REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD PAZIN Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina Pazin, ožuja

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD PAZIN Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina Pazin, ožujak 2015. godine

SADRŽAJ UVOD...3 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA...4 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće...4 1.1.1. Poplava...4 1.1.2. Potres...7 2.1.3. Ostali prirodni uzroci...12 1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće...19 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima...19 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, brodskom ili zračnom)...23 1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana...25 1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti...25 1.2.5. Nesreće na odlagalištima otpada...28 1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe...30 1.4. Ratna djelovanja i terorizam...30 1.4.1. Opasnost od ratnih djelovanja...30 1.4.2. Opasnost od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava...31 1.4.3. Opasnost od terorizma...31 2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE...32 2.1. Postojeći kapaciteti i snage za zaštitu i spašavanje na području Grada...32 2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje...33 2.2.1. Poplava...33 2.2.2. Potres...34 2.2.3. Ostali prirodni uzroci...35 2.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima...37 2.2.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom)...37 2.2.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti...38 2.2.7. Nesreće na odlagalištima otpada...38 3. ZAKLJUČNE OCJENE...38 4. ZEMLJOVIDI - Prilog 1...41 5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA...41 5.1. Područje odgovornosti...41 5.2. Stanovništvo...43 5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš...48 5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura...53 6. ZAKONSKA REGULATIVA I IZVORI PODATAKA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI...56 7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA - Prilog 2...56-2 -

UVOD Zakonom o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, te provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje. U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja, te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području; u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini; donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja; donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja, te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena) je polazni dokument za izradu planova, operativnih planova i planova civilne zaštite, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske. Procjenu su dužne donijeti i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i velikih nesreća. Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju. Dijelovi Procjene su: 1. Vrste, intenzitet i učinci, te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš 2. Snage za zaštitu i spašavanje 3. Zaključne ocjene 4. Zemljovidi 5. Prilozi (Položaj i karakteristike područja i drugo) Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena temelj su prosuđivanja dijelova Procjene i dio su priloga Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj 3

sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.), vlastitih procjena ugroženosti i uz suglasnost Državne uprave, donose odluke o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje. JLP(R)S zbog izbjegavanja sukoba operativne nadležnosti između razina sustava zaštite i spašavanja (lokalne, područne i državne) određuju isključivo pravne osobe iz područja vlastite nadležnosti i o tome ih obavještavaju izvodima. Druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja, kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti pojedinih tijela i razina unutar jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja, u otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća uključivat će se na rješenjima razvijenim implementacijom načela solidarnosti. Na taj način planski će se eliminirati angažiranje istih operativnih snaga zaštite i spašavanja od strane nekoliko različitih JLP(R)S i preklapanje zapovjednih i koordinativnih nadležnosti u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja. ažurirana je sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ( Narodne novine broj 30/14. i 67/14.). 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće 1.1.1. Poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Poplave su među opasnijim elementarnim nepogodama i mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Područje Grada Pazina (dalje u tekstu: Grad) spada u slivno područje Mirna-Dragonja koje je u nadležnosti Hrvatskih voda, VGO Rijeka, VGI Buzet kao temeljnog nositelja i organizatora provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i neposrednih mjera obrane od poplava na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama (Sektor E - branjeno područje 22). Na području Grada Pazina bujični vodotoci pripadaju Slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu Pazinskog potoka, slivu bujice Čipri te slivu ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju Pazinski potok te Oteretni kanal Botonega. Na ovom slivnom području nalaze se vodotoci relativno malih površinskih slivova, gdje postoji mogućnost učestvovanja u poplavama i voda posrednih dijelova slivova, pojave vodnih valova kratkog vremena koncentracije, ali izraženih vršnih protoka te bujični karakter većine vodotoka. Također, na ovom slivu je izražena nemogućnost pouzdane prognoze pojava velikih voda. Osim klasičnih poplava još je veća mogućnost pojave poplava uzrokovanih bujičnim vodama. Po prirodnim karakteristikama Grad je smješten uz dolinu rijeke Pazinčice gdje su moguće bujice koje mogu ugroziti nekoliko naselja i Grad. Poplave većih razmjera, prema dugogodišnjim zapažanjima, događaju se uglavnom u mjesecu listopadu, studenom i travnju. Prosječna godišnja količina padalina iznosi od 1000-1250 mm. Na području Grada poplave su zabilježene 1993., 1997., 1998., 2002., 2003., 2008. i 2009. godine. Poplave izazvane nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor i do sada je zabilježena maksimalna kota od 235,90 mm, dok se poplave uz vodotoke javljaju kod pojava protoka iznad kapaciteta uređenih ili neuređenih vodotoka. Najveću ugrozu od poplava na području Grada izazivaju četiri vodotoka Pazinskog potoka: 4

Borutski potok, potok Lipa, potok Pagubica i Rakov potok. Od svog formiranja, kada kao Borutski potok do utoka potoka Lipa nastavlja svoj tok kao Pazinski potok, do utoka u Pazinsku jamu dužina mu iznosi 16,4 km. Njegovom dolinom prolazi željeznička pruga Pula-Pazin-Lupoglav-Pazin (DG) i više lokalnih i državnih cestovnih prometnica. Pazinski potok ima vlastite slivove (neovisno od slivova državnih voda) koji mogu u slučaju kiša većeg intenziteta u vrlo kratko vrijeme dostići visoke vodostaje i izlijevanje vode koja može ugroziti poljoprivredne površine, gospodarske ili javne objekte, prometnice i druge građevine. Pazinski potok reguliran je od mosta Dubravica ( nulta stacionaža do naselja Cerovlje (u km 5+206,10). Veličina sliva iznosi 77 km², a dužina vodotoka 9,70 km. Maksimalna količina padalina mjerena u jednom satu iznosi 79 mm, a mjereno tijekom 24 sata 128 mm. Svi ovi vodotoci i slivovi zajedno, zapravo čine sliv Pazinskog potoka - dionicu E.22.8 lokalnih voda kao sastavni dio slivnog područja Mirna Dragonja. Dio toka od ponora do mosta Dubravica, ali i dalje uzvodno, kod ekstremnih vodostaja pod utjecajem je visokog vodostaja Pazinske jame. Ugroženost od poplave tada je velika jer obrana od poplave nije moguća kada veličina protoka premaši kapacitet ponora i dođe do dizanja vode u zoni ponora do visine kada najniže locirani objekti bivaju poplavljeni. Postojećom regulacijom to nije moguće riješiti, a redovito održavanje (sječa šiblja, izmuljivanje dna korita, održavanje nasipa) ima efekta samo uzvodno od granice uspora Pazinske jame. Problem nizvodnog dijela rješiv je jedino znatnim povećanjem retencije na uzvodnom dijelu, poglavito izgradnjom malih akumulacija na većim pritocima. Osim retencije na barama kod Cerovlja za sada nema drugih nasipa i vodozaštitnih objekata. Pazinčica je podzemnim tokom spojena sa izvorištem pitke vode Rakonek, a vjerojatno i Mutvicom u dolini rijeke Raše. Sve vodotoke, mahom bujice, karakterizira nagli nailazak vodnih valova s kratkim vremenom koncentracije i nemogućnošću provođenja aktivne obrane od poplava. Propagacija vodnih valova je takva da ne dopušta stupnjevanje mjera obrane od poplave već je u slučaju opasnosti od plavljenja ili oštećenja objekata potrebno odmah prijeći na proglašenje mjera izvanredne obrane od poplave. Upravo iz tih razloga, prognoze DHMZ o padavinama bitnije su za proglašenje stanja pripravnosti i poduzimanja propisanih aktivnosti nego opažanja na vodomjernim letvama u mjerodavnim hidrološkim profilima. Budući da lokalne pljuskove često nije moguće predvidjeti poželjno je na tim slivovima postaviti hidrometeorološke postaje kako bi se moglo pravovremeno reagirati i djelovati sukladno mjerama predviđenim planom. Naglasak se stoga stavlja na preventivu redovno održavanje zaštitnih objekata, sječa šiblja i izmuljavanje korita u reguliranim dolinskim tokovima i obuhvatnim kanalima, te čišćenje propusta i sifona. Od izuzetne su važnosti radovi na poboljšanju retencijske sposobnosti sliva, bilo izgradnjom retencija, akumulacija ili pošumljavanjem goleti kako bi se smanjilo otjecanje i produžilo vrijeme koncentracije vodnog vala na branjenim dionicama. Obzirom da se poplave na vodama drugog reda u pravilu javljaju isto kad i na vodama prvog reda (veliki dio voda drugog reda pripada slivovima voda prvog reda) u organizacijskom smislu rukovođenja, korištenja ljudstva, materijala i opreme, provođenje mjera obrane od poplave je objedinjeno. Sukladno Zakonu o vodama obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode, a poslovi obrane od poplava su hitna služba. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđena je Državnim planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Pri opasnosti od poplave većih razmjera kada se obrana od poplava ne može osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom Hrvatskih voda i pravnih osoba kojima je ustupljena provedba obrane od poplava na branjenom području, nužno je predložiti uključivanje dodatnih snaga s područja ugroženog poplavom. Drugi sudionici obrane od poplava aktiviraju se putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Stožera zaštite i spašavanja, čime se omogućuje korištenje i koordinacija uporabe vatrogasnih i 5

policijskih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, Crvenog križa, postrojbi civilne zaštite, te komunalnih poduzeća i drugih pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje, čime se postiže operativnost djelovanja na većem području. Osim toga potrebno je postupati po Protokolu o načinu komunikacija između centara 112 DUZS-a i centara za obranu od poplava Hrvatskih voda, prema kojem DUZS pokreće postupak aktiviranja stožera zaštite i spašavanja, te tijekom obrane od poplava sudjeluje u komunikaciji s ostalim sudionicima zaštite i spašavanja. Ljudi, materijal i oprema angažiraju se po potrebi, prema utvrđenom planu, iz sastava Vodoprivreda d.o.o. Buzet koja ima obvezu sukladno članku 117. Zakona o vodama, a pravne osobe i građani sukladno članku 118. Zakona. Materijal i oprema koriste se prema procijenjenoj opasnosti i prosudbi rukovoditelja obrane od poplava branjenog područja. S obzirom na veliki interes javnosti i obvezu davanja službenih informacija o provedenim mjerama obrane od poplava, nužno je kontinuirano prikupljati i sistematizirati sve relevantne podatke i informacije za potrebe upravljanja obranom od poplava, te omogućiti davanje službenih informacija o provedenim mjerama putem ovlaštenih osoba. Jezero i brana Butoniga obrađeni su u posebnom poglavlju 2.2.3. prolom akumulacijskih brana. Moguće posljedice Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugrožen sjeveroistočni dio Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed naglog povećanja vodostaja Pazinskog potoka (rijeke Pazinčice) odnosno začepljenja grotla Pazinske Jame. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak stanovnika Grada (0,3 % stanovništva), te bi moglo doći do oštećenja najviše 8 obiteljskih kuća u dijelu naselja Soline (Rijavac) i objekta Purisa u Lokama. Zbog plavljenja mosta Sv. Jožefa cijelo naselje Rijavac može biti odsječeno od ostatka Grada 2 3 dana. Također, postoji mogućnost plavljenja mosta Dušani i željezničkog mosta Barake gdje bi mogla biti ugrožena jedna obiteljska kuća. Maksimalna količina poplavljenog područja na cijelom slivu iznosi 25 ha, od čega na područje Grada otpada 5-6 ha obradivih površina. Moglo bi doći i do kraćeg zastoja u cestovnom prometu na poplavljenim prometnicama, poglavito na dionicama cesta Pazin-Cerovlje, Pazin-Rijavac i Pazin-Grdoselo. Od elektroenergetskih postrojenja i objekata može biti ugrožena samo trafostanica u Lokama, pa bi moglo doći do kraćeg prekida snabdijevanja električnom energijom iz ove trafostanice. Ne postoji direktna ugroženost stanovništva u snabdijevanju pitkom vodom, ali u slučaju nastanka poplave na području Buzeštine može doći do zamućenja izvorišta pitke vode, a time i do otežane opskrbe pitkom vodom stanovništva Grada. Uslijed poplave moglo bi doći do plavljenja dijela poljoprivrednih površina i uništenja povrtlarskih i voćarskih kultura koje se nalaze u blizini Pazinskog potoka, ali ne postoji opasnost od prekida opskrbe stanovništva hranom. Niži dijelovi povijesne jezgre Grada mogu biti ugroženi od usporenih voda Pazinskog potoka. Sam most na Rijavcu - Sv. Jožef za visokih vodostaja biva poplavljen, dok u samom koritu potoka ima i nekoliko ostataka nekadašnjih mlinova (vodenica) od kojih je "Tomažinov malin" zaštićeni povijesni spomenik i svaka ga poplava dodatno oštećuje. Stradala bi i pješačko poučna staza u zaštićenom krajoliku Pazinske jame. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje korita bujica. Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,00 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. 6

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve vodotoke mora se utvrditi inundacijsko područje te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikaza PPU-a Grada Pazina. Prostornim planovima nižih razina treba zabraniti gradnju svih građevina (osim onih koje su namijenjene vodozaštitnom sustavu) uz Pazinski potok, a u području širine i visine vodnog vala. Alternativni prometni pravac Pazinka - Rijavac mora biti stalno prohodan i osposobljen za promet motornih vozila. Trasu sjeverne zaobilaznice Grada treba projektirati na način da bude zaštićena od poplave i u slučaju najvećeg vodostaja Pazinčice. Treba zabraniti gradnju nizvodno od jezera Butoniga. 1.1.2. Potres Potres je prirodna pojava kod koje dolazi do manjeg ili većeg pomicanja tla zbog čega dolazi do rušenja i oštećenja zgrada i drugih objekata, a često i sa težim posljedicama po stanovništvo. Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i oštećenje, odnosno kako bi ublažile posljedice. Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i građa zemljine kore. Učinak potresa može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine potresnog gibanja tla nekom području. Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati nekom potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevinskog fonda, te o točnosti procjene. U Republici Hrvatskoj trenutno su važeći tehnički propisi i norme, pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon ( Narodne novine broj 53/91.). Povratni period potresa je prosječno vrijeme između dva događaja zadane (ili veće) magnitude. Ako je povratni period potresa određene magnitude za razdoblje od 50 godina, očekuje se da će se potres u 500-godišnjem razdoblju ponoviti 10 puta, ali razmak između pojedinih potresa nije jednoličan. Republika Hrvatska nema geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije što znači da izrada procjena i planova ne može imati željenu preciznost. Do izrade novih karata primjenjuje se karta s povratnim periodom od 500 godina sa 7 stupnjem seizmičnosti MSC ljestvice. Na području Grada u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum 5 stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Grad spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. Za područje Grada je inače predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum 7º MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala, posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta od 5º do 6º MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata zbog visoke starosne strukture objekata i gustoće izgrađenosti posebno u starogradskoj jezgri te u pojedinim gušće nastanjenim seoskim sredinama gdje je također prisutna takva vrsta objekata. Na slijedećim seizmološkim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63% i za povratna razdoblja 50, 100, 200 i 500 godina: 7

Na kartama su prikazani maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK 64 ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63 %. Autor karata: Vladimir Kuk, Geofizički zavod PMF Zagreb. 8

Intenzitet i djelovanje potresa po MCS skali prikazani su u slijedećoj tablici: Tablica broj 1. Intenzitet i djelovanje potresa Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Djelovanje Iº Nezamjetan potres Intenzitet trešnje je ispod granice ljudskog osjeta, gibanje tla zabilježbe jedino seizmografi IIº Jedva zamjetljiv potres Trešnju osjete samo pojedine osobe IIIº Slab potres U zgradama ga osjeti malo ljudi, na otvorenom samo u povoljnim uvjetima. Slaba trešnja. IVº Umjeren potres Potres osjete mnogi u zgradama, na otvorenom pojedinci. Ponegdje se usnuli bude, no nema prestrašenih. Trešnja je umjerena. Prozori, vrata i posuđe zveče, podovi i zidovi škripe, namještaj se počinje tresti. Vº Prilično jak potres Potres osjeti većina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogi se bude, pojedinci bježe na otvoren prostor, životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade, a nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Trešnja je jaka, ponekad podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade. VIº VIIº Jak potres Vrlo jak potres Moguća su oštećenja 1. stupnja lagana oštećenja sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke na pojedinim građevinama I. grupe Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno, pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju, moguće je pomicanje teškog namještaja. Oštećenja 1. stupnja na pojedinim građevinama II. grupe i na mnogim građevinama I. grupe. Na pojedinim građevinama I. grupe oštećenja 2. stupnja umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu, zvone velika zvona. Na mnogim građevinama III. grupe oštećenja 1. stupnja; na mnogim građevinama II. grupe oštećenja 2. stupnja. Na mnogim građevinama I. grupe oštećenja 3. stupnja - teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, tena pojedinim građevinama oštećenja 4. stupnja razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Građevine I. grupe zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline. Građevine II. grupe zgrade od pečene opeke, građevine od krupnih blokova i od prirodnog tesanog kamena i građevine sa drvenom konstrukcijom. Građevine III. grupe zgrade sa armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine. Slijedeća tablica sadrži podatke o čestinama intenziteta potresa u pojedinim gradovima Istre prikazane za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine): 9

Tablica broj 2. Čestine intenziteta potresa u mjestima Istre Redni Čestine intenziteta ( o MSK) Grad / mjesto φ( O N) λ ( O E) broj V VI VII VIII 1. Umag 45.433 13.527 11 0 0 0 2. Novigrad 45.317 13.568 6 0 0 0 3. Poreč 45.227 13.602 4 0 0 0 4. Rovinj 45.081 13.645 1 0 0 0 5. Buje 45.411 13.661 10 0 0 0 6. Motovun 45.337 13.832 7 0 0 0 7. Kanfanar 45.123 13.842 1 0 0 0 8. Pula 44.869 13.854 1 0 0 0 9. Pazin 45.240 13.941 5 0 0 0 10. Marčana 44.955 13.960 2 0 0 0 11. Buzet 45.407 13.974 12 1 0 0 12. Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0 13. Lupoglav 45.353 14.111 12 1 0 0 14. Labin 45.086 14.128 7 0 0 0 15. Brseč 45.179 14.240 8 0 0 0 Iz seizmoloških karata povratnog perioda možemo zaključiti da stupanj intenziteta očekivanih potresa pada pa je tako područje Grada u povratnom razdoblju od 500 godina u VII stupnju, u povratnom razdoblju od 200 i 100 godina u VI stupnju, a u povratnom razdoblju od 50 godina u V stupnju jačine. PREGLED UGROŽENIH ZNAČAJNIJIH OBJEKATA 1. povijesna jezgra i naselja povijesna jezgra Grada Pazina 2. povijesne građevine Kaštel, župna crkva Sv. Nikole, Franjevački samostan, kuća Rapicio 3. stambene građevine stambene višekatnice (neboderi) i obiteljske kuće 4. građevine javne namjene OŠ Vladimira Nazora, Muzej grada Pazina, Spomen dom Pazin, Dječji vrtić Olga Ban, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazinski kolegij, Trgovački sud, Dom zdravlja, Etnografski muzej, Državni arhiv, zgrada Gradske uprave, zgrada Istarske županije 5. gospodarski objekti Supermarketi Plodine, Lidl, Konzum i Istracommerce, Kamen, Istraplastika, Tvornica stočne hrane sa silosom, Ariš-Pin. Procjenjuje se da na području Grada ima oko 15% građevina I. grupe, oko 60% građevina II. grupe i oko 35% građevina III. grupe. Kada se radi o gospodarskim i društvenim objektima onda treba naglasiti da preko 90% tih objekata spada u građevine III. grupe (izuzetak čine jednim dijelom zgrada trikotaže Arena, jednim dijelom zgrada Istratiska i zgrada Gradske uprave). Objekti koji bi u slučaju potresa mogli predstavljati posebnu osjetljivost na ugrozu uglavnom spadaju u kategoriju građevina II. i III. grupe. Naime, Osnovna škola V. Nazora, Kolegij klasične gimnazije i stara zgrada Dječjeg vrtića Olga Ban unatoč starijoj gradnji imaju međukatne konstrukcije od armiranog betona te spadaju u kvalitetnu II. grupu. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, đački dom Kolegija i Dječji vrtić Olga Ban novije su gradnje i spadaju u građevine III. grupe. Moguće posljedice Moguće posljedice potresa po stanovništvo na području Grada bile bi određene brojem duboko, srednje i plitko zatrpanih osoba u urbanim naseljima i velikom materijalnom štetom na manje otpornim građevinama. Sociološke i psihološke posljedice mogu se pojaviti kod obitelji poginulih, povrijeđenih i zatrpanih osoba. U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u središtu Grada, te naseljima Stari Pazin, Beram, Trviž, Lindar, 10

Kašćerga i Grdoselo gdje je najveća koncentracija građevina I. grupe, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci). Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od 7º MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru Grada (Buraj, Kaštel, Dol, Vrtlišće) te u već spomenutim naseljima Trviž, Beram, Grdoselo, Stari Pazin i Lindar. Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno 7º MCS kao najgori mogući slučaj procjenjuju se posljedice na ukupno 2.945 stambenih jedinica: - na građevinama I. grupe (cca 441 objekata) bilo oko 35% teških oštećenja (3. stupnja) i oko 10% razornih oštećenja (4. stupnja) - na građevinama II. grupe (cca 1767 objekata) bilo oko 40% umjerenih oštećenja (2. stupnja) - na građevinama III. grupe (cca 1030 objekata) bilo oko 25% laganih oštećenja (1. stupnja). Najteže posljedice za stanovništvo bile bi upravo u starogradskoj jezgri zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva). S obzirom na broj stanovnika, intenzitet potresa od 7º MCS i tip građevina) procjenjuje se da bi u najgorem mogućem slučaju na urbanom području Grada (4386 stanovnika) bilo ukupno zatrpano 1315 osoba (do 30%) od čega oko 195 osoba plitko zatrpanih (do 15%), oko 130 osoba srednje zatrpanih (do 10%) i oko 65 osoba duboko zatrpanih (do 5%). Izrađenim analizama broja stradalih osoba procjenjuje se da bi na urbanom području Grada moglo biti cca 877 povrijeđenih osoba (do 20%) od čega oko 526 lako (do 60%), 219 srednje (do 25%) i 15 (do 15%) teže ozlijeđenih, te 8-13 mrtvih (od 0,2% do 0,3%). Za evakuaciju bilo bi od 219 do 438 osoba (od 5-10%). Transformatorska stanica, trafostanice kao i dalekovodi mogli bi pretrpjeti vrlo mala oštećenja koja ne bi prouzročila prekid distribucije električne energije stanovništvu i ostalim subjektima. Izvorišta pitke vode, akumulacija Butoniga, postrojenja kao i sustav distribucije vode za piće Istarskog vodovoda Pazin pretrpio bi eventualno vrlo mala oštećenja, tako da ne bi došlo do prekida snabdijevanja stanovništva pitkom vodom. U slučaju nastanka potresa intenziteta od 5º do 6º MSC na području Grada ne bi došlo do poteškoća u opskrbi stanovništva hranom, niti oštećenja pogona za proizvodnju ili skladištenje hrane. Potres intenziteta 7º MCS mogao bi, za kraće razdoblje, u značajnoj mjeri otežati opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima. U objektima u kojima se odvijaju radnje s opasnim tvarima, uslijed potresa, može doći do nesreća koje mogu ugroziti stanovništvo i okolna materijalna dobra. Međutim, procjenjuje se da objekti na području Grada ne bi bili ugroženi, te bi eventualno moglo doći samo do laganih oštećenja na samim građevinama, ali bez ugrožavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Stanovite probleme mogli bi izazvati požari (kao posljedica potresa) koji bi eventualno zahvatili opasne tvari. Zdravstvene ustanove, odnosno Ispostava Istarskih domova zdravlja u Gradu kao i liječnički timovi privatne prakse bili bi ugroženi, te ne bi mogli u potrebnoj mjeri izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu. Naročito se ovo odnosi na slučaj potresa od 7º MCS kada bi njihovo djelovanje bilo iznimno otežano, a što bi zahtijevalo djelovanje dodatnih snaga izvan područja Grada. Telekomunikacijski objekti HT-a, objekti mobilnih operatera, kao i radijski i TV odašiljači mogu pretrpjeti vrlo mala oštećenja, ali vjerojatno ne bi došlo do prekida njihova rada. U slučaju potresa od 7º MSC zbog oštećenja opreme ili prekida napajanja mogli bi se na kraće vrijeme pojaviti problemi zbog prekida rada telekomunikacijskih objekata. Potres od 7º MSC mogao bi uzrokovati zastoje u željezničkom prometu, a poglavito zbog mogućeg pomicanja konstrukcija željezničkih mostova ( Barake, Pazin ) ili pomicanja tračnica. Zbog jačeg potresa moglo bi doći do pukotina na cestama ili odrona zemlje, ali u cestovnom prometu 11

nije za očekivati veće probleme obzirom na razgranatu mrežu prometnica, a samim tim i alternativnih prometnih pravaca na području Grada. Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, a ostvaruje se putem tehničko građevinskih mjera: - seizmološka istraživanja sustavno proučavanje potresa u cilju stvaranja kvalitetne podloge za preventivno djelovanje uz obvezno uključivanje seizmoloških parametara u projektiranju - urbanističko planiranje u dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih prostornih normativa i standarda koji trebaju omogućiti smanjenu povredljivost urbanih struktura - proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom građevinske konstrukcije trebaju odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla. Potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za građevine. Također, potrebno je kontrolirati gradnju putem kontrole projekata prilikom izdavanja akata za gradnju, te provoditi stručni nadzor građenja - zemljovidi koristiti šumarske geodetske karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova - edukacije obavljati sustavnu edukaciju stanovništa o svim aspektima potresa. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planom uređenja Grada utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Grada pripada zoni VII MCS. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. Sukladno Pravilniku o kontroli projekata (N.N. 32/14.) potrebno je obaviti kontrolu glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost. 2.1.3. Ostali prirodni uzroci a) Suša i toplinski val Suša je pojava koja se javlja kada se na nekom području pojavi značajan manjak vode kroz neko vremensko razdoblje. Pojava suše postaje sve češća, ali do sada znanstvenici nisu našli pouzdaniju metodu za sigurno predviđanje suše tako da ju nije moguće predvidjeti vjerojatnosnim pristupom kao ni njene prognoze u realnom vremenu. Meteorološka suša može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za pitkom vodom od opskrbe. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Agrometorološka suša je uzrokovana manjkom vode u površinskom sloju tla i prouzrokuje najveće štete kad nastane u vegetacijskom razdoblju. Prema podacima o oborinama, na području Grada bilo je prosječno godišnje 248 dana bez oborina (dani bez oborine definirani su kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1 mm oborine). Prosječno najviše dana bez oborina imaju mjesec srpanj i kolovoz (23 dana mjesečno), dok 12

ih je najmanje u mjesecu travnju (17 dana). Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u mjesecu studenom (28% slučajeva) i travnju (27% slučajeva). Problem suše, pogotovo u poljoprivrednim područjima, riješio bi se poboljšanjem postojeće mreže kanala te razvojem nove mreže s retencijama koje bi se punile za vrijeme kišnog razdoblja, a koristile bi se za vrijeme sušnog razdoblja godine. Na taj način omogućio bi se lakši pristup pitkoj vodi za područja koja tijekom sušnih mjeseci imaju problema s opskrbom pitke vode. Za procjenu ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborina, definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s meteorološke postaje Pazin iz razdoblja 1981.-2000. godine: Tablica broj 3. Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINA SRED 22.7 21.4 22.6 16.9 19.8 17.9 23.3 23.0 20.4 20.2 18.8 21.1 247.7 STD 4.8 3.2 3.3 3.8 3.3 3.2 3.4 3.4 4.7 5.0 5.1 4.5 12.0 MIN 14 15 14 9 13 12 18 16 12 12 7 10 225 MAKS 31 25 28 22 26 26 30 28 28 29 27 29 262 Grafikon broj 1a. Grafikon broj 1b. Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) godišnje Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) po mjesecima 270 35 260 30 250 25 240 230 220 210 200 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 SRED MIN MAKS Slijedeća tablica sadrži podatke o godišnjem hodu količinama oborina u mm, na području grada Pazina u razdoblju od 2005. do 2012. godine. Tablica broj 4. Količine oborina u mm Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2005. 24,4 38,1 89,7 99,4 89,2 57,2 46,1 214,0 83,9 116,6 125,4 87,5 2006. 82,0 71,2 108,7 61,4 161,2 6,6 24,4 242,7 90,1 28,6 83,6 71,4 2007. 70,7 117,1 75,0 13,7 134,3 89,0 17,1 94,3 179,9 71,4 18,4 51,7 2008. 75,1 32,4 96,9 106,6 43,1 64,2 53,3 50,6 21,6 76,2 158,6 288,8 2009. 94,9 141,0 136,1 86,9 16,5 134,1 79,7 57,4 86,0 62,7 200,2 204,8 2010. 131,0 134,1 44,3 55,9 165,7 125,6 143,3 130,1 207,8 74,3 264,8 157,9 2011. 13,5 45,3 122,0 36,9 98,3 82,5 148,1 39,0 82,9 85,6 36,0 46,4 2012. 20,4 12,0 0,3 60,5 106,5 40,0 19,1 15,1 144,7 96,2 326,2 101,0 U slijedećim tablicama prikazani su podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka i srednjim godišnjim vrijednostima temperature zraka i količina padalina za isto promatrano razdoblje: 13

Tablica broj 5. Srednje temperature zraka u ºC Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2005. 1,0 0,7 5,1 9,6 15,5 19,6 21,5 18,2 16,3 11,7 7,2 2,6 2006. 0,9 2,8 5,0 11,0 14,6 19,2 23,0 18,1 17,1 13,4 9,2 5,3 2007. 6,2 6,7 8,7 13,0 16,3 20,1 22,2 20,4 14,1 10,3 5,8 2,9 2008. 5,0 4,1 6,8 10,8 16,0 19,9 22,0 21,0 15,5 12,8 8,3 4,6 2009. 2,9 3,6 6,9 12,8 17,1 18,9 21,4 21,5 17,6 10,6 9,3 4,1 2010. 1,4 3,7 5,8 10,7 14,4 18,9 21,8 19,6 15,2 10,0 8,8 2,6 2011. 3,2 3,8 7,0 12,0 15,9 20,0 20,7 21,7 18,7 10,8 6,4 5,2 2012. 1,8 0,2 8,8 11,4 15,3 21,3 24,2 23,4 17,7 12,9 9,5 3,4 Tablica broj 6. Srednje godišnje vrijednosti temperature zraka i količina oborina GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. TEMPERATURA ZRAKA ºC 11,6 10,8 11,6 12,2 12,4 12,2 11,1 12,1 12,5 12,2 KOLIČINA OBORINA mm 1018 1072 1031 932 1067 1300 1634 836 942 1306 Na području Grada suše su zabilježene 1994., 2000., 2003., 2007. i 2012. godine, a elementarna nepogoda proglašena je 2007. i 2012. godine. Moguće posljedice Područje Grada može biti ugroženo od posljedica suše, a najugroženija područja su južni i jugozapadni dio Grada, područje Pazinskog polja, Heki, Ciburi, Sarčija (tzv. crvena Istra ). Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva, uglavnom u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću, kukuruzu i vinovoj lozi, a šteta može biti i na lovnogospodarskoj osnovi. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. Za otklanjanje posljedica hidrološke suše mogu se koristiti operativne snage za zaštitu i spašavanje (JVP Pazin) koje bi cisternama snabdijevale vodom onaj dio stanovništva koji nije priključen na zajednički vodoopskrbni sustav i kojemu nije dostupna higijenski ispravna voda. Dugotrajnija suša mogla bi u ljetnim mjesecima dovesti do smanjenja količine pitke vode na njezinim izvorištima i akumulaciji Butoniga, te tako eventualno ugroziti redovitu opskrbu stanovništva na području Grada. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava, kvalitetne i dobro struktuirane mreže i dostatnih vodosprema Istarski vodovod je praktički osigurao potpuno snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području Grada (dio. tzv. crvene Istre) potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač. b) Olujno ili orkansko nevrijeme ili jaki vjetar Olujno ili orkansko nevrijeme (olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborina stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima i u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, a često puta ugrožava i odnosi ljudske živote. Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sek odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Najveći broj takvih dana s jakim i olujnim vjetrom na području Grada 14

javlja se u hladnom dijelu godine (studeni-travanj), te godišnji prosjek iznosi 19 dana s jakim i 3 dana s olujnim vjetrom (dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetar jačine 6 Bf odnosno 8 Bf). Tablica broj 7. Broj dana s jakim vjetrom (1981.- 2000.) MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD I BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 2.5 1.1 2.6 2.5 1.1 1.3 0.5 0.7 1.0 1.4 2.1 2.5 19.0 STD 2.5 1.6 2.0 2.4 1.5 1.8 0.9 1.3 1.4 1.5 2.0 2.5 11.7 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 8 6 7 8 5 6 4 5 4 5 7 9 47 Grafikon broj 2a. Broj dana sa jakim vjetrom (1981. - 2000.) godišnje Grafikon broj 2b. Broj dana sa jakim vjetrom (1981. - 2000.) po mjesecima 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 SRED MIN MAKS Tablica broj 8. Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.1 0.4 0.4 0.4 0.2 0.2 0.1 0.2 0.1 0.2 0.3 0.7 2.8 STD 0.3 0.8 0.7 0.8 0.5 0.5 0.2 0.4 0.2 0.4 0.9 1.1 3.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 MAKS 17 13 11 10 10 5 3 5 10 8 11 19 86 Grafikon broj 3a. Grafikon broj 3b. Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) godišnje Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) po mjesecima 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 SRED MIN MAKS Najveća učestalost vjetra je iz E (istočnog) smjera (12.3%), a zatim iz jugoistočnog kvadranta (S 11.3%, SSE 10.2% i SWE - 8.4%) koji se javlja tijekom cijele godine, ali s najvećom relativnom čestinom u proljeće. Nešto je povećana i učestalost W (zapadnog) smjera (6.7%) koji se najčešće javlja ljeti. Ostali smjerovi se javljaju rjeđe, između 1% i 5.5%. 15

U promatranom 20-godišnjem razdoblju (1981. 2000.) najjači opaženi vjetar bio je olujni vjetar 8 Bf iz ENE i SSE. Tablica broj 9. Beaufortova ljestvica jačine vjetra Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Olujno nevrijeme praćeno tučom zabilježeno je 1996., 1997., 1998., 2002. i 2003. godine, i to najviše na rubnim dijelovima Grada u smjeru N (sjever) i NW (sjeverozapad). Moguće posljedice Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su rijetkost, ali bi u slučaju njegove pojave moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja građevinskih objekata, prije svega u poslovnoj zoni Ciburi I. Veliku štetu moglo bi pretrpjeti i oko 20-ak plastenika (povrtlarske kulture) u okolici mjesta Zarečja i naselja Dubravica kao i nasadi voćnjaka i vinograda na cijelom području. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jaka kiša ili tuča. Djelovanjem orkanskog ili olujnog nevremena te jakog vjetra na dalekovode visokonaponske i niskonaponske mreže kao i na ostale elektroenergetske objekte koji mogu tada pretrpjeti značajna oštećenja, može doći do prekida redovite opskrbe električnom energijom. Procjenjuje se da bi prekid bio kratkotrajan, a takvi su slučajevi vrlo rijetki (3-4 puta godišnje). Grmljavinsko nevrijeme također može imati negativan utjecaj na distribuciju električne energije jer zbog jakih atmosferskih pražnjenja može doći do oštećenja trafostanica te uzrokovati prekid snabdijevanja električnom energijom u trajanju od nekoliko sati. Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar praćeni tučom mogu prouzročiti velike poljoprivredne štete na oko 20-ak plastenika, kao i na voćnjacima, vinogradima te povrtlarskim kulturama individualnih poljoprivrednih proizvođača. Također, mogu prouzročiti štete na trgovinama i skladištima hrane (Plodine, Lidl, Istracommerce). Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti kraći prekid redovitog obavljanja telekomunikacijske djelatnosti, te otežati cestovni promet ili prouzročiti kraći zastoj prometa. Zbog obimnih oborina može doći do nastanka klizišta na pojedinim prometnicama i njihova oštećenja. Također, uslijed nevremena mogu nastati štete na gotovo svim objektima u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti. Najveće bi štete mogle pretrpjeti vrijedne freske u crkvama, a iznimno duge kiše mogle bi bitno ugroziti već oštećenu Kuću Rapicio. 16

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na prostorima Grada manje ugroženim od vjetra (Pazinsko polje, Zarečje, Podberam). Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. c) Klizišta Klizišta su najizrazitiji razaralački padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije, a postoji više uzroka pojave klizišta. Na području Grada utvrđena su slijedeća rotacijska klizišta: 1. Drazej, nastalo u siječnju 2005. godine, volumena 9.800 m³ 2. Grdoselo 1, nastalo u zimi 2002. godine, volumena 1.800 m³ 3. Grdoselo 2, nastalo u zimi 2002. godine, volumena 2.300 m³. Na području Grada postoji mogućnost nastanka klizišta i to na dionicama lokalnih cesta Zarečje-Grdoselo-Čerišnjevica, Zarečje-Kršikla, Kašćerga-Zamask, Kašćerga-Jukani, Kašćerga- Ukotići, Zamask-Zamaski dol, te na državnoj cesti Pazin-Lindar (Drazej). Uglavnom se radi o laporastom tlu u koje su navedene prometnice usječene ili zasječene te u slučaju obilnijih padalina dolazi do erozije tla i nastanka manjih klizišta. Klizišta se u pravilu mogu pojaviti u periodu od kasne jeseni do kraja proljeća i povezana su sa kišnim režimom. Do sada su klizišta na ovom području uzrokovala zatrpavanje dijela prometnice, njezino podlokavanje ili odron. Širina klizišta je u pravilu do najviše 10 metara, a dužina do 50 metara. Moguće posljedice Na spomenutim prometnicama klizišta u pravilu nastaju postupno, a mogla bi dovesti do kraćeg prekida prometa (promet je malog intenziteta), ali bez posljedica po stanovništvo i materijalna dobra. Za sve ove prometnice postoje alternativni pravci. Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja Na područjima s potencijalno mogućim klizištima treba zabraniti gradnju građevina, osim građevina infrastrukture gdje se gradnja ne može izbjeći (prometnice, vodovod, odvodnja). U uvjetima gdje se gradnja ne može izbjeći, kao što su primjerice prometnice, treba obavezno izraditi zaštitne ili potporne zidove te riješiti kvalitetno pitanje odvodnje, drenaže i procjeđivanja vode. d) Tuča, snježne oborine i poledica Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda promjera od 5 do 50 mm i većeg. Pojava tuče, sugradice i ledenih zrna (krute oborine) svojim intenzitetom nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Na području Grada ne provodi se obrana od tuče. Prema podacima meteorološke postaje Pazin na području Grada srednji godišnji broj dana sa krutom oborinom iznosi 1,5 dana, a u prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju i srpnju 0,3 dana. Tablica broj 10. Broj dana s tučom (1981. - 2000.) MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1 1.5 STD 0.2 0.0 0.3 0.6 0.4 0.5 0.4 0.2 0.2 0.2 0.5 0.2 1.3 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 2 1 2 1 1 1 1 2 1 4 17

Grafikon broj 4a. Grafikon broj 4b. Broj dana s tučom (1981. - 2000.) godišnje Broj dana s tučom (1981. - 2000.) po mjesecima 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 2,5 2 1,5 1 0,5 SRED MIN MAKS 0,5 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Tuča se u manjem obimu na području Grada javlja povremeno pri čemu u pravilu zahvati malu površinu. Ozbiljnije tuče zabilježene su 1994., 1996. i 2007. godine. Snijeg u prosjeku pada oko 4 dana godišnje i može se očekivati gotovo svake godine. Maksimalni broj dana padanja snijega iznosi 12 dana. Tijekom zime može se javiti od mjeseca studenog do travnja, ali to se ne ponavlja svake godine. Maksimalna visina novog snijega u promatranom razdoblju (1981.-2000.), zabilježena je u mjesecu ožujku i iznosila je 22 cm, te u veljači 15 cm. U 65% zima snijeg se zadržava na tlu, a maksimalna visina snježnog pokrivača iznosila je 25 cm i izmjerena je u mjesecu siječnju. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 30 cm, s vjerojatnošću od 88% da neće biti premašena ta visina. Tablica broj 11. Broj dana sa snijegom (1981.-2000.) MJESEC 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA MAKS 0 0 0 0 3 4 5 4 3 1 0 0 12 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 3 12 15 15 22 7 0 0 22 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 3 12 25 21 22 7 0 0 25 Tablica broj 12. sadrži podatke o broju dana sa snježnim pokrivačem razdoblju od 2004. do 2013. godine. Tablica broj 12. Broj dana sa snijegom (2004.-2013.) GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. BROJ DANA SA 6 19 5 1 1 6 8 0 8 8 SNIJEGOM Poledice na području Grada su izuzetak, a pojavljuju se uglavnom u razdoblju od mjeseca studenoga do travnja. Od mjeseca svibnja do listopada rizika od poledice gotovo da i nema (maksimalno 2 dana u svibnju). Mjesečni prosjek pojavljivanja poledice je oko tri dana, a godišnji 18 dana što upućuje na relativno mali rizik od te pojave. Broj dana sa poledicom po mjesecima i godišnje prikazan je u slijedećoj tablici i grafikonima. Tablica broj 13. Broj dana sa poledicom (1981.-2000.) MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANAS POLEDICOM (R d 0.1mmit min5cm 0.0 C) SRED 3.1 3.5 3.3 3.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 2.8 3.0 19.0 STD 2.5 2.3 2.2 1.7 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.4 2.1 2.4 7.2 18