A9R3A2C.tmp

DODATAK " GLASA SRPSKE" IZABRANA NAJURE\ENIJA DVORI[TA U BAWOJ LUCI RU@E POD KONAC, BORI]I U STROJU Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com Ponedjeqak, 2. oktobar 2006. Broj 11.105, cijena 0,8 KM UDRU@EWE TRGOVACA NAFTOM REPUBLIKE SRPSKE JO[ JEDNO POJEFTIWEWE Strana 2. Strana 21. JUÊ U REPUBLICI SRPSKOJ I FEDERACIJI BiH ODR@ANI OP[TI IZBORI POBJEDA DEMOKRATIJE Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izrazio o~ekivawe da }e pobjednici na izborima vrlo brzo preuzeti odgovornost i obavezu da u naredne ~etiri godine izvr{e svoja predizborna obe}awa... Prvi ~ovjek SDS-a Dragan âvi} izjavio da ga raduje ~iwenica da se vlast mijewa izborima, a ne motkama i na ulici ènog incidenta - istakao je Milorad Dodik. On je iznio ocjenu da je to najboqi dokaz da je politi~ko dru{tvo u GLASAÎ Na ju~era{wim op{tim izborima 2.755.207 gra ana BiH sa pravom glasa biralo je novu vlast sa ~etvorogodi{wim mandatom. Za u~e{}e na ovogodi{wim op- {tim izborima u BiH bilo je registrovano 56 politi~kih subjekata - 36 partija, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata. \ Milorad Dodik sa suprugom i k}erkom: Politi~ko dru{tvo u Republici Srpskoj demokratski zrelo (Snimio M. [UKALO) OSIGURAWE A.D. Sistem kvaliteta za usluge osiguranja TUV CERT CERTIFIKAT CERT-slu`ba.. izdavanja certifikata RWTUV Systems GmbH [TA JE SA IMOVINOM PREDUZE]A IZ SRPSKE U BIV[IM REPUBLIKAMA SFRJ DALEKO OD OÎJU I KASE I S S N 1 8 4 0-1 1 5 5 9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 Strana 2. \ Dragan âvi}: Predizborna kampawa protekla sa mawe neprincipijelnosti i prqav{tina nego do sada (Snimio H. D. BORKOVI]) MAWI INCIDENTI Tokom ju~era{weg dana u op{tinama Gradi{ka, Lopare i Bawa Luka zabiqeèna su tri mawa incidenta. Naime, dva glasa~a u Gradi{ci i Loparama, ~ija imena nisu bila na bira~kim spiskovima, verbalno su negodovala i nepristojno se pona{ala, dok je u Bawoj Luci jedno lice poku{alo da ubaci 15 do 20 popuwenih listi}a u glasa~ke kutije, ali su posmatra~i to primijetili i sprije~ili ga u toj nakani, rekla je za na{ list portparol Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske Tamara Despeni}. Ona je dodala da su pripadnici MUP-a Srpske intervenisali u prva dva slu~aja i da }e protiv ovih lica biti podnesene prekr{ajne prijave. Na jednom glasa~kom mjestu u u Prijedoru, gre{kom Bira~kog odbora, prva grupa od 101 bira~a nije dobila glasa~ki listi} za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske. Ovi bira~i su do 19 ~asova mogli ponovo da glasaju i za pomenuto mjesto. V. J. SINO] u 19 ~asova zatvoreno je 4.296 bira~kih mjesta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, na kojima su ìteqi BiH sa pravom glasa birali predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, ~lanove Predsjedni{tva BiH, poslanike u Narodnoj skup{tini Srpske, Predstavni~kom domu Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne skup- {tine BiH, kao i poslanike u skup{tinama kantona u Federaciji BiH. Prema podacima o izlaznosti glasa~a u 126 od 142 op{tine u BiH, kojima je Centralna izborna komisija raspolagala pred zakqu~ewe ovog broja na{eg lista, u BiH je glasalo 43,96 odsto bira~a. U Republici Srpskoj glasalo je 48,68 odsto glasa~a. Bira~ka mjesta, ina~e, otvorena su ju~e u sedam ~asova. ^lan Centralne izborne komisije BiH Lidija Kora} rekla je da je izlaznost bira~a na ovim izborima bila mnogo ve}a nego prije ~etiri godine, kao i da je ukupan broj registrovanih bira~a bio ve}i za oko 400 hiqada. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik glasao je, zajedno sa porodicom, ta~no u podne na bira~kom mjestu u Galeriji Doma kulture u Lakta{ima. Nakon {to je obavio svoju gra ansku du`nost, Dodik se obratio prisutnim novinarima, izraziv{i zadovoqstvo {to izbori proti~u u najboqem redu. On je istakao da je bio izuzetno zadovoqan informacijom o velikom odzivu bira~a ju~e, u prijepodnevnim ~asovima. - Drago mi {to je predizborna kampawa protekla bez ijednog zabiqe- Zemlja Republici Srpskoj i ~itavoj BiH demokratski zrelo i odgovorno. - O~ekujem da ovaj dan, kao jedan od va`nijih politi~kih dana u istoriji svakog naroda, pro e u najboqem redu i da, u skladu sa voqom bira~a, dobijemo pobjednike, koji }e preuzeti odgovornost i obavezu da u naredne ~etiri godine izvr{e svoja predizborna obe}awa - zakqu~io je predsjednik SNSD-a. Predsjednik Srpske demokratske stranke Dragan âvi} rekao je ju~e, poslije glasawa na bira~kom mjestu u Ekonomskoj {koli u Bawoj Luci, da ga raduje ~iwenica da se vlast mijewa izborima, a ne - kako je rekao - "motkama i na ulici#. - Ako dana{wi dan pro e bez incidenata, namje{taqki i izbornih Oznaka za devize i efekt. valutu KURSNA LISTA Jedinica za devize kra a, to }e biti velika pobjeda demokratije. Nadam se da }e gra ani iskoristiti svoje pravo glasa, koje bi trebalo shvatiti i kao obavezu - kazao je âvi}. On je dodao da je predizborna kampawa, kada su u pitawu u~esnici, bila veoma korektna, izuzev nekoliko slu~ajeva, i da je bilo mawe neprincipijelnosti i prqav{tina nego do sada. - Mediji su igrali razli~itu ulogu, ali nije moje da to komentari{em. Oni koji izu~avaju ùrnalistiku kao nauku, ima}e ~ime da se pozabave, a pogledajte na {ta su u proteklih mjesec dana li~ili neki {tampani mediji, koji su u dràvnom vlasni{tvu - istakao je Dragan âvi}. @. M. - D. D. Kupovni za devize Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 2.10.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) Srednji za devize Prodajni za devize SAD USD 1 1.531194 1.544889 1.562127 V. Britanija GBP 1 2.851291 2.885982 2.913276 [vajcarska CHF 1 1.217891 1.231553 1.244367 Japan JPY 100 1.286282 1.309649 1.333461 Australija AUD 1 1.135057 1.151030 1.163822 Kanada CAD 1 1.363986 1.383581 1.398552 Danska DKK 1 0.258697 0.262260 0.265253 Norve{ka NOK 1 0.234211 0.237502 0.240146 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.208063 0.210764 0.213335 Hrvatska HRK 100 25.897166 26.467691 26.900318 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.314185 2.385159 2.509546 Slovenija SIT 100 0.799589 0.816324 0.833058 Turska TRY 1 0.977228 1.023352 1.058664 78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info novablbanka.com Web: www.novablbanka.com Deùrni telefon 212-848 Na deùrni telefon gra ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawa zz

2 DANAS I OVDJE PRI@EQKIVAWE EVET-EFENDIJA Pi{e Veqko KOJOVI] POSTAJE ve} degutantno da licemjeri osu uju navodno licemjerje drugih. Reagovawe Sulejmana Tihi}a i Adnana Terzi}a na Sporazum o specijalnim i paralelnim odnosima Republike Srpske i Republike Srbije (a i drugih sarajevskih politi~ara), zbog neutemeqenosti, pa i besmislenosti, ne bi zasluìvalo nikakav javni komentar da u trenutku davawa izjava ne obavqaju najvi- {e dràvne funkcije. Jedan je predsjedavaju}i Predsjedni- {tva BiH, a drugi predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH. Nepoznavawe propisa nikoga ne osloba a odgovornosti, pa ni pomenutu dvojicu bo{wa~kih politi~ara. Uzimaju}i u obzir ono {to su rekli i kako su rekli, mogao bi se izvu}i zakqu~ak da ne poznaju ustav svoje zemqe. No, o~igledno, nije tako. U borbi za glasove, ali ne samo zbog toga, oni jasno pokazuju da èle da budu, a tako se ve} pona{aju, iskqu~ivi gospodari ove zemqe i da je za wih neprihvatqivo da samo u~estvuju u wenom upravqawu. Pravna norma za wih je samo ono {to oni èle. âk i pravno stanovi{te Kancelarije visokog predstavnika, ako im ne odgovara, biva ni{tavno. Jednom sam ve} citirao "Travni~ku hroniku#, a Adnan Terzi} je iz Travnika. Wemu je zasigurno poznato tamo re~eno stanovi{te o tome kome je Bog odredio da ima zemqu i da dijeli pravdu. I tako se, zajedno sa svojim strana~kim {efom, kad god mu se ukaè prilika, i pona{a. Da je to zaista tako i da se nosi svijest iz davno prohujalih vremena, potvr uju i najuticajnije bo{wa~ke novine. Uz Tihi}evu i Terzi- }evu izjavu objavqen je, wima u prilog, komentar u kojem se izraàva strah. A bojazan se temeqi na ~iwenici da bi se, poslije izbora, moglo desiti da, umjesto bo- {wa~kih stranaka, "politi~ku komandu, u negativnom smislu te rije~i, preuzmu pojedine stranke iz Republike Srpske#. I da ne bi bilo nejasno}a, na kraju se zakqu~uje da se ne smije dozvoliti da se "sudbina Bo{waka i cjelovite demokratske BiH predaje u ruke drugima#. Drugim rije~ima, mora se prihvatiti da je sudbina Srba i Hrvata odre ena pravom Bo{waka u ovoj zemqi da ih drè u svojim rukama. Sa takvim pristupom nikakvo zna~ewe nema ustavom ure ena zajedni~ka, sloèna dr- àva, ni tri ravnopravna konstitutivna naroda, ni dogovori o upravqawu zemqom bazirani na ravnopravnosti, ni zajedni~ki ìvot ni demokratija... Dok je u BiH prisutna me unarodna zajednica, eventualno bi se moglo dozvoliti, ali po wihovom izboru, u~e{}e u vlasti pojedincima iz reda srpskog i hrvatskog naroda. I u tom slu~aju, proizlazi iz svega, tim predstavnicima odre- en je poloàj i pravo, kako je to bilo za turskog vakta, da budu evet-efendije. Ovi su, naime, imali samo jednu obavezu - da u znak odobravawa za sve {to vladar kaè - potvr uju. Klimaju glavom i ka- ù: "Aferim#! Pi{em ovaj tekst u vrijeme predizborne ti{ine, a kad bude objavqen, ve} }e se znati rezultati izbora. Ko god od Bo{waka bude dobio povjerewe bira~a, u Republici Srpskoj }e biti primqen kao legitimni predstavnik. I od wega }e se, ma kakav turban nosio, traìti da uvaàva ustav i zakone i da se o svemu {to se odnosi na upravqawe zemqom mora dogovarati i ravnopravno odlu~ivati. Ono u ~emu, i da ho}e, politi~ki predstavnici srpskog naroda ne mogu u~estvovati, jeste mirna i temeqita revizija politi~ke strategije i ciqeva radikalne sarajevske politi~ke elite. Na ovom prostoru niko vi{e ne moè da vlada drugima. Ravnopravnost naroda i entiteta je u interesu BiH, dakle i Srba, i Hrvata, i Bo{waka. Na takvom opredjeqewu trebalo bi da bude svejedno da li je najja~a stranka iz Republike Srpske ili Federacije BiH. Najbitnije je, vaqda, da politi~ki subjekti imaju podr- {ku gra ana za svoje politike, programe i projekte i da se kona~no prihvati da sva tri naroda polaù ista prava na ovu zemqu i da upravqaju wome. Dok se to ne shvati, Tihi} i oni koji ga podràvaju uzaludno }e tro{iti energiju na neostvarive ciqeve. I bi}e im sasvim jasno za{to se ~uju, sve ~e{}e, glasovi Srba, pa i Hrvata, da ne èle ìvjeti u dràvi kakvu èle da im nametnu. UDRU@EWE TRGOVACA NAFTOM REPUBLIKE SRPSKE Jo{ jedno pojeftiwewe GORIVO u Republici Srpskoj od ju~e je jeftinije za od pet do {est feninga, potvrdio je za na{ list predsjednik republi~kog Udruèwa trgovaca naftom Vuka{in Vojinovi}. Cijene benzina i nafte na ve}ini benzinskih pumpi su izme u 1,78 i 1,79 maraka po litru. - Kao {to smo i obe}ali, od 1. oktobra je cijena goriva u Republici Srpskoj ispod 1,80 maraka. Razlog je pad cijena i stabilizacija u snabdijevawu sirovom naftom svjetskog trì- {ta, {to se automatski odrazilo i na pad cijene goriva kod dobavqa~a - rekao je Vojinovi}. Prije nekoliko mjeseci gorivo u Republici Srpskoj je ko- {talo gotovo dvije marke, a ovo tre}e pojeftiwewe u protekla dva mjeseca rezultiralo je padom cijene za oko 20 feninga. D. V. M. BAWA LUKA - U ~ijim je rukama zavr{ila imovina preduze}a iz Republike Srpske koja je ostala u biv{im jugoslovenskim republikama? Postoji li popis te imovine, gdje se ona sve nalazi, ko je koristi i pod kojim uslovima? Da li su mnogi hoteli, odmarali{ta i poslovni prostori otima~inom ili pod drugim sumwivim okolnostima promijenili vlasnika i ko se od toga na kraju okoristio? Naàlost, u Republici Srpskoj jo{ nema prave adrese na kojoj bi mogao da se potra- ì odgovor na ova pitawa. Nema ni pouzdanih podataka o tome o kojoj imovini je rije~ i koliko je ona vrijedna. ZAKON ^lanom 15 republi~kog Zakona o po~etnom bilansu stawa preduze}a propisano je da se imovina preduze}a iz Republike Srpske koja se nalazi na teritoriji biv{ih jugoslovenskih republika i Federacije BiH, a kojom ona ne mogu upravqati i raspolagati, odlukom republi~ke Vlade prenosi na Republiku Srpsku. Ova imovina, kaù u Direkciji za privatizaciju, nije bila predmet privatizacije. Ovaj problem na~ela je Komisija za reviziju privatizacije preduze}a i banaka uvidom u dokumentaciju i prate}e tabele privatizacionih programa preduze}a "Budu}nost# iz [amca i "Rad# iz Bijeqine. Predsjednik Komisije Borislav Bijeli} kaè da nijedno od ovih preduze}a, iako je imalo zakonsku obavezu, Direkciji za privatizaciju nije dostavilo vjerodostojne podatke u "tabeli 10# koja prikazuje po- ~etni bilans stawa imovine na teritoriji SFRJ. Bijeli} je precizirao da preduze}e "Budu}nost# iz [amca nije prikazalo odmarali{te u Tijesnom i da postoje dokumenta da je za wega primqena kapara i da je ova nekretnina Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo ewa 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. NOVOSTI AKCIONARSKO DRU[TVO u Hrvatskoj ve} ukwièna na fizi~ko lice, a da novac nije oti{ao na ra~un preduze}a. Za bijeqinski "Rad# je kazao da u privatizacionom programu koje je ovo preduze}e dostavilo Direkciji za privatizaciju Republike Srpske nedostaje "tabela 10#. Po saznawima do kojih je do{la Komisija, preduze}e je posjedovalo imovinu u Splitu i postoji osnovana sumwa da je ona prodata. - Sve ove nalaze sa prate- }om dokumentacijom i kompletnim izvje{tajem dostavi}emo republi~koj Vladi i nadle- `nim organima kako bi se pokrenula istraga - rekao je Bijeli}. Mada on to nije pomenuo, ali kako "Glas Srpske# saznaje, 2000. godine je, uz saglasnost Vlade Srpske, prodato i odmarali{te bawolu~kog "Incela# u Pore~u, a novac nikad nije zavr{io u kasi ovog preduze}a. Kategori~no tvrdim, kaè Bijeli}, da je dobar dio imovine preduze}a iz Republike Srpske koja se nalazi u biv{im jugoslavenskim republikama prodat protivzakonitim radwama i da su pojedinci i organizovane grupe stekli protivpravnu korist na {tetu buxetskih prihoda. - Postoji sumwa da je u nekim preduze}ima dio dokumentacije o imovini u drugim republikama uni{ten kako bi se sakrio svaki trag o wenom postojawu - kaè Bijeli}. Direktori preduze}a, tvrdi on, skrivali su imovinu iz [TA JE SA IMOVINOM PREDUZE]A IZ SRPSKE U BIV[IM REPUBLIKAMA SFRJ DALEKO OD OÎJU I KASE Dobar dio imovine preduze}a iz Srpske koja se nalazi u biv{im jugoslovenskim republikama prodat je protivzakonitim radwama na {tetu buxetskih prihoda, tvrdi Borislav Bijeli} NOVO SVJEDOÊWE O ZLOÎNIMA PETOG KORPUSA ARMIJE BiH Silovawa i ubistva svakog dana POLOVINOM septembra, kada su vojnici Petog korpusa Armije BiH, pod komandom Atifa Dudakovi}eva, krenuli na svoj krvavi put, u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, mom rodnom mjestu, ostala je majka Pera. Nije htjela i}i. Ostala je da sa~uva ku}u i blago... Nekoliko mjeseci kasnije prona{li smo je u bunaru. Ve} se raspadala... U Bjelaju je pobijeno sve {to je ostalo da do~eka muslimanske vojnike. Ovako pri~u o golgoti kroz koju je pro{la danas po~iwe M.O.Z, nesre}na èna kojoj je ostalo jo{ samo dvadesetak kvadrata tro{ne ku}e u jednom od zapadnokraji{kih sela i uspomene na dane zarobqeni{tva koje je sa svojima provela u Sanskom Mostu. - Bili smo u zloglasnom logoru koji se nalazio neposredno uz Stanicu policije u Sanskom Mostu. Sedamdesetak na prvom i isto toliko zarobqenika na drugom spratu. Nije pro{ao dan a da nekog nisu ili mu~ili ili ubili... I silovawa su bila svakodnevna... Obje moje sestre, Bojana i Zorka, su silovane. Zlo~in nad jednom po~inili su pred na{im ocem... Sa silovawa su se uvijek vra}ale sa modricama... Vaqda su se jadne otimale i borile da preìve muke. Od posqedica silovawa i mu~ewa obje su umrle... Oca su muslimanski vojnici tukli do smrti. Umro je jadan na velikim mukama... U logoru je za petnaestak dana oktobra devedeset i pete ubijeno jo{ dvanaest zarobqenih qudi... Uglavnom su bili iz okoline Sanskog Mosta - nastavqa starica svoju pri~u. U zlo~inu nad ènama u logoru "predwa~io je neki ]azim iz Olova#, veli ova starica. - Bio je zdepast, jak. Imao je dugu plavu kosu i plave o~i. Sa wim su uvijek bila dvojica wegovih. Neku ènu iz Dubice znali su silovati i po tri puta na no}. Zvala se Rada... Kad su poslije pet-{est no}i dolazili po wu da je povedu na silovawe, znala je {ta je ~eka, pa se odmah po~ela skidati... Jadna èna je na kraju poludjela. Hodala je gola po logoru - sje}a se M.O.Z. Prvog radnog dana, kada su ~istili ulice, u Sanskom Mostu je bilo i muxahedina. Jedan od wih pri{ao je grupi zarobqenih srpskih civila. Imao je bradu. Bio je u kratkim pantalonama, a preko ~ela je imao neku traku. Na woj je napisano ne{to na arapskom. Oko pasa je imao nekoliko noèva... Sa wim je bio i snimateq. POZIV Predsjednik Komisije za reviziju privatizacije preduze}a i banaka Borislav Bijeli} pozvao je gra ane Republike Srpske da Komisiji prijave saznawa ili sumwe o bilo kome ko je u pretprivatizacionom ili postprivatizacionom periodu prodavao ili u~estvovao u prometovawu imovine dràvnih preduze}a na teritoriji republika biv{e Jugoslavije. dva razloga: ili su je ve} prodali ili su namjeravali da je prodaju. Bijeli} potvr uje da ne postoje vjerodostojni podaci o imovini preduze}a iz Republike Srpske koja se nalaze u susjednim republikama. U Direkciji za privatizaciju, kaè on, postoji evidencija o toj imovini ako je ona iskazana u "tabeli 10#. Naàlost, ona nije sveobuhvatna, jer je u nekim preduze}ima dokumentacija o imovini u biv- {oj SFRJ uni{tena. - Ubije en sam da }e Komisija, u saradwi sa drugim organima i uz pomo} gra ana, utvrditi brojne protivzakonite radwe u vezi sa imovinom preduze}a u inostranstvu i da }e pojedinci koji su u tome u~estvovali, ne samo biti krivi~no goweni, nego }e imati obavezu i da nadoknade nastalu {tetu - kategori~an je Bijeli}. Napomiwe da se do sada nijedna institucija u Srpskoj nije bavila ovim problemom i da je to jedan od osnovnih razloga {to se jo{ nije u{lo u trag imovini preduze}a iz Srpske u susjednim republikama. Tako- e se ne zna da li su neka preduze}a traìla ili dobila na raspolagawe imovinu koju su imala u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili Crnoj Gori. G. DAKI] Poznajem ga. Iz Sane je... Nije nas dirao. Samo su nas snimali - nastavqa starica. - Istog dana kada su Sanskim Mostom zajedno pro{li Atif Dudakovi} i Alija Izetbegovi}, radila sam na ure ewu grada zajedno sa Mi}om Pilipovi}em i ènom mu Kovom. Iz Dabra su. Prilazi nam neki Dudakovi}ev vojnik. Veli kako }e klati ~etnike. Prvog Mi}u... Wemu jadnom od straha ispade iz ruku konzerva koju su nam dijelili. Neki Sarajlija, koji nas je ~uvao, tom {to je prijetio srdito odgovori: "Ne}e{ ovu bijedu klati. Koqi one koji nas tuku odozgo iz {ume#, opet }e M.O.Z. I pored svega {to je doìvjela, starica nikada ne zaboravqa zlo~in Dudakovi}evih vojnika koji su po~inili negdje potkraj oktobra devedeset i pete. - Kad smo po{li na ~i{}ewe ulica, nai{la je neka porodica. Kasnije sam doznala ko je tih ~etvoro nesre}nika. Pita jedan uniformisani vojnik svog pretpostavqenog: "[ta }emo sa wima?#. "Strijeqajte ih#, odgovori ovaj... Ubili su ih. Dvoje supru`nika i dvoje wihove djece. Kada su poslije rata ekshumirali grobnicu, u kojoj je bio pokopan moj otac, vidjela sam i dje~je kosti - uzdi{e M.O.Z, koja je iz razumqivih razloga insistirala na anonimnosti. S. SABQI] Rajko RADOVANOVI], direktor Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

GRA\ANI BiH ju~e su birali vlast za naredne ~etiri godine. Kandidati za sve nivoe vlasti u BiH iskoristili su priliku da poslije glasawa ka- ù i {ta o~ekuju u narednom ~etvorogodi{wem periodu. U pratwi supruge Milice, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Milan Jeli}, ju~e je u prostorijama modri~kog Sredwo{kolskog centra "Jovan Cviji}# obavio svoju gra ansku du`nost. Nakon glasawa, u obra}awu novinarima, Jeli} je rekao da ima obavezu da ispuni sva obe}awa koja je dao bira~ima. - Izbori, evo, prolaze. Sad idemo na posao. Moramo Republici Srpskoj da povratimo imix koji zaslu- ùje. Dakle, moramo da se okrenemo ekonomiji i ekonomskom prosperitetu. Dodao je da u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup- {tine BiH o~ekuje osam mjesta za kandidate SNSD-a i natpolovi~nu ve}inu ove stranke u Narodnoj skup- {tini Republike Srpske. Na pitawe jednog od novinara da iznese procjene ko }e pobijediti za predsjednika Republike Srpske, on ili neko drugi, Milan Jeli} je odgovorio: - Mislim da }e biti velika borba za drugo mjesto - aludiraju}i da je odavno siguran u svoju pobjedu. - S obzirom na izlaznost u prvim jutarwim ~asovima, gra- ani su shvatili zna~aj narednog ~etvorogodi{weg perioda, odnosno da glasawem odlu~uju o svojoj budu}nosti - ocjena je kandidata SNSD-a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj- {e Radmanovi}a, koju je izrekao poslije glasawa na birali- {tu u bawolu~kom Zavodu za zapo{qavawe. Na glasa~kom mjestu u mjesnoj zajednici Centar 5 u Br~kom ju~e u osam ~asova glasao je kandidat SDS-a za srpskog ~lana predsjedni{tva BiH Mladen Bosi}. - Izborna kampawa je protekla u demokratskoj atmosferi sa djelimi~no prqavim, ali uobi~ajenim periodima za ove na- NOVOSTI OP[TI IZBORI U BiH PORUKE KANDIDATA ZA SVE NIVOE VLASTI SA GLASA^KIH MJESTA UZ PROMJENE I ODGOVORNOST Moramo Srpskoj da vratimo imix koji zasluùje, ocijenio Milan Jeli}. Predizborna kampawa bila u demokratskoj atmosferi, smatra Mladen Bosi}. Gra ani shvatili zna~aj narednog ~etvorogodi{weg perioda, rekao Neboj{a Radmanovi}. Nadam se solidnoj i korektnoj vlasti, istakao Mladen Ivani} Mladen Ivani}: Zadovoqan predizbornom kampawom (Snimio R. OSTOJI]) [VARC [ILING U ISTO^NOM SARAJEVU Visoki predstavnik me unarodne zajednice u BiH Kristijan [varc [iling ju~e je obi{ao birali{ta na Ekonomskom fakultetu u Isto~nom Sarajevu i u Osnovnoj {koli "Jovan Du- ~i}# u Isto~noj Ilixi jer je, kako je istakao, "èlio da se na terenu uvjeri kako teku izbori#. - O~ekujem da }e politi~ari koji budu izabrani sara ivati i da }e raditi ozbiqno i predano kako bi omogu}ili boqu ekonomiju, vi{e radnih mjesta i generalno, napredak zemqe - kazao je [varc [iling. @. D. U IZBORNOM [TABU NEBOJ[E RADMANOVI]A Bra~ni par Jeli}: Sigurni u pobjedu Mladen Bosi}: Sve pro{lo korektno 3 (Snimio S. JEREMI]) {e kampawe. Do sada je sve bilo korektno, a glasa~i }e odlu~iti koji su kandidati najboqi da zastupaju wihove interese - rekao je Bosi} nakon {to je obavio svoju gra ansku du- `nost. Kandidat DEPOS-a za ~lana Predsjedni{tva BiH Ne o \uri} izjavio je u Bijeqini da o~ekuje da bira~i glasaju razumno, jer }e ih oni koje su na ovim izborima izabrali zastupati naredne ~etiri godine. - O~ekujem da }e nam ovi izbori donijeti ne{to boqe nego do sada - rekao je \uri} nakon {to je glasao i zakqu~io da su ovo zaista bitni izbori, jer }e u naredne ~etiri godine, prema wegovim rije~ima, mnogo toga da se prelomi. Predsjednik PDP-a Mladen Ivani} izjavio je ju~e poslije glasawa da je zadovoqan predizbornom kampawom. Poru~uju}i da bira~i treba da se opredijele za partije i kandidate koji }e obezbijediti o~uvawe Srpske i boqi ekonomski ìvot, Ivani} je rekao da se nada da }e gra ani izabrati solidnu i korektnu vlast. Predsjednik Socijalisti~ke partije i nosilac liste za poslanika u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Petar \oki} glasao je na bira~kom mjestu u Domu kulture u Br~kom. - O~ekujem da }e ovi izbori donijeti velike politi~ke promjene posebno na prostoru Republike Srpske, a vjerujem i na nivou BiH. Prvi put poslije prvih demokratskih izbora oni koji budu dobili povjerewe gra- ana i budu formirali vlast dobi}e i najve}u odgovornost, jer }e se od wih najvi{e o~ekivati da u~ine ne{to na poboq- {awu ìvota u cijeloj BiH. Tim vi{e je na wima i ve}a odgovornost - rekao je \oki}. Prema wegovim rije~ima, Socijalisti~ka partija je dala svoju procjenu da }e ovo biti izbori na kojima }e se odlu~ivati izme u pro{losti i budu}- nosti. Svoju gra ansku du`nost u nedjequ je ispunio i na~elnik op{tine Prijedor i predsjednik Demokratskog narodnog saveza Marko Pavi}. Op{te izbore Pavi} je nazvao praznikom za Republiku Srpsku, ali i za wene gra ane koji biraju qude koji }e voditi Srpsku i BiH. - Ovi izbori su veoma zna- ~ajni, jer nam dolazi godina kada ostajemo bez visokog predstavnika, kada se radi o pristupawu Evropskoj uniji i kada treba da budu izabrani qudi kojima je Republika Srpska i BiH perspektiva i koji ne razmi- {qaju o tome da napuste ove prostore - rekao je Porodica Radmanovi}: Glasovi za Pavi}. Predsjednik budu}nost (Snimio H. D. BORKOVI]) Srpske radikalne stranke Republike Srpske Milanko Mihajlica ocijenio je da su ovi izbori od posebnog zna- ~aja za Srpsku i wenu budu}nost. Nosilac liste Saveza nezavisnih socijaldemokrata za Izbornu jedinicu dva Igor Radoji~i} rekao je novinarima poslije glasawa u bawolu~kom Fondu PIO da }e gra ani izlaskom u velikom broju na izbore izabrati svoju sliku u ogledalu za naredne ~etiri godine i da }e to zaista biti slika Republike Srpske. U suprotnom, ocijenio je, tu sliku }e uraditi neko drugi. E. G. S. Petar \oki}: Biralo se izme u pro{losti i budu}nosti (Snimila M. \UR\EVI]) Marko Pavi}: Izbori u prelomnoj godini (Snimila D. BULI]) PRIPREMA ZA SLAVQE BAWA LUKA - Sigurni u pobjedu Neboj{e Radmanovi}a, u wegovom izbornom {tabu, uz pomo} i podr{ku Neboj{inih prijateqa, ve} su ju~e u podne pripremili terasu NTV-kluba za proslavu. Posvuda su istaknuti posteri Radmanovi}a, Dodika i Jeli}a, lidera SNSD-a, te poruka: "Sre}no, druè#. (Snimio R. OSTOJI])

4 DOGA\AJI SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O HRONI^NIM HEPATITISIMA NOVAC NAJBOQA TERAPIJA Udruèwe oboqelih traì da se iz republi~kog buxeta izdvaja novac za lije~ewe oboqelih od ove bolesti. Lijekovi u Srpskoj nisu na pozitivnoj listi, tako da pacijenti sami snose tro{kove BAWA LUKA - Povodom 1. oktobra, Svjetskog dana svjesnosti o hroni~nim hepatitisima, republi~ko Udruèwe oboqelih od hroni~nog hepatitisa C ju~e je na Trgu Krajine u Bawoj Luci organizovalo prikupqawe potpisa za peticiju kojom se traì da se iz republi~kog buxeta izdvaja novac za lije~ewe oboqelih od ove bolesti. Ovaj zahtjev bi}e proslije- en Narodnoj skup{tini Republike Srpske. Osim prikupqawa potpisa, Udruèwe je dijelilo i edukativne bro{ure u kojima su bili podaci o ovoj bolesti. Pomo} u sprovo ewu ju~era- {we akcije na Trgu Krajine, prema rije~ima predsjednika republi~kog Udruèwa Zdenka Simonovi}a, pruìli su Omladinski komunikativni centar, "Vitaminka# i "Ideal petrol#. - Akcija prikupqawa potpisa traje od po~etka godine i od tada do sada prikupili smo ih vi{e od hiqadu. Hroni~ni POPLAVA U PRIJEDORSKOM OSNOVNOM SUDU Zgrada suda: [teta se jo{ procjewuje (Snimio D. STOJNI]) Ventil za nevoqe PRIJEDOR - Kancelarije prijedorskog Osnovnog suda od subote poslije podne su - pod vodom. Naime, u poslijepodnevnim ~asovima popustio je ventil na ekspanzionoj posudi na tavanu objekta, poslije ~ega se velika koli~ina vode slila hodnicima, a potom prodrla i u kancelarije suda i tuìla{tva. Poslije dojave, na licu mjesta ubrzo su se na{li prijedorski vatrogasci, koji su iskqu- ~ili struju, a potom nastojali da spase dio inventara i arhive. Deùrni tuìlac Zoran Bulatovi} izjavio je da je jo{ nemogu- }e utvrditi {tetu od poplave. Voda je uni{tila dobar dio namje{taja i ra~unarske opreme, te jedan dio dokumentacije, koja vi{e nije za upotrebu. Zgrada Osnovnog suda bi}e do daqeg zatvorena, a sporni ventili, koji su izazvali poplavu, bi}e poslani na vje{ta~ewe. P. [. Bawolu~ki Trg Krajine: Potpisi na peticiju hepatitis C je te{ka bolest, a terapija za wu je preko 25.000 maraka. Lijekovi u Srpskoj nisu na pozitivnoj listi, tako da pacijenti sami snose tro- {kove - kazao je Simonovi}. Simonovi} je pozdravio potez republi~kog Fonda zdravstvenog osigurawa, koji je u ovoj godini platio lije~ewe za odre en broj oboqelih, nadaju}i se da }e u idu}oj godini taj broj biti i ve}i. - Za pohvalu je da se probudila svijest. Nadam se da je i na{e udruèwe jednim dijelom uticalo na to, a najve}a je zasluga bawolu~ke Klinike za infektivne bolesti - rekao je Simonovi}. U svijetu je hepatitisom C zaraèno oko 200 miliona qudi, a u Evropi 12 miliona. Hepatitisom B u svijetu je zara- èno 350 miliona. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da je u BiH oko 44.000 qudi oboqelo od hroni~nog hepatitisa C. - Analiza podataka o tome {ta dràve preduzimaju po pitawu ove bolesti pokazala je da smo mi zajedno sa Egiptom i zemqama biv{eg SSSR-a na dnu liste. Zbog toga apelujemo na nadle`ne da se izdvoji novac za lije~ewe oboqelih od ove bolesti, da ne bismo bili kao Egipat, gdje je 14 odsto populacije oboqelo od hepatitisa C - poru~io je Simonovi}. Gra ani su ju~e zainteresovano zastajali kraj {tanda na PROTEST U SARAJEVU Prava pod nogama SARAJEVO - Dràvqani afro-azijskog porijekla, te djeca naturalizovanih osoba, u subotu su u Sarajevu organizovali mirne proteste zbog dono{ewa odluka o oduzimawu dràvqanstava naturalizovanim licima u BiH, javila je Srna. Predsjednik Udruèwa naturalizovanih osoba Ensarija Avad Aiman rekao je, tokom protesta ispred zgrade Savjeta ministara BiH, da je rije~ o klasi~nom kr{ewu qudskih prava. Aiman je rekao da }e, ukoliko Komisija za reviziju dràvqanstava naturalizovanih osoba donese odluke o oduzimawu dràvqanstva BiH qudima afro-azijskog porijekla, najmawe 400 qudi ostati bez dràvqanstva, a 1.200 djece osta}e bez svojih o~eva. - Mi smo stekli dràvqanstva na osnovu zakona u BiH i èlimo da za{titimo svoja prava. Mi nismo teroristi. Mi smo protiv terorizma, kriminala, nezakonitih radwi. Mi smo za vladavinu prava - istakao je Aiman. ASOCIJACIJA " SPONA" I ODGOVORNOST OFICIRA ARMIJE BiH Optu`nice do kraja godine? BAWA LUKA - Predstavnici Srpskog pokreta nevladinih asocijacija "Spona# saop{tili su da imaju nagovje- {taje "da se o~ekuje da }e do kraja godine neke od najvi{e pozicioniranih li~nosti, prije svega iz ratne Armije BiH, biti procesuirane#. - Ne èlim da manipuli- {em imenima, mada nam je sugerisano ko }e to biti. Moè se pretpostaviti da su to oni koji su bili aktuelni u posqedwih nekoliko mjeseci kad su u pitawu zlo~ini - istakao je predsjednik republi~ke Organizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeqko Mitrovi}. On je dodao da je delegacija Udruèwa u ~etvrtak razgovarala sa nadle`nim u Tu- ìla{tvu BiH u vezi sa procesima protiv optuènih za ratne zlo~ine i o tome koliko su i na kakav na~in ti procesi u funkciji traèwa zarobqenih i nestalih lica. - Rekli smo da nismo zadovoqni procentom procesuirawa ratnih zlo~ina i da ne- }emo da dozvolimo da Tuìla- {tvo BiH bude jedna verzija ili filijala Ha{kog tribunala. Svakih mjesec dana insistira}emo na ovakvim sastancima - istakao je Mitrovi}.^lan Predsjedni{tva Saveza logora{a Republike Srpske Boro Medi} kazao je da }e "Spona# zatraìti da se ispred zgrade Predsjedni{tva BiH u Sarajevu postavi srpska zastava. - Ukoliko je rije~ o zajedni~kom organu, ispred wega, pored zastave BiH i Federacije BiH, treba da stoji i zastava Republike Srpske - smatra Medi}. S. Mi. Trgu Krajine. Ve} do 13 ~asova prikupqeno je bilo vi{e od 300 potpisa. Jedan od onih koji su ju~e potpisali peticiju je i Stanislav Radi}, koji je za ovu akciju rekao da je odli~na. - O ovoj bolesti malo znam, pa }u ove bro{ure pa`qivo pro~itati kako bih se {to boqe upoznao. Pozdravqam ovu akciju i smatram da lije~ewe RESTORAN u tre}em paviqonu Studentskog centra "Nikola Tesla# u Bawoj Luci bi}e otvoren 2. oktobra, potvr eno (Snimio M. MIHAJLOVI]) treba da bude besplatno - rekao je Radi}. Kao Radi} misli i Spaso Gakovi}, koji se, kaè, nimalo nije dvoumio da li da stavi svoj potpis. Rije~i hvale za ovu akciju imala je i zdravstveni radnik Nada Ani~i}. - Znam o kakvoj je bolesti rije~ i ovo je veoma humana akcija - istakla je Ani~i}eva. R. [KONDRI] BAWOLU^KI STUDENTSKI CENTAR Menza otvara vrata je na{em listu u ovoj ustanovi. - Otvarawem restorana poboq{a}e se uslovi za studente smje{tene u tre}em paviqonu, a RASPOLAGAWE DR@AVNOM IMOVINOM U BiH SARAJEVO - Visoki predstavnik Kristijan [varc [iling produìo je trajawe privremene zabrane raspolagawa dràvnom imovinom do 31. maja 2007. godine, saop{teno je iz Kancelarije visokog predstavnika. Kako se navodi u saop{tewu, trajawe privremene zabrane, prvobitno donesene 18. marta 2005. godine, produèno je izmjenama i dopunama zakona BiH, Federacije BiH i Republike Srpske o privremenoj zabrani raspolagawa dràvnom imovinom. Visoki predstavnik, isti- ~u iz Kancelarije, preduzeo je ove mjere kako bi produìo privremenu zabranu, s obzirom na to da Komisija za dràvnu imovinu jo{ nije izradila neophodni zakon kojim }e biti regulisana prava i obaveze nad dràvnom imovinom na svim nivoima vlasti. Dok ovaj zakon ne bude usvojen, neophodno je obezbijediti da prava vlasni{tva nad javnom imovinom ne budu naru{ena eventualnom prodajom prije wegovog usvajawa, dodaje se u saop{tewu. Privremena zabrana sada predvi a i izuze}e za imovinu prenesenu na institucije BiH u svrhu odbrane, u skladu sa procedurama definisanim u Zakonu o odbrani BiH. RATNI ZLOÎNI I MEDIJI ]utawe nije odgovor SARAJEVO - Novinari iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH razmijenili su iskustva o odnosima medija i ratnih zlo- ~ina. Oni su o ovoj vreloj temi raspravqali na okruglom stolu "Ratni zlo~ini i mediji - mogu}nost uspostavqawa pomirewa#, koji je u subotu zavr{en u Sarajevu. Iako su neki u~esnici ovog okruglog stola konstatovali da je medijski prostor u ovom regionu jo{ zatrovan i da je politi~ka zbiqa toliko podijeqena da bi mogla izazvati nove sukobe i podjele, analiti~ar Tihomir Lozo za na{ list kaè da se s tim ne sla- è i da je takvom mi{qewu mo`da uzrok i predizborna kampawa. - Vjerujem da }e se strasti smiriti i stvari krenuti normalnijim tokovima. Svakako da ima pomaka, i u cijelom regionu situacija je radikalno druga~ija nego {to je bila krajem devedesetih godina. Nemogu}a je totalna }utwa o zlo~inima i pro{losti, nemogu}a je negacija zlo~ina iz pro{losti i ta pri~a se vi{e nikome ne moè prodati - kaè Lozo i dodaje da je situacija ipak "daleko od idealne#. On o~ekuje da }e se o pro- {losti razgovarati na odgovorniji na~in i da se diskusija o pro{losti ne}e instrumentalizovati u dnevnopoliti~ke svrhe. @. D. primjenom nove odluke o safinansirawu ishrane i smje{taja studenata korisnika Studentskog centra, od ove {kolske godine popravi}e se i kvalitet hrane - kaè se u saop{tewu studentskog centra. @. B. RAMPA JO[ STOJI Privremena zabrana bi}e na snazi do 31. maja 2007. godine, odlu~io Kristijan [varc [iling. Predvi eno i izuze}e za imovinu prenesenu na institucije BiH u svrhu odbrane - Odluka visokog predstavnika obezbijedi}e da se ova imovina prodaje samo u okviru odgovaraju}ih propisa, te }e omogu}iti Komisiji za dràvnu imovinu da uradi svoj dio posla, sigurna da ova imovina ne- }e biti rasprodata. Odluka }e tako e obezbijediti nesmetano sprovo ewe reforme odbrane - isti~e se u saop{tewu Kancelarije visokog predstavnika. Kancelarija poziva Komisiju za dràvnu imovinu da ispuni svoj mandat i izradi potrebni zakon, koji bi relevantne parlamentarne skup{tine trebalo da usvoje u narednih {est mjeseci. @. DOMAZET

FISKALNE kase u BiH, po svemu sude}i, ne}e biti uvedene od idu}e godine. Prijedlog zakona o fiskalnim kasama vra}en je, sa pro{le sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe, na doradu. ^lan Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe iz Republike Srpske Miodrag Kudi} kaè da se o prijedlogu nije ozbiqno ni raspravqalo, u wemu nije bilo navedeno koliko }e taj projekat da ko{ta poreske obveznike, niti kakvi bi bili efekti wihove primjene. - Pitawe je da li fiskalne kase treba uvoditi na nivou Republike Srpske i Federacije BiH, ili samo na nivou BiH. To je izuzetno skup projekat i svakako da treba napraviti procjenu o ekonomskoj isplativosti - kaè Kudi}. Ekonomisti u Srpskoj slo- `ni su u ocjeni da bi prihodi od poreza na dodatu vrijednost bili mnogo ve}i da je BiH uvela fiskalne kase. Zbog automatske evidencije, trgovcima bi se izbio adut da prevare inspektore i prika- ù mawi promet od stvarnog. EKONOMIJA UVO\EWE FISKALNIH KASA KAO MEHANIZMA ZA KONTROLU OBRAÛNA I NAPLATE PDV-a ZAKON NA DORADI Uvo ewe fiskalnih kasa izuzetno skup projekat, zbog ~ega je neophodno napraviti procjenu ekonomske isplativosti, kaè Miodrag Kudi}... Sprovo ewe ovog projekta bi}e optere}ewe za privrednike, upozorava Damir Miqevi} [ef Odjeqewa za komunikacije u Upravi za indirektno oporezivawe Ratko Kova~evi} kaè da bi uvo ewe fiskalnih kasa bio korak daqe u pove}awu discipline poreskih obveznika. - Uvo ewe fiskalnih kasa ne bi trebalo ograni~iti samo na PDV obveznike, nego na sva pravna lica i preduzetnike koji po zakonu imaju obavezu da evidentiraju promet u maloprodaji. Budu}i da Uprava ima nadle`nost samo za kontrolu PDV obveznika, smatramo da bi u cijeli proces trebalo da se ukqu~e i entitetske poreske uprave - rekao je Ratko Kova~evi}. Predsjednik Saveza poslodavaca Republike Srpske Damir Miqevi} kaè da nema ni- {ta protiv uvo ewa fiskalnih kasa, jer je to praksa i u Damir Miqevi}: Male kazne za izbjegavawe pla}awa poreza ostalim evropskim zemqama, ali napomiwe da }e to svakako biti optere}ewe za privrednike. - Dràva moè, ako ho}e, da kroz olak- {ice finansijski rastereti privrednike za uvo ewe fiskalnih kasa, da li preko umawewa poreza na dobit ili da ide na neku drugu varijantu olak{ica - isti~e Miqevi}. On se slaè da su fiskalne kase pouzdaniji mehanizam kontrole obra~una i naplate PDV-a od postoje}eg, ali napomiwe da on ne moè u potpunosti da iskorijeni izbjegavawe pla}awa poreza. - S obzirom na to da su kazne za izbjegavawe PREDUZE]E " MERIDIAN" DOBITNIK ZLATNOG TROFEJA I SERTIFIKATA SVJETSKOG KVALITETA ZA 2006. GODINU KVALITET POTVR\EN U PARIZU Za dobijeno priznawe zaslu`ni su svi zaposleni u " Meridianu", ~iji rad se zasniva na pruàwu brzih, efikasnih i kvalitetnih usluga klijentima, kaè An elko [obot An elko [obot (desno): Nagrada u pravim rukama POQOPRIVREDNI INSTITUT SRPSKE Ponu ena kvalitetna sjemena PROIZVO\AÎ p{enice i drugih strnih ìta u Republici Srpskoj mogu i pred ovogodi{wu jesewu sjetvu da ra~unaju na kvalitetan i provjeren sjemenski materijal proizveden na doma}im wivama, ali i onaj iz uvoza, uglavnom iz Srbije i Hrvatske. Ne{to vi{e od 30 vagona kvalitetnog sjemena vlastitih sorti je~ma i p{enice za jesewu sjetvu ponudi- }e Poqoprivredni institut Republike Srpske u Bawoj Luci, odnosno Zavod za strana ìta koji djeluje u sastavu ove nau~noistraìva~ke institucije. Stru~wak ovog zavoda dr Dragan Mandi} izjavio je na{em listu da je dora eno i pripremqeno za jesewu sjetvu oko sedam vagona sjemenskog je~ma, a ratarima }e biti ponu eno i oko 23 vagona kvalitetne sjemenske p{enice. Dr Mandi} kaè da se radi o sjemenu - originalu poznatih bawolu~kih sorti "bosanka#, "prijedor~anka#, "granada# i "kristina#. Ove, ali i druge sorte, stvorili su upravo stru~waci bawolu~kog Zavoda za strna ìta, a u dosada- {woj primjeni {irom Republike Srpske ove sorte su se pokazale i dokazale kao veoma rodne i kvalitetne. Ove jeseni Zavod za strna ìta u Bawoj Luci ponudi}e ratarima i oko {est i po tona sjemena - originala novostvorene sorte ìtarice tritikale, koju je nedavno zvani~no priznala Savezna sortna komisija u Beogradu. Recimo da se proizvodwom sjemenske p{enice i drugih strnih ìta u Republici Srpskoj bavi samo mawi broj poqoprivrednih preduze}a i organizacija, koje, zajedno sa ve} pomenutom proizvodwom Poqoprivrednog instituta u Bawoj Luci, mogu da podmire tek oko tre}inu ukupnih potreba za ovim sjemenskim materijalom. M. M{. UPRAVA BAWOLU^KO preduze}e "Meridian# dobitnik je zlatnog trofeja i sertifikata svjetskog kvaliteta za 2006. godinu, koju dodjequje Svjetski komitet za kvalitet sa sjedi{tem u Parizu. Ova presti`na nagrada dodjequje se menaxerima koji su orijentisani na promjene i trendove globalnog trì- {ta, koji su opredijeqeni za kvalitet i inovacije, nove tehnologije i proizvode, kao i novine u poslovawu i finansijama. Prvi ~ovjek "Meridiana#An elo [obot kaè da preduze}e od 2004. godine, kada je u kolektiv stigao sertifikat ISO 9001:2000, u radu primjewuju svjetske standarde i propise, od presudnog zna~aja za uspje{no poslovawe. Prema wegovim rije~ima, da bi preduze}e u{lo u uì krug za dodjelu nagrade, neophodno je da u radu primjewuje svjetske standarde i ostvaruje pozitivne finansijske rezultate. - Za dobijeno priznawe zaslu`ni su svi zaposleni u "Meridianu#, ~iji rad se zasniva na pruàwu brzih, efikasnih i kvalitetnih usluga klijentima - dodao je [obot. Me u poslovnim partnerima pomenutog kolektiva su dràvna i privatna preduze- }a, a na preporuku nekih od wih "Meridian# je i kandidovan za nagradu. - Zadovoqstvo je, ali i obaveza, primiti zlatni trofej za kvalitet usluga. Priznawe }e nam pomo}i da lak- {e do emo do klijenata, a na nama je da odrìmo i unaprijedimo kvalitet rada, koji je jedini i najva`niji uslov za uspjeh - naglasio je [obot. Privatizacija "Meridiana# obavqena je krajem 2002. godine. Od tada preduze}e posluje kao akcionarsko dru- {tvo. Vlasnici akcija su ve}inom fondovi i mali akcionari, koji su i radnici preduze}a. Kolektiv se podmla uje stru~wacima i kadrovima, a preduze}e mnogo ulaè u obuku zaposlenih, gdje je i {kolovawe o {pediterskim poslovima po modelu "Fiate#, u okviru Spoqnotrgovinske komore. D. PEJI] 5 Miodrag Kudi}: Prijedlog zakona povu~en jer nije potpun pla}awa poreza u praksi prili~no blage, veliki je interes za utaju, jer je rizik vrlo mali. Poslije devet mjeseci od primjene PDV-a, jo{ nije objavqena nikakva analiza Uprave za indirektno oporezivawe o tome {ta je preduzeto protiv onih koji ne pla}aju PDV - rekao je Miqevi}. D. VRHOVAC MIHAJLOVI] UKRASNA KERAMIKA" " AD BRATUNAC Imenovan ste~ajni upravnik BRATUNAC - Za ste~ajnog upravnika bratuna~ke "Ukrasne keramike# imenovan je Zoran Cvijeti}. Ovo je na ju~era{wem zboru radnika rekao zastupnik zaposlenih u pomenutom preduze}u Mla en Peji} i dodao da je prva rasprava na sudu zakazana za 17. oktobar. - Radnici su traìli da im se u {to kra}em roku izmire obaveze i poveè radni sta` - rekao je za na{ list Peji}. On je naglasio da u preduze}u ima 60 radnika kojima od februara 2001. godine nisu izmirene plate i doprinosi. Peji} je napomenuo da je privatizovano 34 odsto od ukupnog kapitala preduze}a, te da dràva jo{ raspolaè sa 30 odsto. Osnovna djelatnost ovog bratuna~kog preduze- }a je proizvodwa i prodaja ukrasnih kerami~kih predmeta, za koje postoji sirovina i fabri~ki prostor sa tri hale i potrebnim ma{inama. K. ].

6 DRVAR - Titovu pe}inu i memorijalni kompleks predratnog Spomen-muzeja "25. maj 1944. godine# posjetilo je ove godine gotovo dvije hiqade turista. Dvostruko vi{e nego svih poratnih godina, kaè predsjednik Op{tinskog odbora SUBNOR-a Nikola Bosni}, koji je i vodi~ turisti~kim grupama i pojedincima za koje je Drvar ponovo postao jedna od atraktivnijih turisti~kih destinacija. DRU[TVO - Sve dok sredstvima me unarodnih donatora, odnosno USAID-a, nije obnovqena Titova pe}ina, nismo imali turista. Za nas, wihova prava najezda po~ela je 25. maja, kada smo sve~ano otvorili obnovqene objekte. Ovog qeta turista je najvi{e bilo iz Rijeke i Splita, Kowica i Velike Kladu{e, te iz nekoliko mjesta u Sloveniji - veli Bosni}. Dolaskom Hrvatske vojske, u jesen 1995. godine, u drvarskoj op{tini uni{teno je vi{e od 120 spomen-obiqe`ja, posebno iz Drugog svjetskog rata. Miniran je centralni spomenik i cijeli spomen-kompleks podignut u centru grada u znak sje}awa na herojsku pogibiju vi{e od dvije hiqade Drvar~ana. Prvo su opqa~kani, a onda i uni{teni svi objekti koji su se nalazili pod Titovom pe}inom. Iz predratne zbirke, u kojoj su posebno mjesto zauzimali dokumenti i li~ne stvari DRVAR PONOVO JEDNO OD ZANIMQIVIH TURISTI^KIH ODREDI[TA TURISTI SE, IPAK, VRA]AJU Prije rata Drvar i wegove brojne kulturno-istorijske spomenike posje}ivalo je godi{we oko 100.000 turista iz biv{e Jugoslavije i evropskih zemaqa. Danas je taj broj znatno mawi \Uni{tena spomen-obiqe`ja: Rat u~inio svoje TREBIWE - Koliko zgusnutih emocija, zapo~etih i neispri~anih pri~a, prisje}awa na one te{ke poratne godine... Proteklog vikenda u Trebiwu, na nesvakida{wem skupu, generacija maturanata realne gimnazije Trebiwe obiqeìla je pola vijeka od mature. - Bila je to sjajna generacija od svega dva odjeqewa ili nas 52, u na{oj "Bastiqi#, kako smo UDRU@EWE OBOQELIH OD CELIJAKIJE UNSKO-SANSKOG KANTONA - BIHA] Po hranu u druge op{tine ^LANOVI Udruèwa oboqelih od celijakije Unsko-sanskog kantona - Biha} isti~u da im je najve}i problem to {to u ovoj op{tini ne mogu da kupe bezglutenske proizvode. - Naàlost, na{i ~lanovi po hranu koja ne sadrì gluten moraju da putuju u druge op{tine. Uputili smo dopis predstavnicima op{tine, kako bi nam pomogli da ovaj problem {to prije rije{imo - rekla je predsjednik ovog u druèwa Hajrija Hrwica. Ona je dodala da udruèwe ima 33 registrovana ~lana oboqela od celijakije, odnosno alergije na gluten. Gluten se nalazi u p{enici, raì, je~mu i zobi, u svim proizvodima napravqenim od ovih ìtarica, ali i u pa{teti, salami, vir{lama, ke~apu, senfu i drugim industrijskim proizvodima, ali i u konzervansima, zasla iva~ima i aditivima. - O~ekujemo da }emo uskoro dobiti donaciju od grupe gra ana iz [vedske, koji pomaù na{em udruèwu. Ovaj put trebalo bi da nam dostave bezglutensko bra{no i keks - istakla je Hrwica. S. Mi. MATURANTI REALNE GIMNAZIJE TREBIWE NA OKUPU Djedovi u {kolskim klupama \ Generacija iz 1956. godine: Iz trebiwske gimnazije u svijet zvali biv{u austrijsku kasarnu u Starom gradu, tada realnu gimnaziju - kazuje êdo [egrt, jedan od u~enika iz tog pokoqewa i dodaje da, naàlost, 13 wihovih drugara vi{e nije me u ìvima, a od profesora u ìvotu su jedino Sveto Ivankovi} i Vida Martinovi}. Prisje}a se êdo one stroge generacije profesora, predvo- enih Danilom Simi}em i Darinkom Kasagi} i legendarnim direktorom gimnazije Jovanom Guzinom. Na jubilej - pola vijeka mature stigli su sada djedovi i sedamdesetogodi{waci iz Bawe Luke, Mostara, Sarajeva, Beograda, dok je Rajo Kova~evi} do- {ao ~ak iz Kanade, a Tomislav Miri} iz Pariza. - Posqedwi put smo se okupqali 1986. godine, na 30. godi- \ Titova pe}ina: Najznamenitije mjesto Drvara {wicu - veli Rajo Kova~evi}, kome je ovaj jubilej bio povod i prilika da posjeti stari kraj. On dodaje da je generacija iz 1956. godine, u Drugim svjetskim ratom izmu~enom Trebiwu, bila generacija stvaralaca svih zanimawa, rasadnik talenata, koja je zaduìla ne samo ovaj grad, nego i obi{la svijet. Danas imaju svoje profesije, svoje porodice i unu~ad. Prisje}aju se biv{i u~enici realne gimnazije u Trebiwu da ih je Savo Masle{a jo{ 1981. godine zvao da svi do u kod wega u Kaliforniju, da se u dalekoj Americi obiqeì jubilej. Ili da od wihove generacije, koja je upisala studije, samo jedan u~enik nije stekao fakultetsku diplomu, ali samo zato {to je prekinuo studije i zaposlio se. Tradiciju realne gimnazije, nakon niza reformi u na{em {kolstvu, nastavqa Gimnazija "Jovan Du~i}#, ugledna vaspitnoobrazovna ustanova, koja je i ovog septembra upisala 112 u~enika u prve razrede i ~iji maturanti tako e odlaze na studije, uglavnom van Trebiwa. U zavi~aj }e do}i na posao veoma rijetko, na svadbe i sahrane povremeno, ali na jubileje poput ovakvog - obavezno. M. B. GLAMO^ - Nekoliko mjeseci nakon po~etka obnove, crkva Svetog Duha u Glamo~u ponovo je na Krstovdan ove godine otvorila svoja vrata za vjernike. U prisustvu velikog broja gra ana glamo~ke op{tine, svetu arhijerejsku liturgiju sluìo je episkop biha}ko-petrova~ki Hrizostom, sa vi{e sve{tenika sasluìteqa. Gra ani i sve{tenstvo su veoma zadovoqni, jer je ovaj pravoslavni hram napokon obnovqen, iako ne potpuno. - Zavr{en je ve}i dio posla, {to se ti~e unutra- {wih i vawskih radova. Potrebno je jo{ obezbijediti tri crkvena zvona. Ova koja imamo nisu akusti~na, jer su tokom rata izbu{ena mecima. Eto, i to se de{ava - kaè jerej glamo~ki Slobodan Kqaji}. Crkva je obnavqana sredstvima vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i mawim pojedina~nim donacijama. Vlada Srpske ulo- ìla je u obnovu 33.000 maraka, a federalna vlada 36.000 maraka. Ipak, da bi crkva Svetog Duha zasijala punim sjajem, potrebno je jo{ oko 40.000 maraka. Zgrada crkve je bila potpuno dotrajala. Krov je proki{wavao, a fasada otpadala. Posqedwi put ova crkva je obnavqana 1984. godine, a nakon toga ni{ta nije ulagano. - Nakon {to su Glamo- ~ani tokom rata izbjegli iz svojih domova, 1995. godine, qudi pri~aju da su Hrvati u ovoj crkvi dràli kowu{nicu i vulkanizersku radwu - veli jerej Kqaji}. Radovi na glamo~koj crkvi bi}e nastavqeni dok god to vremenske prilike ove jeseni budu dozvoqavale. - Planirano je da obnova kona~no bude zavr{ena u julu idu}e godine. To }e, me utim, najvi{e zavisiti od raspolo- ìvog novca - rekao je jerej mar{ala Tita i ~lanova Vrhovnog {taba, bez traga je nestalo vi{e od sedam hiqada eksponata. Tu je i skupocjeni namje{taj te milionski vrijedne umjetnine koje su se nalazile u Titovoj vili. - U muzejima u Sarajevu, Beogradu, pa ~ak i Be~u, danas postoje kopije brojnih dokumenata. To bi se moglo nekako i vratiti u Drvar. Me utim, puno drugih stvari vi{e nikada ne- }e biti tamo gdje je bilo prije rata. Lopovi su, naàlost, dobro uradili svoj posao - isti~e Nikola Bosni}. Drvar i wegove brojne kulturno-istorijske spomenike prije rata posje}ivalo je 80.000 do 100.000 turista iz svih, danas biv{ih, jugoslovenskih republika i pokrajina te iz inostranstva, posebno iz Engleske, Francuske, Wema~ke i nekih gradova skandinavskih zemaqa. Drvar se i bratimio sa jednim od wih - finskim gradom Rovonijemijem, na koji su Nijemci, isto kao u Drvaru 25. maja 1944. godine, izvr{ili vazdu- {ni desant svojih elitnih jedinica. S. SABQI] (Snimci M. MIHAJLOVI]) POMO] POVRATNICIMA U DRVARSKOJ OP[TINI Obnavqaju ku}e DRVAR - U toku je prijava zainteresovanih povratnika u drvarskoj op{tini za obnovu porodi~nih ku}a, a u sklopu programa "Sutra 3#, koji finansiraju Fond za povratak BiH, Republika Srpska i Federacija BiH, Evropska komisija i Razvojni program Ujediwenih nacija (UNDP). Predsjednik Op{tinskog vije}a Drvara Velimir Kuni} napomenuo je da }e posebna op{tinska komisija izvr{iti kona~ni izbor korisnika pomo- }i prema redoslijedu bodovne liste prijavqenih kandidata. - Pored op{tih uslova i dokaza o povratku na prijeratne UDRU@EWE "@ene to mogu# Bawa Luka saop{tilo je da su ène u na{em dru{tvu ostvarile veoma malo svojih prava. - Tako su, na primjer, u izbornoj trci ove godine bile zastupqene samo formalno, da bi se ispunio zakonski uslov od 30 odsto èna na kandidatskim listama. Nijedna èna nije kandidovana za ~lana Predsjedni- OBNOVA CRKVE U GLAMOÛ DJELIMI^NO ZAVR[ENA NOVAC DIKTIRA RADOVE Da bi crkva Svetog Duha zasijala punim sjajem, potrebno je jo{ oko 40.000 maraka, a planirano je da obnova kona~no bude zavr{ena tokom qeta naredne godine \ Hram Sv. Duha: Novi krov i fasada adrese, komisija }e posebno voditi ra~una o socijalnoj kategoriji korisnika pomo}i, invalidima, nezaposlenim licima, deficitarnim kadrovima, samohranim porodicama, djeci bez roditeqskog starawa i porodicama nestalih - kazao je Kuni}. Prema wegovim rije~ima, u drvarskoj op{tini bi}e obnovqeno najmawe 27, a najvi{e 50 porodi~nih povratni~kih ku}a. Ovaj projekat, osim u Drvaru, bi- }e proveden i na podru~ju Broda, Dervente, Doboja, Srebrenice, Vlasenice, Gora`da, [ipova, Mostara i Bosanskog Grahova. M. B. UDRU@EWE " @ENE TO MOGU" Vi{e prava we`nijem polu {tva BiH ili predsjednika - stoji u saop{tewu. Udruèwe traì da, poslije izbora, u izvr{ne organe u e ve}i broj èna i da funkcije zauzmu prema svojim sposobnostima. U saop{tewu se dodaje da su ène i u medijima veoma simboli~no i rijetko zastupqene. S. Mi. glamo~ki Slobodan Kqaji}. R. MARKOVI]