pratili su kronologiju dogaappleanja tijekom rata u Vukovaru te prevodili televizijske reportaæe i videozapise o tome, a na matematici prikupljali su podatke o broju ubijenih, ranjenih i nestalih te ih potom pretvarali u postotke. Na satu biologije prouëavali su ljudski kostur i u vukovarskom Gradskom muzeju gledali film o evoluciji Ëovjeka, a sat kemije bio je posveêen slavnom kemiëaru i roappleenom Vukovarcu, nobelovcu L avoslavu RuæiËki. F izika je obuhvatila razgovor o opskrbi Vukovara elektriënom energijom u danima najveêeg stradanja te je ujedno objaπnjen proces dobivanja elektriëne energije. Na povijesti je bilo rijeëi o Vukovaru nekad i danas, a na geografiji o zemljopisnim i gospodarskim podacima vezanim uz taj kraj. Tjelovjeæba je odraappleena pjeπaëenjem prilikom obilaska Vukovara, a na vjeronauku su se, kako i priliëi, pisale molitve za vukovarske ærtve te se razgovaralo o poëinjenom grijehu nad ærtvama. kola je, k tome, tijekom studenoga bila prepuna plakata posveêenih Vukovaru, a uëenici su svoje emocije mogli izraziti i upisivanjem u Knjigu dojmova. Uistinu hvalevrijedan projekt mogao bi posluæiti kao dobar primjer svim πkolama kako se o vlastitoj povijesti moæe uëiti na zanimljiv i inventivan naëin, imajuêi u vidu da je povijest uëiteljica æivota, koja vukovarsku lekciju svrstava u red onih - spomenulo se, ne ponovilo se. I ne zaboravilo, nikada. 1 4

U Ministarstvu obrane 14. sijeënja obavljena je sluæbena primopredaja duænosti izmeappleu bivπeg ministra obrane RH Berislava RonËeviÊa i novog ministra Branka VukeliÊa. Uz zahvalu suradnicima na uspjeπnoj suradnji, Berislav RonËeviÊ je ministru VukeliÊu zaæelio mnogo uspjeha na novoj duænosti. Ministar VukeliÊ je, preuzimajuêi duænost, istaknuo kako Êe, u skladu s MORH I OS RH P rimopredaja duænosti ministra obrane snimio D. KIRIN snimio D. KIRIN DugoroËnim planom razvoja OSRH, nastaviti uspjeπno zapoëetu reformu OS-a sa svrhom njezine konaëne profesionalizacije u skladu s NA TO standardima. Na primopredaji su, osim ministara VukeliÊa i RonËeviÊa, bili dræavni tajnik Mate Raboteg, naëelnik Glavnog stoæera OSRH -a general zbora Josip L uciê, glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan MarekoviÊ i pomoênici ministra. OJ I N ovi zapovjednik ZM IN -a Postrojba H rvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzraëne obrane ZraËno motrenje i navoappleenje (ZMIN) po novom ustroju prelazi iz brigade u bojnu, a tim je povodom 11. sijeënja odræana primopredaja duænosti zapovjednika ZMIN-a. Dosadaπnji zapovjednik, brigadir Josip Pa- ËariÊ, predao je duænost novoimenovanom zapovjedniku bojne ZMIN, pukovniku Ivanu Rukavini. Uz Ëelnike ZMIN-a tom je dogaappleaju nazoëio i izaslanik zapovjednika H RZ-a i PZO-a, naëelnik Stoæera brigadir Ivan Konc. OJ I

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE PANJOLSKO ministarstvo obrane planira nabavu novih oklopnih vozila kategorije MRA P, koja bi trebala nadopuniti i u odreappleenoj mjeri zamijeniti dosadaπnja vozila raznih kategorija i moguênosti. Ta je odluka na tragu najnovijih trendova, koji naglaπavaju nabavu jaëih, teæih vozila s viπe oklopa. Takva su vozila sposobna izdræati jaëe napade, a vaæno je da mogu posadu zaπtititi od eksplozije mine ispod vozila i od napada eksplozivnim napravama. Upravo su mine krive za posljednje ærtve meappleu πpanjolskim vojnicima rasporeappleenima u mirovne misije u A fganistanu i L ibanonu. Ministarstvo predviapplea nabavu 5 7 5 novih vozila do 2013., a cijena bi trebala biti oko 320 milijuna eura. Nova Êe vozila dopuniti i djelomiëno zamijeniti postojeêa laka vozila URO Vamtac (πpanjolska inaëica H umveeja) i A nibal (izvedenica L and Rovera). U srednjoroënom i E U MS N ova vozila za panjolce dugoroënom razdoblju trebat Êe zamijeniti i oklopne transportere BMR pogonske konfiguracije 6 x 6. Planiraju se nabaviti dvije vrste vozila. Prva kategorija, MRA P I, prevozit Êe Ëetiri do pet vojnika, a moguêi izbor su vozila Iveco L MV, Krauss-Maffei W egmann Dingo 2 i MOW A G Eagle IV. Druga kategorija, MRA P II, prevozit Êe osam do deset vojnika, a moguêi izbor su BA E Sy stems L and Sy stems RG-31 i Rafael Golan. Svaka od navedenih tvrtki veê ima razvijene odnose sa πpanjolskim ministarstvom obrane i suraappleuje na raznim podruëjima vojne tehnologije. Kako i sama panjolska ima odreappleene kapacitete u obrambenoj industriji, treba oëekivati da Êe se ta vozila nabavljati po nekom od modela meappleusobne industrijske suradnje. M. P E T ROVIΔ N ovi H ellfirei II za amerië ku vojsku PO»ETKOM sijeënja, ameriëki proizvoappleaë zrakoplovne tehnike i naoruæanja tvrtka L ockheed Martin sklopila je novi ugovor s ameriëkom vojskom za isporuku nove koliëine navoappleenih protuoklopnih projektila A GM-114 H ellfire II. To je trinaesti takav ugovor za ameriëku vojsku vrijedan 29 milijuna ameriëkih dolara, Ëime ukupna narudæba tih projektila, izraæena u novcu, iznosi impresivnih 306 milijuna ameriëkih dolara, πto je najveêa narudæba u programu H ellfire II. Zadnjim, trinaestim ugovorom naruëen je 4 31 projektil, pa ukupna brojka iznosi 4 6 22 naruëenih H ellfirea II. Proizvodni ugovor H ellfire predviapplea tri inaëice tog projektila, koji spada u treêu generaciju navoappleenih projektila. Prva je inaëica A GM-114 K (s eksplozivno - razornom bojnom glavom) namijenjena za borbu protiv oklopnih vozila; druga je inaëica A GM-114 M (s fugasno-rasprskavajuêom bojnom glavom) namijenjena za napade na plovila, planinske peêine, laka oklopna vozila i razne zemaljske objekte, a treêa je inaëica A GM-114 N (s pojaëanom fugasno-rasprskavajuêom bojnom glavom) namijenjena za napade na kopnene postrojbe i razne otvorene graappleevine. Novu narudæbu projektila H ellfire II potaknula su borbena djelovanja u A fganistanu i Iraku, gdje su dosad koalicijske snage ispalile viπe od 6 800 tih projektila, s razliëitih tipova zrakoplovnih platformi, odnosno borbenih aviona, borbenih helikoptera i borbenih bespilotnih letjelica. Ukupno je proizvedeno neπto viπe od 21 000 H ellfirea II, koji se rabe u 13 zemalja svijeta. I. S K E NDE ROVIΔ 1 6

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Zamjena za H umvee U S A F AMERI»KE tvrtke Northrop Grumman i Oshkosh Truck udruæile su se i zajedniëki nastupaju na natjeëaju za razvoj nove generacije lakih vozila, koja Êe zamijeniti H umvee. RijeË je o programu pod imenom Joint L ight Tactical Vehicle (JL TV). Tvtrke su se dogovorile da Êe glavni ugovaraë i integrator sustava biti Northrop Grumman, a Oshkosh Truck Êe biti zaduæen za dizajn, konstrukciju i proizvodnju vozila. Tvrtke vjeruju da Êe njihova suradnja imati sinergijski uëinak i da Êe konaëni rezultat biti napredno vozilo koje Êe vojnicima na terenu pruæiti izvrsnu pokretljivost i dobru zaπtitu. Iskustvo tvrtke Northrop u podruëju integracije sustava i iskustvo Oshkosha u konstruiranju i izradi robusnih terenskih vozila trebala bi biti dobitna kombinacija. U razvoju JL TV-a bitno je naëiniti otporno vozilo, koje Êe moêi preæivjeti razne ugroze, ali istodobno oëuvati dobru mobilnost. Treba takoappleer omoguêiti instaliranje i primjenu moderne nadzorne i izvidniëke te druge elektroniëke opreme kako bi vozila bila πto iskoristivija i omoguêila vojnicima πto samostalnije djelovanje, bez potrebe da se stalno oslanjaju na druge platforme. A meriëko ministarstvo obrane planira nabaviti vozila proiziπla iz programa JL TV za potrebe Kopnene vojske (US A rmy ) i Marinskog korpusa (USMC). A zahtjevi buduêih korisnika su jasni: nova generacija vozila mora biti jaëa i otpornija od vozila koja se danas rabe. Takoappleer moraju biti mobilnija nego vozila kategorije MRA P koja upravo ulaze u sastav kopnene vojske i marinaca. M. P E T ROVIΔ Talijanskoj vojsci predan prvi N H 9 0 TTH PO»ETKOM sijeënja tvrtka A gustaw estland objavila je kako je talijanskoj kopnenoj vojsci predan prvi transportni helikopter NH 90 TTH. RijeË je o srednjem taktiëkom transportnom helikopteru. Ukupno 6 0 letjelica bit Êe isporuëeno zrakoplovnoj komponenti talijanske kopnene vojske, a talijanskoj ratnoj mornarici 5 6 helikoptera. Tim novim dvomotornim helikopterima neêe biti samo znatno modernizirana flota Talijanske kopnene vojske (koju trenutaëno Ëine zrakoplovi A gusta 129 Mangusta, A gusta A 109, Bell 205, Bell 206, Bell 212, Bell 4 14, Boeing Ch-4 7 Chinook, Dornier Do 228, Piaggio P180 A vanti), nego Êe biti i znatno poboljπane njezine transportne moguênosti. Posebice stoga πto je rijeë o letjelicama nove generacije s visokom razinom integracije razliëitih sustava, koji joj omoguêavaju i olakπavaju πiroki spektar zadaêa. NH 90 TTH je predviappleen za razli- Ëite tipove transporta ljudstva i opreme. U klasiënoj vojnoj zadaêi moæe prevesti od 16 do 20 vojnika s punom opremom, a MEDEVA C konfiguracija omoguêava transport 12 nosila s ozlijeappleenima uz medicinsko osoblje. H elikopter ima nisku razinu zvuënog, radarskog i infracrvenog potpisa, a za obavljanje razliëitih tipova zadaêa opremljen je senzorskim sustavom F L IR (F orw ard L ooking Inra Red), sustavom Night Vision, dok su pilotske kacige uz NVG opremljene i sustavom H MSD (H elmet Mounted Sight & Display ). Novi talijanski helikopteri bit Êe opremljeni i suvremenim meteoradarom, digitalnim mapiranjem terena, sustavom za upozoravanje na razliëite zapreke, protubalistiëkom zaπtitom pilotske kabine i sjedala, naprednim obrambenim paketom opreme koji ukljuëuje pasivne i aktivne protumjere. BoËna vrata s obje strane i straænja hidrauliëna rampa omoguêavaju brzi desant odnosno ukrcaj ljudstva i opreme. Nositelji NH 90 programa jesu NA H EMO (NA TO H e- licopter Management Organisation, koji Ëine F rancuska, NjemaËka, Italija, Nizozemska, Portugal i Belgija), te industrijski konzorcij NH Industries, koji Ëine A gustaw estland (32% ), Eurocopter (6 2.5 % ) i Stork F okker (5.5 % ). Dosad je zaprimljeno 5 07 narudæbi za helikoptere NH 90 u razliëitim inaëicama, odnosno trenutaëni operateri na tom tipu helikoptera jesu: vedska, F inska, Norveπka, Italija, Nizozemska, F rancuska, NjemaËka, Portugal, GrËka, panjolska, Belgija, A ustralija, Novi Zeland i Oman. I. S K E NDE ROVIΔ 1 7

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Finska kupuje N LA W S aab TVRTKA Saab sklopila je ugovor s finskim ministarstvom obrane vrijedan 38 milijuna eura, kojim se pokriva dostava novih ruënih raketnih bacaëa (RRB) NL A W finskoj vojsci. To je prvi strani kupac toga naprednoga protuoklopnog sustava nove generacije. Sadaπnji korisnici su vojske Velike Britanije i vedske, koje su inicijalni naruëitelji i sudjelovale su u razvoju NL A W -a. NL A W je kratica za Nex t Generation L ight A nti-tank W eapon, a rijeë je o naprednom protuoklopnom sustavu kojim rukuje jedan vojnik. U razvoju je posebna pozornost posve- Êena tome da NL A W bude πto lakπi, jednostavniji i jeftiniji. Prema tvrdnji proizvoappleaëa, svojom uëinkovitom bojnom glavom moæe uniπtiti moderan tenk. NL A W napada odozgo, na slabije oklopljenom dijelu. Sastoji se od projektila i kontejnera za Ëuvanje i ispaljivanje, koji se nakon uporabe baca. Moæe se ispaliti i iz ograniëenog prostora pa je pogodan i za djelovanje u gradskim uvjetima. Ciljnik radi na naëelu predviappleanja ciljne crte, i to tako da vojnik nekoliko sekundi prati cilj na optiëkom ciljniku. Elektronika NL A W -a snima tu kretnju i raëuna predviappleeno kretanje cilja te navodi projektil. Domet projektila je od 5 0 do viπe od 6 00 metara, masa cijelog sustava je 12 kilograma, a priprema za djelovanje traje oko 5 sekundi. Bojna glava je kumulativnog tipa, a u materijalima proizvoappleaëa ne navodi se toëna probojnost veê se rabi formulacija da moæe probiti krov tenka opremljenog reaktivnim oklopom. NL A W tijekom skladiπtenja ne zahtijeva nikakvo posebno odræavanje, obuka za uporabu je vrlo jednostavna, a cijena mu je niska, pa je pogodan za masovno naoruæavanje moderne vojske, koja tako dobiva snaænu i uëinkovitu obranu od oklopnih vozila i sliënih prijetnji. M. P E T ROVIΔ vedska preuzela posljednju G riffonovu lebdjelicu VEDSKA uprava za nabavu naoruæanja (F orsvarets Materielverk - F MV) preuzela je posljednju od tri britanske lebdjelice Griffon 8100TD, proizvedene za potrebe amfibijske bojne πvedske kraljevske ratne mornarice. PoËetkom srpnja proπle godine lebdjelici broj 088 dodijeljena je oznaka 304 πvedske mornarice te je sredinom kolovoza dostavljena vedskoj. TreÊe plovilo pridruæeno je prethodnim dvjema lebdjelicama, koje se veê nalaze u operativnoj sluæbi amfibijske bojne u vojnoj bazi Berga. L ebdjelica oznake 302 stigla je joπ u listopadu 2006., no ulazak u operativnu sluæbu doæivjela je tek u srpnju 2007., a ona oznake 303 imala je sluæbenu primopredaju krajem oæujka 2007. i dostavljena je u svibnju iste godine. L ebdjelice tipa 8100TD jesu uve- Êane i snaænije izvedenice postoje- Êih Griffonovih lebdjelica 8000TD, koje su nakon meappleunarodnog natje- Ëaja naruëene u srpnju 2005. Procjenjuje se da je vrijednost potpisanog ugovora oko 10,3 milijuna dolara. U skladu s proizvoappleaëevom izjavom, projekt lebdjelice 8100TD potpuno je prilagoappleen zahtjevima πvedske amfibijske bojne a odnosi se ponajprije na moguênost prijevoza razliëitih vojnih vozila i opreme preko vode, leda i tundre: oklopnog vozila na gusjenicama BV- 206 s posadom, ISO 20 logistiëkog kontejnera smjeπtenog na teretnoj palubi ili 5 0 potpuno opremljenih vojnika. U usporedbi sa serijom lebdjelica 8000TD, nove imaju dulji trup (21,22 m), πiri trup nadgraapplea (5,6 4 m) i poveêano nadvoapplee, a operacijska πirina (11,02 m) i gumena suknja identiëne su na obje serije lebdjelica. Na pramëanom dijelu ugraappleena je hidrauliëka rampa, pomoêu koje je omoguêen iskrcaj i ukrcaj vozila. Kormilarnica je smjeπtena na prednjem dijelu lijevoga boka te osigurana balistiëkom zaπtitom i neprobojnim staklom za zrna kalibra 7,6 2 mm, nuklearno-bioloπko-kemijskom zaπtitom i krovnom ugradbenom ploëom namijenjenom ugradnji strojnice kalibra 12,7 mm. L ebdjelice se pokreêu pomoêu dva vodom hlaappleena dizel motora Iveco Vector 20, snage 7 5 0 kw, koji prenose snagu na dva zraëna vijka s krilima upravljivog uspona, Ëime je omoguêeno postizanje brzine veêe od 5 0 Ëv u stanju lakog krcanja, dok je za postizanje brzine od 4 0 Ëv najveêa moguêa masa dodatne opreme gotovo 11 tona. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE P orinuæe prve malezijske podmornice POTKRAJ listopada proπle godine porinuta je prva od dviju podmornica Scorpene malezijske kraljevske ratne mornarice u francuskom brodogradiliπtu Defence Conseil National (DCN) u Cherbourgu. U skladu s ugovorom o gradnji podmornica, u roku od πest mjeseci i sluæbeno Êe se dostaviti porinuta podmornica, πto neki vojni analiti- Ëari tumaëe kao utrku u mornariëkom naoruæanju u regiji. Nabava podmornica je samo dio malezijskog plana za razvoj vojno-mornariëkih kapaciteta radi usklaappleivanja sa susjednim zemljama, od kojih Singapur i Indonezija imaju podmornice u svojim flotama. S ukupno 10 naruëenih podmornica Scorpene (2 Ëileanske, 2 malezijske i 6 indijskih) ovaj francusko-πpanjolski projekt trenutaëno ima vode- Êu ulogu meappleu dizel-elektriënim podmornicama deplasmana oko 15 00 tona. Nova dizel-elektriëna podmornica imenovana je KD Tunku A bdul Rahman. Ugovor o gradnji dviju podmornica potpisan je 2002. godine i to u vrijednosti od 97 2 milijuna dolara. U navedenu cijenu, uz dvije nove podmornice Scorpene, uklju- Ëena je isporuka jedne rabljene podmornice klase A gosta i platforma za obuku Q uessant. Po dogovoru o raspodjeli posla izmeappleu nositelja projekta francuskog DCN-a i πpanjolske Navantie, pramëano Ëelo za obje podmornice gradit Êe se u F rancuskoj, a krmeno Ëelo u πpanjolskom brodogradiliπtu Bazan Cartagena. Druga podmornica, KD Tun Razak, bit Êe porinuta tijekom 2009., a dostavit Êe se malezijskoj mornarici u 2010. godini. Dvije podmornice Ëinit Êe klasu nazvanu Prime Minister. U DCN-ovom brodogradiliπtu u Brestu, od 2005. na obuci se nalaze 14 2 Ëlana malezijske mornarice. U skladu s planovima, nove podmornice bit Êe smjeπtene u mornariëkoj bazi Sepanggar Bay, u dræavi Saban na otoku Borneu, koja trenutaëno prolazi veliku rekonstrukciju. Podmornice duljine 6 7,5 m imaju autonomiju 4 5 dana, Ëime je omoguêeno skrovito djelovanje duboko u Indijski i Tihi ocean ili duæ istoënoazijske obale do sjeveroistoëne A zije ili pak unutar indonezijskog i filipinskog arhipelaga. Temeljno naoruæanje Ëinit Êe æicom navoappleena torpeda Blackshark i protubrodski projektili Ex ocet SM-39. OËekuje se da Êe podmornice biti uporabljene za protupodmorniëku borbu, skupljanje tajnih obavjeπtajnih podataka i ulogu motrenja. M. P T IΔ G RÆ E LJ R usija obnavlja svoje strateπke potencijale NAKON niza godina uoëljiv je trend da Rusija obnavlja i jaëa svoje vojne potencijale, s kojima nastoji biti πto prisutnija diljem svijeta. Proteklih mjeseci, to je bilo vrlo uoëljivo s njihovim podmornicama u svjetskim morima, odnosno izletima njihovih bombardera, posebice na sjeveru europskog kontinenta. Dodatni je prilog o renesansi ruske vojne tehnologije fotografija, koja je doduπe snimljena tijekom 2006., ali je proteklih tjedana objavljena u svjetskom tisku. Na njoj se moæe vidjeti redizajnirana inaëica strateπkog krstareêeg projektila zrakzemlja H -101/102. F otografija je potaknula pretpostavke da je Rusija uspjela napokon prevladati brojne financijske i tehnoloπke zapreke, πto joj je u konaënici omoguêilo nastavak rada na nasljedniku strateπkog krstareêeg projektila H -5 5 (A S-15 Kent). Razvoj projektila H -1017 102 predvodi ruska tvrtka Reduga i projektil H -101 nosi konvencionalnu bojnu glavu, dok projektil H -102 nosi nuklearnu bojnu glavu, a oba projektila predviappleena su za lansiranje s bombardera. UoËljiv je odreappleeni napredak u dizajnu tijeka projektila, koji bi trebao imati znatno smanjen radarski odraz, a domet bi trebao biti poveêan na Ëak 5 000 km, πto je znatno viπe u odnosu na K-15 B, koji ima domet do 3000 km. Duljina tijela projektila je 8 m, πto ga Ëini prikladnim za unutartrupne nosaëe na Tu-16 0 Blackjack (koji unutra moæe ponijeti 12 projektila). Projektil je za Tu-95 Bear prevelik, te ga on moæe nositi samo na vanjskim nosaëima. I. S K E NDE ROVIΔ 1 9

VOJ S KE S VIJ ET A A merië ka kooperativna strategija mornarië kih snaga za 21. stoljeæe K omod or Ante URLIΔ Osamnaesti meapple unarodni simpozij ratnih mornarica, na kojem su sudjelovali predstavnici 98 zemalja odræan je u N ewportu, SAD, od 16. do 19. listopada 2007. N a simpoziju je sudjelovalo 6 4 zapovjednika mornarica, 24 zapovjednika obalne straæe i 16 zapovjednika ratnih πkola. Svrha okupljanja bila je pronalaæenje zajedniëkih rjeπenja radi poboljπanja pomorske sigurnosti na regionalnoj i globalnoj razini. Nakon uvodnog govora predsjedavajuêeg Ratne πkole RM SA D-a, sudionicima su se obratili i zapovjednik RM SA D-a admiral Gary Roughead, zapovjednik ameriëkih marinaca general zbora James Conw ay i zapovjednik ameriëke Obalne straæe, admiral Thad A llen. Sva su trojica naglasila potrebu zajedniëkog djelovanja radi poveêanja stupnja pomorske sigurnosti. A meriëka ratna mornarica, Marinski korpus i Obalna straæa zajedniëkim naporima su izradili ameriëku strategiju mornariëkih snaga za 21. stoljeêe. VeÊina rasprava odnosila se na navedenu strategiju. U nastavku donosimo glavne naznake te strategije i njezino znaëenje za pomorsku sigurnost. Osnovno znaëenje Kooperativne mornariëke strategije za 21. stolje- Êe jest u integraciji mornariëkih snaga (mornarice, Obalne straæe i Marinskog korpusa) s ostalim elementima nacionalne moêi, kao i sa zemljama drugih prijateljskih i savezniëkih mornarica radi oëuvanja vlastite i globalne sigurnosti. Glavna prijetnja sigurnosti ameriëkih interesa su dræave koje sponzoriraju terorizam, dræave u fazi dezintegracije koje podrivaju stabilnost u regiji te razliëite grupe (ekstremisti, teroristi, paravojne snage...) koje æele destabilizirati legitimno izabrane vlade. Prema navedenoj strategiji, mornariëke snage mogu biti uporabljene unutar πirokog spektra nabrojanih strategijskih izazova, jer more pruæa veliku slobodu djelovanja za angaæiranje snaga (prevencija, rjeπavanje kriza, voappleenje rata...). Tekst u cijelosti proë itajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20

T ERORIZA M P rotuteroristië ka suradnja u sklopu EU -a U meapple unarodnoj suradnji u Europi uëinjen je znatan napredak, ali to nije dovoljno da se sprijeëi velik broj teroristiëkih napada u tom podruëju. M inistri unutarnjih poslova EEC-a, policijske snage i obavjeπtajne sluæbe dræava Ëlanica od 1976. razvijaju pravne okvire za raspravljanje i praktiënu multilateralnu suradnju B oæ o VUK AS OVIΔ N ajambiciozniji pokuπaj europske suradnje na pravnoj razini jest Europska konvencija o sprjeëavanju terorizma (European Convention on the Suppression of Terrorism, ETS no. 090), koju je potpisalo 17 od 19 dræava Ëlanica VijeÊa Europe u sijeënju 197 7., kada je konvencija otvorena za potpisivanje. Konvenciju je potpisala i Republika H rvatska. Donesena je radi omoguêavanja izruëenja osoba koje su poëinila kaznena djela u vezi s terorizmom. Konvencija navodi listu kaznenih djela koja, za potrebe ekstradicije, dræave stranke ne mogu smatrati politiëkim kaznenim dijelim, kaznenim djelima povezanim s politiëkim kaznenim djelima ili kaznenim djelima otmice zrakoplova, otmice i uzimanja talaca, ugroæavanja sigurnosti osoba napadima vatrenog oruæja i sl. Konvencija zapravo znaëi da Êe sve dræave koje su je ratificirale iskljuëiti Ëitav niz glavnih teroristiëkih zloëina, poput ubojstava, uzimanja talaca, bombaπkih napada i otmica iz skupine politiëkih prijestupa, πto se prije rabilo kao opravdavanje odbijanja izruëenja; tj. kako bi se osiguralo da sve dræave potpisnice takve prijestupe tretiraju kao obiëne zloëine. U sluëajevima u kojima zbog neke tehniëke ili pravne poteπkoêe dræava potpisnica ne moæe provesti izruëenje, konvencija obvezuje njezine vlasti da sluëaj iznesu pred vlastite sudove. Meappleusobna pomoê u kriminalistiëkoj istrazi takvih zloëina takoappleer je obvezna. Meappleutim, pred namjerama ove konvencije, dostojnim divljenja, nalaze se dvije velike prepreke. U konvenciju je unesena odredba kojom se dræavi potpisnici omoguêuje da pridræi pravo da odreappleene prijestupe smatra politiëkim, pa stoga ne provede izruëenje. Godine 1996. ta je rupa u zakonu zatvorena jaëanjem Konvencije o izruëenju dræava EU-a. Uporaba iznimke zbog politiëkog prijestupa kao temelja za odbijanje izruëenja osumnjiëenog za terorizam viπe ne postoji. Tekst u cijelosti proë itajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO Guæva u zraku (II. dio) Iako je od kraja hladnoga rata proπlo viπe od 15 godina na svjetskom træiπtu lovaëkih aviona i dalje dominiraju dvije dræave - Rusija i Sjedinjene AmeriËke D ræave P ripremio Dra æ en MILIΔ U prvom dijelu teksta opisali smo (zapadno)europsku i dio azijske ponude. Iako te dræave ukupno nude Ëak pet najsuvremenijih lovaëkih aviona, od najmanjih jednomotoraca do najveêih dvomotoraca, njihov udio u svjetskom træiπtu joπ uvijek je vrlo mali. Naime, træiπtem joπ uvijek dominiraju Rusija i SA D-e, i to s proizvodima koji su nastali joπ u zadnjim desetljeêima proπlog stoljeêa. Takvo stanje potvrappleuje da je kupcima pri odabiru novog lovaëkog aviona podjednako stalo i do kvalitete, ali i politiëkih posljedica (pozitivnim i negativnim) te kupnje. Rusija Nakon raspada Sovjetskog Saveza ruska zrakoplovna industrija doπla je u veliku krizu, toliku da su neki najavljivali kako je za deset godina viπe neêe ni biti. KroniËan nedostatak proraëunskih sredstava za vojsku onemoguêio je da rusko ratno zrakoplovstvo kupi nove lovce. Zbog toga su ruske zrakoplovne tvrtke spas morale potraæiti u izvozu, gdje su se morale boriti s novom ekspanzijom ameriëkih pokuπaja da, nakon nestanka SSSR-a, osvoje nova træiπta. Naæalost zapadnih konkurenata, a na njihovu sreêu u tome su uvelike uspjele. Danas je u uporabi oko 16 00 MiG-ova 29 u 29 dræava, iako je ve- Êina tih aviona prodana joπ za Sovjetskog Saveza. Tijekom devedesetih godina proπlog stoljeêa RA C-MiG je bio doslovno na rubu propasti jer je prodaja njihovog glavnog proizvoda naglo opala. Veliki je problem bila Ëinjenica da je MiG-29 projektiran kao Ëistokrvni lovac s jako ograni- Ëenim moguênostima djelovanja protiv ciljeva na zemlji. Osim toga na træiπtu su se naπle rabljene dvadesetdevetke iz Bjelorusije i Ukrajine koje su imale znatno niæu cijenu od novih aviona. Da stvar bude joπ gora i rusko ratno zrakoplovstvo odluëilo je da viπe neêe kupovati MiG-ove 29 te da Êe glavni avion postati Su-27 i njegove izvedenice. RA C-MiG spas je pronaπao u malezijskoj narudæbi 16 novih MiG-ova 29N/UB. Bio je to prvi proboj nekog ruskog proizvoappleaëa borbenih aviona na podruëje kojim su do tada dominirali zapadni konkurenti. NajveÊa novost bila je ugradnja sustava za dopunu goriva u letu na lijevi dio nosa ispod pilotske kabine. Na taj je naëin otklonjen nedostatak nedovoljnog borbenog radijusa djelovanja. Tekst u cijelosti proë itajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22

VOJ NA POVIJ ES T H ibridni zrakoplovi Treæeg R eicha H ibridni zrakoplovi bili su tek jedan od (neuspjeπnih) pokuπaja stvaranja novih oruæja koji Êe preokrenuti tijek II. svjetskog rata Ig or S P IC IJ ARIΔ Inæenjeri i tehniëari na objema zaraêenim stranama tijekom II. svjetskog rata uvelike su se trudili kako bi rijeπili probleme navoappleenja bespilotnih i eksplozivom opremljenih letjelica do izabranih ciljeva. Krajem rata, ameriëko ratno zrakoplovstvo kapitaliziralo je napore svojih znanstvenika na tom polju i izvelo masovni bombarderski napad daljinski upravljivih bombardera B-17 na veliku njemaëku raketnu bazu u F rancuskoj, odakle su trebale biti lansirane V-1 i V-2 na Veliku Britaniju. No, davno prije USA A F -a, odnosno joπ 194 0. godine, njemaëki RL M dao je zadaêu institutu DPS da rijeπi taj problem. Specifikacije koje je RL M zadao institutu ukljuëivale su i tzv. parazitski ili prateêi lovac-jednosjed te teπki bombarder koji bi bio bez posade i koji bi se na prikladan naëin doveo kao leteêa bomba u zonu cilja i zatim se samostalno strmoglavio na njega. Prvo rjeπenje o kojem se razmiπljalo bilo je da jedan zrakoplov tegli drugi uz pomoê ËeliËnih sajli i elektriënih kabela ili nekog drugog polukrutog sustava poluga. Sustav je zahtijevao da ta pupëana veza osigura prijenos i obavljanje letnih manevara s lovaëkog zrakoplova na bombarder, ali i opskrbu gorivom u suprotnom smjeru: s bombardera prema lovcu. Prema izvjeπêima pronaappleenim u njemaëkim arhivima, Ëini se da je ta inaëica tegljenja dosta obeêavala i da su se eksperimenti s takvim tipom navoappleenja nastavili sve do po- Ëetka 194 5. godine. Isto tako, vidljivo je iz tih izvora da je ta inaëica bila bremenita i mnogim problemima koje tadaπnji njemaëki zrakoplovni struënjaci nisu uspjeli razrijeπiti. VeÊ u drugoj polovici 194 1. godine jedan od istraæivaëko-projektnih timova u DPS-u poëeo je razvijati novi koncept daljinskog navoappleenja. Novi koncept osnivao se na postavljanju lovaëkog zrakoplova na leapplea velikog bombardera. U sijeënju 194 2. taj koncept je i sluæbeno predstavljen pod kodnim imenom Mistel. Vrlo brzo nakon sluæbene prezentacije, RL M je naloæio da proizvoappleaë zrakoplova, tvrtka Junkers, i proizvoappleaë autopilota, tvrtka Patin, u suradnji s DPS-om izradi prototipnu konstrukciju predstavljenog koncepta. Za manje od godine dana zapoëelo je spajanje prototipne konstrukcije, koju su Ëinili bombarder Junkers Ju 88 A -4 i Messerschmittov lovac Bf 109 F -1. Tekst u cijelosti proë itajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23

POD LIS T A K H rvatski vitezovi Reda M arije Terezije (IX ) Vincent K neæeviæ (1755.-1832.) Osim po ratnim pothvatima, KneæeviÊ je zasluæio mjesto u povijesti i nevojniëkim Ëinom: prilikom jednog od imenovanja 19. sijeënja 1809. u Saboru je zahvalio hrvatskim govorom, πto je bila prva upotreba hrvatskog jezika u naπem parlamentu... M artin KneæeviÊ, general i jedan od junaka naπeg feljtona, imao je πestoricu sinova, koji su se svi, poput oca, opredijelili za vojniëku sluæbu. Najmlaapplei je bio Vincent, roappleen 30. studenog 17 5 5. u GraËacu. Vincent se πkolovao u Rijeci i Gorici, a u 17. godini stupio je u Kraljevsku ugarsku plemiêku tjelesnu gardu. Nakon tri godina sluæbe i πkolovanja na carskome dvoru u Be- Ëu, s Ëinom potporuënika premjeπten je u 5 6. linijsku pjeπaëku pukovniju. Tri godine poslije, 17 7 8., promaknut je u Ëin natporuënika i premjeπten k W urmserovim husarima, gdje je stekao Ëin satnika i zapovjednika eskadrona. U Turskome ratu (17 88.-90.) KneæeviÊ se s Ëinom bojnika nalazio u VukasoviÊevu dobrovoljaëkom korpusu, s kojim se istaknuo pri opsadi Cetina 17 89. godine. Nakon raspuπtanja korpusa, 6. sijeënja 17 90. preuzeo je zapovjedniπtvo nad husarima korpusa koji se otad zovu KneæeviÊevim husarima (F reicorps Knesevich) ili H rvatskim husarima (Kroatische F rei-h usaren). Brojili su oko 200 konjanika rasporeappleenih u jedan eskadron i bili dio Gy ulay eva dobrovoljaëkog korpusa (Gy ulay F rei-corps). Istaknuli su se pri zaπtiti postrojbi koje su se povla- Ëile nakon opsade Vla d imir B RNARDIΔ Cetina. Nakon rata KneæeviÊev korpus je raspuπten, u prosincu 17 90., a on je premjeπten najprije k W urmserovim husarima i potom u husarsku pukovniju V csey. U toj pukovniji postao je 17 96. potpukovnik, a samo godinu dana poslije, po izriëitoj carevoj zapovijedi, promaknut je u Ëin pukovnika i postavljen za zapovjednika husarske pukovnije nadvojvode Josipa. Pod njegovim zapovjedniπtvom, postrojba je postala jednom od najboljih konjaniëkih pukovnija u austrijskoj vojsci. Tijekom Drugog koalicijskog rata protiv F rancuza (17 99.-1800.), ta se pukovnija istaknula u boju kod Cassana na rijeci A ddi 27. travnja 17 99., kada je izvrπila odluëujuêe napade pod zapovjedniπtvom hrabrog potpukovnika H ertelendy ja i bojnika Dobay a. U boju kod Vaprija, husari nadvojvode Josipa spasili su austrijsko desno krilo razbivπi neprijateljsku bojnu koja ga je zaobiπla, a 28. travnja uspjeπno su natjerali na predaju francusku diviziju Serrurier kod Verderija, πto je pukovniku KneæeviÊu donijelo opêe divljenje glavnog savezniëkog zapovjednika ruskog marπala Suvorova te Viteπki kriæ Reda Marije Terezije. Dodijeljen mu je joπ na bojnome polju. U okrπaju kod San Giovannia 17. lipnja, koji je podmarπal Ott morao prihvatiti sam sa svojom divizijom, u pomoê mu je priskoëio ruski vojskovoapplea Suvorov. Ott je napredovao glavnom cestom. Pjeπaπtvo je preπlo sve zapreke i s nataknutim bajunetama potisnulo neprijatelja, a KneæeviÊ i njegovi husari iskoristili su sve prilike kako bi pomogli ovaj napad i ometali F rancuze u povlaëenju prema Tidoneu. Isto tako sudjelovao je KneæeviÊ i sljedeêega dana, kao i 19. lipnja, u odbijanju pokuπaja generala MacDonalda da na nekoliko mjesta prijeapplee rijeku Trebiju. Jedna neprijateljska kolona, sastavljena od pet bojni i 6 00 konjanika, provalila je, meappleutim, na uπêe Trebije kod L a Pernice te zaprijetila austrijskom lijevom krilu. KneæeviÊ je brzo napao tu kolonu, sasjekao mnogo neprijateljskih vojnika, zarobio 300 24

POD LIS T A K Nakon bitke kod Cassana Vincent KneæeviÊ je, baπ kao i prije njegov otac, odlikovan Viteπkim kriæem Reda Marije Terezije Hrvatski insurekcijski husar, 1809. F rancuza i natjerao ostale u bijeg, Ëime je zavrπila krvava trodnevna bitka. S jednakim æarom borio se KneæeviÊ kod Novog, a potom s pukovnijom sudjeluje kod opsade Conija, gdje se takoappleer istaknuo. Godine 1800. KneæeviÊ je promaknut u Ëin general bojnika, a nakon rata postavljen je za zapovjednika brigade, premjeπtene u Radkersburg, kojoj je ostao na Ëelu sve do imenovanja za podmarπala 1809. godine. Zbog zasluga, a na njegovu molbu, car F ranjo II. dao je 1. svibnja 1802. KneæeviÊu i obitelji nekadaπnji pavlinski posjed Svete H elene u Meappleimurju u zamjenu za posjede u GraËacu i L ici koji su im bili oduzeti pri ustroju L iëke krajiπke pjeπaëke pukovnije, odnosno Vojne krajine. Tijekom TreÊeg koalicijskog rata 1805. KneæeviÊ je bio dodijeljen vojsci nadvojvode Karla u Italiji. Iako je Karlo odnio pobjedu kod Coldiersa, a KneæeviÊ kod Gonow itza u tajerskoj, zbog austrijskog poraza u NjemaËkoj morali su se povuêi, pa je KneæeviÊ sa svojom nekadaπnjom 2. husarskom pukovnijom i jednom bojnom krajiπnika ostao u neprijateljskoj pozadini oko L jubljane, vodeêi mali rat. Poslije je zbog tih zasluga poëaπêen titulom carskog tajnog savjetnika. Na poëetku Petog koalicijskog rata 1809. izabran je za potkapetana Kraljevine H rvatske, Slavonije i Maksimilijan Vrhovac je doπao u sukob s KneæeviÊem zbog ovlasti nad insurekcijskom vojskom Dalmacije te je oko Zagreba okupljao vojsku i hrvatske insurekcijske Ëete. Pri imenovanju 19. sijeënja 1809. zahvalio je hrvatskim govorom, πto je bila prva upotreba hrvatskog jezika u Saboru. Zbog ovlasti nad insurekcijskom vojskom doπao je u sukob s banskim namjesnikom, zagrebaëkim biskupom Maksimilijanom Vrhovcem. S insurekcijskom vojskom ratovao je u Sloveniji te 21. lipnja izmeappleu Konjica i Bistrice potukao i rasprπio zalaznicu korpusa marπala A ugustea Marmonta. Nakon sklapanja mira u Schö nbrunnu, zajedno s Josipom Klobuπickim imenovan je povjerenikom za predaju hrvatskih krajeva juæno od Save F rancuzima. Potom je postavljen za zapovjednika Varaædinskog generalata i 15. travnja 1809. imenovan titularnim pukovnikom-vlasnikom 3. dragunske pukovnije. KneæeviÊ je zbog zdravstvenih problema - hemoroida, od kojih su patili gotovo svi konjanici, 1. svibnja 1812. otiπao u mirovinu, ali je veê sljedeêe godine ponovno izabran za potkapetana Kraljevstva, πto je potvrdio i kralj reaktiviravπi ga u rujnu 1813. godine. Ponovno je organizirao insurekciju za esti koalicijski rat (1813.-1814.), a s vojskom je napredovao prema Italiji, preko Rijeke i Trsta. Zbog bolesti generala topniπtva kneza Reuss-Plauena, 1815. preuzeo je zapovjedniπtvo Venecije i zaustavio napredovanje napuljskog kralja Murata. Uskoro potom stupio je KneæeviÊ u konaënu mirovinu nakon 4 4 godine vojne sluæbe. Tom prilikom, 10. studenog 1815., dobio je poëasni Ëin generala konjaniπtva. Ostatak æivota proveo je na svom imanju Sveta H elena u Szaladskoj æupaniji, danaπnjem Meappleimurju, gdje je i umro 11. oæujka 1832. godine. 25

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T Frank Westerman: Inæenjeri duπe, Durieux, Zagreb, 2007. Inæenjeri duπe jesu literarno, arhivsko i putopisno istraæivanje o kulturi socijalistiëkog realizma u Sovjetskom Savezu: o knjiæevnosti, filmu, propagandnim akcijama te umjetniëkim, politiëkim i privatnim biografijama njihovih protagonista. Istraæivanje iskusnog novinara istraæivaëa i upuêenog nizozemskog intelektualca jest putovanje kroz ruπevine jednog svijeta. Djelo govori o piscima u Sovjetskom Savezu pod Staljinovom vladavinom. To je briljantni prikaz postsovjetske Rusije, te istodobno napeti æurnalistiëki krimiê o æivotu sovjetske knjiæevne scene i maπinerije moêi. Autor kreêe u pustolovinu stazama Staljinovih robova, nesretnika koji su premoπêivali rijeke i mora, gradili kanale koji viπe nikomu ne trebaju ili su iπëezli u novostvorenim pustinjama. PiπuÊi priëu o gigantskim sovjetskim kanalima, u izvedbi zatvorenika brojnih sovjetskih gulaga, W esterman rekonstruira i sovjetsku, staljinistiëku, knjiæevnoangaæiranu scenu. U beckettovskoj inscenaciji, koja, naæalost, to nije bila, Ëetrdesetak izabranih sovjetskih knjiæevnika sjedi u listopadu 193 2. godine u moskovskoj vili Maksima Gorkog i sluπa Staljinove upute o knjiæevnom radu, jer knjiæevnici i nisu niπta drugo do inæenjeri duπe, odgojitelji, Ëija je duænost da literarna djelatnost postane kotaëiêem mehanizma koji Êe radniëku klasu staviti u pokret. No, nije sve iπlo kako je zamiπljeno, pa Ëak jedanaest knjiæevnika zavrπava u arhipelag-gulazima, slomljeni fiziëki i duhovno. O va knjiga donijela je Franku W estermanu u Nizozemskoj dvije velike nacionalne nagrade. Mirela ME NG E S FILMOT EKA Zlatni kompas ameriëki pustolovni (113 min.) redatelj: Chris W eitz distributer: B litz film & video gl. glumci: Dakota B lue Richards (Ly ra B elacq ua), Daniel Craig (lord Azriel), Nicole Kidman (Marisa Coulter) Postoji svijet u kojem vjeπtice vladaju sjevernim nebom, gdje su polarni medvjedi najhrabriji ratnici i gdje se svakom ljudskom biêu pridruæuje duh æivotinje koji mu je blizak koliko i vlastito srce. No, tim svijetom dominira Magisterium, koji æeli kontrolirati cijeli ljudski rod. Tu je i posljednji Z latni kompas i jedno jedino dijete Ëija je sudbina da ga posjeduje... Z a razliku od filma koji sam prikazao proπli tjedan, B eowulfa (koji ponovno preporuëujem), Z latni kompas ide u kategoriju tresla se brda, rodio se miπ. Z animalo bi me, prije svega, kako se prvih pet minuta filma osjeêa prosjeëno dijete. B ombardiranje fizikom i kemijom, sve u sluæbi objaπnjavanja paralelnih svjetova, duπa i demona, te πto je aletiometar i Ëemu sluæi, zbuni i odraslije od mene. Kad to prebrodite, film uapplee u predvidljivo oponaπanje sliënih filmova. Tako vam se jedan trenutak Ëini da gledate»arobnjaka iz O za, onda sko- Ëite u H arry ja Pottera, ali ipak film najviπe podsjeêa na Kronike iz Narnije. O sim loπeg scenarija, i redatelja treba poslati na popravni zbog karakterizacije i motivacije likova. Pokuπat Êu to objasniti na liku koji glumi Nicole Kidman (zbog koje sam uopêe poæelio vidjeti taj film). O na je toboæe zla, ali zapravo nije, nego je spletom nesretnih okolnosti postala takvom. Kad se usred filma niotkud pojavi i teksaπki kauboj koji leti cepelinom i puca iz prastare muπkete, shvatite da moæe biti joπ gore. Kaæu da je ovo samo prvi dio trilogije. to se mene tiëe - i posljednji! INFOKU T A K Leon RIZMAUL Izloæba u G aleriji M O RH -a U Galeriji Zvonimir, Bauerova 33, u srijedu 23. sijeënja u 19 sati bit Êe otvorenje izloæbe Gradskog muzeja iz Kobarida (Slovenija) pod nazivom Veliki rat u Krnskom gorju, koja fotografijama i tekstom opisuje bitku iz I. svjetskog rata na rijeci SoËi. Izloæbu organiziraju Veleposlanstvo Republike Slovenije i VijeÊe slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba kao jedan od kulturnih dogaappleaja u prigodi obiljeæavanja predsjedavanja Slovenije Europskom unijom. Moæe se razgledati do 30. sijeënja, radnim danom od 11 do 18 sati i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan. Evo Onoga koji oduzima grijehe svijeta Iako su svetkovine BoæiÊa, Bogojavljenja i krπtenja Gospodinova, svaka na svoj naëin, objavile Boga u osobi BogoËovjeka Isusa Krista, ipak takve objave mnogima nisu bile dovoljne. Boæje sebepriopêenje, kako dogaappleaj Utjelovljenja definira veliki Karl Rahner, ostalo je mnogima nejasno. Pitam se je li ta nejasnoêa rezultat pomanjkanja intelektualnih i duhovnih Ëovjekovih kapaciteta u suoëavanju s misterijem Objave ili je ona, pak, plod ljudske sljepoêe i vlastite samodostatnosti. Kad samo malo zavirim u filozofska promiπljanja pojedinih osoba ne tako davnih vremena, vidim da je opiranje Boæjoj objavi priliëno izraæeno jer se smatra da je Ëovjek sam po sebi dostatna veliëina i da njemu ne treba nikakav Bog. Nietzsche predlaæe mit o samodostatnom nadëovjeku; Sartre veliëa osamljenost Ëovjeka koji se uspio otrgnuti od Boga i time potvrdio svoju slobodu; Jasper mjeri Ëovjekovo dostojanstvo po njegovu autonomnom traæenju istine; Camus vjeruje da Ëovjeka uzvisuje time πto potiëe njegovo suprotstavljanje Bogu. Duboko poπtujem Ëovjekovo dostojanstvo (nitko ga viπe ne poπtuje od Boga, jer on je i sam postao Ëovjekom), ali se pitam je li doista Ëovjek sam sebi dostatan. Svi ovi spomenuti ljudi mnogo su pametniji od mene, ali ne mogu se s njima sloæiti. Kad Ëujem Ivana Krstitelja: Evo Jaganjca Boæjega koji odnosi grijeh svijeta, odmah se otvaram tom otajstvu Utjelovljenja. Moæda bih i ja ponekad gajio ideje o samodostatnosti, nadëovjeku i srodnim promiπljanjima da nije ovoga nesretnoga grijeha kojega se nikako osloboditi. Taj grijeh ne moæe okajati nikakva veliëina; nijedna ga sloboda ne eliminira iz moje svijesti i savjesti; koliko god ja pokuπavao uzvisiti sebe, u dnu duπe osjeêam da nisam Bog zna πto jer grijeh stanuje u meni i moja narav vrlo mu je sklona. Zbog toga mi vrlo utjeπno zvuëe Ivanove rijeëi na misi: Evo Onoga koji oduzima grijehe svijeta ; zbog toga se radujem Njegovu roappleenju; zbog toga slavim BoæiÊ i Bogojavljenje; zbog toga mi je drago Boæje sebepriopêenje. Dragi prijatelji, koliko god mi bili uspjeπni i veliki, koliko god naπa karijera iπla rapidno uzlaznom putanjom, ipak grijeh u nama umanjuje naπu veliëinu. Da bismo uistinu bili veliki, dopustimo onomu koji oduzima grijehe svijeta da nas svojim dolaskom oëisti od naπih slabosti i otvori nam put prema neëemu stvarno velikom - spasenju. Æ a rk o RE LOT A 26

VREMEPLOV 22. sijeënja 1944. Iskrcavanje u Anziju U sijeënju 1944. saveznici su u Italiji stigli do Ëvrste Gustavove linije s kljuënim poloæajem kod samostana Monte Cassina. Poslije neuspjeha frontalnog udara, saveznici su odluëili njemaëku liniju presjeêi s boka. Stoga su trupe iskrcane u gradu Anziju πezdeset kilometara juæno od Rima. PoËelo je dobro. Pred savezniëkim vojnicima otvorena je praznina, a put prema Rimu izgledao je slobodan. No, ameriëki zapovjednik, general Lucas, zadræao je svoje vojnike gotovo tjedan dana utvrappleujuêi poloæaje i tim nepotrebnim oprezom izazvao pravu dramu. Nijemci su na brzinu prikupili topniπtvo da bi zaprijeëili cestu Via Appia koja vodi u Rim. Golemi top, postavljen na æeljezniëkoj pruzi, zapoëeo je sustavno bombardiranje mostobrana. A Lucas je u svoj dnevnik mogao biljeæiti samo stotine mrtvih i tisuêe ranjenih. NacistiËki zapovjednik Italije feldmarπal Keeserling bio je suπta suprotnost Lucasu. U jednoj borbi zarobio je cijeli bataljun ameriëkih rendæera i Ëak ih proπetao Rimom kako bi impresionirao Talijane. General Lucas zbog svojih pogreπaka smijenjen je s poloæaja zapovjednika, ali slaba je to bila utjeha jer su saveznici zbog njegove neodluënosti ostali u defenzivi. Do zauzimanja Rima proπli su mjeseci... 24. sijeënja 1786. Roappleen pruski kralj Fridrik II. Veliki Fridrik II. Pruski bio je jedan od najuspjeπnijih europskih vladara iz doba prosvijeêenog apsolutizma. Stupivπi na prijestolje 1740., oteo je Austriji u dva rata lesku. Provodio je zakonodavne, gospodarske i vojne reforme, a uveo je i obvezatno πkolovanje, poveêao broj πkola i poticao industrijski razvitak zemlje. Istodobno je joπ viπe pojaëao vojnu snagu Pruske i 1756. uπao u Sedmogodiπnji rat. Protiv sebe je imao Austriju, Francusku i Rusiju, a od saveznice Engleske oëekivanu vojnu pomoê nije dobio. Uspio se, meappleutim, ne samo obraniti nego i istaknuti kao odliëan vojskovoapplea. Pruska je iz tog rata iziπla neokrnjena i s ugledom prvorazredne vojne sile, a uspjeh na bojiπnici donio je Fridriku sveopêe divljenje i naziv Veliki. Poslije rata gospodarski je podigao istroπenu zemlju, ali je pojaëanim porezima izazvao nezadovoljstvo naroda. U prvoj diobi Poljske stekao je istoëno Pomorje bez Gdanska i Toruna. U duhu prosvijeêenog apsolutizma reformirao je zakonodavstvo. Njegov prosvijeêeni apsolutizam i liberalizam odnosio se na predstavnike znanosti i umjetnosti, ali je upravljao zemljom kao samodræac. Uza sve to bio je i plodan pisac: ostavio je desetke politiëkih, povijesnih i pjesniëkih djela. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.sportskitrening.hr S vijet svakodnevnog vjeæbanja mnogima (od nas) je daleka, gotovo utopijska æelja, ponajprije zbog nedostatka volje i vremena. No, Ëinjenica je da je barem povremeno vjeæbanje, a pogotovo svakodnevno, iznimno zdravo, a poboljπanje tjelesne kondicije uvelike utjeëe i na dugotrajnost i snagu koncentracije tijekom radnog vremena. Stoga je site www.sportskitrening.hr jedan od onih koje svakako treba posjetiti, a kad to jednom uëinite, s obzirom na sve πto se na stranicama nudi, ne dvojimo da Êete i poæeljeti poëeti s vjeæbanjem. Spomenuta stranica grafiëki i informacijski je vrlo dobra. Jednostavna, pregledna, puna tekstova, svakako je zanimljiva posjetitelju. Videoklipove vjeæbi lako je pronaêi u glavnom izborniku, baπ kao i, primjerice, sve o prehrani sportaπa, naëinima i vrstama treninga, sportskoj medicini i sliëno. Pohvalno je i postavljanje tematskih linkova, foruma, fotogalerija, svega onoga πto bi svaki ozbiljniji site trebao imati.»ak i dizajnerski nemamo primjedbi... Neven MILADIN 1. Prvi ministar obrane RH bio je: A Petar Kriste B Martin pegelj C Gojko uπak 2. Jedan od predsjednika Hrvatskog sabora bio je i ministar obrane: A Vladimir eks B Æarko Domljan C Luka BebiÊ 3. Gojko uπak obnaπao je duænost ministra obrane: A Ëetiri godine B πest i pol godina C osam godina 4. Tijekom svog mandata ministra obrane Jozo Radoπ bio je Ëlan stranke: A LS B HSLS C LIBRA 5. Ministar obrane koji je bio i naëelnik GS OSRH je: A Gojko uπak B Kreπimir ΔosiÊ C Pavao Miljavac Rjeπenje: 1a;2c;3b;4b;5c 27