Građevinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Specijalistički studij, akadem. godina 2015/2018. ODRŽAVANJE PRIHVATLJIVOG RIZIKA KOD REALIZACIJE GRAĐEVINSKIH PROJEKATA (prema vlastitom članku i izlaganju na 20. međunarodnom savjetovanju HDO u Zagrebu 2014. ) Viši predavač Mr.sc. Držislav Vidaković, dipl.ong.građ.
RIZIK I NEIZVJESNOST Značenje rizika - opasnost da neki poduhvat ne uspije ili se smanji očekivani rezultat - mogućnost nepovoljnog odstupanja od srednjeg očekivanja Šire značenje - neizvjestan događaj ili stanje koje, ako se pojavi, ima pozitivan ili negativan utjecaj na ciljeve projekta Karakteristike rizika: - kumulativni je efekt raznih mogućih pojava (događaja, uvjeta i dr.) - stohastičke je naravi i podložan statističkoj procjeni i proračunu - poznato stanje u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz rezultata, pri čemu je poznata vjerojatnost nastupanja svakog pojedinog rezultata Iskazuje se kao: vjerojatnost pojave x učinak na projektne ciljeve Neizvjesnost = neznanje - radi se o subjektivnoj vjerojatnosti, ona nema mjerne atribute i ne, može se ukalkulirati u planove
Postoje li projekti BEZ RIZIKA? Planovi realizacije građevinskih projekata MORAJU sadržavati rizik!
RIZIK GRAĐEVINSKIH PROJEKATA Rizik projekta je kumulativni efekt raznih mogućih događaja koji mogu ozbiljno ugroziti ciljeve projekta - minimalizaciju troškova, vremena i rizika i kvalitetu, te sigurnosti djelatnika. Rizici se mogu razmatrati posebno u svakoj fazi razvoja građevinskog projekta i u odnosu na sve sudionike projekta, ali su povezani. Rizici realizacije građevinskog projekta dijelom prozlaze iz definiranja projekta, a utječu na rizike pri uporabi građevine. Ulaganje u reduciranje rizika u ranijim fazama je dobra investicija jer u pravilu znaći veću uštedu kasnije. Realizacija građevinskih projekata ima niz specifičnosti zbog kojih je neizbježno podložna brojnim, često velikim rizicima koji ugrožavaju njene ciljeve.
RIZICI IZVOĐAČA Izvođač snosi rizik za poslovanje od početka do završetka projekta, a nakon toga odgovornost prelazi na investitora (vlasnika). Posebni rizici - svi rizici osim prirodnih događaja, koje iskusan izvođač nije mogao predvidjeti ili ih je bilo nerealno financijski pokriti. Ako do njih dođe izvođač na zahtjev nadzornog inženjera popravlja štetu, ali mu to investitor nadoknađuje. Hijerarhija rizika: I Okolina,II Tržište / djelatnost III Poduzeće IV Pojedinačni projekt Sistematski ili neizbježivi rizici su ukupni tržišni rizici (promjene u nacionalnoj ekonomiji, u poreznoj politici, u energetskoj situaciji i sl.). Nesistematski su specifični za svako pojedino poduzeće, neovisni su o ekonomskim, političkim i drugim čimbenicima i mogu se diverzificirati.
Rizici izvođača kod pojedinih građevinskih projekata javljaju se: - zbog visine plasirane ponude na tržištu, - u proizvodnji, tj. tijekom građenja. Rizik Rizik nedobivanja posla Rizik Rizik nedobivanja posla zbog previsoke cijene zbog prevelikog roka Rizik gubitka zbog prenisko ugovorene cijene Rizik prekoračenja planiranog roka Optimalno Cijena realizacije projekta Optimalno Rok realizacije projekta Rizici tijekom građenja vezani su uz poremećaje proizvodnih procesa koji troše vrijeme i novac, a na koje može djelovati više utjecaja. (a srazmjerni su vrijednosti projekta)
Prema izvorima rizici izvođača mogu biti: - opći rizici (rizici koji se odnose na djelatnike, rizici investiranja i razvoja, rizici konkurentnosti itd.), - rizici vezani za ugovaranje posla (previdi posebnih zahtjeva investitora, paušalne količine radova u troškovniku, neodređeni početak radova, rizici vezani za kooperante itd.), - rizici s preradom projektne dokumentacije i promjene u predviđenoj tehnologiji izvođenja, - rizici od nepredvidivih zapreka koje se mogu pojaviti u procesu građenja (vremenske neprilike, nestašice potrebnih materijala itd.) Financijski rizici izvođača građevinskih radova su: - rizik cijene (zbog promjena cijena na tržištu u odnosu na ponuđene), - rizik kredita (promjene kamatnih stopa), - rizik kreditiranja svojih podugovarača, - rizik konverzije, - rizik transfera, - tečajni rizik (kada je naplata u valuti različitoj od ugovorne), - rizik neplaćanja, likvidnosti i neizvršavanja preuzetih obveza (sve u svezi problema naplate izvršenih radova, odnosno priljeva novca).
UTJECAJI RIZIKA Uzroci rizičnog događaja su razlozi zbog kojih može doći do neželjene situacije ili slučaja koji ugrožava ciljeve projekta. Utjecaj rizika je posljedica ili potencijalni gubitak koji bi mogao nastati ako nastupi rizični događaj. UZROK /UZROCI DOGAĐAJ /DOGAĐAJI UTJECAJ na CILJ/CILJEVE Čimbenici rizika kod realizacije građevinskih projekata su: - veličina i kompleksnost projekta, - lokacija i klima, - rok realizacije, - radna snaga, - nadzor realizacije, - novine u realizaciji (tehnologiji), - stabilnost, odnosno promjenjivost zahtjeva
MODELI RIZIKA Pomoću modela rizika se može prepoznati uzroke njihovog nastanka, kvantificirati jačina rizika te usporediti s drugim mogućim rizicima. Jednostavni model rizika ima samo povezan rizični događaj i njegov utjecaj, kao i vjerojatnost nastanka rizičnog događaja i vjerojatnost njegova utjecaja. Standardni model rizika ima razdvojene komponente rizičnog događaja i negativnog utjecaja koji on ima, te se posebno sagledava njihova vjerojatnost i njihovi uzroci. Kaskadnim modelom rizici se analiziraju kroz više razina. Gubitak projekta (mjerljiv u novcu, danima i dr.) prikazuje se kao rezultat niza događaja u kaskadnom slijedu (tri ili više). vjerojatnost pojave rizičnog događaja vjerojatnost utjecaja vjerojatnost rizičnog događaja vjerojatnost posljedice vjerojatnost utjecaja RIZIČNI DOGAĐAJ UTJECAJ UKUPNI GUBITAK RIZIČNI DOGAĐAJ POSLJEDICE UTJECAJ UKUPNI GUBITAK uzroci nastanka rizičnog događaja uzroci utjecaja uzroci uzroci uzroci
Ishikawa model ( riblja kost ) može prikazati mnogo uzroka (glavnih uzorka s poduzrocima i sporednim uzrocima) nastanka rizičnih događaja i mnogo rizičnih događaja koji uzrokuju nastanak jednog jedinog utjecaja na gubitak projekta. Složen je, ali se ovim modelom na najbolji način može prikazati na koji način se pojavljuju stvarni gubici projekta, i najprikladniji je kao alat za analizu razloga već nastalog rizika. glavni uzroci i poduzroci glavni uzroci i poduzroci Mehanizacija Troškovi Organizacija loši uvjeti rada neodržavanje rezanje proračuna loša logistika kvarovi neoptimalni stojevi zastoji zbog nedovoljan interni nadzo neiskorištenost ograničenih resursa neadekvatna komunikacija zbog loše usklađenosti neobučenost loši međuljudski odnosi neadekvatne metode planiranja nepravovrmena raspoloživost neažurirani planovi greške u planovima zbog nisu nisu manjkavih ulaz. podataka raspoređeni unajmljeni prekidi i smanjeni gubljenje radne snage intenzitet u radu ozljede ostavke hitni projekti i bolovanja poslovi višeg reda Ljudski resursi Planiranje Prekoračenje roka kritičnih aktivnosti djelovanje - ukupni gubitak Cessante causa cessat effectus. ( Prestankom uzroka, prestaje i posljedica. )
Nojev stav prema rizicima Jedan od najsigurnijih načina da se projekt odvede u propast je da se rizici prešute ili se jednostavno zanemare. Prvo opće pravilo postupanja u svezi rizika: NE RISKIRATI PUNO ZA MALO (MOGUĆE DOBITI)!
DJELOVANJE NA RIZIKE (UMANJIVANJE) Da bi se ostvarili zadani ciljevi, rizicima se mora upravljati tijekom cijelog trajanja projekta, bez obzira imaju li pozitivan ili negativan utjecaj. Istraživanje i analiza podataka Idejno planiranje (prije ponude) Ugovaranje Detaljno planiranje Nadzor izvedbe i prilagodba Identifikacija i analiza rizika Odlučivanje Iznalaženje odgovora Identifikacija i analiza rizika Odlučivanje Iznalaženje odgovora Identifikacija i analiza rizika Odlučivanje Iznalaženje odgovora Identifikacija i analiza rizika Odlučivanje Iznalaženje odgovora Identifikacija i analiza rizika Odlučivanje Iznalaženje odgovora R E D O S L I J E D POSTUPAKA a Lista rizika konkretnog projekta (pomaže kategorizacija) a Identifikacija rizika a Kvalitativna analiza i kvantitativna analiza (prioritet prema utjecaju) a, Planiranje akcija za reduciranje opasnosti i osnaživanje prilika a, Odlučivanje (izbjegavanje, prebacivanje, ublažavanje, suočavanje) a, Provedba planiranog i monitoring (izmjene po potrebi i mogućnostima)
Identifikacija rizika - iterativan proces obzirom da se novi rizici mogu pojaviti u bilo kojoj fazi životnog ciklusa projekta. Učestalost iteracija i odabir sudionika ovisi o projektu, ali članovi projektnog tima bi trebali uvijek biti uključeni u proces. Poželjno je da u identifikaciji rizika sudjeluju svi sudionici projekta, a ključan doprinos trebale bi dati osobe navedene slici desno.
Kvalitivna analiza rizika Nakon što su identificirani svi rizici, potrebno ih je posložiti po prioritetima. Navedeni korak nužan je kako bi se mogle planirati naredne akcije, a organizacija primarno fokusirati na rizike visokog prioriteta. Načelno, prioritet rizika proizlazi iz vjerojatnosti njegovog pojavljivanja, potencijalnog učinka na projektne ciljeve ukoliko se rizik ostvari, ali i iz preostalih faktora poput vremenskog okvira te tolerancije rizika. Kvalitativna analiza rizika i uvjeta se izvodi kako bi se odredio prioritet njihovih učinaka na ciljeve projekta. Uključuje procjenjivanje vjerojatnosti i utjecaja projektnih rizika i korištenje metoda kao što su matrice vjerojatnosti i utjecaja kako bi se rizici klasificirali u kategorije poput 'visoki', 'srednji' i 'niski' zbog planiranja suzbijanja rizika prema prioritetima. Ovo je nužno jer nisu svi rizici jednakog prioriteta. (Npr. nestanak uredskog papira ili kvar tipkovnice je svakako rizik manjeg prioriteta od, primjerice, spriječenosti člana tima da duže vremena doprinosi projektu.) Kvalitativna analiza rizika kojom se definira njihov prioritet, temelj je za naredne procese kvantitativne analize te planiranja odgovora na rizike. Proces kvalitativne analize trebalo bi proći nekoliko puta tijekom životnog ciklusa projekta kako bi uzeli u obzir sve promjene rizika tijekom projekta.
Rejting rizika koji određuje prioritet određuje se temeljem njegove vjerojatnosti i učinka, korištenjem pregledne tablice (engl. look-up table) ili matrice vjerojatnosti i učinka. Takva matrica određuje kombinacije vjerojatnosti i učinka koje definiraju rejting rizika kao visoki, srednji i niski ili s nekom još detaljnijom podjelom. (Rizici visokog prioriteta često se označavaju crvenom bojom, rizici srednjeg prioriteta žutom, a malog zelenom bojom.) Procijenjeni rejting rizika služi kao pomoć pri određivanju odgovora na rizike. Rizici s mogućim negativnim učinkom (opasnosti) čiji je prioritet visok zahtijevaju prioritetne akcije i agresivne strategije odgovora, dok rizici niskog prioriteta, možda neće zahtijevati proaktivno upravljanje, ali ih je dobro imati u vidu tijekom projekta u slučaju da promijene prioritet. Slično se može formirati matrica i za pozitivne prilike. Prema njoj one koje se mogu najlakše ostvariti, a dati će najviše koristi imaju najveći prioritet.
Kvantitativna analiza rizika Kvantitativna analiza rizika je postupak numeričke analize utjecaja prepoznatih rizika na projektne ciljeve. Kvantitativna analiza se izvodi nakon poretka rizika po prioritetima u procesu kvalitativne analize. Ciljevi kvantitativne analize su: kvantificirati i odrediti vjerojatnosti mogućih ishoda projekta procijeniti vjerojatnosti postizanja određenih projektnih ciljeva identificirati rizike kojima je potrebno posvetiti najviše pažnje kvantificirajući,,,,,njihov relativni doprinos ukupnome riziku odrediti najbolju odluku u vođenju projekta kada su neki uvjeti ili ishodi...neizvjesni Za manje i jednostavnije projekte iskusni menadžeri rizika nekad će zbog kratkih rokova u potpunosti preskočiti kvalitativnu analizu. Kvantitativna procjena se najviše temelji na troškovoma rizika, gdje se za mogući rizik promatraju tri vrijednosti: - troškovi eliminiranja rizika - troškovi sanacije posljedice rizika - troškovi ako se rizici ignoriraju.
Odgovor na rizike Nakon što su identificirani kritični rizici mora se imati strategiju za primjeren odgovor. Svaki odgovor mora imati dokumentirane troškove, vlasnika i status. Planiranje odgovora na rizike je proces razvijanja opcija i radnji u svrhu poboljšanja povoljnih prilika i smanjenja prijetnji na ciljeve projekta. Postoje različite strategije odgovora na rizike. Na rizike s negativnim utjecajem to može biti: izbjegavanje, prebacivanje ili ublažavanje. Koristi se lista prioriteta rizika te se za svaki rizik, po potrebi, određuju resursi i aktivnosti koje se dodaju u projektni plan, budžet i kalendar. Razina A B C D E Vjerojatnost Akcije za ublažavanje utjecaja rizika Ugroženost Niska Srednja Visoka Akcije ublažavanja utjecaja rizika za smanjenje vjerojatnosti i opasnosti moraju se ustanoviti i uspostaviti odmah s početkom rada na projektu. Akcije ublažavanja utjecaja rizika za smanjenje vjerojatnosti i opasnosti moraju se ustanoviti i uspostaviti tijekom rada na projektu. Akcije ublažavanja utjecaja rizika za smanjenje vjerojatnosti i opasnosti moraju se ustanoviti i procijeniti trošak eventualne akcije ako dozvole raspoloživa sredstva. Treba samo pratiti. Nije potrebna posebna akcija ako se s vremenom razina rizika ne poveća. Ekstre mna Niska E D C A Srednja D C B A Visoka C B A A
Ako je identificiran rizik neprihvatljiv on se svakako treba izbjeći ili transferirati. Isto vrijedi i za nepoželjne rizike, ali kod njih dolazi u obzir i dijeljenje i reduciranje rizika (ovisi o potrebnim troškovima i šteti koja može nastati). Prihvatljivi rizici se zadržavaju, ali ih je potrebno pratiti, dok se zanemarivi rizici ignoriraju. Definiranje ugovora jedan od najčešćih načina djelovanja na rizike (definiraju podjelu odgovornosti). Izbjegavanje rizika podrazumjeva promjene plana upravljanja projektom kako bi se uklonila prijetnja od učinaka rizika. Neki rizici mogu se izbjeći boljim definiranjem zahtjeva, prikupljanjem informacija, poboljšanjem komunikacije ili usvajanjem ekspertize. Za uspješno upravljanje projektima važno je prepoznavanje povoljnih prilika koje se ukažu (tzv. spekulativni rizici) i njihovo maksimalno iskorištavanje. Da njihovo iskorištenje ne bi bilo slučajno treba biti spreman pravilno i pravovremeno reagirati, a to podrazumijeva: - iskorištavanje prilike (smanjivanje neizvjesnosti pojavljivanja povoljne prilike), - dijeljenje prilike (prebacivanje odgovornosti za uočenu priliku na drugoga koji će je bolje iskoristiti za dobrobit projekta), - poboljšavanje prilike (povećanja vjerojatnosti pojavljivanja i pozitivnih učinaka kroz identificiranje i osnaživanje potencijalnih pokretača, tj. uzroka prilike).
U poslovanju mora postojati spremnosti da se prihvati priliku kad se ona pojavi, a ponekad je treba i pospješiti.
AMORTIZACIJA RIZIKA Rizike koji se u procesu građenja ne mogu izbjeći, potrebno je na neki način uračunati u plan. To se odnosi i na cijenu radova i na rokove. Na osnovu praćenja projekata i analize uvjeta okoline i vlastitih mogućnosti može se doći do veličina rezervi koje treba ukalkulirati u planove za pokriće očekivanog, negativnog djelovanja rizika: UKUPNA CIJENA (jedinična) = Direktni troškovi + Indirektni troškovi za svaku troškovničku stavku + Predviđena dobit + Rezerva za rizike Proračun neće biti transparentan ako se i dobit i rezerva za rizike dodaju preko istog faktora s kojim se obračunavaju i indirektni troškovi, a to se kod nas vrlo često radi. Vremenske planove treba raditi realno (u svezi ulaznih podataka), a dodatno se još svjesnim unošenjem vremenskih rezervi povećava vjerojatnost održanja roka do zadovoljavajuće razine (60-90%). Svo rezervno vrijeme koje postoji u planiranom trajanju aktivnosti mora biti jasno, transparento naznačeno da se ne bi nekontrolirano izgubilo.
PRAĆENJE REALIZACIJE Realizacija građevinskih projekata uobičajeno traje dosta dugo, pa se pri tome projektno okruženje mijenja i rizici dobivaju i gube na prioritetu. Zato je potrebno kontinuirano praćenje svih preostalih identificiranih, rizika, ali i prepoznavanje novih rizika i povoljnih šansi, kao i daljnje bavljenje s njima (ako su značajni). Odgovorne osobe ( vlasnici rizika ) trebaju redovito, periodično izvještavativoditelja projekta o statusu rizika za koje su zaduženi te efikasnosti akcija koje se provode po pitanju pojedinog rizika Obradom podataka dobivenih praćenjem kategoriziranih vrsta rizika stvara se podloga za objektivnije odlučivanje o rezervama koje će se uključiti u cjenovnu kalkulaciju i vremenske planove budućih projekata. Za zadovoljavajuće praćenje realizacije potrebno je osigurati: - organizacijsku strukturu s efikasnim komunikacijskim tokovima, - selektirane podatke iz prošlih, sličnih projekata, - kvalitetan dinamički plan (optimiziran, dovoljno detaljan, fleksibilan). Veoma je važna fleksibilnost i sposobnost odgovarajućeg reagiranja u novonastalim situacijama.
Već kada se zapaze prvi upozoravajući znakovi (manja odstupanja od plana) treba otpočeti s planiranjem odgovora na nastali problem, a ako se negativni trend nastavi do kritične granice odstupanja od zacrtanih veličina treba pravovremeno postupiti prema prethodno pripremljenom planu djelovanja. Kod planova rađenih metodom kritičnog lanca (CC) utvrđeno stvarno stanje zaštitnih rezervi izvor je operativno korisnih informacija za procjenu stupnja rizika kojemu je svaki zaštićeni događaj izložen. Ako preostane dovoljno rezerve za zaštitu očekivanja od varijacija predvidljivih za preostali posao, tada rizik nije vrijedan pozornosti i vremena potrebnog za razvoj novih planova. Vrijednosti preostale rezerve (% ) 60 50 40 Srednji rizik 70 30 Zaštitna 80 Visoki rezerva 20 rizik 90 10 Niski rizik 100 0 Prekasno Rezerva za osiguranje realizacije projekta O. K. GLEDAJ I PLANIRAJ DJELUJ
ZAKLJUČCI Najveća opasnost u upravljanju je iluzija o sigurnosti i izvjesno je da prešućivanje i zanemarivanje rizika vodi u propast. Za održavanje rizika potrebna su tehnička i menadžerskoadministrativna znanja o upravljanju organizacijskim sustavima. Preporučljiv je timski rad, gdje svaki član tima ima najbolji uvid u svoje područje djelovanja i najbolje može prepoznati postojeće rizike, a po potrebi i angažiranje konzultanata za složene i vrijedne projekte. Poznavajući karakteristike određenog projekta (informacije), može se predvidjeti rizike i kakve mogu biti posljedice njihove pojave. Ranije određivanje načina suprotstavljanja rizicima i ranim aktivnostima u tom cilju je efikasnije i jeftinije od kasnijeg popravljanja štete od djelovanja rizika. Proaktivni pristup i preventivno djelovanje prebacuje težište s praćenja posljedica na praćenje mogućih uzroka. Uočljiv je jaz između tehnika upravljanja rizikom i njihove praktične primjene kod izvođača građevinskih radova, iako suvremena IT oprema pruža velike mogućnosti.