broj70.qxd

Strana 16 - Broj 70 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 8. novembar 2002. ^lan 9. Smje{taj bibliote~ke gra e na policama mora da bude takav da fizi~ki ne o{te}uje gra u, odnosno da police odgovaraju veli~ini CD ROM, DVD ROM, mikrofilmovi, dijamikrokartice, gramofonske plo~e, tonske kasete, video-kasete, magnetofonske i magnetne trake, pohrawuju se i ~uvaju u skladu sa wihovim specifi~nim karakteristikama, oblikom i dimenzijama. ^lan 10. Neuvezana bibliote~ka gra a i gra a u slobodnim listovima za{ti}uje se kori~ewem, za{titnim omotom, mapom ili kutijom. ^lan 11. Biblioteka je du`na da preduzima mjere za za{titu bibliote~ke gra e koja se daje na kori{}ewe, na na~in propisan op{tim aktom biblioteke. ^lan 12. Bibliote~ka gra a, koja se trajno ~uva u biblioteci, fizi~ki se odvaja od ostale gra e, posebno evidentira i daje na kori{}ewe pod uslovima utvr enim op{tim aktom biblioteke. ^lan 13. Stare i rijetke kwige iz ~lana 7. Zakona o bibliote~koj djelatnosti ( Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 52/01), kao i ostala stara i rijetka bibliote~ka gra a, ne moè se za potrebe korisnika snimati i kopirati. U ciqu za{tite gra e iz prethodnog stava, za kori{}ewe izra uje se mikrofilmska kopija koja se daje korisnicima na kori{}ewe, a original te gra e se pohrawuje u biblioteci, u skladu sa odredbama Zakona o kulturnim dobrima ( Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 11/95). ^lan 14. Biblioteke koje primaju obavezni primjerak {tampane stvari, du`ne su da sa~uvaju cjelinu tog primjerka, prate stawa ove gra e, preduzimaju odgovaraju}e mjere za{tite, kao i da za o{te}ene i uni{tene primjerke obezbijede zamjenu. ^lan 15. Finansirawe za{titnih i drugih mjera propisanih ovim pravilnikom vr{i se u skladu sa odredbama Zakona o bibliote~koj djelatnosti i iz sredstava osniva~a biblioteke. ^lan 16. Stupawem na snagu ovog pravilnika prestaje da vaì Pravilnik o za{titnim i drugim mjerama za ~uvawe bibliote~ke gra e ( Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 13/96 i 16/96). ^lan 17. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u Slu`benom glasniku Republike Srpske. Broj: 06/6-61-815/02 18. oktobra 2002. godine Ministar, Bawa Luka Dr Mitar Novakovi}, s.r. 893 Na osnovu ~lana 108. stav 1. Zakona o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske ( Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 16/02) i ~lana 19. stav 3. Zakona o bibliote~koj djelatnosti ( Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 52/01), ministar nauke i kulture donosi PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ OBRADI BIBLIOTE^KE GRA\E I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim pravilnikom utvr uju se bliì uslovi i na~ela jedinstvene evidencije, katalogizacije, bibliografske obrade podataka i klasifikacije bibliote~ke gra e u bibliotekama i organizacionim jedinicama drugih pravnih lica koje obavqaju bibliote~ku djelatnost (u daqem tekstu: biblioteke). II - EVIDENCIJA ^lan 2. Evidenciju bibliote~ke gra e ~ine kwige inventara i katalozi (vrste, na~in vo ewa, podaci koji se unose). ^lan 3. Kwige inventara posebno se vode za svaku vrstu bibliote~ke gra e, na obrascima veli~ine 25 h 25 cm: 1. Kwiga inventara za monografske publikacije, vodi se na Obrascu 1. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, datum, autor, naslov, broj sveske (toma), mjesto izdavawa, izdava~, godina izdavawa, vrsta poveza, dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 2. Kwiga inventara za serijske publikacije, vodi se na Obrascu 2. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, datum, naslov, podnaslov, mjesto izdavawa, dràva, godi{te, godina, sveska (tom), broj svezaka, dimenzije, povez (povezano, nepovezano), na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 3. Kwiga inventara za kartografsku gra u, vodi se na Obrascu 3. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, broj listova, dimenzije, tehnika, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 4. Kwiga inventara za staru i rijetku kwigu, vodi se na Obrascu 4. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, {tamparija, godina izdavawa, vrsta publikacije, vrsta poveza, dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 5. Kwiga inventara za muzikalije, vodi se na Obrascu 5. i sadrì rubrike u koje se unose podaci: redni broj, izdavawa, vrsta dokumenta, dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 6. Kwiga inventara za vizuelnu projekciju, vodi se na Obrascu 6. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj dokumenta, propratna gra a, tehni~ki opis (boja, zvuk, dimenzije), na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 7. Kwiga inventara za filmove i video-snimke, vodi se na Obrascu 7. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj dokumenta, propratna gra a, tehni~ki opis (boja, zvuk, {irina u mm, vrijeme trajawa), na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 8. Kwiga inventara za mikrooblik, vodi se na Obrascu 8. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj doku-

Petak, 8. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 70 - Strana 17 menta, propratna gra a, tehni~ki opis, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 9. Kwiga inventara za vizuelnu gra u, vodi se na Obrascu 9. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj dokumenta, tehni~ki opis (boja, zvuk, dimenzije), na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura, napomena; 10. Kwiga inventara za zvu~nu gra u, vodi se na obrascu 10. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj dokumenta, propratna gra a, tehnika zvu~nog snimka, dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena; 11. Kwiga inventara za rukopisnu gra u, vodi se na Obrascu 11. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj, datum, autor, naslov, opis djela, godina i mjesto nastanka, vrsta gra e, dimenzije, publikovano ili ne, na~in nabavke (kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena. ^lan 4. Inventarska jedinica serijskih publikacija je godi{te jednog naslova ili samostalna publikacija ~ije izdavawe nije zavr{eno. Kada inventarsku jedinicu ~ini godi{te naslova, inventarisawe, tj. uno{ewe u kwigu inventara, obavqa se tek kada se kompletira godi{te, u tom slu~aju je neophodno da se svaki naslov prethodno evidentira u odgovaraju}i kontrolni karton, tako {to se svaki pojedina~ni broj upisuje prema redoslijedu pristizawa. U kontrolni karton evidentira se i svaka samostalna serijska publikacija ~ije izdavawe nije zavr{eno, iako se ona upisuje u kwigu inventara odmah nakon prispje}a. Postoje kontrolni karton za ~asopise (Obrazac 12) i kontrolni karton za novine (Obrazac 13). Format kontrolnih kartona je 17,5 h 12 cm i podijeqeni su u dva poqa, od kojih gorwe poqe sadrì rubrike za identifikaciju naslova, a dowe poqe sluì za evidentirawe svakog pojedina~nog broja. ^lan 5. Obrasci 1. do 13. od{tampani su uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni dio. ^lan 6. Kwiga inventara sastoji se od listova numerisanih brojevima od 1. do najvi{e 300 ukori~enih u tvrdi povez. Prvi i posqedwi list se ne numeri{u. Na koricama i prvoj numerisanoj strani od{tampan je naziv kwige inventara. Kwiga inventara zakqu~uje se na kraju svake kalendarske godine s 31. decembrom i taj datum se upisuje kao datum zakqu~ivawa. Zakqu~ivawe se vr{i tako {to se iza posqedweg rednog broja podvu~e linija i upisuje zabiqe{ka: Zakqu~eno s rednim brojem (slovima) u godini. S lijeve strane zabiqe{ku potpisuje lice koje vodi kwigu inventara, a s druge strane ovjerava je direktor biblioteke, odnosno lice koje on ovlasti. Ispod potpisa unosi se datum zakqu~ivawa kwige inventara: 31. (trideset prvi) decembar godine. Prvi unos u narednoj kalendarskoj godini nastavqa se slijede}im rednim brojem. U biblioteci koja u svom fondu ima preko 500.000 jedinica bibliote~ke gra e, prvi unos u narednoj godini moè po~eti od rednog broja jedan. ^lan 7. Svaka jedinica bibliote~ke gra e unosi se u odgovaraju}u kwigu inventara kao pojedina~na inventarska jedinica prema rednom broju koji slijedi. Redni broj iz kwige inventara stavqa se na svaku inventarisanu bibliote~ku jedinicu. Redni brojevi obiqeàvaju se arapskim brojevima. U kwige inventara podaci se upisuju ~itko, mastilom otpornim na uticaj vlage i svjetlosti. U kwigu inventara unose se sve promjene vezane za inventarisanu bibliote~ku jedinicu. U slu~aju pogre{nog unosa, pogre{no unijeti podatak, precrta se tankom linijom tako da se moè pro~itati, a ispravka se ispisuje iznad precrtanog podatka. Ispravka unesenih podataka ovjerava se potpisom lica odre enog za vo ewe inventara i to zabiqe{kom u rubrici odre enoj za napomenu, koja glasi Ispravku izvr{io.... Biblioteke ~ije je poslovawe automatizovano, izra uju inventarske liste nakon zavr{ene obrade, a na osnovu podataka unesenih u bazu, prilikom naruxbine, prijema i obrade bibliote~ke ^lan 8. Za monografske publikacije, serijske publikacije, nekwi`nu i drugu bibliote~ku gra u, vode se alfabetski, stru~ni, predmetni i drugi katalozi (lisni ili elektronski). Jedinstveni na~in obrade bibliote~ke gra e zasniva se na primjeni: 1. Jedinstvene katalo{ko-bibliografske obrade prema me unarodnim standardima za bibliografske obrade prema me unarodnim standardima za bibliografski opis - ISBD (International Standard Bibliographic Description), odnosno prema prevodima ovih standarda na srpski jezik i uputstvima za wihovu primjenu u izdawu ovla{}enih organizacija: Op{ti dio ISBD (G); Monografske publikacije ISBD (M); Serijske publikacije ISBD (S); Nekwi`na gra a ISBD (NBM); Kartografska gra a ISBD (CM); Stara kwiga ISBD (A); [tampane muzikalije ISBD (PM); Ma{inski ~itqivi zapisi ISBD (CF); Sastavni dijelovi publikacije ISBD (CP). 2. Jedinstvene stru~ne klasifikacije publikacija prema pravilima Univerzalne decimalne klasifikacije - UDK - (Prvo sredwe izdawe (1991), ukqu~uju}i sukcesivno dopune i izmjene tablica UDK, prema uputstvima u izdawu ovla{}enih organizacija). 3. Ujedna~ene predmetne klasifikacije publikacija prema vaè}im me unarodnim standardima: - JUS, A.C.1.201. (1988.), ISO 5963 (1985). Dokumentacija - Metodi za analizirawe dokumenata, odre- ivawe wihove sadrìne i izbor indeksnih termina; - JUS 2788 (1974). Dokumentacija - Uputstva za uspostavqawe i razvoj jednojezi~kih tezaurusa, odnosno prevodi ovih standarda na srpski jezik, s uputstvima za wihovu primjenu, u izdawu ovla{}enih organizacija.

Strana 18 - Broj 70 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 8. novembar 2002. 4. Jedinstvenog formata za unos i razmjenu podataka, odnosno priru~nika (Univerzalni ma{inski ~itqiv format UNIMARC. Priru~nik za UNIMARC - UNI- MARC/NORMATIVNI PODACI. Univerzalni format za normativne podatke). Biblioteke koje za unos podataka primjewuju neki drugi format, javno dostupan ili individualni, koriste UNIMARC kao komunikacioni format. 5. Jedinstvenog programa za automatizaciju bibliote~kog poslovawa - WINISIS - aplikacija BIBLIO, razvijena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. III - KATALOGIZACIJA ^lan 9. Biblioteka vodi alfabetski i stru~ni katalog bibliote~ke Biblioteka koja obavqa mati~ne poslove, pored kataloga iz stava 1. ovog ~lana, vodi i predmetni katalog, kao i centralni katalog bibliote~ke gra e za svoje podru~je. Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske vodi alfabetski katalog, katalog monografskih publikacija, serijskih publikacija, nekwi`ne i druge bibliote~ke gra e, kao i stru~ni katalog, predmetni katalog i centralni katalog bibliote~ke gra e za cjelokupno podru~je Republike Srpske. 1. Alfabetski katalog ^lan 10. Alfabetski katalog je osnovni informacioni instrument svake biblioteke koji predstavqa neophodnu sponu izme u korisnika biblioteke i bibliote~kog fonda i pruà korisniku slijede}e informacije: - da li biblioteka ima odre enu publikaciju, - koja sve izdawa, prevode i prerade jednog djela biblioteka posjeduje, - koja sve djela autora biblioteka ima. ^lan 11. Osnovni element lisnog alfabetskog kataloga predstavqa katalo{ka jedinica koja sadrì odgovaraju}e podatke o odre enoj vrsti bibliote~ke Katalogizacija bibliote~ke gra e vr{i se na katalo{kim listi}ima formata 12,5 h 7,5 cm. Katalo{ka jedinica koja sadrì sve elemente koji su potrebni da se publikacija identifikuje predstavqa glavnu katalo{ku jedinicu. Katalo{ka jedinica sadrì: - odrednicu, - katalo{ki opis. ^lan 12. Odrednica se sastoji od skupa rije~i koje odre uju mjesto katalo{ke jedinice u alfabetskom katalogu. Odrednica se ispisuje u gorwem poqu katalo{ke jedinice, a prva rije~ koja se naziva redalica, grafi~ki se posebno isti~e. Pododrednica je rije~ ili grupa rije~i, koja bliè odre uje odrednicu. ^lan 13. U zavisnosti od elemenata koji ulaze u wen sastav, odrednica moè da bude: - ime individualnog autora - individualna odrednica, - naziv kolektivnog tijela - kolektivna odrednica, - stvarni naslov, odnosno po~etak stvarnog naslova - stvarna odrednica, - skup rije~i koje karakteri{u vrstu djela - formalna odrednica. ^lan 14. Individualnu odrednicu ~ini ime fizi~kog lica koje u katalo{kom smislu predstavqa podatke o odgovornosti. Individualni autor je fizi~ko lice kome djelo pripada kao duhovno vlasni{tvo. Ime autora ispisuje se na srpskom jeziku, }irili~nim pismom, u prvom padeù, naj~e{}e u inverziji (prvo prezime, a zatim ime). Prezime i ime autora odvajaju se zapetom. Individualni autor javqa se u odrednici uvijek u istom obliku, utvr enom i jedinstvenom, bez obzira na to kako je naveden u publikaciji (jedinstvena odrednica). Imena autora koja se u originalu pi{u latinicom, u odrednici se pi{u }irilicom, u usvojenoj fonetskoj transkripciji. ^lan 15. Kolektivna odrednica sastoji se od naziva kolektivnog tijela. Kolektivno tijelo je zajednica fizi~kih lica koje ima odre eni naziv, organizovanu strukturu i na~in djelovawa, naj~e{}e sa statusom pravnog lica (preduze}a, ustanove, banke i druge finansijske organizacije, nau~na, stru~na i profesionalna udruèwa, udruèwa gra ana, vjerske zajednice, politi~ke stranke, organi vlasti, organi lokalne samouprave i dr.). U {irem smislu, pod kolektivnim tijelom podrazumijevaju se savjetovawa, simpozijumi, kongresi, sastanci, izlo`be i druge manifestacije koje imaju odre eni naziv. Naziv kolektivnog tijela ispisuje se na srpskom jeziku, }irili~nim pismom u prvom padeù. Kolektivno tijelo navodi se u odrednici uvijek pod istim nazivom i u istom jezi~kom obliku, bez obzira na oblik koji se javqa u publikaciji (jedinstvena kolektivna odrednica). Ako je izvorni naziv kolektivnog tijela na ne}irili~nom pismu, u odrednici se pi{e }irilicom, u usvojenoj fonetskoj transkripciji. ^lan 16. Ako kolektivno tijelo ima stalno sjedi{te, u odrednici se uz wegov naziv dodaje i naziv sjedi{ta. Ako se uè kolektivno tijelo nalazi u sastavu {ireg kolektivnog tijela, a prema svom nazivu se moè identifikovati, odrednica se daje na uè kolektivno tijelo. Ako se naziv uèg kolektivnog tijela ne moè jasno identifikovati, odrednica se daje na naziv {ireg kolektivnog tijela, kome se kao pododrednica dodaje naziv uèg kolektivnog tijela. ^lan 17. Ulogu stvarne odrednice preuzima glavni stvarni naslov koji se navodi na mjestu propisanom za po~etak prvog reda katalo{kog opisa, tj. ispod ~etvrtog slova zami{qene odrednice. Ako stvarni naslov ne moè da preuzme ulogu odrednice, na mjestu odrednice prve tri rije~i stvarnog naslova ispisuju se }irilicom, u usvojenoj fonetskoj transkripciji. ^lan 18. Formalna odrednica izra uje se za publikacije koje sadrè slu`bena akta organa vlasti (ustavi, zakoni, statuti, buxeti, zavr{ni ra~uni, planovi, odluke, drugi propisi, kao i prednacrti, nacrti i prijedlozi ovih akata). Formalna odrednica sastoji se od geografskog naziva teritorije za koju vaì odre eni slu`beni akt i od pododrednice koja ozna~ava vrstu akta.

Petak, 8. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 70 - Strana 19 Za slu`bena akta koja se u formalnoj odrednici navode kao pododrednica, upotrebqavaju se utvr eni oblici (ustav, zakon, statut, buxet, plan i sl.) koji se navode u prvom padeù, srpskim jezikom, }irilicom, u usvojenoj fonetskoj transkripciji. ^lan 19. Katalo{ki opis ~ini skup elemenata pomo}u kojih se odre eno djelo moè identifikovati. Osnovni zadaci katalo{kog opisa su da: - identifikuje odre enu publikaciju, - identifikuje djelo koje je sadràno u publikaciji, - omogu}i razlikovawe pojedinih izdawa istog djela. ^lan 20. Katalo{ki opis izra uje se prema jedinstvenim standardima, koji: propisuju jedinstvene identifikacione elemente, utvr uju wihov redoslijed i na~in preuzimawa, preciziraju izvore podataka i sistem interpunkcijskih znakova i simbola koji prethode elementima i odre uju wihovo zna~ewe, omogu}avaju razmjenu bibliografskih informacija u nacionalnim i me unarodnim okvirima radi ostvarivawa jedinstvenog bibliote~koinformacionog sistema. Standardizovani katalo{ko-bibliografski opis propisan je za svaku vrstu bibliote~ke gra e posebno i primjenqiv je za lisne i elektronske kataloge. Katalo{ko-bibliografski opis izra uje se na osnovu standarda iz ~lana 8. stav 2., ta~ka 1, alineje 1. do 9. ovog pravilnika. ^lan 21. Osnova za katalo{ki opis je bibliote~ka gra a iz koje se preuzimaju i navode podaci - elementi prema utvr enom redoslijedu i uz primjenu utvr enih interpunkcijskih znakova i simbola. ^lan 22. Podaci iz katalo{kog opisa svrstani su u podru~ja: - I Stvarni naslovi i podaci o odgovornosti, - II Izdawe, - III Podaci specifi~ni za vrstu gra e ili publikacije, odnosno numeri~ki podaci kod serijskih publikacija, - IV Izdavawe, - V Materijalni opis, - VI Izdava~ka cjelina, - VII Napomena, - VIII Me unarodni standardni broj bibliote~ke gra e i uslovi nabavke. Katalo{ki opis vr{i se prema me unarodnim standardima za bibliografski opis pojedinih vrsta bibliote~ke Tre}e podru~je (podaci specifi~ni za vrstu gra e ili publikacija) ne unose se u opis. ^lan 23. Jezik i pismo katalo{kog opisa odgovaraju jeziku i pismu bibliote~ke Ukoliko se iz tehni~kih razloga opis vr{i na drugom pismu, ta ~iwenica se konstatuje u podru~ju napomena. Podaci u podru~jima I, II, III (samo numeri~ki podaci kod serijskih publikacija), IV i VI, budu}i da se obi~no preuzimaju iz publikacije, navode se jezikom i pismom teksta publikacije. Pravilo iz prethodnog stava odnosi se na sva umetawa i tuma~ewa u pomenutim podru~jima koja se navode kao dopunska obja{wewa. Podaci u podru~jima V, VII i VIII pi{u se jezikom i pismom koje se primjewuje u odrednici. Pravilo iz prethodnog stava ne odnosi se na podru~je VIII, koje predstavqa usvojenu me unarodnu skra}enicu za oznaku me unarodnog standardnog broja bibliote~ke ^lan 24. Svako podru~je katalo{kog opisa ima glavne i sporedne izvore podataka na bibliote~koj gra i. Ako se neki podatak preuzima iz sporednog izvora podataka mora se staviti u uglastu zagradu. ^lan 25. Glavni izvori podataka, prema podru~jima katalo{kog opisa, su slijede}i: - naslovna strana ili zamjena za wu, prvo podru~je (stvarni naslovi i podaci o odgovornosti); - naslovna strana ili zamjena za wu, za drugo podru~je (izdawe); - naslovna strana ili zamjena za wu, ostale preliminarne strane i kolofon, za tre}e podru~je (numeri~ki podaci; samo za serijske publikacije); - naslovna strana ili zamjena za wu, ostale preliminarne strane i kolofon, za ~etvrto podru~je (izdavawe); - cijela publikacija, za peto podru~je (materijalni opis); - cijela publikacija, za {esto podru~je (izdava~ka cjelina); - publikacija i izvori van we, za sedmo podru~je (napomene); - publikacija i izvori van we, za osmo podru~je (me unarodni standardni broj bibliote~ke gra e i uslovi nabavke). ^lan 26. Interpunkcijski znaci predstavqaju simbole koji prethode ili zaokruùju svaki podatak, sluè za prepoznavawe podataka, odnosno podru~ja koji iza wih dolaze. Obavezni interpunkcijski znaci u funkciji simbola su: - ta~ka, razmak, crta, razmak: [. - ], - znak jednakosti: [ = ], - dvota~ka: [ : ], - kosa crta: [ / ], - ta~ka: [. ], - ta~ka, zapeta: [ ; ], - zapeta: [, ], - okrugla zagrada: [ ( ) ]. Ispred svakog simbola ostavqa se razmak, sa izuzetkom ta~ke i zapete. Simboli ostaju i u slu~aju kada zbog preuzimawa interpunkcije sa bibliote~ke gra e do e do duplirawa, sa izuzetkom ta~ke koja se nikada ne duplira. ^lan 27. Stvarni naslov je glavni naziv bibliote~ke gra e, pojedinog wenog dijela ili grupe. Glavni stvarni naslov navodi se u katalo{kom opisu u istom obliku kako se pojavquje u bibliote~koj gra i. Glavni stvarni naslov navodi se ispod ~etvrtog slova odrednice i ne prethodi mu simbol. ^lan 28. Uporedni stvarni naslov je stvarni naslov bibliote~ke gra e dat na stranom jeziku. Preuzima se u obliku kakav je u publikacijama i navodi se iza glavnog stvarnog naslova.

Strana 20 - Broj 70 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 8. novembar 2002. ^lan 29. Podnaslov obja{wava i dopuwuje stvarni naslov, ukazuje na vrstu i sadràj publikacije, bliè odre uje motiv ili povod za izdavawe publikacije. Navodi se iza glavnog stvarnog naslova i ukoliko ne po~iwe vlastitom imenicom, podnaslov se uvijek navodi malim po~etnim slovom i preuzima se u obliku u kome se javqa na naslovnoj strani ili zamjeni za wu. ^lan 30. Podaci o odgovornosti se odnose na identifikaciju individualnog ili kolektivnog autora i na odre ivawe wegove funkcije. U podatke o odgovornosti spadaju: autori djela, koautori, saradnici, pisci predgovora, pogovora, komentatori, prire iva~i, prevodioci, sastavqa~i, urednici, ilustratori itd. U katalo{ki opis ne unose se podaci o tehni~kim i grafi~kim urednicima, lektorima, korektorima, recenzentima, organizacionim i po~asnim odborima, predsjednicima i pokroviteqima kongresa. Podaci o odgovornosti doslovno se preuzimaju sa publikacije. ^lan 31. Podru~je izdawa odnosi se na one elemente katalo{kog opisa koji ukazuju na podatak o izdawu bibliote~ke gra e, na dodatni podatak o izdawu i na podatke o odgovornosti u vezi sa izdawem. Redni broj izdawa iskazuje se arapskim brojevima, a termin izdawa daje se u skra}enom obliku. Podaci o odgovornosti u vezi sa izdawem odnose se na koautore, prevodioce, pisce predgovora i pogovora, islustratore i ostale saradnike koji su doprinijeli da se publikacija prema izvjesnim elementima razlikuje od prvobitnog ili prethodnog izdawa. Podaci o odgovornosti u vezi sa izdawem nadovezuju se na podatak o izdawu ili dodatni podatak o izdawu. ^lan 32. Podaci specifi~ni za vrstu gra e ili publikacije, odnosno numeri~ki podaci kod serijskih publikacija, navode se samo za pojedine vrste ili tipove bibliote~ke Podaci sadrè informacije koje se ne mogu navesti na nekom drugom mjestu. Podaci iz ovog podru~ja ne unose se u katalo{ki opis, osim numeri~kih podataka, koji se unose u katalo{ki opis serijskih publikacija. ^lan 33. Podaci o izdavawu obuhvataju sve na~ine izdavawa, distribucije, kao i sve aktivnosti vezane za objavqivawe i fizi~ku izradu bibliote~ke Mjesto izdavawa opisivane publikacije je prvi elemenat ovog podru~ja. Naziv mjesta izdavawa preuzima se doslovno iz publikacije, i to prvenstveno oblik sa naslovne strane. Kada mjesto izdavawa nije navedeno u publikaciji, a moè se utvrditi, wegov naziv se unosi u katalo{ki opis u savremenom obliku, jezikom teksta publikacije i to u nominativu. Takav podatak se navodi u uglastoj zagradi. Ukoliko podatak o mjestu izdavawa nije pouzdan, iza wega se stavqa znak pitawa (?). Kada su u publikaciji navedena dva mjesta izdavawa, ona se u katalo{ki opis unose bez obzira na kom su mjestu navedena u publikaciji, pa i onda kada se ne nalaze zajedno na istom mjestu. Kada ne moè da se utvrdi mjesto izdavawa, u katalo{ki opis se umjesto wega unosi usvojena skra}enica [s.l.] - sine loco, za latini~ni tekst, odnosno [b.m.] - bez mjesta, za }irili~na. Ovakav podatak navodi se u uglastoj zagradi. Podatak o izdava~u je naziv pravnog lica, odnosno ime fizi~kog lica, koje je odgovorno za izdavawe bibliote~ke Godina izdavawa pi{e se arapskim brojem. Ako nije navedena, uzima se godina {tampawa ili se navodi pribli`na godina. Podaci o mjestu {tampawa, {tamparu i godini {tampawa bibliote~ke gra e navode se uglavnom u slu~aju kada je izdava~ nepoznat, a podaci o {tampawu navedeni u bibliote~koj gra i. ^lan 34. Podaci o materijalnom (fizi~kom) opisu odnose se na vrste i broj sastavnih dijelova ili komada koji ~ine bibliote~ku gra u. Oznaka sastavnih dijelova bibliote~ke gra e mora biti precizna. Ostali fizi~ki detaqi ukqu~uju npr. podatak o ilustracijama u {tampanoj gra i, da li je film u koloru ili crno-bijeloj tehnici, da li je plo~a stereofoni~na ili monofoni~na itd. Podatak o dimenzijama je izmjerena visina, {irina, dubina ili kompleksniji detaqi dimenzija, zavisno od vrste bibliote~ke ^lan 35. Podaci o izdava~koj cjelini (nizu) ozna~avaju da bibliote~ka gra a pripada odre enoj numerisanoj ili nenumerisanoj cjelini i daje naslov te cjeline. Uporedni naslov izdava~ke cjeline je naslov niza dat na stranom jeziku. Podnaslov niza bliè odre uje naslov niza. Me unarodni standardni broj koji se nalazi u okviru izdava~ke cjeline, sluì za identifikaciju bibliote~ke gra e u wenom okviru. Numeracija niza iskazuje se arapskim brojem. ^lan 36. Ako se bibliote~ka gra a nalazi u podnizu koji ima svoj vlastiti naslov i numeraciju, podaci o podnizu navode se iza podataka o nizu istim redoslijedom. ^lan 37. Napomene su opisane informacije koje nisu navedene u prethodnim podru~jima, a smatraju se zna~ajnim. Kao dodatne informacije koje se odnose na pojedine podatke, napomene se navode prema istom redoslijedu podataka katalo{kog opisa uz upotrebu propisanih simbola. ^lan 38. Me unarodni standardni broj navodi se za bibliote~ku gra u koja je ukqu~ena u ISN {emu (me unarodna standardna numeracija). ^lan 39. Katalo{ki opis u vi{e nivoa primjewuje se za opis zaokruènih cjelina koje su iza{le u vi{e dijelova, ili sadrè vi{e razli~itih vrsta bibliote~ke gra e, kao i za opis gra e koja je iza{la kao dopuna ranije objavqenoj gra i, a nije posebno opisana. Katalo{ki opis u prvom nivou daje podatke koji su zajedni~ki za sve dijelove, a u ostalim nivoima navode se podaci karakteristi~ni za pojedine dijelove. Na svim nivoima podaci katalo{kog opisa daju se istim redoslijedom, sa usvojenim interpunkcijskim znacima u funkciji simbola. IV - BIBLIOGRAFSKA OBRADA PODATAKA ^lan 40. Bibliografska obrada podataka vr{i se na osnovu utvr enih na~ela za katalogizaciju.

Petak, 8. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 70 - Strana 21 Podaci bibliografskog opisa identi~ni su podacima katalo{kog opisa. [ematski prikaz katalo{kog, odnosno bibliografskog opisa je slijede}i: Stvarni naslov = Uporedni stvarni naslov : podnaslov / podatak o odgovornosti ; Slijede}i podatak o odgovornosti. - Podatak o izdawu / Podatak o odgovornosti u vezi sa izdawem ; Slijede}i podatak o odgovornosti u vezi sa izdawem. - Podaci specifi~ni za vrstu gra e ili publikacije, odnosno numeri~ki podaci za serijske publikacije. - Mjesto izdavawa : Naziv izdava~a, godina izdavawa (Mjesto {tampawa: naziv {tampara, godina {tampawa). - Posebna oznaka gra e i/ili paginacija publikacije : podatak o ilustracijama ; dimenzije + propratna gra a. - (Naslov izdava~ke cjeline (niza) = Uporedni naslov izdava~ke cjeline : podnaslov izdava~ke cjeline, me unarodni standardni broj izdava~ke cjeline ; numeracija izdava~ke cjeline. Podaci o podnizu.) Napomene Me unarodni standardni broj bibliote~ke gra e (ISN). Kada je u pitawu katalo{ki (bibliografski) opis nekwi`ne bibliote~ke gra e umjesto termina {tampawe koristi se termin izrada. V - KLASIFIKACIJA 1. Stvarni katalozi ^lan 41. Stru~ni i predmetni katalog ~ine grupe stvarnih bibliote~kih kataloga ~ija je osnovna funkcija da sistematizuju i predstave bibliote~ki fond sre en prema sadrìni publikacije. Obuhvataju sve vrste kwi`ne i nekwi`ne bibliote~ke gra e ~ija se sadrìna moè predstaviti putem lisnih ili elektronskih kataloga. 2. Stru~na klasifikacija ^lan 42. Stru~ni katalog svake biblioteke, bez obzira na wenu veli~inu i strukturu fonda, treba da grupi{e i predstavi bibliote~ku gra u sre enu prema pojedinim nau~nim disciplinama i stru~nim oblastima. Stru~na klasifikacija bibliote~ke gra e zasniva se na jedinstvenoj primjeni sistema Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK). ^lan 43. Sistem UDK je me unarodni klasifikacioni sistem koji se koristi za indeksirawe bibliote~kog i drugog dokumentacionog materijala. Obuhvata sve nau~ne discipline, stru~ne oblasti, kao i sve ostale vidove qudske aktivnosti, zatim razli~ite pojave u prirodi, geografske pojmove i podru~ja, vremenska razdobqa, formalne odlike dokumenata itd. Sistem UDK je numeri~ki sistem zasnovan na hijerarhijskom principu. U okviru svakog podru~ja polazi se od oznaka naj{ireg zna~aja, a decimalna postavka omogu}ava podjele na uè grupe i podgrupe, {to prakti~no zna~i, do nivoa razu enosti svake pojedina~ne stru~ne ili nau~ne discipline. ^lan 44. Sve oblasti qudskog znawa i aktivnosti raspore ene su u tablicama koje se dijele na: - glavne tablice, - sporedne tablice. Glavne tablice ~ine brojevi koji predstavqaju hijerarhijsku razradu svih nau~nih i stru~nih oblasti: 0 - op{ta grupa; 1 - filozofija, psihologija; 2 - religija, teologija; 3 - dru{tvene nauke; 4 - (upra`wena grupa); 5 - matematika, prirodne nauke; 6 - primijewene nauke; 7 - umjetnost, sport; 8 - lingvistika, kwièvnost; 9 - geografija, bibliografije, istorija. Pomo}ne tablice sadrè pomo}ne brojeve koji se ne koriste samostalno, ve} kao dodatak glavnom broju, da bi se bliè ozna~ila klasifikovana sadrìna: (1/9) geografski pomo}ni brojevi;... hronolo{ki pomo}ni brojevi; (0...) pomo}ni brojevi za oblik; =... pomo}ni brojevi za jezik; (=...) pomo}ni brojevi za narode i rase; - 03 pomo}ni brojevi za materijale; - 05 pomo}ni brojevi za lica;.00 pomo}ni brojevi za gledi{te; A/Z oznaka za alfabetski red. Svaka stru~na grupa 0/9 sadrì izvjestan broj analiti~kih (specijalnih) pomo}nih brojeva, koji su u tablicama UDK obiqeèni crnom vertikalnom linijom ili me unaslovima. Specijalni pomo}ni brojevi primjewuju se na na~in propisan u tablicama. ^lan 45. Stru~na klasifikacija bibliote~ke gra e obavqa se sa kwigom u ruci (de visu). Upotreba svih UDK brojeva, bilo glavnih, bilo pomo}nih mora biti pravilna i dosqedna, a utvr ena UDK oznaka za svaku klasifikovanu publikaciju mora biti adekvatna wenoj sadrìni. 3. Predmetna klasifikacija ^lan 46. Predmetni katalog pripada grupi stvarnih bibliote~kih kataloga i wegova osnovna funkcija je da predstavi bibliote~ki fond prema pojedinim pojmovima ili predmetima, zatim prema odre enim li~nostima, geografskim podru~jima ili vremenskim periodima, istorijskim, kulturnim, sportskim i ostalim zbivawima, razli~itim institucijama, udruèwima itd. Predmetna klasifikacija biblite~ke gra e obavqa se sa kwigom u ruci (de visu), a vr{i se prema Pravilima izra enim na osnovu me unarodnog standarda Dokumentacija - uputstva za uspostavqawe i razvoj jednojezi~kih tezaurusa, koji razrje{ava osnovne principe grupisawa bibliote~ke gra e, ~ija se sadrìna izraàva predmetnom odrednicom. VI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 47. Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske izra uje metodska i stru~na uputstva kojima se detaqnije razra uju pojedini segmenti jedinstvene obrade bibliote~ke gra e (okvirne {eme za bibliografski opis pojedinih vrsta bibliote~ke gra e, analiza sadràja i utvr ivawe UDK broja, analiza sadràja i definisawe predmetne rubrike, formirawe pojedinih kataloga, uputno informativni sistem i dr.). ^lan 48. Postoje}e biblioteke du`ne su uskladiti obradu bibliote~ke gra e sa odredbama ovog pravilnika u roku od tri godine od dana wegovog stupawa na snagu. ^lan 49. Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da se primjewuje Pravilnik o na~elima jedinstvenog na~ina obrade bibliote~ke gra e ( Slu`beni list SR BiH, broj 15/79). ^lan 50. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u Slu`benom glasniku Republike Srpske. Broj: 06/6-61-816/02 18. oktobra 2002. godine Ministar, Bawa Luka Dr Mitar Novakovi}, s.r.