Na temelju članka 112. Zakona o investicijskim fondovima (Narodne novine broj 150/05) Skupština društva HPB-Invest d.o.o. društvo za upravljanje investicijskim fondovima, Zagreb, Praška 5, dana 28. rujna 2007. godine donosi STATUT ZATVORENOG INVESTICIJSKOG FONDA S JAVNOM PONUDOM ZA ULAGANJE U NEKRETNINE HPB REAL d.d. OPĆE ODREDBE Članak 1. HPB REAL d.d. je zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine ( Fond ), čiji predmet poslovanja je isključivo prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom i ulaganja tih sredstava, uz uvažavanje načela sigurnosti, profitabilnosti, razdiobe rizika i likvidnosti, uz odobrenje i nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ( Nadzorno tijelo ). Fond osniva i njime upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima HPB-Invest d.o.o. Zagreb, Praška 5 ( Društvo ). Na Fond se primjenjuju odredbe Zakona o investicijskim fondovima ( Zakon ), a u pitanjima koja nisu ureñena tim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima i odredbe Zakona o tržištu vrijednosnih papira. Članak 2. Ovim Statutom ureñuju se uvjeti i pravila poslovanja Fonda, te pravni odnosi Društva i dioničara Fonda. TVRTKA I SJEDIŠTE Članak 3. Tvrtka Fonda glasi: HPB REAL d.d. zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine. Skraćena Tvrtka glasi: ZIF HPB REAL d.d. Sjedište Fonda je u Zagrebu, Praška 5. DATUM OSNIVANJA I TRAJANJE FONDA Fond je osnovan dana godine. Članak 4. Fond se osniva na neodreñeno vrijeme i može prestati samo u slučajevima i na način odreñenim Zakonom.
PEČAT FONDA Članak 5. Fond ima pečat koji sadrži njegovu tvrtku i sjedište. Oblik i veličinu te način upotrebe pečata odreñuje Društvo. PREDMET POSLOVANJA Članak 6. Predmet poslovanja Fonda je prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom neograničeno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava uz primjereno uvažavanje načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika u skladu s odredbama ovog Statuta. IZVJEŠĆA I PROSPEKT FONDA TE DRUGE INFORMACIJE Članak 7. Na zahtjev dioničara Društvo će ulagateljima dostaviti primjerak Prospekta i Statuta Fonda poštom. Prospekt i Statut Fonda dioničari mogu dobiti u svim poslovnicama Hrvatske poštanske banke d.d., a dostupan je i na Internet stranicama Društva www.hpb-invest.hr. Polugodišnja izvješća dostavljaju se Nadzornom tijelu u roku od dva mjeseca od završetka šestomjesečnoga obračunskog razdoblja, a revidirana godišnja izvješća dostavljaju se Nadzornom tijelu u roku od četiri mjeseca od završetka obračunske godine. Društvo će Nadzornom tijelu dostaviti i periodična izvješća u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o obveznom sadržaju, rokovima i obliku obveznih izvješća o radu investicijskih fondova, društava za upravljanje i depozitne banke ( Narodne novine, broj 8/07) odnosno drugim važećim propisom. Polugodišnje izvješće i revidirano godišnje izvješće Fonda dostavljaju se dioničarima isključivo na njihov zahtjev, a o trošku Društva. U slučaju potrebe za dodatnim informacijama o poslovanju Fonda, dioničari ih na zahtjev mogu dobiti u sjedištu Društva, bez naknade. Ostali podaci i priopćenja Fonda, ako Zakonom ili podzakonskim aktom nije drukčije propisano, objavljuju se u Narodnim novinama. NAJNIŽI IZNOS NOVČANIH SREDSTAVA KOJI ĆE SE PRIKUPITI IZDAVANJEM DIONICA I RADNJE KOJE ĆE SE PODUZETI AKO SE NE PRIKUPI NAJNIŽI UTVRðENI IZNOS Članak 8. Ciljani najniži iznos novčanih sredstava koji se prikuplja javnom ponudom, upisom i uplatom dionica Fonda iznosi 50.000.000,00 kuna (slovima: pedeset milijuna kuna). Ako se javnom ponudom, upisom i uplatom dionica Fonda ne prikupi iznos iz prethodnog stavka, ali se prikupi više od 5.000.000,00 kuna (pet milijuna kuna) koji je iznos Zakonom predviñen kao najmanji iznos temeljnog kapitala zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom ili se prikupi veći iznos sredstava od ciljanog iznosa, temeljni kapital Fonda bit će utvrñen u visini prikupljenih novčanih sredstava. Temeljni kapital Fonda rasporedit će se na svakog dioničara Fonda kao njegov ulog proporcionalno upisanim i uplaćenim novčanim sredstvima i nominalnoj vrijednosti jedne dionice iz članka 10. ovoga Statuta. 2
Konačni broj upisanih i uplaćenih te izdanih dionica utvrdit će uprava Društva. Ukoliko se po isteku roka za upis i uplatu dionica Fonda ne prikupi najmanji iznos temeljnog kapitala propisan Zakonom, Društvo ne može izdati dionice Fonda i obvezno je vratiti ulagateljima uplaćeni iznos novčanih sredstava u roku od sedam dana od isteka roka za upis i uplatu dionica Fonda. TEMELJNI KAPITAL FONDA Članak 9. Temeljni kapital Fonda iznosi (slovima: kuna) i uplaćen je u cijelosti prije upisa Fonda u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Temeljni kapital može se povećavati i smanjivati na način utvrñen Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o investicijskim fondovima. DIONICE FONDA, NAJNIŽI IZNOS ULAGANJA U FOND, PRAVA DIONIČARA Članak 10. Temeljni kapital Fonda podijeljen je na dionica, svaka u nominalnoj vrijednosti od 100 kuna, a što predstavlja najniži iznos ulaganja u Fond. Svaka dionica daje pravo na jedan glas u Skupštini Fonda. Sve dionice Fonda su redovne dionice, koje glase na ime i neograničeno su prenosive. Fond ne smije izdavati povlaštene dionice, niti dionice s različitim pravima. Dionice se izdaju uz javni poziv - prospekt sastavljen u skladu sa Zakonom i odobren od Nadzornog tijela. Dionice Fonda vode se u obliku elektroničkog zapisa na računima vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu Središnje depozitarne agencije. U odnosu prema Fondu kao dioničar Fonda smatra se osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira kod Središnje depozitarne agencije na kojem je ubilježena dionica Fonda. Upis dionica vršit će se putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze kroz javnu ponudu dionica Fonda. Javna ponuda dionica trajat će 15 (petnaest) radnih dana, te će početi danom objave Prospekta i Statuta Fonda u jednim dnevnim novinama. Upis će se obaviti na način da se daje ponuda za neodreñen broj dionica po cijeni od 100,00 kn, a pristankom na tu ponudu uz izražavanje količine članovi burze će vršiti upis temeljem naloga (vlastitih ili klijenata) do isteka roka ponude. Ulagatelji mogu obaviti upis i uplatu dionica izravno i samo putem brokerskog društva člana burze. Upis dionica obavlja se izdavanjem naloga ulagatelja za upis dionica brokerskom društvu, potpisom izjave o upisu dionica (upisnice), uplatom odgovarajućeg iznosa na račun posebnih namjena brokerskog društva i sklapanjem transakcije putem sustava za trgovanje Zagrebačke burze d.d. od strane člana burze sukladno izdanom nalogu. Minimalan iznos upisa dionica iznosi vrijednost upisa jedne dionice na javnoj ponudi dionica Fonda. Uplata za dionice tj. namiru sklopljene transakcije brokersko društvo za ulagatelja obavlja uplatom upisanih dionica depozitnoj banci Fonda, pri čemu je uplatu potrebno izvršiti do zadnjeg dana trajanja ponude. 3
Članak 11. Dioničarima Fonda pripadaju sljedeća prava: - pravo na odlučivanje i glasovanje na Glavnoj skupštini Fonda, - pravo na obaviještenost putem polugodišnjih i godišnjih izvješća Fonda, - pravo na dividendu sukladno odlukama Glavne skupštine Fonda, - pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase, - ostala prava u skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima i Zakonom o trgovačkim društvima. BURZE NA KOJIMA ĆE SE TRGOVATI DIONICAMA FONDA Članak 12. Nakon osnivanja Fonda i izdavanja dionica, te po odobrenju objavljivanja podataka prilikom uvrštenja u odgovarajuću kotaciju od strane Nadzornog tijela, dionice Fonda uvrstit će u kotaciju za zatvorene investicijske fondove na Zagrebačkoj burzi. O daljnjim uvrštenjima dionica Fonda na drugim službenim kotacijama burzi ili na drugim ureñenim javnim tržištima vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu odluku donosi Uprava Društva. STRATEGIJA ULAGANJA IMOVINE FONDA Članak 13. Prema Zakonu Društvo će uložiti najmanje 60% imovine Fonda u nekretnine, te svaka pojedina nekretnina ne smije u trenutku stjecanja prelaziti 20% neto vrijednosti imovine Fonda. Fond će za potrebe razvojnih investicijskih projekata ulagati u udjela i dionice društava čija će djelatnost biti isključivo ili pretežito stjecanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretninama, a koja se ulaganja smatraju ulaganjem u nekretnine. Kod tih ulaganja Fond će strateški ulagati u društva koja će vlastitim sredstvima stjecati kvalitetna grañevinska i/ili poljoprivredna zemljišta s namjerom daljnjeg razvijanja istih. Uprava Društva očekuje od ovakve vrste ulaganja značajne prinose s obzirom da će društva u kojima će Fond biti ulagatelj imati mogućnost korištenja financijske poluge, te će po potrebi ta društva realizirati investicijske kredite za izvoñenje razvojnih projekata i time povećati profitabilnost istih. Ukupna imovina Fonda ulagat će se: 1. u nekretnine u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu na temelju reciprociteta, i to u sljedeća dobra: - stambene i/ili poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem, - zemljišta na kojima se gradi ako grañevinski plan odgovara uvjetima stambenih i/ili poslovnih zgrada i ako se prema objektivnim kriterijima može računati sa završetkom izgradnje u primjerenom roku te ako troškovi za zemljišta ne prelaze ukupno 20% neto vrijednosti imovine fonda, - neizgrañena zemljišta na kojima je prema važećim propisima lokalne i područne (regionalne) samouprave dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada, odnosno zgrada ili ureñaja potrebnih za obavljanje odreñenih djelatnosti i stoga odreñena za skoru vlastitu gradnju, 2. ukupno do 30% neto imovine Fonda u: - poljoprivredna zemljišta; 4
- smještajne kapacitete u turizmu; - industrijske zone i/ili parkove, slobodne zone, poslovne parkove, tehnološke parkove; - trgovačke centre; - garažne prostore i parkirališta; - zdravstvene objekte specijalizirane namjene (domovi za umirovljenike, specijalističke ambulante, poliklinike, bolnice itd); - spomeničku baštinu; - udjele ili dionice društava, čiji je predmet poslovanja isključivo ili pretežito stjecanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretninama, udjele ili dionice drugog fonda za nekretnine, ili druge vrijednosne papire, izvedenice ili certifikate koje propiše Nadzorno tijelo, a čije se cijena temelji na nekretninama, 3. ukupno do 30% neto imovine Fonda u: - u dužničke i vlasničke vrijednosne papire kompanija kojima se trguje na burzama ili nekim drugim organiziranim tržištima u Republici Hrvatskoj, državama članicama OECD-a i CEFTA-e, Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori, - u dužničke vrijednosne papire država, kojima se trguje na burzama ili nekim drugim organiziranim tržištima u Republici Hrvatskoj, državama članicama OECD-a i CEFTA-e, Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori, - u investicijske fondove registrirane u Republici Hrvatskoj, državama članicama OECDa i CEFTA-e, Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori, uz uvjet da maksimalna naknada za upravljanje koja se smije naplatiti na imovinu u fond u koji se namjerava ulagati ne prelazi 3,5% godišnje, - u instrumente tržišta novca i depozite kod financijskih institucija; - u sporazume o reotkupu (repo sporazume). Najmanje 50% neto vrijednosti imovine Fonda Društvo će ulagati u nekretnine smještene u Republici Hrvatskoj, osim ako se ne radi o ulaganju koje se smatra ulaganjem u nekretnine. Pri ulaganju sredstava, Društvo će se pridržavati ograničenja iz Zakona i Pravilnika kojim se ureñuju ulaganja zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u nekretnine (Narodne novine broj 131/06) odnosno drugih podzakonskih akata Nadzornog tijela. Članak 14. U udjele ili dionice društava, u dužničke i vlasničke vrijednosne papire kompanija sa sjedištem u državi članici EU, OECD-a, CEFTA-e, Republike Srbije, Republike Crne Gore, Federacije Bosne i Hercegovine, Fond smije ulagati više od 35% imovine Fonda u smislu odredbi Zakona o investicijskim fondovima ( Narodne novine, br. 150/2005). INVESTICIJSKI CILJEVI FONDA, STRUKTURA PORTFELJA I RIZICI Članak 15. Strategija ulaganja Fonda proizlazi iz glavnih ciljeva ulaganja, a to su sigurnost, likvidnost i primjerena profitabilnost uloženog kapitala investitora. Investicijska strategija, radi postizanja ciljeva upravljanja imovinom Fonda, Društva biti će postizanje ukupnog prinosa, tj. prinosa koji se sastoji od porasta cijena nekretnina, renti, dividendi i kamata. Primarni cilj upravljanja imovinom Fonda je maksimiziranje dugoročnog prinosa u skladu s prihvatljivom i definiranom razinom rizika. 5
U svrhu postizanja prije navedenih ciljeva, Društvo može imovinu Fonda, koju joj je Klijent povjerio, investirati u nekretnine, instrumente tržišta novca, vlasničke i dužničke vrijednosne papire, te u druge investicijske fondove. Ciljana struktura ulaganja Fonda je ona struktura ulaganja za koju je sukladno analizama i stanjima na tržištima optimalna radi ostvarivanja strategije i ciljeva Fonda. Članak 16. Dioničari u Fondu izloženi su kao i u slučaju ulaganja u ostale financijske instrumente djelovanju niza rizika. Osnivač Fonda predloženom strukturom ulaganja želi stvoriti portfelj umjerenog rizika, uz istovremenu disperziju rizika ulaganjem u različite nekretnine i instrumente na tržištu kapitala, te ostvariti očekivani povrat od ulaganja kroz dulje razdoblje. Od rizika koji objektivno postoje treba spomenuti postoje: - nestabilnost tržišta nekretnina (moguće su promjene cijena nekretnina), povezano s općim gospodarskim kretanjima, političkom situacijom, višom silom i sl.) - porezni sustav, porezne stope i pravni okvir koji mogu biti promijenjeni odlukama nadležnih državnih organa tijekom poslovanja i rada Fonda, - promjene kamatnih stopa čime se utječe na isplativost ulaganja u nekretnine, - tečajni rizik u odnosu kuna EUR ili kuna i druge konvertibilne valute, - promjene i/ili razlike u računovodstvenim i revizijskim standardima, - trošak za transakcije na inozemnim tržištima, - razlike u poreznom sustavu, - promjene u stvarnopravnim odnosima u pogledu stjecanja vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj, - restrikcije u pogledu ulaganja stranog kapitala u pojedine oblike imovine i sl. Društvo nije u mogućnosti utjecati na navedenim rizicima, a jedino može smanjiti izloženost imovine Fonda rizicima poštujući zacrtana ograničenja ulaganja sredstava Fonda u pojedine oblike imovine, politikom diverzifikacije portfelja i disperzijom rizika sukladno Zakonu, ovom Statutu i Prospektu Fonda. NAČIN I VRIJEME IZRAČUNA VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA Članak 17. Ukupnu imovinu Fonda na dan vrednovanja čini zbroj vrijednosti svih vrsta imovine koje su Zakonom i podzakonskim aktima propisane kao dozvoljene i koje istodobno udovoljavaju kriterijima ograničenja ulaganja. Neto vrijednost imovine Fonda na dan vrednovanja izračunava se na temelju tečajnih vrijednosti vrijednosnih papira i depozita u financijskim institucijama te drugih imovinskih vrijednosti Fonda, uz odbitak obveza Fonda na isti dan. Neto vrijednost imovine po dionici na dan vrednovanja utvrñuje se razmjernim dijeljenjem kunske vrijednosti neto imovine Fonda s ukupnim brojem dionica Fonda izdanih do dana vrednovanja, uključivši i taj dan. Neto vrijednost imovine Fonda izračunave se jednom mjesečno, i to na prvi radni dan u mjesecu do 16 sati. Vrijednost imovine objavljuje se jednom mjesečno na Internet stranicama Društva. 6
IZNOS, VRSTA I GRANICE TROŠKOVA OSNIVANJA KOJI MOGU TERETITI FOND Članak 18. Maksimalan iznos troškova i naknada osnivanja Fonda koji mogu teretiti imovinu Fonda iznosi 3,5% upisanog i uplaćenog temeljnog kapitala Fonda. Ovaj iznos odnosi se na sve naknade i troškove koje Društvo bude imalo u postupku osnivanja Fonda. Nakon što Fond bude osnovan i upisan u sudski registar, Depozitna banka Fonda će po nalogu Društva prenijeti navedeni iznos s računa Fonda na račun Društva. GODIŠNJE NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA I POSLOVANJA KOJI MOGU TERETITI FOND I UČINCI ISTIH NA BUDUĆE PRINOSE DIONIČARA Članak 19. Društvo će imovini Fonda zaračunavati sljedeće naknade i troškove: 1. naknadu Društvu za upravljanje investicijskim fondom koja iznosi 2,50 % godišnje od neto vrijednosti imovine Fonda, uvećano za poreznu obvezu, ako ista postoji, 2. naknadu Depozitnoj banci koja iznosi od 0,20% godišnje ovisno od neto vrijednosti imovine Fonda uvećano za poreznu obvezu, ako ista postoji, 3. naknade i troškove članova Nadzornog odbora Fonda, 4. troškove, provizije ili pristojbe neposredno povezane sa stjecanjem ili prodajom imovine Fonda, 5. naknadu za voñenje registra dionica Središnjoj depozitarnoj agenciji kao i troškove isplate dividende dioničarima; 6. revizorske i odvjetničke troškove te ostale troškove u svezi sa stručnim poslovima potrebnim za obavljanje djelatnosti Fonda a koji nisu u djelatnosti Društva za upravljanje, 7. troškove izrade, tiskanja i poštarine vezane uz objavu i dostavu izvješća koja se sukladno Zakonu i Prospektu Fonda dostavljaju dioničarima Fonda, 8. troškove održavanja Glavne skupštine Fonda osim u slučaju Izvanredne Skupštine koju Društvo saziva na inicijativu dioničara Fonda ili na zahtjev samoga Društva, 9. sve propisane naknade i pristojbe Nadzornom tijelu u svezi s izdavanjem odobrenja Fondu, 10. trošak uvrštenja dionica Fonda u kotaciju na burzi i troškove održavanja kotacije, 11. naknade i pristojbe Nadzornom tijelu, 12. porezi koje je Fond obvezan platiti sukladno pozitivnim poreznim propisima Republike Hrvatske, na imovinu i/ili dobit od poslovanja, 13. troškove obveznog oglašavanja, 14. ostale troškove odreñene posebnim zakonima. Članak 20. Naknada Društvu za upravljanje investicijskim fondom iznosi 2,50% godišnje uvećano za porez ako postoji porezna obveza. Iznos naknade izračunava se dnevno na način da se jednostavnim kamatnim računom izračuna dnevni kamatni faktor koji se potom pomnoži s vrijednošću imovine fonda. Naknada za upravljanje plaća se Društvu za upravljanje investicijskim fondovima jednom mjesečno. Članak 21. Naknada depozitnoj banci iznosi 0,20 % godišnje, izračunava se dnevno na način da se jednostavnim kamatnim računom izračuna dnevni kamatni faktor koji se potom pomnoži s vrijednošću imovine Fonda. Naknada se plaća jednom mjesečno. 7
Članak 22. Svi navedeni troškovi i naknade obračunavaju se i naplaćuju u stvarnoj visini. Pokazatelj ukupnih naknada i troškova Fonda ne smije prelaziti 3,5% od prosječne godišnje neto imovine Fonda u pojedinoj poslovnoj godini. Društvo snosi sve nastale troškova koji u odreñenoj poslovnoj godini prijeñu iznos od 3,5% od prosječne godišnje neto imovine Fonda. Svi troškovi i naknade utjecati će na prinose Fonda u stvarnoj visini, te će se oduzimati od vrijednosti ukupne imovine Fonda. Svim dioničarima prezentirat će se ostvareni prinos nakon svih prije navedenih troškova. Ukupne naknade i troškovi imaju na buduće prinose Fonda učinak njihovog smanjivanja, no Društvo će s pažnjom dobrog stručnjaka upravljati tim sredstvima s ciljem poboljšanja i unaprijeñivanja poslovanja Fonda i njegove profitabilnosti, s krajnjim ciljem povećanja prinosa Fonda. NAČIN IZRAČUNA I UČESTALOST ISPLATE DIVIDENDE DIONIČARIMA FONDA Članak 23. Društvo može predložiti Skupštini Fonda da donese odluku o raspodjeli i isplati dijela neto dobiti Fonda dioničarima Fonda (dividenda), nakon izrade i usvajanja revidiranih godišnjih financijskih izvješća. Neto dobit Fonda utvrñuje se u financijskim izvješćima kao razlika prihoda i rashoda Fonda. Dividenda se isplaćuje iz neto dobiti za proteklu poslovnu godinu, a nakon polugodišnjih financijskih izvješća sukladno odluci Glavne Skupštine, može se isplatiti akontacija dividende. Konačni obračun i isplata iz dobiti Fonda obavlja se po usvojenim godišnjim financijskim izvješćima Fonda. POREZNI PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU NA FOND Članak 24. Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje se odnose na poslovanje zatvorenih investicijskih fondova za nekretnine s javnom ponudom sukladno važećim propisima Republike Hrvatske. Položaj Fonda i Društva u odnosu na porez na dodanu vrijednosti i porez na dobit mora biti u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske. TIJELA FONDA Članak 25. Tijela Fonda su Glavna Skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Glavnu skupštinu Fonda čine svi dioničari Fonda, a ista djeluje sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ako to nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o investicijskim fondovima, ovog Statuta i Prospekta Fonda. 8
Nadzorni odbor zastupa Fond prema Društvu i djeluje sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ako to nije u suprotnosti s odredbama Zakona o investicijskim fondovima, ovog Statuta i Prospekta Fonda. Uprava Društva ima ovlasti i imenuje se kao Uprava Fonda. Uprava Društva sklapa Ugovor o upravljanju Fondom kojeg u tom pravnom poslu zastupa Nadzorni odbor Fonda. GLAVNA SKUPŠTINA Članak 26. Glavna skupština Fonda odlučuje u pitanjima koja su izričito odreñena Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o investicijskim fondovima i ovim Statutom, a naročito u slijedećim pitanjima: 1. izbor, razrješenje i opoziv članova Nadzornog odbora koje bira Glavna skupština; 2. o uporabi dobiti; 3. davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora; 4. imenovanju revizora Fonda; 5. otkazu upravljanja i prenošenju prava upravljanja Fondom na neko drugo društvo za upravljanje investicijskim fondovima; 6. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Fonda te izdavanju nove emisije dionica, 7. prestanku rada Fonda, 8. o pitanjima voñenja poslova Fonda ako to od nje izričito zatraži Uprava. Glavna skupština može donositi valjane odluke ako su prisutni dioničari i/ili njihovi punomoćnici koji raspolažu s najmanje 3/10 temeljnog kapitala Fonda. Skupštinske odluke donose se većinom danih glasova, ako Zakonom ili ovim Statutom nije odreñeno drugačije. Za sljedeće odluke Glavne skupštine potrebno je više od tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini: - povećanje godišnje naknade društvu za upravljanje iznad iznosa iz važećeg Prospekta; - promjena ulagačkih ciljeva Fonda u odnosu na ciljeve iz važećeg Prospekta; - stjecanje vlastitih dionica radi njihova povlačenja; - izmjene i dopune Statuta; - donošenja poslovnika o radu Glavne skupštine; - povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala; - prestanak i nastavljanje Fonda; - pripajanje i spajanje s drugim fondom ili podjela Fonda; - ostale odluke za koje je Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o investicijskim fondovima izričito propisana kvalificirana većina. Glavnu skupštinu saziva Društvo. Članak 27. Glavna skupština održava se najmanje jednom godišnje i uvijek kada to zahtijevaju interesi Fonda, u mjestu koje odredi sazivač Glavne Skupštine. Glavna skupština saziva se pisanom obavijesti koja se objavljuje u Narodnim novinama i to najmanje mjesec dana prije dana održavanja. Pisana obavijest može biti poslana svim dioničarima, ako su poimenično poznati pri čemu se dan odašiljanja pisanog poziva smatra danom objave poziva i u tom slučaju nije potrebna objava. Pisana obavijest mora sadržavati zakonom propisane uvjere. 9
Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini imaju dioničari koji ispunjavaju sve niže navedene uvjete: - da su kao dioničari upisani u depozitorij Središnje depozitarne agencije sedam dana prije održavanja Glavne skupštine, i - da su unaprijed prijavili svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije sedmog dana prije održavanja Glavne skupštine. Dioničari koji ne ispune sve uvjete navedene u ovom članku i u pozivu na Glavnu skupštinu nemaju pravo sudjelovati na Glavnoj skupštini. Dioničare na Glavnoj skupštini mogu zastupati punomoćnici. Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini imaju punomoćnici koji, pored ispunjavanja svih uvjeta navedenih u ovom članku, predaju punomoć na kojoj je potpis davatelja punomoći ovjerio javni bilježnik. Opunomoćenici koji ne ispunjavaju sve uvjete navedene u ovom članku i u pozivu na Glavnu skupštinu nemaju pravo sudjelovati na Glavnoj skupštini. Jedna dionica daje pravo na jedan glas. Članak 28. Glasovanje na Glavnoj skupštini je javno. Pravila za pripremu i provoñenje Glavne skupštine utvrñuju se Poslovnikom o radu Glavne skupštine. Članak 29. Radom Glavne skupštine rukovodi predsjednik Nadzornog odbora ili njegov zamjenik. Osoba koja rukovodi Glavnom skupštinom ovlaštena je odlučivati o svim postupovnim pitanjima koja se odnose na rad Glavne skupštine. NADZORNI ODBOR Članak 30. Nadzorni odbor Fonda ima 5 (pet) članova, od su kojih dva člana zaposlenici Društva ili osobe povezane s Društvom i koje imenuje Društvo kao osnivač Fonda, a tri člana su neovisni stručnjaci koji ispunjavaju uvjete iz Zakona i koje bira Glavna skupština Fonda. Članove prvog Nadzornog odbora imenuje Društvo. Članak 31. Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 (četiri) godine. Član Nadzornog odbora može po isteku mandata biti ponovno imenovan u Nadzorni odbor. Članovi Nadzornog odbora Fonda iz svojih redova biraju predsjednika i zamjenika predsjednika koji u odsutnosti predsjednika ima njegove ovlasti. Članak 32. Nadzorni odbor radi na sjednicama. Nadzorni odbor donosi odluke o svim pitanjima i obavlja sve poslove predviñene Zakonom, ovim Statutom i drugim aktima Društva. 10
Nadzorni odbor može donositi valjane odluke o pitanjima iz svoje nadležnosti ako je sjednici Nadzornog odbora prisutna većina članova odbora. Svaki član Nadzornog odbora ima jedan glas. Nadzorni odbor ovlašten je pobliže urediti svoj rad poslovnikom. Članovi Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za rad u Nadzornom odboru u skladu s odlukom Glavne skupštine. IZVJEŠĆA DRUŠTVA NADZORNOM ODBORU Članak 33. Društvo je obvezno izvješćivati Nadzorni odbor Fonda najmanje jednom mjesečno o kupnji i prodaji imovine Fonda, u ime i za račun Fonda te o prihodima iz imovine Fonda. Na zahtjev Nadzornog odbora Fonda Društvo je obvezno dostavljati izvješća Nadzornom odboru i češće o stanju na tržištu nekretnina, vrijednosnih papira te o drugim okolnostima koje su važne i mogu utjecati na politiku ulaganja Fonda. UPRAVA FONDA Članak 34. Uprava Društva imenuje se i djeluje kao uprava Fonda. Uprava Fonda sastoji se od dva člana, i to predsjednika Uprave i člana Uprava. Predsjednik i član Uprave zastupaju Fond pojedinačno i samostalno. Fond nastupa u svoje ime i za svoj račun u pravnom prometu samo u odnosu na Društvo, a u svim drugim pravnim poslovima prema trećima Fond zastupa i predstavlja Društvo. VOðENJE POSLOVA FONDA I PRIPADNOST PRAVA Članak 35. Društvo će radom Fonda upravljati profesionalno u cilju ostvarenja interesa ulagatelja. Društvo odgovara za štetu počinjenu dioničarima Fonda djelovanjem protivno Zakonu i ovom Statutu. Društvo ne odgovora za ostvarenje prognoze o uspjehu ili odreñene dobiti Fonda. Fond prenosi pravo upravljanja i voñenje svojih poslova na Društvo. Društvo u voñenju poslova upravljanja imovinom Fonda nastupa u pravnom prometu u ime i za račun Fonda. Nadzorni odbor Fonda u ime Fonda i Društvo sklapaju ugovor o meñusobnim pravima i obvezama u svezi voñenja poslova upravljanja imovinom Fonda. Pravo glasovanja iz vrijednosnih papira koji su u portfelju Fonda, Fond po punomoći prenosi na Društvo. Sva imovinska prava iz imovine Fonda (dividenda, kamate i sl.) pripadaju Fondu. 11
Društvo je obavezno svoje poslovanje voditi odvojeno od poslovanja Fonda. Depozitna banka obvezna je omogućiti i stalno nadzirati odvojeno poslovanje i voñenje imovine Društva i Fonda. POSLOVNA TAJNA Članak 36. Poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci vezani za poslovanje Fonda i Društva čije bi priopćavanje neovlaštenim osobama bilo protivno interesima Društva i dioničarima Fonda, ili se temelje na zakonu ili drugim propisima koji ureñuju pitanja poslovne tajne. Poslovnom tajnom ne mogu se smatrati podaci koji se javno objavljuju u periodičkim, redovnim financijskim izvješćima tijelima Fonda, javnim mjestima trgovanja, dioničarima i Nadzornom tijelu, sukladno propisima o izvješćivanju. Članak 37. Članovi Društva, zaposlenici Društva, članovi tijela Društva i Fonda, kao i osobe koje obavljaju povremene poslove na temelju posebnih ugovora, obvezni su čuvati poslovnu tajnu koju saznaju u obavljanju poslova. U slučaju nepoštivanja ove odredbe, odgovorni su za nastalu štetu zbog odavanja poslovne tajne. Obveza čuvanja poslovne tajne ne prestaje nakon što osobe iz stavka 1. ovog članka izgube status osobe koja je obvezna čuvati poslovnu tajnu. Članak 38. Izvješćivanje osoba i davanje podataka osobama i nadležnim institucijama kao što su Nadzorno tijelo, pravosudna i upravna tijela, Središnja depozitarna agencija, Ured za sprečavanje pranja novca i drugi, ne smatra se odavanjem poslovne tajne. TRAJANJE POSLOVNE GODINE Članak 39. Poslovna godine jednaka je kalendarskoj godini. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOM Članak 40. Fondom upravlja Društvo HPB-Invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima Jedina djelatnost Društva je osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima u skladu s odredbama Zakona o investicijskim fondovima. Sjedište društva je na adresi Zagreb, Praška 5. Osnivač i jedini član Društva je HRVATSKA POŠTANSKA BANKA dioničko društvo, sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 4, s temeljnim ulogom u iznosu od 13.500.000,00 kn, koji je jednak poslovnom udjelu i temeljnom kapitalu Društva. Društvo je osnovano dana 18. srpnja 2005. godine, a upis osnivanja Društva u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080530805 obavljen je dana 19. srpnja 2005. godine rješenjem Tt-05/7061-2. 12
Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske Klasa: UP/I-450-08/05-02/108, Urbroj: 567-02/05-02 od 21. srpnja 2006. odobreno je poslovanje Društva. Na dan donošenja ovog Statuta, Društvo upravlja sljedećim investicijskim fondovima: - HPB Obveznički fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Novčani fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Dionički fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Global fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Dynamic fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Titan fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB World Absolute Value - DJE, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, - HPB Alpha fond, otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom, - HPB ZM-1 fond, otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom, - Umirovljenički fond, sukladno Zakonu o Umirovljeničkom fondu. Upravu Društva čine predsjednik Uprave Dominik Lice i član Uprave Lidija Grbešić. Dominik Lice roñen je 1978. godine. Diplomirao je 2000. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Financije. 2000. godine zaposlio se u Privrednoj banci Zagreb d.d. na poslovima Investicijskog analitičara u Sektoru investicijskog upravljanja. Od 2002. godine radi u PBZ Investu d.o.o. kao fond menadžer, te od 2004. godine kao direktor direkcije front office-a, a zatim i kao član Uprave PBZ Investa d.o.o. Početkom 2005. godine prelazi u Hrvatsku poštansku banku d.d. kao rukovoditelj Odjela poslova investicijskog bankarstva, te postaje predsjednik Uprave HPB Investa d.o.o.. Položio je ispite za investicijskog savjetnika i brokera, govori engleski i njemački jezik, te je polaznik poslijediplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od srpnja 2005. obnaša dužnost predsjednika Uprave Društva. Lidija Grbešić roñena u Zagrebu 1975. godine. Diplomirala je 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine zaposlila se u Privrednoj banci Zagreb d.d. u Sektoru investicijskog upravljanja na poslovima investicijskog analitičara. Od 2002. godine radi u PBZ Investu d.o.o. kao fond menadžer, a od 2004. godine kao direktorica direkcije front office-a. Od 2005. godine radi kao brokerica u Direkciji brokerskih poslova Privredne banke Zagreb d.d., te sredinom 2005. godine počinje raditi u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. kao investicijski savjetnik u Sektoru investicijskog bankarstva. Položila ispite za investicijskog savjetnika i brokera. U radu se aktivno koristi s dva strana jezika engleskim i njemačkim. Od srpnja 2005. obnaša dužnost člana Uprave Društva. Nadzorni odbor Društva čine predsjednik Nadzornog odbora Ivan Sladonja, te članovi Saša Stanković i Marinko Papuga. Ivan Sladonja, predsjednik Nadzornog odbora roñen je u Zagrebu 1964. godine. Po zanimanju je diplomirani pravnik. Diplomirao je 1992. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je u odvjetničkoj kancelariji u Zagrebu od 1992. do 1994. godine nakon čega se zapošljava u Sektoru investicijskog bankarstva Privredne banke Zagreb d.d. na mjestu višeg pravnog savjetnika. 1998. godine postaje član Uprave PBZ Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima, a zatim i predsjednik Uprave PBZ Investa d.o.o. Krajem 2004. godine postaje član Uprave Hrvatske poštanske banke d.d. U radu se aktivno koristi s dva strana jezika - engleskim i njemačkim. Dodatna stručna znanja i iskustva stjecao je preko raznih specijalizacija u zemlji i inozemstvu, a od početka je aktivno uključen u procesu stvaranja i razvoja investicijskih fondova u Hrvatskoj. Saša Stanković, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, roñen je u Zagrebu 1966. godine. Diplomirao je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilište u Zagrebu, smjer Matematička statistika i informatika 1997. godine. Od 1987. godine upravlja vlastitom tvrtkom registriranom za poslove održavanja računala, računalnih mreža, te izradu programskih 13
aplikacija i baza podataka, a 1994. godine zapošljava se kao Voditelj informatičkog odjela u Studiu Bregant d.o.o., Zagreb. 1997. godine zapošljava se u Središnjoj depozitarnoj agenciji kao Projektant, te napreduje na mjesto Samostalnog projektant, te Višeg projektant informacijskog sustava. 2001. godine prelazi u PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, kao savjetnik Uprave. 2005.godine zapošljava se u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. kao glavni projekt menadžer, te postaje viši izvršni direktor nadležan za poslovne domene Sektora informatike, Sektora investicijskog bankarstva, Sektora izravnog bankarstva, te Direkcije marketinga. Gospodin Stanković sudjelovao je na brojnim seminarima u tuzemstvu I inozemstvu. Govori engleski i njemački, te je položio ispite za ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova i za ovlaštenog posrednika u trgovanju vrijednosnim papirima Marinko Papuga, član Nadzornog odbora Društva, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta, gdje mu je 1986. godine dodijeljena diploma diplomiranog ekonomista s užim smjerom organizacije poslovanja. Njegovo prijašnje iskustvo, od 1987. do 1991., uključuje rad u Privrednoj banci Zagreb d.d., u odjelu kreditiranja poduzeća i odjelu investicijskog bankarstva. Od 1991 do 31. svibnja 2006.g.., Marinko Papuga je bio Generalni direktor Zagrebačke burze. U Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.. zaposlen je od 1. lipnja 2006. g. kao Izvršni direktor Sektora investicijskog bankarstva. Licencirani je broker, a doskora je bio i na položaju Zamjenika predsjednika FEAS-a (Federacije euroazijskih burzi) i član izvršnog odbora. Bio je član radne skupine Vlade Republike Hrvatske za izradu zakonskog akta za provedbu postupka objedinjavanja nadzornih institucija nebankarskog financijskog sektora, današnje HANFA-e. Trenutno je član nadzornih odbora, u Adria-Azija Turizam d.o.o. Zagreb, Trust d.d. Split, Zemljišta Dalmacije d.o.o. Zagreb i u VIRO d.d. Virovitica i član Capital Markets Committee pri European Savings Banks Group, Brussels, a prijašnji položaji uključuju članstvo u nadzornom odboru Središnje Depozitarne Agencije (1999.-2001.) i članstvo u Upravnom vijeću Hrvatskog radija i televizije. Marinko Papuga je aktivan sudionik drugih aktivnosti povezanih s hrvatskim tržištem vrijednosnih papira. Veliki broj govora i nastupa uključuje razne tuzemne i meñunarodne financijske konferencije, a aktivno govori engleski jezik. DEPOZITNA BANKA FONDA Članak 41. Depozitna banka Fonda je HRVATSKA POŠTANSKA BANKA dioničko društvo, sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 4, upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080010698. Sjedište Uprave Depozitne banke je u Zagrebu, Jurišićeva 4. Obavljanje poslova Depozitne banke odobreno je rješenjem Hrvatske narodne banke Z.br 1213/2003 od 14. svibnja 2003. godine i rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske Klasa: UP/I-450-08/03-02/90, Urbroj: 567-03/03-3 od 26. ožujka 2003. godine. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 42. Izmjene i dopune ovog Statuta donosi Glavna skupština Fonda. Prijedlog izmjena i dopuna Statuta utvrñuje Uprava Društva, Nadzorni odbor Fonda odobrava prijedlog i upućuje ga Glavnoj skupštini na usvajanje. Izmjene i dopune Statuta mora odobriti Nadzorno tijelo prije njegove javne objave i prije upisa u nadležni sudski registar. 14
Članak 43. Ovaj Statut kao i sve njegove izmjene i dopuna, Društvo je obvezno objaviti sukladno Zakonu. Ovaj Statut stupa na snagu danom upisa u sudski registar, uz prethodno odobrenje Nadzornog tijela. Predsjednik Uprave Društva Dominik Lice Ovaj Statut odobren je rješenjem Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga, Klasa: UP/I- 451-04/07-06/28, Ur.broj: 326-113-08-11 od 7. svibnja 2008. godine 15