POTRESI - VULKANI BORNA KOLAK 5. RAZRED

Величина: px

Почињати приказ од странице:

Download "POTRESI - VULKANI BORNA KOLAK 5. RAZRED"

Miroslava Lazarević
пре 5 година
Прикази:

1 POTRESI - VULKANI BORNA KOLAK 5. RAZRED

2 POTRES

3 Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana: - urušavanjem stijena (urušni potres), - magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili - tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

4 Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se žarište (fokus) ili hipocentar potresa. Potres je najjači u epicentru (mjesto na površini Zemlje neposredno iznad hipocentra) i u njegovoj najbližoj okolici (epicentralno područje). Krivulja ovisnosti trajanja putovanja potresnoga vala do pojedinoga mjesta u epicentralnoj udaljenosti naziva se hodokrona.

6 Proučavanjem potresa bavi se seizmologija, grana geofizike. Karta sa svim epicentrima potresa od

7 Snaga potresnog udarca ovisi o dubini hipocentra, udaljenosti epicentra, značajkama tla (u čvrstim stijenama potres je slabiji nego u nevezanom tlu), prisutnosti podzemne vode, čvrstoći građevina i drugom. Jakost potresa određuje se s pomoću iskustvenih makroseizmičkih ljestvica koje vrijede samo za određena područja. Prvu takvu ljestvicu izradio je Giacomo Gastaldi Od tada je izrađen niz ljestvica za određivanje i uspoređivanje jakosti potresa. Godine Međunarodno seizmološko udruženje predložilo je za opću uporabu Mercalli-Cancani- Siebergovu (MCS) ljestvicu od 12 stupnjeva (Mercallijeva ljestvica).

8 Najjačii potresi koji su pogodili Hrvatsku Prvi veliki potres zabilježen na području Hrvatske zabilježen je 361. godine. Prema predaji u more je tada propao grad Cissa na otoku Pagu. Drugi jači pogodio je godine Slunj, a godine potres je doslovno pomeo Dubrovnik. Poginulo je oko tri tisuće ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom. Devedeset godina kasnije, u lipnju godine snažan potres pogodio je Viroviticu. Nakon dva jaka udara zabilježena su i 54 manja. Snaga sva tri spomenuta potresa bila je između devet i deset stupnjeva po Mercalliju.

9 Nakon Virovitice, u studenom godine stradao je Zagreb. Potres snage osam stupnjeva po Mercalliju, procjenjuje se da je bilo oko 6,3 po Richteru, s epicentrom u Medvednici odnio je jedan život, 29 ljudi je ozlijeđeno, a veliki broj ljudi se iselio iz grada. Nakon njega, do travnja godine zabilježeno je još 185 podrhtavanja tla. Imotska krajina tresla se usred Drugog svjetskog rata godine, magnituda potresa bila je 6,2 po Richteru, a dvadeset godina kasnije, u siječnju potres iste snage prodrmao je Makarsko primorje. Posljednji u nizu snažnih potresa dogodio se prije 21 godinu na Pelješcu kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali.

10 VULKANI

11 Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini.

12 Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Proučavanjem vulkana se bavi vulkanologija.

Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do

13 Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.

Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi

14 Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf vulkanski pepeo pomiješan s vodom, te lapile užareno kamenje veličine šljunka.

15 Vulkani postoje i pod morem pa tako imamo i podvodne vulkane koji nerijetko stvaraju nove otoke. (npr. Havaji). Aktivni vulkani na Zemlji tvore vulkanske zone. Najaktivnija vulkanska zona je ona koja oktužuje Tihi ocean, još se naziva Pacifički vatreni krug. U blizini vulkana područje je vrlo bogato rudama i termalnim izvorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno što nam svjedoči i primjer Kratakaua vulkanskog otoka koji je nakon 200 godina mirovanja eksplodirao, g. Ta je eksplozija raznijela veći dio otoka, ali i povećala dva susjedna otoka. Pretpostavlja se da je to bio najglasniji zvuk zabilježen u povijesti, čuo se u krugu od 5000 kilometara. Posljedice eksplozije bile su velike štete i plimni val visine 36 metara koji je uzeo života.

16 HVALA VAM NA PAŽNJI!

Слични документи

15

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 08. GODINE Razred ili kategorija natjecanja: 5. razred Zaporka: Broj postignutih bodova / 70 Potpis članova Županijskog povjerenstva:... Mjesto i nadnevak:,. ožujka