Glas Islama vjera dru{tvo kultura STRANA 13 Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om Strana 4 Na{e vi enje ZAJEDNO IAKO RAZDVOJENI Strana 3 AMININ PRVI GRIJEH Strana 10 SNAGA ISLAMA JE U BRAT- STVU VJERNIKA Strana 15 NEKA JE MIR SA VAMA I ALLAHOVO ZADOVOLJSTVO U NASTUPAJU]IM DANIMA RAMAZAN-I-[ERIFA @ELI VAM ME[IHAT IZ-e SAND`AKA I REDAKCIJA GLASA ISLAMA
2 OGLEDALO DVIJE RADOSTI U {abanu smo. Ramazan je pred nama. Za do~ek ovog dragog nam gosta pripreme su ve} uveliko zapo~ele. D`amije se detaljno ~iste, kre~e i ure uju. Ku}e se zastiru sve~anim ruhom, posebno ~uvanim za ove mubarek dane. Allah je u~inio du{e vjernika smirenim i veselim, spremnim da prihvate sve ramazanske blagodati. Sa nestrpljenjem se o~ekuju kandilji na vitkim minarima da najave teravijske no}i, mukabele i predavanja. Pravovjerni su u mjesecu posta, poput proljetnog cvije}a, bla`eni su i miri{u na svakom koraku, jer se hrane Kuranom, postom, namazom. Ne postoji ni jedan mjesec u godini, niti bilo koji drugi vremenski period da uzbudi cijeli svijet, njegovu du{u i srce kao {to su ramazanski dani. Idemo u susret jo{ jednom Ramazanu, sa vi{e nade i vjere u bolje sjutra. U njemu Svemogu}i Allah daje mo} i pobjedu strpljivima i nepokolebljivima od Bedra pa sve do danas. To je i najve}a poruka Ramazana, koju ne smijemo nikada zaboraviti. Vjernici }e mo}i da u`ivaju i pored ostalog, ~itaju}i jubilarni 12. broj Glasa Islama. To je druga velika radost i uspjeh za sve nas. Jo{ jedan dokaz da se mogu zajedni~kim radom ostvariti svi rezultati. Nekada{nji san koji je izgledao neostvarljivim preto~en je u djelo. Islamska zajednica Sand`aka Sa promocije Glasa Islama je na{la na~ina da se predstavi javnosti i neposredno je uklju~i u tokove i svoj rad. Koliko smo sadr`ajno uspjeli da opravdamo svoje skromno postojanje od 12 mjeseci, i da li smo bili po mjeri, taj sud prepu{tamo ~itateljima. kao autenti~no Glasilo, postao je prepoznatljiv po svojoj ~itala- ~koj publici kao i po svojoj koncepciji. Nije podlegao manipulacijama i razli~itim pritiscima, mada je iskreno prolazio kroz te{ke faze u svom razvojnom putu. To stoga {to se radio u mu~nim vremenima i {to je na sebe preuzeo jo{ te`u ulogu, pisati o Islamu i muslimanima u jednom tamnom vilajetu. No, na tom putu nema zastajanja i ne}e, ako Bog da, ni biti. Sva isku{enja i prepreke nas samo ja~aju i podsti~u da jo{ odlu~nije nastavimo, jer kako re~e poznati rizni~ar mudrosti Mula Mustafa Ba{eskija: "Ono {to se zapi{e ostaje, a ono {to se pamti zaboravlja se." PAMETNOM JE I I[ARET DOVOLJAN Mustafa Feti} PISMA ^ITALACA IMAM JEDNU OZBILJNU ZAMJERKU U Ime Boga, Milostivog, Samilosnog! Draga bra}o i sestre, neka je mir s vama! [aljem Vam dvije pri~e, koje je trebalo odavno da po{aljem, ali na `alost nisam stigla. Smatram da je Va{ list dobar, ali bi bilo ljep{e da je manjeg formata a na vi{e strana, da se lak{e mo`e ~uvati. Imam jednu ozbiljnu zamjerku: ne svi a mi se {to {tampate Kur anske ajete na arapskom originalu, jer ih onda mo`e dotaknuti neko i bez abdesta, ne znaju}i, a mo`da i kafir. Osim toga, mo`e se desiti da neko pro~ita novine i baci, pa se tako ~ini haram i skrnavi Bo`ija Knjiga. Ne bismo je smjeli olako shvatiti. Ko zna da ~ita arapski, ne}e mu biti te{ko da u Mushafu prona e odgovaraju}i ajet i da ga nau~i. Molim Vas da razmotrite {tampanje ajeta samo na na{em jeziku, jer prijevod se smije dirati i ne~istim rukama. Ako `elite sla}u i ubudu}e tekstove koje napi{em, pisma i ~lanke. Za uzvrat ne tra`im nikakav honorar, osim da mi po{aljete primjerak Va{eg lista gdje je objavljeno ono {to sam pisala. Ja se bavim pisanjem, napisala sam jednu knjigu na engleskom (o Isa a.s. u Islamu i Hri{}anstvu), a verzija na na{em jeziku jo{ nije gotova. Mo`da }u Vam, ako Bog da, poslati neke dijelove moje knjige da objavite. Ina~e sam studentkinja ~etvrte godine arapskog jezika... Na kraju, molila bih da, ukoliko se odlu~ite da {tampate ono {to sam ja pisala, ne objavljujete moje pravo ime i prezime. Bi}e dovoljno samo Amina ili, sa prezimenom Amina Osaro. Osaro zna~i "Bog postoji" na jeziku plemena Edo iz Nigerije, i jako mi se svi a ta rije~... Eto, to bi bilo sve za prvi put. Nastavite sa Va{im radom i neka vam Bog pomogne. @elim vam sretan po~etak mubarek mjeseca Ramazana. Amina Osaro, Beograd Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Mirsad FIJULJANIN Lektor: Samir [KRIJELJ Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Bekir ef. Maki}, Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI] i Mirsada BURD@OVI] Saradnici: Nezir ef. SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef. SMAILOVI] (Podgorica), Selman LJA^EVI] (Tuzi), Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj), Sinan ef. LATI] (Plav), Red`ep ef. LJULJANOVI] (Gusinje), Mr Ismail BARD- HI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: PC - PERFECT Novi Pazar [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b 36300 Novi Pazar tel/fax: (381) 20 25 626 @iro ra~un: 42600-603-1-2138 Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.
NA[E VI\ENJE 3 EHLEN WE SEHLEN YA RAMADAN Nakon punih pet i po godina muslimani Bosne i Sand`aka su ponovo zajedno u okviru jedinstvene Islamske zajednice sa sjedi{tem u Sarajevu. "Kada do e Ramazan otvore se vrata d`eneta, zatvore vrata d`ehenema i pove`u se {ejtani." (Hadis) Imaju}i pred sobom navedeni hadis, nerijetko se postavi pitanje: Za{to se posljednjih godina u predramazanskoj i ramazanskoj atmosferi dogodi pone{to {to kvari iftarluke i druge radosti posta~a? Drugim rije~ima, ako su u toku Ramazana {ejtani povezani, koja je to energija koja pokre}e ~ovjeka na ono {to ne dolikuje Ramazanu? Ova nejasno}a je, zapravo, samo prividna, jer ako dublje pogledamo u komentar citiranog hadisa susre{}emo se sa sljede}im ~injenicama. I {ejtanima je poznat ovaj hadis pa stoga `ele u~initi {to vi{e zla prije nego budu povezani dolaskom Ramazana. Govore}i o otvorenom ~ovjekovom neprijatelju, Kur'an nas u~i da postoje dvije vrste {ejtana: {ejtani d`ini ({ejtanu-l-d`ini) i {ejtani ljudi ({ejtanu-l-insi). Dolaskom mubarek Ramazana ovi prvi bivaju povezani, dok ovi drugi ostaju slobodni u svom zlom djelovanju, koje vrlo ~esto biva opasnije i sa `e{}im posljedicama od same d`inije. U svjetlu tih hadiskih istina valja posmatrati i pojave koje su pratile i{~ekivanje, do~ek i po~etak najdra`eg nam mjeseca. Talasanje je po~elo dolaskom tada predsjedni~kog kandidata a sada predsjednika Srbije Milana Milutinovi}a u Novi Pazar i njegova posjeta Altun-alem d`amiji. Iako je Milutinovi} svega jednu stopu zakora~io preko praga d`amije, pritom ne skinuv{i cipele, kako je to vjerski propis i obi~aj svih posjetilaca d`amija, bilo je dovoljno da zatalasa reakcije sand`a~ke javnosti. Ovda{nji politi~ari su to jedva do~ekali za izborni kontranapad, isti~u}i da je time oskrnavljena svetost d`amije i omalova`eni klanja~i i svi vjernici. Drugi su, ne negiraju}i nedopustivost takvog ~ina, sve to pomalo ironi~no komentarisali: "Nek je on prelomio da u e u d`amiju, pa }e ih nakon {to nau~i pravila sam skinuti." Ipak, dogodilo se ne{to {to je nedopustivo i to zapravo kruni{e cjelokupan odnos aktuelne vlasti prema legalnim organima Islamske zajednice. Ovim je ponovo demonstrirano ignorisanje Me{ihata od strane dr`ave, koji je jedini nadle`an izdati dozvolu za ovakve i sli~ne posjete. Ne}e nam biti ~udno za{to sve to ba{ u ovoj d`amiji, dok na unutra{njosti njenog zida visi ilegalno {tampana vaktija, koja je djelo samozvanog ~lana odbora, koji ba{ u ovoj d`amiji ve} du`e vremena obstruira rad Islamske zajednice. Piratsko {tampanje vaktija je na ovim prostorima novina za kojom je poseglo nekoliko novopazarski firmi na ~elu sa Reki}em i Sand`a~kim novinama. Iako naizgled bezazlen, pa ~ak, kako su i sami isticali, ovaj dobrotvorni gest, zapravo, u sebi krije direktan atak na integritet organa Islamske zajednice, koji isklju~ivo imaju pravo {tampati islamske edicije, posebno one koje imaju karakter fetve i po kojima vjernici izvr{avaju svoje ibadete. Ovim su doti~ne firme posegle za vakufskim hakom jer je prodaja vaktija predstavljala jedan od finansijskih izvora za rad i opstanak Medrese. Sve su to bili razlozi {to je i vjerni~ka javnost najo{trije osudila ovakve pojave. U jeku doti~nih talasanja, nekoliko dana pred po~etak Ramazan-i- {erifa, poslije podne namaza, u novootvorenu d`amiju u novopazarskom naselju [utenovac upala je grupa MOS-ovaca, kako su sebe predstavili, i pod prijetnjom sile prema imamu i predstavnicima d`emata, kako ka`u, organizovali sve~ano otvaranje te novosagra ene d`amije. Ovogodi{nja predramazanska atmosfera je bila nesvakida{nja i zbog ~injenice da se novogodi{nja no} poklopila sa drugom ramazanskom no}i, {to je mnogima predstavljalo brigu jer ovoga puta nisu mogli imati "najlu u no}" a da ne oskrnave Ramazan. Posebno su se brinuli oni koji su navikli da u toj no}i zgr}u novac serviraju}i alkohol i nemoral, i tako ostavljaju}i jadne ljude bez pameti i obraza. Njihova strahovanja su se, hvala Bogu, obistinila. Osim petardi kojima su djeca remetila mir, ova no} je vrlo malo imala zajedni~kog sa dosada{njim obilje`avanjem ovog neislamskog praznika kod nas. Ipak je pobijedio Ramazan. Prvi dani mubarek mjeseca su protekli u znaku prepunih d`amija mukabelama, teravijama i drugim namazima. Raduju}e je da svaki Ramazan donese nova lica u d`amije, koja uglavnom u njima ostanu i nakon ovog mjeseca. Harmoniju intenzivnih ramazanskih ibadeta poremetilo je nepo{tovanje odluke Me{ihata, kojom se predvi a da se za svaki javni nastup u d`amijama i drugim vjerkim skupovima, lica koja nisu u slu`bi Islamske zajednice, prethodno mora pribaviti saglasnost od nadle`nog glavnog imama. Na`alost, ~elnici MNVS-a ovih dana tu odluku ignori{u, obilaze}i d`amije, pritom dr`e}i govore, a da vrlo ~esto ne obavijeste ni imama same d`amije. Sve ovo nedvojbeno ukazuje da Islam na ovim prostorima grabi krupnim koracima naprijed. D`amije iz dana u dan postaju predmetom sve ve}eg interesovanja svih. A pravu korist }e imati samo oni koji u d`amije u u li{eni
4 INTERVJU Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om Svi mi ~itamo Kur'an a ne razumijemo arapski Nidau' l Islam: [ta biste rekli o muslimanima, posebno muslimanskim imamima koji osu uju one muslimane koji vode debatu sa kr{}anima? Jednostavno, to zna~i da su oni neznalice svoje historije, jadnici. Na{ Nebij Kerim (s.a.w.s.) vodio je debate sa kr{}anima. Oni su neznalice. Ka`e se u suri o Poslaniku da su kr{}ani iz Nard`ana dolazili i tri dana i tri no}i vodili debatu u Mesd`idu Nebewi. Da li to oni znaju? Neka idu i neka provjere. Nidau' l Islam: Kakvo je va{e mi{ljenje o muslimanima koji postavljaju kr{}ane na pijedestal a svoje spu{taju sa njega? Pa, to se protivi Kuranu, gdje se ka`e "ne slu`i kjafiru", Allah d`.{. ka`e ne "predaj se kjafiru, mora{ biti strog prema njemu", eto {ta ka`e Allah d`.{., a vi tog kjafira uzdi`ete. U jednom hadisu se ka`e, da ako se pona{ate kao oni, bi}ete pro`ivljeni sa njima na Sudnjem Danu. Nidau' l Islam: Prema va{em ogromnom iskustvu, koje zaokru`uje vremenski period od skoro pola vijeka, vidite li ne{to {to bi kr{}anin mogao ponuditi muslimanu? Na kom polju mislite? O tehnologiji mo`ete u~iti od njega, o matematici, o astronomiji tako e, ali ni{ta ne mo`ete nau~iti o Dinu i Imanu, ama ba{ ni{ta ne mo`ete nau~iti o religiji od njega. Nidau' l Islam: Imate li neko rje{enje kako da se odupremo medijskoj propagandi cijeloga svijeta, posebno cionista i SAD, uperenoj protiv Islama i muslimana? Ne znam kako bi se muslimani mogli utrkivati sa njima. Ja ne znam. Ljudi koji rade na tom polju mogli bi dati bolji odgovor. Kako kontrirati ljudima koji rade u medijima, na TV-u, {tampi - ne znam. Mogu vam samo re}i kako da se borite. Kako da reagujete na medijske napade. Mogu re}i samo da morate imati sopstvenu televizijsku stanicu. Re}i }ete: radio stanicu - kako? Gdje? Ko? Odakle dobiti novac za to? To nije u mom domenu. Mo`ete pitati one koji su kompetentni za to. Nidau' l Islam: Pominjete na va{im predavanjima da su muslimani iz Ju`ne Afrike ljudi visokih vrlina. Za{to tako mislite? Mislim da je to iz razloga {to mi imamo daleko vi{e kontakta sa na{om otad`binom nego bilo koji drugi narod na svijetu. Ljudi na Fid`i ostrvima vode porijeklo iz Indije, oni sa Karibskih ostrva tako e vode prijeklo iz Indije. Malajci koji vode porijeklo iz Indonezije i Malezije ve} nemaju vezu sa svojom otad`binom, dok smo mi u stalnom kontaktu sa svojima i stalno nam dolaze alimi otuda i zbrinjavaju na{ narod po vjerskom pitanju. Ta veza je stalna. Tako e, mi muslimani iz Ju`ne Afrike {aljemo, procentualno prema broju stanovni{tva, vi{e had`ija na Had` od mnogih arapskih zemalja. Sigurno je da prema procentu stanovni{tva muslimani Ju`ne Afrike nose bradu vi{e od bilo kojih drugih u svijetu. Strogo se ~uvamo harama pa je npr. na{e meso halal. Ima nas u Ju`noj Africi manje od 2% muslimana ali svaka ovca ili krava zaklana je halal. Zahvaljuju}i nama, u ve}ini gradova kao {to su Durban, Johanesburg ili Cape Town 85% koko{aka odgaja se halal zbog samo dva posto stanovni{tva. Muslimane koje vidite u mesd`idu u 95%-99% slu~ajeva imaju ne{to na glavi, tj. idu pokrivene glave u na salat (namaz). Eto kako smo odgojeni. Prema tome, mi smo pravi muslimani, ali nismo radili jedno, to je na{a nezgoda, nismo ni{ta radili po pitanju dawe (misionarstva). Nidau' l Islam: Imate li osje}aj da se muslimani ponovo bude u cijelom svijetu? Da, to osje}am svuda oko sebe, posebno na{e sestre i to naro~ito u Australiji. One su fenomenalne, nevjerovatne. U odeljenjima imam i mu{karce i `ene, ali `ene su na ~elu. Superiornije su od prosje~nog mu{karca. Ne znam zbog ~ega. To je moje iskustvo u religioznom podu~avanju sa njima. Podr`imo ih u tome. In{allah, one }e biti jo{ puno bolje. Nidau' l Islam: Kakav je va{ odgovor kr{}anima kao i muslimanima koji vas optu`uju da ste "Onaj koji udara kr{}ane"? To su stvari prirode, istina i neistina. Ljudi ne znaju da je svaki Bo`iji poslanik, kada je prenosio Bo`iju poruku, proizveo i reakciju. Allah d`.{., tebareke we te'ala, nam ka`e da je hazreti Ibrahim a.s. primjer za nas, model za nas. On je perjanica Islama, prethodnica Islama, monoteizma, Bo`ijeg jedinstva. To stoji u 120. ajetu sure An-Nahl. Obi~no koristimo i 125. ajet: "I pozivaj na put tvog Gospodara mudro i lijepim savjetom...", ali niko ne pominje 120. ajet. Ako pogleda{ u taj ajet, vidje}e{ kako nam Allah d`.{. govori: "Ibrahim vam je primjer...". U 123. ajetu Allah d`.{. ka`e: "Poslije smo tebi objavili da slijedi{ vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu...", pa slijedi je. Allah d`.{. je rekao na{em Resulullahu: "slijedi ga, slijedi Ibrahima". Da li ga je slijedio ili nije? [ta mislite, da li ga je slijedio ili nije? On je `ivi Kuran, na{ Resulullah Kerim, salallahu aleyhi we sellem. Allah d`.{. ka`e "slijedi ga", a da li ga je slijedio ili nije? Kakav je bio rezultat? Ashabi su dva puta emigrirali u Abesiniju. Za{to? Zar on nije znao "...i pozivaj mudro na put tvog Gospodara...". Ne, ne, to je onaj Didat koji ne zna, pa za njega ka`u: "Didat proizvodi reakciju." Da li je Ibrahim a.s. znao "...i pozivaj mudro na put tvog Gospodara..."? Kako je on govorio svom ocu? Kakav je bio odgovor? Kakva je bila reakcija? Za{to? Nije znao da vodi razgovor? @elim da znam da li vi znate da vodite razgovor? Poka`ite mi, poka`ite, `elim da vi razgovarate sa kr{}anima. Jednostavno, razgovarajte sa Hindusima. Znate, ne mo`ete da podnesete da neko radi taj posao. Vi znate i vi mi poka`ite. Vi ste zgrada, ja postavljam ciglu, ja moram to uraditi lijepo. [ta smatrate pod tim lijepo? Koristiti mudrost. [ta je mudrost? Ka`e{ - uzmi ovu ciglu, postavi je ovako, stavi malter ovako, uzmi ravnja~u... Mora{ to u~initi. Poka`i mi kako da uradim posao. Dawa! Poka`i mi! Ti mi poka`i i daj mi primjer! Poka`i mi tog {eiha koji radi tako i tako. On neka bude primjer za tebe. Pozva}u ga. Poka`i mi. Imate li ijednoga u va{oj zemlji koji mi mo`e pokazati kako da razgovaram sa kr{}anima. Imate li nekoga u va{em Libanu, u va{oj Saudijskoj Arabiji, ili u UAE, ili bilo gdje? Razgovaram sa jednim Arapinom, profesorom arapskog jezika u Abu Dabiju. Taj Arapin dolazi i pita me: "Didat, kako si u~io arapski jezik?". Nisam `elio da mu ka`em. Rekao sam mu da ne govorim, da to nije istina, ja ne govorim arapski jezik ali mu mogu dati kao primjer na tuce razli~itih jezika koji su va`ni za mene u cilju dawe (misionarske aktivnosti). On me pita kako to da ne govorim arapski, da li me to mrzi ili ne `elim da govorim. Ali postoji jedno du`e obja{njenje za to. Mi svi ~itamo Kuran ali niko ne razumije arapski. To je taj sistem, pogre{an sistem, kao {to znamo. Indone`ani ~itaju Kuran i ne znaju arapski, Male`ani, Indijci, Pakistanci, Banglade`ani, Nigerijci, Ganjani i svuda po cijelom svijetu muslimani ~itaju Kuran bez razumijevanja. @elim obja{njenje. Za{to? Ja govorim vama Arapima. Allah d`.{. ka`e: "Mi smo objavili Kur'an na arapskom jeziku...". ^iji je to jezik? Va{! To je jezik vas iz Libana, iz Abu Dabija, iz Saudijske Arabije. Kuran je dat na va{em jeziku a ne na jeziku Hindusa ili Indone`ana. Zbog ~ega? Da bi ste prenijeli radosnu vijest o Bo`ijoj vjeri. Onda pitam ovog profesora arapskog jezika iz Abu Dabija koliko d`amija imaju u svojoj zemlji. On ka`e - hiljadu, a svaka d`amija mora imati svoga imama. Ja se pitam sa kime oni razgovaraju, sa kime? Sa mutekijama, da bi im objavili dobru vijest. Ko je mutekija? Osoba koja ide u mesd`id. On ide u mesd`id i imam n j e m u prenosi dobru vijest. Allah d`.{. vam obe}ava d`enetu-l-firdeus, On vam prenosi dobre vijesti. Ali Allah d`.{. ne ostaje na tome. On ka`e: "I opominji narod Lutov...". I ja sada njega pitam: "Ti si profesor arapskog jezika. Reci mi ko je Lutov narod? Vi ste Arapi, na va{em jeziku Allah d`.{. ka`e: 'Opominjite narod Lutov...'. Dajte, ka`ite ko je narod Lutov. To je na va{em jeziku, `elim da mi ka`ete! Nastavi}e se... Preveo sa engleskog: I. Nuhamba{i} Preuzeto iz ~asopisa "Nidau'l Islam"
GODI[NJICA GLASA ISLAMA 5 Dvije stvari su klju~ne u novinarstvu PROFESIONALIZAM I VOLJA DA SE ^UJU OBJE STRANE Pripremaju}i dvanaesti broj GLASA ISLAMA, imali smo osje}aj da smo tek malo vi{e odmakli od po~etka, ne slute}i da je prohujala cijela godina dana. I nakon toga valja dati neko skromno slovo o ovom pre enom Putu. Ne zbog nas ve} prvenstveno zbog ~italaca. Baviti se odjednom (bez nekih ozbiljnijih priprema), najozbiljnijom i najodgovornijom profesijom (koja je, na`alost, kod nas najmanje cijenjena, zato je i do`ivjela posrnu}e) je veliki rizik iz vi{e razloga. Jedan je svakako glavni - strepnja i briga da li }emo pogoditi glavni damar i aktivirati sva ~ula javnog mnjenja? Drugi je problem, da li }emo sti}i do glavne Istine pravolinijski ili transferzalno, uspravno ili vodoravno (puze}i i podani~ki, kako to neki u vi{e slu~ajeva rade). Tre}i problem je kako uskladiti svoju (ne)profesionalnu volju da ponekad ne pretjeramo u begenisanju svoje pameti i slova sa zlatoustim znakovima da smo najbolji, najpametniji i najve}i, {to je svojstveno balkanskom duhu. ^etvrti problem je da li }emo dobiti na vrijeme povratnu informaciju od ~italaca i ubijediti ih da smo na{li i uspostavili neku normalnu, prisnu i nenametljivu (srednju) nit sa svima onima koji nas budu bez prisile, parade i dosade ~itali, davali nas podr{ku, ili nas pak kritikovali s razlogom. Dakle, vi{e je problema i isku{enja na putevima od ideje do same realizacije jednog obi~nog teksta. Rukovode}i se o svemu, a posebno o kriti~arskom i samokriti~arskom duhu koji nas ponajvi{e zaokuplja, svjesni smo novih nedostataka i propusta, i da nismo kadri sti}i na svakom "licu mjesta" da izvje{tavamo, obzirom da je ova Redakcija po~ela sa ravne ledine. U po~etku sa oskudnim kadrovima (koji su se bili okupili oko uspje{nog biltena "Haber") ali sa visokim entuzijazmom ~lanova Redakcije kao i saradnika koji nisu primali honorare. Odnosno, sa svjesnom odgovorno{}u da ~inimo ne{to {to }e ostati zabilje`eno u historiji na{e sand`a~ke `urnalistike, onako kako je to bilo. GLAS ISLAMA se pojavio prvi put na ovim prostorima, mo`da u trenutku kada je bio najpotrebniji da progovori o svemu, umjerenom linijom na{e sudbine i merhameta, da nikog ne uvrijedimo bez razloga, da ka`emo o svemu (pa i o na{im zatravljenim mezarima) {to se talo`ilo vijekovima do dana{njeg dana, razmi{ljaju}i sasvim glasno i o na{oj budu}nosti, `ele}i da bude odmjerena i dostojna insanu koji mora biti oslobo en od bilo kakve prisile i hile. Daleko od nasilja, eksploatacije, poni`avanja... GLAS ISLAMA se pojavio kao dobri glas Istine, upravo u onom trenutku, kada su Me{ihat Islamske zajednice i njegove institucije "{ibani" sa svih strana, uzdu` i poprijeko, od svoje bra}e preko avlije, ~ak i u mjesecu Ramazanu. Rukovode}i se saburom i tolerantnim merhametom, nismo se rukovodili onom starom arapskom poslovicom: "Ako ho}e{ da udavi{ svog psa, proglasi ga bijesnim", tako da nismo odgovarali svim tim nadri-ideolo{kim novinarima koji nikad nisu vidjeli (niti razumjeli) {umu od drve}a. GLAS ISLAMA je autenti~an i skroman avaz za svu bra}u muslimane (ne samo za muslimane) u ljutom vaktu poplave mnogobrojne primitivne i ki~erske (`ute) {tampe, od na{e kasabe do federalne istance, sa prepoznatljivim ratnohu{ka~kim i nacionalisti~kim raspolo`enjem, koje je izgubilo svaku mjeru (razum) i kontrolu, upravo nad Istinom. Na`alost, blasfemija je dobila svoje carsko mjesto i tako jo{ jednom ponizila i posramila ovu ozbiljnu profesiju. Sve je to ote`avalo start prvih novina na ovim prostorima za vjeru, dru{tvo i kulturu, kako da se izdvoje, prepoznaju od tog vi{e negetivnog medijskog tabora u koje zve~e "krupne" rije~i (a ni{ta ne ka`u) i sik}u vi{eglave a`dahe, pla{e}i svaku dobru ~ovjekovu vrlinu i njegov sibijan, da upravo dunjaluk po~inje od njih. GLAS ISLAMA je odabrao za urnek one obi~ne rije~i (koje nisu ni bogate ni toliko siroma{ne), koje su najbli`e Allahovom robu. Odnosno one rije~i koje su prilegle k srcu Istine. Pojavom GLASA ISLAMA, Me{ihat IZ-e Sand`aka i Islamska zajednica uop{te, po prvu put su ~uli i vidjeli svoj sopstveni glas na stranicama svojih novina (kroz dvadeset raznovrsnih rublika) posebno i onu drugu, bolju stranu medalje, koja je pre{utkivana i {amarana od strane dr`avnih medija, ~ak i od onih slobodnih i "nezavisnih". GLAS ISLAMA po svojoj originalnoj vokaciji ~uo se i u UN-a zahvaljuju}i promotivnom ministru za informisanje Srbije, koji nas je svrstao u provladine i nezavisne medije. Danas, nakon godinu dana, GLAS ISLAMA ima svoj stil, svoj nauk, svoju zadatu lekciju, prvenstveno iz vjerskih tema, dru{tva i kulture sve do Poslanikovih ashaba, koja se usmeruje i hrani neiscrpnom doktrinom i pravim Putem najbolje Knjige - Uzvi{enim Kuranom. Sude}i po ~itala~koj publici, najdra`i su tekstovi u GLASU ISLAMA, upravo koji se ti~u same vjere i vjerskog poimanja, posebno onih zna~ajnih li~nosti dunjaluka, koji su svojom voljom primili Islam. S hairom da GLAS ISLAMA bude jo{ bolji i trajniji u vremenu i prostoru, ne mo`emo a da ne pomenemo gospodina Aliju Izetbegovi}a i njegove tople i smirene rije~i izgovorene na Tribini intelektualaca u Sarajevu: Dvije stvari su klju~ne u novinarstvu - profesionalizam i volja da se ~uju obje strane, kako bi se lak{e do{lo do istine. Upravo, parafraziramo Izetbegovi}evu misao, koliko je odgovorna Istina pred narodom i Bogom. Fehim Kajevi} O jubileju Glasa Islama Stvarala~ki ~in je trenutak koji je satkan od najfinijih niti na{e mo}i da vidimo ono {to drugi do tada nisu vidjeli. Do{li su tiho i u{li u legendu! Samo ~etiri godine postojanja i gle unaokolo posve vidljivi tragovi duhovne i materijalne kulture, koje iza sebe ostavi elitna grupa momaka, tek navr{enih Isaovih a.s. godina. Dakako, nema ravnodu{nih. ^ak i skeptik vi{e nije ono {to je nekad bio, a rezervama mjesta ponestaje. Sasvim je izvjesno da se `ivot muslimana mora organizovati institucionalno, kako bi isti uredili u skladu s Kuranom a.{. i sunnetom Resulullaha s.a.v.s. D`emat, fuzionisanjem sa organizacijom Me{ihata, dobio je novi aktivni status, kako mu nala`e i ustrojstvo Islamske zajednice, ali ovog puta na djelu. Naviknut sam da se radujem, kao i svi dobronamjerni, novim pobjedama Me{ihata IZ-e, a o~ekujem da ta radost potraje. Magla je gusta sve dok je ne razbije{ svojim umom. Konstantnim evoluiranjem, svjesni historijskog trenutka u kojem `ivimo a potaknuti `eljom da premostimo vi{egodi{nji vakum, nastao prekidanjem veze sa maticom Bosnom, ne na{om krivicom, odlu~ili smo oformiti svoje glasilo. "", prete~a internog "Habera", navr{io je godinu. Rekli bi, mali korak za ~ovjeka, a veliki za ~ovje~anstvo (ummet). Na{ list "" tretira materiju koja sadr`i teme iz islamskog `ivota i rada, te nau~nu i moralnu pouku i istinsko svjedo~enje o ljudima i doga ajima, radosne vijesti o napretku i prosperitetu i upozorenje na ru`ne pojave i nemile doga aje, te ukazuje na lijepe primjere i dr. To prakti~no zna~i da on nije ostao u usko-stru~nom domenu i smatram da }e uz Bo`iju pomo} isti imati sjajnu budu}nost. Dijelim veliku radost sa svima onima koji su ummet Muhammedov a.s., {to smo Allahovom neizmjernom milo{}u darovani Islamom. Redakciji "Glasa Islama" ~estitam "jubilarni" 12. primjerak ovogodi{njeg na{eg lista. Dijelim ubje enje, vjerovatno i sa glavnim urednikom M. Feti}em, da }e ovo na{e glasilo otvoriti {irine u na{im pogledima, na{im odnosima i kontaktima, sa {irokom ~itala~kom javno{}u. S nadom u budu}u saradnju! Esad Kola{inac, prof. geografije, ~lan redakcije ""
6 AKTUELNI TRENUTAK Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka BI]EMO UVA@AVANI KOLIKO BUDEMO JAKI U subotu 15.11.1997. godine odr`ano je vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka. Naime, osnovni razlog za odr`avanje vanrednog zasijedanja ovog najvi{eg zakonodavnog tijela Islamske Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka zajednice je skoro odr`avanje Sabora IZ-e BiH, te izbor i u~e{}e na{ih sabornika na istom. Nakon dolaska ve}ine delegata i konstantovanja kvoruma, u~enjem Kurani - Kerima, Sabor je otpo~eo sa radom tako {to je predsjednik Sabora Islam Avdi} otvorio zasijedanje, te predlo`io dnevni red. Nakon usvajanja predlo`enog dnevnog reda, predsjednik Avdi} je po prvoj ta~ki dnevnog reda, koja govori o nacrtu Ustava jedinstvene IZ-e te izbora delegata za Sabor IZ-e BiH, naglasio da se o samoj platformi Ustava IZ-e moglo pro~itati u {tampi i informisati putem ostalih medija. Zatim je dao rije~ predsjedniku Me{ihata Muamer ef. Zukorli}u koji je informisao sabornike o u~e{}u delegacije IZ-e Sand`aka na zasijedanju Sabora IZ-e BiH odr`anom 12.07.1997. godine u Sarajevu. Po prvi put nakon raspada jedinstvene Islamske zajednice, na{a delegacija je imala priliku u~estvovati u radu ovog najvi{eg organa IZ-e sa sjedi{tem u Sarajevu. Prema novom Ustavu, Islamska zajednica Sand`aka je integralni dio jedinstvene Islamske zajednice sa sjedi{tem u Sarajevu. Za sada se ovim Ustavom pokriva prostor muslimansko-bo{nja~kog nacionalnog korpusa, s tim {to se ostavlja mogu}nost da istoj mogu pristupiti i ostali koji je smatraju svojom. "Mi smo Saboru u Sarajevu ponudili ~etiri amandmana na prednacrt Ustava a koji su se ticali statusa IZ-e Sand`aka te nekih terminolo{kih pitanja, koji su nakon iscrpne rasprave dobrim dijelom i prihva}eni", kazao je u svom uvodnom dijelu izlaganja Muamer ef. Zukorli}. On je tako e dodao da je na sabornicima, koje danas delegiramo, da se pozabave ovim pitanjima, koja su od bitnog zna~aja za budu}nost IZ-e Sand`aka. Naime, i kasniji tok diskusije sabornika kretao se u pravcu podr{ke izlo`enih stavova predsjednika sa zajedni~kom konstatacijom da }e nas uva`avati onoliko koliko budemo jaki. Hajro ef. Tuti} je mi{ljenja da ovakav odnos Sarajeva, a kako saznajemo iz medija i Pri{tine, pomalo miri{e na neka pro{la vremena, kada se prema nama imao nekorektan stav. Ibrahim Kadri} je izrazio nezadovoljstvo za{to se materijal o prednacrtu Ustava nije ranije podijelio sabornicima, kako bi mogli imati detaljniji uvid, na{ta je slijedilo obavje{tenje da potrebni materijal nije stigao a da je ovaj Sabor na pro{lom zasijedanju iscrpno informisan o doti~noj temi. Nakon iscrpnih diskusija predsjednik Sabora je pre{ao na izbor delegata za Sabor IZ-e BiH. Od predlo`enih ve}inom su izabrani: Mevlud ef. Dudi}, Hajro ef. Tuti}, Adem ef. Zilki}, Islam Avdi}, [efko ef. Dragolov~anin. U okviru prve ta~ke dnevnog reda zaklju~eno je a se podr`e amandmani na nacrt Ustava IZ-e u BiH, ponu eni na pro{lom zasijedanju Sabora IZ-e BiH u Sarajevu od strane delegacije IZ-e Sand`aka, s tim {to se prepu{ta sand`a~kim zastupnicima u Saboru IZ-e BiH da iste mogu preformulisati ili neznatno korigovati, a u cilju postizanja izmjena Nacrta Ustava koje su u skladu sa interesima IZ-e Sand`aka. Pod ta~kom razno predsjednik Sabora je tra`io da se pod hitno predlo`i drugi ~lan Sabora ispred Odbora IZ-e Bijelo Polje kao i delegat ispred tutinskog Odbora. Predsjednik Me{ihata Muamer ef. je aktualizirao pitanje rada Odbora, te obavezno slanje godi{njih izvje{taja o svom radu. Jo{ jedanput je o{tro osu en odnos Odbora prema podno{enju izvje{taja. U tom smislu se podr`ava prijedlog Hajra ef. Tuti}a da se poslije svake odr`ane sjednice Odbora IZ-e {alju zapisnici Me{ihatu radi detaljnijeg uvida u rad. Na kraju je, analiziranjem prijedloga diskutanata, donijeto jo{ nekoliko va`nih odluka. Pravna slu`ba Me{ihata se obavezuje da u saradnji sa Statutarnom komisijom donese nacrt Poslovnika o radu Odbora IZ-e za sljede}e zasijedanje Sabora. Imaju}i u vidu da se svakim danom sve vi{e podi`u vjerski objekti {irom Sand`aka, evidentno je da se kr{i ~lan 34. stav 11. Statuta IZ-e Sand`aka koji predvi a da Me{ihat daje odobrenje za izgradnju i renoviranje objekata Islamske zajednice, te se obavezuju Odbori IZ-e Sand`aka da sprovode primjenu ove statutarne odredbe. Zatra`eno je od aktivista IZ-e, ~lanova Odbora i ostalih ljudi uklju~enih u rad IZ-e da se maksimalno uklju~e u distribuciju jedinog nam glasila u Islamskoj zajednici "Glasa Islama". Po svemu sude}i zasijedanje je proteklo onako kako se i o~ekivalo, uspje{no i u radnoj atmosferi. M. Feti} U novim prostorijama Biblioteka ''Gazi Isabeg'' Zgrada starog Mekteba u haremu Altun Alem d`amije u kojoj je do skora bila sme{tena biblioteka "Gazi Isabeg" je svojim spolja{njim i unutra{njim izgledom do~aravala dojam vjekovne prisutnosti biblioteke na ovom mjestu, iako ona datira svega prije tri godine. Me utim, usljed nemogu}nosti revitalizacije ovog objekta, a u cilju za{tite postoje}eg knji`nog fonda koji je bio izlo`en utjecaju vlage zbog proki{njavanja, bilo je neodlo- `no izmje{tanje biblioteke u prostorijama zgrade Vakufa. Danas biblioteka raspola`e knji`nim fondom od 3000 knjiga {to je solidan broj kada se osvrnemo na sami po~etak rada biblioteke, njenog starta sa nekoliko stotina knjiga. Osim u~enika Gazi-Isabeg medrese me u njenim ~lanovima ima ~italaca razli~ite starosne dobi, iz ovog i drugih gradova Sand`aka. Biblioteka radi svakim radnim danom od 8-15 h i nudi ~itaocima skroman izbor kako vjerske tako i literature ostalih nau~nih i svjetovnih disciplina. Uzimaju}i u obzir ograni~ene mogu}nosti biblioteke u smislu kvantitativnog i kvalitativnog uve}anja fonda, ovim putem apelujemo na ~itaoce "Glasa Islama" diljem Sand`aka da daju svoj doprinos boga}enju fonda Gazi-Isabeg biblioteke onako kako su to `itelji ovog grada ~inili po~etkom njenog rada, nesebi~no se odazivaju}i akciji prikupljanja knjiga za biblioteku. Tako }emo dati potporu radu i postojanosti jedne zvani~ne islamske biblioteke na tlu Sand`aka uz Allahovu pomo}. E. U. Tutin Mekteblije u Veseni}ima Nedjelja 23. novembar, za mje{tane malog sela Veseni}e, koje se nalazi nadomak Ribari}a, predstavljala je izuzetan dan. Razlog njihovom veselju je zavr{etak hatme Kurani-Kerima polaznika vjerske pouke. Zajedno sa svojim imamom Enis ef. Rami~evi}em tim povodom su organizovali sve~anost, `ele}i da na taj na~in zahvale Uzvi{enom Gospodaru na uspjehu koji su postigli u savla ivanju gradiva predvi enog planom i programom o radu vjerske pouke. Nakon podne namaza u prisustvu mnogobrojnih gostiju iz Tutina i Novog Pazara, te imama sa podru~ja OIZ-e Tutin, kao i d`ematlija iz susjednih d`emata, jednom rije~ju - u prepunoj d`amiji, svr{enici hatme, njih 13, izvelo je prigodan program. Svojim milozvu~nim glasovima u~e}i Kuran i ilahije, citiraju}i ajete i hadise u skladu kuranske naredbe: "Opominji, zaista opomena koristi vjernicima...", svojim savjetima i uputama zadivili su prisutne. Nakon programa svr{enicima hatme svjedo~anstva kao i prigodne poklone u ime OIZ-e Tutin uru~io je predsjednik Husein Gegi}. U~e{}e u ovoj svje~anosti uzeo je i glavni imam h. Adem ef. Zilki}, koji je vrlo nadahnuto odr`ao vazu-nasihat. Na kraju, prisutnima se obratio Ramiz Preljevi} predsjednik d`amijskog odbora koji se zahvalio svim prisutnim gostima te predstavnicima OIZ-e Tutin, upu}uju}i pohvale na rad mladog i vrijednog imama Enis ef. Rami}evi}a. Potvrda izre~enih rije~i je u ~injenici da je osim 13 svr{enika hatme, vjerskom poukom u ovom d`ematu obuhva}eno jo{ 50- tak polaznika sa kojima predano radi ovaj imam. Nakon svr{etka vjeronau~ne godine i obavljenih zavr{nih ispita a na prijedlog glavnog imama, Enes ef. je nagra en za rad na polju vjerske pouke od strane Odbora IZ-e Tutin. @elimo ovom mladom i vrijednom imamu jo{ puno rezultata u daljem radu a `ivotni uspjeh u skladu sa uzvi{enim porukama Kurana. Nusret ef. Gusinac
AKTUELNI TRENUTAK 7 Odr`ano zasijedanje Sabora IZ-e BiH u Sarajevu MUSLIMANI SU OBJEDINJENI U JEDNU VJERSKU ZAJEDNICU "Svi se ~vrsto Allahova u`eta dr`ite i nikako se ne razjedinjujte..." (Ali-Imran: 103) U skladu sa Uzvi{enom porukom Gospodara svjetova, u Sarajevu je dana 26.11.1997. godine na zasijedanju Sabora usvojen najvi{i akt Islamske zajednice u BiH, ~ime je do{lo do uvezivanja svih muslimana Bo{njaka u jedinstvenu zajednicu. I slamsku zajednicu Sand`aka, na ovom historijskom skupu, prestavljala je peto~lana delegacija koju je predvodio predsjednik Sabora Islam Avdi}. U delegaciji su bili jo{ direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi}, Hajrudin ef. Tuti}, [efket ef. Dragalov~anin i Adem ef. Zilki}. Sjednici je prisustvovao i predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka prof. Muamer ef. Zukorli}, koji je ~lan Riaseta po polo`aju. Cijeli vijek Islamska zajednica traga za putem koji vodi Bo`ijoj zapovjedi, jedinstvu, integralnom zajedni{tvu svih muslimana Bo{njaka. Uprkos te`nji sa strane, cijepanjem od onog ili ovog re`ima, do{lo je vrijeme kada }e historija zabilje`iti da su Bo{njaci sazidali jednu jedinstvenu zajednicu. Jedan od njenih osnovnih ~inioca je i Islamska zajednica Sand`aka. Zato se o~ekuje da }e ovaj Ustav, za koji se opravdano vjeruje, ozna~iti novi razvojni koncept Islamske zajednice. Sadr`ajan dnevni red Samo zasijedanje po~elo je utvr ivanjem dnevnog reda. U prijedlogu koji je dostavljen sabornicima, dnevni red je sadr`avao ~etiri ta~ke: 1. Razmatranje i usvajanje zaklju~aka sa petog zasijedanja Sabora, 2. Razmatranje prijedloga i dono{enje Ustava IZ-e u BiH, 3. Utvr ivanje smjernica i rokova za izborne odluke i provo enje izbora u IZ-e, 4. Razmatranje prijedloga Riaseta IZ-e o razrje{enju h. hfz. Halila ef. Mehti}a, muftije zeni~kog, 5. Pitanja sabornika. Na prijedlog nekoliko sabornika dnevni red je pro{iren novom ta~kom o situaciji u Mostaru ({trajk u~enika u Medresi). Tako se nakon nekoliko diskusija, u vezi sa ~etvrtorn ta~kom, te razmatranja i usvajanja zaklju~aka sa prethodnog zasijedanja, pre{lo na drugu ta~ku dnevnog reda. Uvodnu rije~ je dao predsjednik Sabora prof. mr Hilmo Neimarlija, nagla{avaju}i da je to osmi Ustav IZ-e i da je prvi Ustav za kog se mo`e re}i da je ra en bez bilo kakvih unutarnjih ili vanjskih pritisaka, da su u njegovoj izradi sudjelovali kako organi i institucije IZ-e, tako i niz uglednih pojedinaca izvan IZ-e. Tom prilikom on je predlo`io uklju~ivanje dva amandmana: ^lan 72. Ustava IZ-e u BiH pro{iruje se stavom dva i tri koji glase: - Rad Udru`enja reguli{e se Statutom, - Statut donosi Skup{tina Udru`enja, potvr uje ga Sabor IZ-e. U poglavlju Prelazne i zavr{ne odredbe iza ~lana 80. dodaje se ~lan 81. koji glasi: - Islamska zajednica mo`e sklapati ugovore kojim se odre uje pravni okvir odnosa Islamske zajednice i dr`ave. Nakon usvajanja ovih amandmana vi{e sabornika javilo se sa svojim prijedlozima ili dopunama. Na{a delegacija je predlo`ila da se ~lanom 1. stav 2. obuhvate muslimani Bo{njaci koji `ive na podru~ju SRJ a van Sand`aka, kao i da broj zastupnika u Saboru iz Sand`aka umjesto pet bude devet. Poslije du`e diskusije usvojen je ~lan 1. stav 2. sa slijede}im sadr`ajem: - Me{ihat Islamske zajednice Sand`aka, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u BiH. U vezi na{eg drugog prijedloga postignuto je kompromisno rje{enje, {to podrazumijeva pove}anje broja sabornika IZ-e Sand`aka onog momenta kada se pod njenu nadle`nost stave i Odbori IZ-e sa podru~ja u`e Srbije, Crne Gore i Vojvodine. Nakon ovih, kao i jo{ nekih sitnijih primjedbi tehni~ke prirode, sabornici su ustali i zajedni~kim tekbirom ozna~ili usvajanje Ustava Islamske zajednice u BiH. Za nas muslimane Bo{njake Sand`aka je posebno va`no {to je Me{ihat IZ-e Sand`aka ravnopravno, i sa aspekta uva`enosti, emotivnosti, ugra en u Ustav kao jedina organizovana zajednica sa prostora SRJ, sa te`njom da bude istinski centar kome }e se drugi okretati i prilaziti. Tako e je posebno va`na odredba ~lana 80. kojom Me{ihat IZ-e Sand`aka ure uje organizaciju vjerskog `ivota na svom podru~ju svojim aktima. Kritika i samokritika U okviru tre}e ta~ke zadu`ena je Ustavna komisija da za mjesec dana pripremi prijedlog izborne odluke za provo enje izbora za sve organe i Riaset je zadu`en da preko svojih organa na terenu organizira sa~injavanje bira~kih spiskova za svaki d`emat. Taj posao nadzira}e saborska Komisija od 8 ~lanova (iz svakog muftijstva i iz Me{ihata). Odlu~eno je da se ne ide sa izborima dok taj posao ne bude potpuno kompletan. Izla`u}i svoju odbranu u okviru ~etvrte ta~ke, muftija Mehti} je govorio kako je sve radio u najboljoj namjeri i u ime Allaha d`.{., bore}i se za status imama i razvoj Islama, te kako je bilo gre{aka ali da one nisu bile svjesne i namjerne. Me utim, op{ti je utisak da se i pored spomenutih rezultata u vjerskom radu i organizaciji, zeni~ki muftija h. Halil ef. Mehti} na mjestu ~lana Riaseta nije najbolje sna{ao, ~ime je prijedlog Riaseta za njegovim smjenjivanjem ocijenjen opravdanim, {to je pokazao ishod glasanja trideset i ~etiri za, pet protiv i osam uzdr`anih. Istaknuto je tako e da se ovim ne zatvaraju vrata Halil ef. Mehti}u u IZ-i ve} da }e mu se dati prilika da svoje intelektualne i misionarske sposobnosti izrazi na drugim mjestima i zadacima. Nakon pauze otpo~ela je rasprava o situaciji u Mostaru. Posebno se govorilo o Salihu ef. ^olakovi}u, kojeg je Riaset svojom odlukom smijenio s polo`aja v.d. direktora Kara ozbegove medrese u Mostaru. Ve}ina sabornika osudila je njegovo pona{anje, te posebno njegovo manipulisanje u~enicima Medrese. Na kraju ove ta~ke dnevnog reda odlu~eno je da se formira komisija od predstavnika Sabora i Riaseta koja }e na licu mjesta ispitati cijelu situaciju i preduzeti sve {to je potrebno za {to br`e smirivanje postoje}eg stanja. U komisiju Sabora koja }e odmah otputovati u Mostar uklju~eni su sljede}i ~lanovi: Nezir Halilovi}, Sulejman Sarajli} i Sulejman ]erinovi} (ispred Sabora) te Re{id Bilali} i E{ref Bak{i} (ispred Riaseta). U~enicima je dat rok za povratak na nastavu ponedjeljak 01.12.1997. god. U protivnom, nedolazak na nastavu prouzrokova}e udaljavanje u~enika iz Medrese. Valja o~ekivati da su ova neprijatna pomjeranja posljednja faza rekonstrukcije IZe koja nesumnjivo izrasta u jak kohezioni faktor muslimana Bo{njaka na ovim prostorima. Pitanjima sabornika, dnevni red je iscrpljen a zasijedanje zavr{eno. Treba ista}i da se ovim Ustavom pove}ava odgovornost za Islamsku zajednicu u cjelini i njen dalji rad i razvoj, po{to sada od odgovornosti nije isklju~en nijedan segment unutar IZ-e. S obzirom da je krajnje vrijeme da na programskim osnovama i projektima osmi{ljenim koracima i aktivnostima unapre ujemo Islamsku zajednicu, svaki ~ovjek nam je dragocjen i zato trebamo koristiti sve raspolo`ive potencijale da bismo u stvarnosti imali jednu savremenu vjersku zajednicu, kakav je zahtjev ovog Ustava. O~ekuje se da IZ-a na temeljima novog Ustava izgradi najvi{i nivo jedinstva, prosperiteta i uspjeha na putu zemaljske misije i zada}e. Neka nam Svevi{nji bude od pomo}i, samo se u Njega uzdajemo i samo od Njega pomo} tra`imo. Zijaret gradu heroja Drugog dana boravka u gradu heroja na{a delegacija je posjetila sjedi{te Sabora gdje bila toplo primljena. Prepri~avali su se detalji sa zasijedanja uz ocjenu da je to bio, uistinu, historijski trenutak. Potom je u~injen zijaret Preporodu, Izdava~koj djelatnosti "Kalem" te Vjersko-prosvjetnom uredu Riaseta. Primio nas je njen rukovodilac prof. Muharem ef. Omerdi}. Na{a delegacija se interesovala za plan i program rada vjerske pouke u {kolama, mektebima te ud`benicima iz medresa. Istaknuto je da je u toku izrada ud`benika za medrese, a da je raspisan konkurs za izradu ud`benika za vjersku pouku. U ve~ernjim ~asovima, nakon jacije namaza, na{a delegacija je posjetila Medresu, gdje smo prisustvovali nezaboravnom sijelu, raspravljaju}i o svim `ivotnim, vjerskim i stale{kim pitanjima. U petak, drugog dana boravka u Sarajevu, h. Reis dr. Mustafa ef. Ceri} je primio na{u delegaciju u svom kabinetu, ~ime je krunisan zijaret gradu. U razgovoru sa Reis ef. istakli smo na{e zadovoljstvo {to su muslimani Bo{njaci objedinjeni u jednu jedinstvenu zajednicu, istakli smo na{e uspjehe u dosada{njem radu kao i probleme sa kojima se susre}emo. H. Reis ef. je podvukao zna~aj jedinstva, aktivnosti koje treba posebno poduzeti kao i strate{ke stvari u kojima moramo izgarati i sav svoj potencijal, znanje i mudrost ulo`iti. Svi susreti i utisci upu}uju na rije~i Uzvi{enog: "Ono {to `ele vjernici }e posti}i." (XXIII: 1) Adem Zilki}
8 AKTUELNI TRENUTAK IZ NA[IH D@EMATA Novi Pazar Mevludksa sve~anost u povodu Mi'rad`a Mevludski program u Bor d`amiji U ~etvrtak 27.11.1997. godine, iza podne namaza, a u povodu Mirad`a, odr`an je prigodan mevludski program u Arap d`amiji. Uz prisustvo mnogobrojnih d`ematlija koji su do{li da ~uju poruke Mirad`a, program pro`et Kuranom, ilahijama i salavatima, izveli su novopazarski imami. Obilje`avaju}i ovaj zna~ajni doga aj u historiji Islama, muslimani ovih prostora su se jo{ jedanput napojili imanskom energijom, ja~aju}i islamski duh, jer nam je to danas najpotrebnije. Sve~anost je okon~ana dovom Allahu d`.{. da nas pomogne i uputi pravim putem. M. F. DA ]E SE U DECEMBARSKOM ROKU [KOLSKE 1997/98. g. ODR@ATI: VANREDNI ISPITI 20 i 21. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. DIPLOMSKI ISPITI 25 i 26. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. PRIJAVLJIVANJE ISPITA OD 15. DO 18. DECEMBRA 1997. g. (Ne)informativna {ok terapija SREDNJA MEDRESA GAZI - ISABEG OGLA[AVA 03.12.1997. g. DIREKCIJA MEDRESE Ko koga udaljuje? Ka`u djeca u zemlji ~uda (iz bajki), sve je mogu}e. Ali, u stvarnosti, u na{oj svakodnevnici, ne bi trebalo da bude toliko slu eno. Zamislite, radio stanica Novi Pazar i njeni vrli i strogi urednici uveli su cenzuru i na oglase koje pla}amo. [ta je bilo sporno kod ovog obavje{tenja? Prva re~enica: "Pribli`ite sebi Istok i Zapad." "U~ite arapski i engleski", glasila je druga re~enica. Helem, rije~i o pribli`avanju Istoka i Zapada ne mogu se emitovati na talasima ove radio stanice. Dakle u "mudrim" ure iva~kim glavama evidentan je strah od svakog i duhovnog pribli`avanja {to je u bilo kakvoj vezi Istoka i Zapada. U ovom slu~aju i preko jezika - arapskog i engleskog. @alimo ovu radio stanicu zbog takve kratkovidne (informativne) dioptrije i ograni~enosti koja nema mo} da raspoznaje svjetlost. A jo{ manje razum. Ne bi nas vi{e za~udilo da (ne)izvjesni urednik (Ramiz Etemovi}) obznani preko svoje radio stanice da ni Sunce ne smije (vi{e) da grije (i dolazi) sa Istoka. Nije nam poznato da li je ova "slijepa" radio stanica ~ula za sistem - Internet. Redakcija Predstavljamo vam OIZ-e Gusinje NA ALI - PA[INIM IZVORIMA Dvije su ljepote, u nizu Bo`ijih blagodati {to ih Bog podari ovom kraju: svje`ina Ali-pa{inih izvora i prekrasni vijenac planina koji se nadvija nad ovom kasabom, te poznati roman o nasilnom pokr{tavanju muslimana Plava i Gusinja - "Pustinjak". "Na izgrijanoj mlije~no prozra~noj mjese~ini, drhtavim sjajem pojavi se slika kasabe. Neprilike su a ve} se nazirala Stara adaptirana d`amija u Gusinju tamna zemunica kao jedina stvarnost, ru`na je istina kada se javi i prekine lijep san {to li~i na prisje}anje, ogoli i uka`e neprilike, tegobe... I dok sam malo~as dodirivao okom i uhom nebesku rumen i sjenke plavokosih deva, sada ve} osje}am da ni~ega nema. No} je, sve je druk~ije... O svijetli Allahu, sve se promijenilo, moje oko i uho i du{a su isti. Gdje je promjena u meni koju tra`im. Na tom putu tragam za sre}om, ali promjene nema i na gubitku sam." Ne slu~ajno, pri~u o ovoj lijepoj i ~istoj dunjalu~koj ba{~i zapo~injemo odlomcima ~uvenog romana "Pustinjak" koji na ubjedljiv i slikovit na~in svjedo~i o stradanjima ali i o hrabrosti muslimanskog `ivlja u Plavu i Gusinju. I ne samo to, on govori o kulturi, pjesni~kom duhu i darovitosti kojima je Bog po~astio ovaj gor{ta~ki kamen. Gusinje je varo{ica koja se nalazi nadomak Plavskog jezera. Historijski se vrlo rano spominje a predstavljala je va`nu nit kojom je povezivala mo}ne trgova~ke centre Albanije, Crne Gore i Kosova. Dobar dio njena stanovni{tva se osuo u muhad`irluku, hrle}i trbuhom za kruhom. Ve}im dijelom su odlazili na Zapad i u Ameriku a jednim manjim dijelom za Tursku. Ipak, oni nisu zaboravili svoj vilajet. Pomo} se sakuplja i uredno pristi`e onima kojima je najpotrebnija.prije dvije godine Gusinjani i Plavljani koji `ive i rade u SAD-u poslali su 100.000 dolara za adaptaciju stare d`amije u Gusinju. Odbor IZ-e Gusinje sa svoje tri d`amije i vrijednim imamom Red`ep ef. Ljuljanovi}em uspijeva da u periodu poslije pada komunizma oja~a vjerski `ivot i valjano organizira muslimane i muslimansku mlade`. Prije dvije godine adaptirana je glavna d`amija u Gusinju uz svesrdnu pomo} na{e bra}e koji se trenutno nalaze na privremenom radu u inozemstvu. O`ivljava se i vjerska pouka iz dana u dan. Me utim, kao i u ve}ini ostalih Odbora IZ-e i ovdje je problem kadrova koji }e poja~ati vjersko-prosvjetne aktivnosti i ostale vidove duhovnog uzdizanja ovda{njih vjernika. Va`no je ista}i da su Gusinjani koji borave u inostranstvu, posebno oni u Americi, izuzetno uspje{no organizovani u jedinstveni d`emat. Na taj na~in su prvenstveno u prilici da sa~uvaju svoj identitet, vjeru i tradiciju, te zajedni~ki realizuju sve akcije koje se na u pred njima. Osta}e u sje}anju ovogodi{nji susret na{ih had`ija sa had`ijama iz Plava i Gusinja, koji su na privremenom radu u Americi, a koji nisu zaboravili ovu petu islamsku du`nost. To je jo{ jedna potvrda da je Islam `iva vjera, neuni{tiva. Odbor IZ-e Gusinje ima i svog softu, koji dodu{e vanredno poha a Gazi-Isabeg medresu u Novom Pazaru. Nadamo se da }e ubudu}e ovaj Odbor imati i svoje redovne u~enike, koji }e biti budu}i kadrovi IZ-e, te {iriti baklju Islama na ovim prostorima. Ramazanski ambijent u ovom kraju je svakako poseban doga aj. To je, bez sumnje, duhovni preobra`aj koji se u Gusinju osje}a na svakom koraku. Teravije, iftari, ramazanske no}i, miris somuna i baklava. Molimo Dragog Allaha d`.{. da pomogne i oja`a na{u bra}u na ovom podneblju, i u~ini Islam vjerom srca njihovih, kako bi se s njime ra ali, `ivjeli i umirali. Mustafa Feti}
IZ SVIJETA ISLAMA Zasjedanje Islamske konferencije TEHERAN: Nagomilani problemi koji optere}uju islamski svijet kao i nepravedan i nekorektan odnos zapadnih faktora naspram istih, neminovno prije ili kasnije uslovi}e radikalnu izmjenu politi~kog kursa islamskih zemalja. Odr`ano zasijedanje Islamske konferencije po~etkom ovog mjeseca, pod pokroviteljstvom Teherana je pokazatelj takvih tendencija kao i neodr`ivosti stanja statusa qwo goru}ih problema: Palestine, Bosne, Ka{mira i td. Pozdravljaju}i prisutne visoke zvani~nike 55 islamskih zemalja,iranski duhovni vo a Ajatolah Ali Hamnei je isti~u}i brojnost muslimana u okviru cjelokupne svjetske populacije naglasio da islamske zemlje moraju zauzeti adekvatno mjesto u sistemu odlu~ivanja u okviru organizacije UN-a. O{tro je kritikovao Zapad i njihovu dvoli~nu politiku naspram islamskog svijeta, {to je na kraju u{lo u tekst zvani~nih rezolucija. Zemljama Zaliva predlo`io je formiranje sopstvenog saveza za odbranu odbacuju}i praksu oslanjanja na stranu silu. Istakao je da dana{nja Islamska Republika Iran ne predstavlja prijetnju ni jednoj islamskoj zemlji i da Iran danas kao nikada prije vodi politiku sveislamskog jedinstva. Zatra`io je tako e formiranje jedinstvenog fronta za poduzimanje koraka povratka prava Palestinaca, kritikuju}i bliskoisto~ni mirovni proces prozivaju}i Izrael agresorom koji nikada ne ispo{tuje dogovoreno, optu`uju}i ga tako e za terorizam u ovoj oblasti. U svom vi{ednevnom radu Islamska konferencija je razmatrala {irok krug problema cjelokupnog islamskog svijeta, donose}i na kraju vi{e od 140 rezolucija. Malezijski internacioni tehnolo{ki program u korist muslimana D`EDDA - "Malezijski Multimedia Super Corridor (MSC) omogu}i}e pun potencijal informativne i telekomunikacijske tehnologije muslimanima u cijelom svijetu", izvjestio je izvr{ni {ef ovog projekta vrijednog 20 miliona dolara, pro{log mjeseca. "Svaka zajednica te`i da dostigne "info eru" a MSC pru`a tu mogu}nost investitorima Saudijske Arabije, dr`avnim slu`bama", rekao je Dr Otliman Yrop Abdullah, predsjedavaju}i korporacije Multimedija Developmeut Corporation (MDC), holding kompanije. Na konferenciji za {tampu, Abdullah je izvjestio o Seminaru okruglog stola investitora MSC-a, odr`anog 5. novembra, rekav{i da Informaciona Tehnologija (IT) i projekat Multimedijalne industrije pru`a zajedni}ki posao, rizik i mogu}nosti tehnolo{kog razvoja. Seminar koji je otvorio malezijski generalni konzul Syed Hussein Al- Habslee prisustvovalo je nekoliko vode}ih Saudijskih biznismena ili njihovih predstavnika. Abdullah je rekao da projekat, koji je smje{ten u centru azijskog tr`i{ta u razvoju, zahtijeva obiman investitorsko-prijateljski paket podsticaja i podr{ke. To }e biti dom jednog od prvih ve}ih okvira zakona kibernetike, u vezi sa digitalnim brojevima, multimedijalnom za{titom, intelektualnim bogastvom, kompjuterskim kriminalom, telemedicinom i zakonima elektronike. Upitan da uporedi dobrobit ovog projekta sa onim u Silikonskoj dolini u Kaliforniji, Abdullah je rekao da postoji "veoma `estoka" konkurencija sa mnogim od kompanija, uklju}uju}i i njihove aktuelne proizvode. Sa malezijskim II programom, koji je primarni zadatak premijera Dr Mahatbir Muhammada i njegova vizija 2020 godine, saudijski investitori mogli bi da komercijalizuju o{tricu novog projekta. On je istakao da bi investitori mogli proizvode ovog projekta umno`iti za tr`i{ta u cijelom svijetu. Abdullah je rekao da je reakcija muslimanskih zajednica {irom svijeta ogromna. Napomenuo je primer Islamske komore SAD-a koja je ve} anga`ovala brojne kompanije koje }e investirati u ovaj projekat. Abdullah je tako e naglasio da je MCD uspio da iskristali{e koncept MSC. Izgradnja infrastrukture napreduje brzo i nekoliko kompanija je ve} uknji`eno u MSC, {to podrazumijeva nekoliko bud`etskih i drugih inicijativa. Prava na locirani projekat Cyberjaya dr`e NTT Japan, MDC i lokalne kompanije. (Saudi Gazzete) Islamski radio na ruskom jeziku MOSKVA - Radio program "Islamska frekvenca" je jedini islamski radio program na ruskom jeziku u Rusiji. U programu se govori o islamskoj poruci i njegovoj duhovnoj vrijednosti, te`njama i brigama muslimana u Rusiji. Program ima za zadatak da omogu}i muslimanima bolji uvid u raznovrsnost me unarodnih doga- aja i teme o Islamu za dobrobit muslimana kao i nemuslimana. TIRANA - Staratelj dvije Svete d`amije, kralj Fahd, poma`e albanskim muslimanima u {tampanju milion primjeraka ~asnog Kurana sa obja{njenjima na albanskom jeziku. [tavi{e, Kralj je pomogao da budu snabdjeveni svim zahtjevima kao {to su snabdjeveni i primjerci na arapskom jeziku {tampani u Medina Munawwari. Sve to stoji u objavi albanskog muftije Sabri Idrisa Koshe. On je naglasio da je kralj Fahd tako e omogu}io upise Albanskih studenata u Saudiskoj Arabiji i pru`a svoju pomo} u osnivanju Islamskog fakulteta. Pored toga, kraljevstvo poma`e Albancima u izgradnji novih d`amija. Za vrijeme 9 Ka`e se tako e da program omogu}uje slu{aocima da ~uju u~enje Kurana. Program privla~i brojne ruske i muslimanske slu{aoce. Predsjednik Ruskog saveza muftija, koji je ujedno predsjednik Vjerskog Ureda Evropske Rusije, [ejh Raoal Aimuddin izrazio je divljenje i zadovoljstvo sa ovim programom. Katarsko Islamsko udru`enje izvodi 27 poduhvata DOHA - Katarsko vjersko dru{tvo uvelo je 27 novih poduhvata u 1997. godinu u 11 azijskih i afri~kih zemalja. Program uklju~uje izgradnju 23 d`amije i izgradnju 3 bunara. Dru{tvo je ve} ranije zavr{ilo 36 poduhvata u prvom kvartalu ove godine. Oni uklju~uju izgradnju trideset d`amija, 10 bunara, popravku jednog siroti{ta, konstrukciju drugog sprata (IINA) dje~jeg centra u Palestini i kupovinu ~etiri mlina. S druge strane, ~asopis Katarskog dru{tva pi{e da je dru{tvo organizovalo kurs u~enja Kurana u oblasti Rayan. Blizu 154 studenta uzelo je u~e{}a u u~enju Kurana i kursa o ted`vidu. Ostale komponente kursa bile su kulturne i islamske aktivnosti. (IINA) Fahd dao 850.000 dolara Malezijskom Islamskom Univerzitetu RIYAD - Kralj Fahad bin Abdul Aziz, staratelj dvije Svete `amije, odobrio je sumu od 850.000 dolara Me unarodnom Islamskom Univerzitetu u Maleziji (IIUM). To je zvani~no objavio Abdul Aziz bin Ibrahim Al-Suwail, generalni sekretar Vrhovnog vije}a za islamska pitanja. Finansijska podr{ka bi}e upotrijebljena za zadu`binu Univerziteta, rekao je dr Al-Suwail. Kazao je da Me unarodni Islamski Univerzitet u Maleziji i Univerziteti u Saudijskoj Arabiji ispunjavaju zajedni~ke kulturne programe. Dr Al- Suwail je izvjestio da }e Kraljevstvo posjetiti IIUM da bi dobio izvje{taj o tamno{njim aktivnostima. Kralj Fahd je odobrio dodjelu finansijske pomo}i od 705.000 SR (rijal) u cilju podr{ke aktivnostima u 15 islamskih institucija u mnogim zemljama. (SPA) Priredio: Ismet Nuhamba{i} Kralj Fahd poma`e Albancima u {tampanju Kur'ana komunisti~ke vladavine poru{eno je 1650 d`amija u Albaniji. Albanski muftija pohvalio je odluku Saudijskog kralja da 480 Albanaca obavi Had` o njegovom tro{ku. (SPA)
10 U FOKUSU Pod okriljem mahrame AMININ PRVI GRIJEH (II) Helem, nije bitna toliko v.d. Daca (iznad ~ije glave u kabinetu visi na zidu, u gro planu, veliki portret Svetog Save) kao ni njena, opet, cini~na izjava, "da je ona ve}a muslimanka od te Amine", koliko je indikativna "moralna lekcija" Ministarstva prosvjete Srbije o "lijepom pona{anju" koja je nametnuta dekretom preko jednog trivijalnog "mi{ljenja". Danas je Amina predmet odstrijela, sutra }e neko drugi, tre}i... Mo`da i sama v.d. Daca, ukoliko bude otkazala svoju lojalnost i poslu{nost prosvjetnoj kamarili u Beogradu. Uprvom nastavku ove neobi~ne storije poku{ali smo da opi{emo neosnovane nesporazume izme u prosvjetne "vlasti" ({kole i Ministarstva prosvjete) i Amine (Sne`ane) Nuhamba{i}, profesora ra~unarstva i informatike, koja je zbog mahrame dobila otkaz ("za koju se izri~e mera prestanka radnog odnosa, a koja se povreda sastoji u dolasku na nastavu u ode}i sa verskim obele`jem, tj. pokrivene glave") i udaljena iz {kole. U drugom nastavku predstavi}emo hronolo{kim redom kako je Amina zaradila prvi "grijeh", odnosno nametnutu "krivicu" preko koje je ekspresno dobila otkaz uz zdu{nu pomo} "mi{ljenja" iz Beograda. Borba "mi{ljenja" V.d. direktor Mersala Daca potvrdom konstatuje da "radnica Ko`arsko-tekstilne {kole Nuhamba{i} Sne`ana, profesor ra~unarstva i informatike ne}e izvoditi nastavu iz pomenutog predmeta do kona~nog dogovora na nivou Ko`arsko-tekstilne {kole i Ministarstva prosvete Beograd. Sa kona~nim dogovorom radnica }e biti upoznata na vreme, {to podrazumeva da }e u`ivati sve prinadle`nosti koje joj pripadaju do tog perioda." Ova bri`na "potvrda" datira od 22.09.1997. u kojoj je istaknuto da }e Amina "u`ivati sve prinadle`nosti". Nakon sedam dana stiglo je na adresu Ko`arsko-tekstilne {kole Novi Pazar (na adresu Mersale Dace, v.d. direktora) "mi{ljenje" Ministarstva Prosvete Republike Srbije (broj: 611-00- 464/97-01, od 30.09.1997. godine) u kojem ima toliko ozbiljnih "bisera" da bi ih rado po`elio Ripli. Sam po~etak ministarskog "mi{ljenja" je duhovit: "U vezi sa Va{im zahtevom upu}enim ovom Ministarstvu radi dobijanja odgovora na pitanje kako postupiti sa nastavnikom ra~unarstva i informatike, koja je posle porodiljskog odsustva do{la u {kolu pokrivene glave i odevena tako da ispoljava muslimansku veroispovest i odevanje koje odgovara toj veroispovesti, izve{tavamo Vas:..." [ta mo`e ministar da izvje{tava osim citiranja ustavnih odredbi i zakona o javnim slu`bama, obja{njavaju}i da je "{kola ustanova koja vr{i javnu slu`bu u oblasti obrazovanja", pozivaju}i se i na dobre strane: "Sloboda verovanja, ispovedanje vere i vr{enje verskih obi~aja zajam~ena je svakom gra aninu. Tom slobodom ne smiju se povre ivati slobode i prava drugih gra ana." Vjerovatno je ministar mislio kroz ovo svoje "mi{ljenje" na one nastavnike koji vjerno i pobo`no slave u svim {kolama Srbije Dan Svetog Save. No, sre}a je varljiva (i ona kratko traje), ministar (Prof. dr Jovo Todorovi}) je samog sebe na kraju demantovao: "Mi{ljenja smo da bi od nastavnika koji navedena verska obele`ja ispoljava na o~igledan na~in u {koli, trebalo zatra`iti da hitno, u skladu sa svojim radnim obavezama, skine ta vidna obele`ja svoje veroispovesti, kako bi uskladio svoj izgled, odnosno pona{anje sa poslom Prof. Amina Nuhamba{i}: ''Odje}a koju obla~im nije nikakvo obilje`je'' koji obavlja." Prosto nevjerovatno da ministar (prosvjete) insistira na "hitnost", kao da je u Novom Pazaru izbio vulkan i treba ga "hitno ugasiti". Analiziraju}i ovo ministarsko "mi{ljenje" (koje je jedva do~ekala v.d. Mersala Daca) ujedno smo se razo~arali u ovu najzna~ajniju i najkopetentniju prosvjetnu i obrazovnu instituciju, koja ni mrvicu metodolo{ke i pedago{ke fleksibilnosti nije iskazala. Ba{ naprotiv, policijskim nervom je ubrzala da Amina ostane bez posla, zbog jedne mahrame! Ohrabrena v.d. Daca pozitivnim "mi{ljenjem" Ministarstva prosvjete iz Beograda, 17.10. o.g. {alje ultimativni akt Amini: "...Obave{tavamo Vas da ste du`ni da se hitno a najkasnije do ponedeljka 20.10.1997. godine izjasnite u pismenoj formi da li prihvatate mi{ljenje Ministarstva prosvete Republike Srbije (a koje Vam je uru~eno) da hitno i u skladu sa svojim radnim obavezama skinete vidna obele`ja svoje veroispovesti kako biste uskladili svoj izgled, odnosno pona{anje sa poslom koji obavljate. Ukoliko se do tra`enog roka ne izjasnite smatra}emo da ne prihvatate ovo mi{ljenje te }e {kola u skladu sa svojim obavezama preduzeti zakonske mere. Napominjemo da }e {kola svaki Va{ izostanak sa posla od ovog roka smatrati neopravdanim, te }ete zbog toga snositi zakonske posledice." Sekretar {kole Fikreta Kijamet, na Aminino insistiranje, pismeno konstatuje da se "radnica Nuhamba{i} Sne`ana redovno javlja na posao". Prisilno oduzimanje prava na rad Amina je 20.10. o.g. odgovorila pismeno na dopis v.d. Dace: "O~ekuju}i da ste otklonili sve sumnje oko mog anga`mana na radnom mjestu profesora ra~unarstva i informatike, koje ste doveli u pitanje nesigurno se suo~avaju}i sa mojim odijevanjem, koje je proizvod mojih islamskih ubje enja, dobila sam Va{ dopis kojim tra`ite da se u pisanoj formi izja{njavam o aktu Ministarstva prosvjete Republike Srbije br. 611-00-464/97-01. U Va{em dopisu tako e isti~ete da }ete u slu~aju mog neizja{njavanja do odre enog roka, preduzeti zakonske mjere, te da }ete svaki moj izostanak poslije doti~nog roka smatrati neopravdanim, {to }e povla~iti zakonske posljedice. U tom smislu, isti~em sljede}e: Smatram potpuno neosnovanom Va{e tra`enje da se izja{njavam po pitanju akta Ministarstva, naslovljenom na ime [kole i v.d. direktora iste, jer je za o~ekivati da se organi {kole, odnosno direktor izjasne da li }e postupiti po mi{ljenju Ministarstva ili ne. Nelogi~nost Va{eg zahtjeva je jo{ ve}a ako se ima u vidu ~injenica da se u mi{ljenju Ministarstva moje ime uop{te i
U FOKUSU 11 ne spominje. Do sada ste mi protivzakonito onemogu}avali i zabranjivali da izvodim nastavu na osnovu Va{ih konsultacija, mi{ljenja i strogih usmjenih zabrana koje ste dobijali od Ministarstva prosvjete kao i od nadle`nih organa iz Kraljeva, ~ime ste mi, na neprimjeren na~in i protiv moje volje, oduzeli pravo na rad poslije 17 godina primjernog rada u ovoj {koli. Raduje me da u Va{em dopisu spominjete zakonske mjere, te u tom smislu o~ekujem da kona~no prestanete sa mi{ljenjima i dopisivanjima, te da mi primjenom normativnih akata {kole i zakonskih propisa, kona~no omogu}ite da nesmetano koristim, Ustavom i svim ljudskim i moralnim na~elima zagarantovano, pravo na rad i vjeru. Napominjem da }u se po~ev od ponedjeljka 20.10.1997. godine svakodnevno, uredno i na vrijeme javljati na posao, te Vam tako onemogu}iti navedene prijetnje iz dopisa." U Amininom odgovoru sve je jasno i svaki komentar bio bi suvi{an. Sutradan (ta~nije, 21.10.- 1997.) v.d. Daca se ponovo oglasila novom policijskom "metodom": "Molimo Vas da se odmah u pismenoj formi izjasnite da li prihvatate da skinete vidna obele`ja svoje veroispovesti (maramu) a u skladu sa mi{ljenjem Ministarstva prosvete Republike Srbije, ili ne prihvatate. Molimo Vas da u svom odgovoru budete konkretni i jasni." Sude}i po ovom kratkom telegramskom tekstu v.d. Daca je zaboravila da je bila 17 godina pedagog i da to nije u stilu metodike. Ona je "progovorila'" u stilu istra`nog sudije, ili javnog tu`ioca. "Moja ode}a ima ulogu za{tite od svih negativnosti" Uslijedio je jo{ jedan Aminin odgovor od 23.10.l997. godine: "Imaju}i pred sobom Va{ dopis, osje}am se obaveznom obavijestiti Vas sljede}e: o~ekuju}i da problem s kojim ste se suo~ili rje{avate civilizovano i u skladu sa ustavnim i moralnim na~elima, te drugim pozitivnim propisima, prema Va{im postupcima, iako sa `aljenjem, nastojala sam ophoditi se korektno i krajnje strpljivo, kako prema Vama, tako i prema samoj ustanovi. Iako je Va{e pona{anje od samog po~etka bilo suprotno tim o~ekivanjima, ponadala sam se da }ete, nakon {to uvidite neosnovanost tendencije koju zastupate, kona~no shvatiti pogubnost Va{ih postupaka. Ne mogu da povjerujem da nesvjesno previ ate sljede}e ~injenice: 1. U oba dopisa od mene tra`ite da uklonim vidna obilje`ja svoje vjeroispovesti. Odje}a koju obla~im nije nikakvo obilje`je niti je koristim s tom namjerom. Moja odje}a ima ulogu za{tite od svih negativnosti a posebno mog obraza i dostojanstva, a {to je potpuno uskla eno sa moralnim kodeksom proklamovanim normativnim aktima ove {kole. U ZNAKU OBRAZA I DOSTOJANSTVA Odje}a koju obla~im nije nikakvo obilje`je niti je koristim s tom namjerom. Moja odje}a ima ulogu za{tite od svih negativnosti a posebno mog obraza i dostojanstva, a {to je potpuno uskla eno sa moralnim kodeksom proklamovanim normativnim aktima ove {kole. 2. Va{im insistiranjem da se u pisanoj formi izja{njavam o svojim vjerskim uvjerenjima, direktno kr{ite ~lan 43. Ustava SR Jugoslavije koji glasi: "Jam~i se sloboda verovanja, javnog ili privatnog ispovedanja vere. Niko nije du`an da se izja{njava o svom verskom uverenju". 3. Va{im dosada{njim odnosom prema pitanju mog obla~enja na radnom mjestu i mog prava na rad, pored navedenog, napravili ste jo{ jedan prijestup, a koji kao i prethodni nedvojbeno u sebi sadr`i elemente krivi~nog djela. Bez ikakve zakonske osnove i valjano donijetog rje{enja, nezakonito ste mi oduzeli pravo na rad punih 45 radnih dana. Imaju}i u vidu navedeno, upozoravam Vas da prestanete sa ovakvim insinuacijama jer }u u protivnom biti prinu ena da nadle`nom organu pravosu a podnesem krivi~nu tu`bu protiv Vas i tako za{titim svoja elementarna ljudska prava, garantovana Ustavom i drugim pozitivnim zakonskim propisima." Papagajska hajka: tri rje{enja u jednom danu Nakon Amininog odgovora koji sadr`i jasne ~injenice, u Ko`arsko-tekstilnoj {koli u Novom Pazaru, odjednom, ~a{a `u~i se "prelila". Dana 28.10.1997. godine v.d. Daca je naredila sekretaru {kole Fikreti Kijamet da podnese zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv Amine, {to je ona i uradila. Istog dana v.d. Daca je donijela rje{enje o pokretanju postupka za povredu radne obaveze, pozivaju}i se na papagajsko "mi{ljenje" Ministarstva pravde, da bi opet, istog dana donijela rje{enje Amini o suspeniji, odnosno udaljavanju iz {kole, {to je krajnji cinizam i kriminalni akt, nesvojstven obrazovnim institucijama. Postavljamo pitanje pravosudnim organima - da li je mogu}e, odnosno normalno donijeti tri va`na akta u jednom danu protiv iste osobe, koja je stavila mahramu na svoju glavu? Evo, mogu}e je i to u jednoj {koli. Helem, ovdje nije bitna toliko v.d. Daca (iznad ~ije glave u kabinetu visi na zidu, u gro planu, veliki portret Svetog Save), kao ni njena, opet, cini~na izjava da je ona ve}a muslimanka od te Amine odnosno "Sne`ane", koliko je indikativna "moralna lekcija" Ministarstva prosvjete o "lijepom pona{anju" koje je nametnuto dekretom preko jednog trivijalnog "mi{ljenja". Danas je Amina predmet odstrijela, sjutra }e neko drugi, tre}i... Mo`da i sama v.d. Daca, ukoliko bude otkazala svoju lojalnost i poslu{nost prosvjetnoj kamarili u Beogradu. Fehim KAJEVI] Radne karakteristike Amine Nuhanba{i} SNE@ANA JE DOBAR METODI^AR Profesor Nuhamba{i} Sne`ana u imenovanoj {koli je radila od zasnivanja radnog odnosa 1980. do 1993. godine, na radnom mestu profesora informatike i ra~unarstva i Organizacije proizvodnje. Njen rad u tom vremenskom periodu pored stru~nog, pedago- {kog i psiholo{kog obrazovanja, krasile su i osobine odgovornosti i ta~nosti. Na vreme je predavala dobro didakti~ki struktuirane nastavne planove rada. Imala je izuzetnu sposobnost preno{ enja znanja u~enicima, kvalitetan transfer znanja sa su{tinskim poznavanjem osnovnih zakonitosti svojih nastavnih predmeta. Bila je dobar metodi~ar sa poznavanjem metodologije nauke i didaktike. ^asu je prilazila sa vi{e aspekata: didakti~ko-metodi~kim, stru~nim, psiholo{kim, vaspitnim i organizaciono-tehni~kim. Na uvodnom delu ~asa uspe{no je vr{ila aktuelizaciju i povezivanje prethodnih znanja u~enika sa novim sadr`ajem. Na glavnoj didakti~koj etapi maksimalno misaono je aktivirala u~enike za rad. Dijalo{kom metodom je dolazila do cilja, smatraju}i u~enike aktuelnim subjektom vaspitno-obrazovnog procesa. Za nastavu se svakodnevno pripremala pisanom pripremom - svakog ~asa. Novi Pazar, 3.11.1997. god. Hanu{a Muradija, {k. pedagog, Obrazovni Centar " Zenun Haskovi}" Novi Pazar ODGOVORNO OBAVLJALA POSLOVE Na zahtev radnice Nuhamba{i} Sne`ane, profesora ra~unarstva i informatike, dajem slede}u karakteristiku o njenom radu. U vreme moga rada na poslovima direktora OOUR-a i VD direktora Centra, u periodu od jula 1988. godine do marta 1991. godine, mogu da ka`em da je imenovana nastavnica savesno i odgovorno obavljala poslove za koje je bila zadu`ena, i bila korektna u odnosu na nastavnike sa kojim je radila, tako da nisam u tom periodu kao rukovodilac imao nikakvih primedbi na njen rad. Na nastavu je redovno dolazila i izvr{avala korektno svoje zadu`enja. Novi Pazar, 5.11.1997.
12 U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR ANA EL-BEQARE POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA, OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U Drugo njihovo svojstvo, posebno njihovih predstavnika, koji su prvih dana Hid`re u`ivali visoko i ugledno mjesto, upravljali i vladali, kao {to je bio Abdullah ibni Ebu Ibni Selul, bilo je svojstvo odbojnosti i preduzimanja svih mogu}ih mjera da bi izazvali smutnju, a uz to i hvale se, misle}i da im drugi to prihvataju i vjeruju {to rade. "Kad im se ka`e: "Ne remetite red na Zemlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!" Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opa`aju." (2/11,12) Oni ne ostaju pri la`i i spletki, nego dodaju tome i gluposti i tvrdnju: Kad im se ka`e: "Ne remetite red na Zemlji" oni ne negiraju da ~ine smutnju, nego odlaze dalje pa se hvale rije~ima: "Mi samo red uspostavljamo!" Onih koji ~ine najgnusnije smutnje i govore za sebe da uspostavljaju red ima mnogo u svako vrijeme. To govore zato {to su mjerila u njihovim rukama neta~na, a kada iz~eznu mjerila iskrenosti, samom ~ovjeku nestaje i ostalih mjerila i vrijednosti. Svi oni koji nisu iskreni u pona{anju prema Bogu govore, pravdaju}i se, da ne osje}aju nikakvu smutnju u svojim djelima, jer mjerilo dobra i zla, dobro~instva i smutnje korespondira sa njihovim li~nim strastima, ali nikada da se podudare sa okvirima Bo`ijeg pravila: Poslije toga slijedi neodlo`na posljedica i zaklju~ak. "Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opa`aju." (2/12) Druga njihova osobina je upinjanje i oholo pona{anje prema {irokim masama. To ~ine kako bi za sebe priu{tili nezaslu`eno mjesto u o~ima svijeta: "Kad im se ka`e: "Vjerujte kao {to pravi ljudi vjeruju!" - oni odgovaraju: "Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju?" - A, uistinu, oni su bezumni, ali ne znaju." (2/13) Sasvim je jasno da je poziv koji im je bio upu}en u Medini insistirao da iskreno vjeruju bez ikakve sumnje, da vjeruju vjerovanjem iskrenih koji su se predali Bogu, a svoja srca otvorili Resulullahu, alejhi-s-selam, koji ih upu}uje i poziva, a oni mu se odazivaju iskreno bez ikakve sumnje, to su oni koje su licemjeri pozivali da vjeruju kao {to oni vjeruju. To su oni koji su vjerovali iskreno, izra`avaju}i to sasvim jasno i ostali na ~vrstom tlu. Nema sumnje da su licemjeri ismijavali ovu totalnu predanost Resulullahu, alejhi-s-selam, i mislili da se ta totalna prednost odnosi samo na siroma{ne, da ne odgovara onima koji su na visokom polo`aju. Zbog toga oni ka`u ovako: "Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju. (2/13) Onda im sti`e ovaj odlu~ni odgovor: "A, uistinu oni su bezumni, ali ne znaju." (2/13) Postavlja se pitanje kada je glupi znao da je glup? Ili, kad }e primjetiti onaj koji je skrenuo da je daleko od pravog puta? Nakon svega ovoga slijedi ne{to drugo {to otkriva dalekose`nost povezivanja ovih licemjera u Medini i razjarenih Jevereja, koji se ne zadr`a{e samo na podvali i prijevari, na smutnji i neistinitoj tvrdnji, nego dodaju tome i slabost, prijekor i zavjeru u mrkloj no}i: "Kada susretnu one koji vjeruju, govore: "Vjerujemo!" - a ~im ostanu nasamo sa {ejtanima svojim, govore: "Mi smo s vama, mi se samo rugamo." (2/14) Neki ljudi smatraju prijekor snagom, spletkarenje vje{tinom, a ustvari to je slabost i ni{tavost. Snaga nikada nije bila ne{to {to je ru`no ili lo{e, nikada nije bila prijevara niti zavjera, nikada nije bila potajno namigivanje brbljivca. Ovi licemjeri su se pla{ili da se suo~e otvoreno, pa su se prividno predstavlja1i da vjeruju pri susretu sa vjernicima, da bi izbjegli svaku nepriliku ali i da bi ovakvom svojom pojavno{}u mogli preduzeti mjere da druge uznemiravaju. Oni, kad bi se osamili ili vratili svojim vo ama, a to su bili prete`no Jevreji koji su u ovim licemjerima nalazili instrumente za razbijanje islamskih redova, a ovi nalazili za sebe u Jevrejima onoga na koga se mogu osloniti, ti licemjeri su postupali tako {to su u svakom ~asu ~im ostanu nasamo sa {ejtanima svojim govorili: "Mi smo s vama, mi se samo rugamo," tj. vjernicima zbog toga {to vjeruju i potvr uju svoje vjerovanje. Mo`e li biti {ta gore i te`e od onoga koga Gospodar nebesa i Zemlje ismijava. Ova situacija se prenosi u jedan drugi ~in, veoma grozan, veoma stra{an, prote`e se na ne{to od ~ijeg se straha ko`a je`i. Kur'an skoro nije ni prenio njihovu djelatnost i njihove rije~i, a izli se na njih prijetnja od koje se i brda ru{e: "Allah njih izvrgava poruzi i podr`ava ih da u svom nevjerstvu lutaju." (2/l) Spu{ta ih tako nisko da lutaju putem bez cilja, a ~vrsta ruka ~eka da ih ugrabi na kraju kao {to mali mi{i}i ska~u u mi{olovku, ne znaju}i da im je postavljena zamka. Ovo je stra{no izvrgavanje, nije kao ono si}u{no bezazleno izvrgavanje. Ovdje se javlja ona ~injenica na koju smo maloprije ukazali, ~injenica koja govori da Allah Uzvi{eni preuzima takvu borbu koju `eli vjernicima i za koje slijedi puna smirenost onima koji su Bogu odani i stra{na i grozna sudbina nemarnima neprijateljima Allahovim, onima koji lutaju napu{teni u svom slijepilu, onima koji prave spletke u nasilju {to im je i Allah omogu}io i dao odre eni rok u kome }e neprijateljski postupati, stra{na sudbina ~ekat }e ih tamo. Oni to ne osje}aju. Oni lutaju. Posljednja rije~ koja predstavlja pravu sliku njihova stanja i stepen njihova gubitka glasi: "Umjesto pravim, oni su krenuli krivim putem; njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, i oni ne znaju {ta rade." (2/16) Oni su imali uputu i pravi put da su htjeli. Uputa im je bila ponu ena, bila u njihovim rukama. Me utim, oni kupi{e zabludu za uputu, ne{to najgore {to su mogli uraditi u svom trgovanju: ''Njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, i oni ne znaju {ta rade.'' (2/16) [aban 1418.
IZ SUNNETA RESULLULAHA 13 U SUSRET RAMAZANU Pri~ao nam je Kutejbe b. Seid, njemu prenio Ismail b. D`afer od Ebu Suhejla, on od svog oca, ovaj od Talhe b. Ubejdullaha da je Bo`jem poslaniku s.a.v.s. do{ao jedan beduin ras~upane kose i rekao: "Bo`ji poslani~e, obavijesti me o onome {ta mi je Allah naredio od namaza?" "Pet (dnevnih) namaza - kazao je Muhammed a.s. - osim ako ti ho}e{ jo{ {togod dobrovoljno." Zatim je beduin rekao: "Obavijesti me o onom {ta mi je Allah naredio od posta?" "Mjesec Ramazan, osim ako ti ho}e{ ne{to dobrovoljno" - rekao je Muhammed a.s. "A obavijesti me o onom {ta mi je Allah naredio od zekata?" - ponovo je rekao beduin. Bo`ji poslanik s.a.v.s. ga je obavijestio o svim islamskim du`nostima. "Tako mi Onoga - rekao je beduin - koji te po~asti (poslanstvom), ne}u dodavati ni{ta dobrovoljno, a ne}u ni umanjivati ni{ta od onoga {to mi je Allah naredio." Tada je Bo`ji poslanik s.a.v.s. kazao: "Ako je istinu rekao, uni}i }e u d`ennet." P ostiti mjesec Ramazan je obaveza - stroga zapovjed od Uzvi{enog Allaha d`.{. Muhammedu a.s. i svim pripadnicima Muhammedova a.s. ummeta. Post ovog mjeseca je rukn - temelj od ruknova - temelja Islama. Dolazi do naredbe posta ovog mjeseca u [abanu druge godine po Hid`ri ili neposredno prije promene Kible (kao {to je poznato muslimani su se u po~etku Islama okre}ali prema Bejtul-Makdisu na namazu, a onda 17 mjeseci poslije Hid`re dolazi do promjene Kible, umjesto Bejtu-l- Makdisa od tada muslimani se okre}u prema Bejtu-l-Haramu tj. Kabi). Muhammed a.s. je za svoga `ivota ispostio devet Ramazana, jer je u mjesecu Ramazanu 11. godine po hid`ri preselio na ahiret. Post u jeziku zna~i: Uzdr`avanje od ne~ega. Uzvi{eni ka`e: "Ja sam se zavjetovao Milostivom da }u {utjeti" (Merjem, 26). Dok u terminologiji, islamski ga u~enjaci defini{u rije~ima: Post je uzdr`avanje od prve zore pa do zalaska sunca od jela, pi}a, polnog op}enja ili drugim rije~ima, uzdr`avanje od svega onoga {to ~ovjeku mo`e poslu`iti kao hrana ili je isto hranljivo. Fadileti Ramazana 1. Ka`e Bo`ji poslanik s.a.v.s.: "Najbolji mjesec od svih mjeseci je Ramazan, a najbolji dan od svih dana je petak" (Et-Taberani i Hejsemi). Dok u drugoj predaji Bo`ji Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Kada bi ljudi znali fadilete mjeseca Ramazana, za`eljeli bi da Ramazan bude cijelu godinu." (Et-Taberani, Ibn Huzejme, El- Bejheri) 2. Kada do e Ramazan otvore se sva d`enetska vrata, zatvore d`ehenemska i spute {ejtani. 3. Izme u dva Ramazana Uzvi{eni opra{ta posta~u sve male grijehe, ne i velike. Isto tako Uzvi{eni d`.{. opra{ta sve male grijehe osobi koja obavlja pet dnevnih namaza i osobi koja klanja d`umu namaz, dakle opra{ta sve manje grijehe od d`ume do d`ume a za oprost velikih grijeha neophodna je tevba - pokajanje. 4. Za svako dobro djelo sinovi Ademovi bi}e nagra eni desetostruko do 700 puta vi{e, osim Ramazana, jer Uzvi{eni u hadisulkudsiji ka`e: "Uistinu, Ramazan je za Mene i Ja }u za njega posebno nagraditi" (El-Buhari). Posta~ }e se dva puta radovati. Prvi put kada iftari i drugi put kada se susretne sa svojim Gospodarom. 5. Onaj ko se iskreno posvijeti ibadetu u mjesecu Ramazanu, danju posti no}u klanja nafilu namaz, u~i Kuran i svo vrijeme provodi u ibadetu bi}e mu opro{teno sve {to je u~inio od malih grijeha. 6. Prenosi se od Selman El- Farisija da je rekao: "Dr`ao nam je hutbu Bo`ji Poslanik s.a.v.s. u zadnjem danu mjeseca [a bana govore}i: "O ljudi dolazi vam mjesec s velikim blagodatima, mjesec u kome ima jedna no} koja je vrijednija od 1000 mjeseci, mjesec u kome je post obavezan, mjesec u kome se obavljaju nafile no}u. A onaj koji u~ini neko dobro djelo u njemu, isti je kao i onaj koji je izvr{io ne{to od Allahovih farzova van njega, a onaj ko izvr{i neki Allahov farz u njemu isti je kao i onaj ko obavi 70 Allahovih farzova van njega." To je mjesec strpljivosti, jednakosti, mjesec kada Allah vjernim pove}ava nafaku, mjesec u kojem Allah d`.{. opra{ta grijehe (male grijehe) onome ko nahrani posta~a. Tada ashabi upita{e Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s.: "O Bo`ji Poslani~e mi nismo svi u stanju da nahranimo posta~a", a Bo`ji Poslanik s.a.v.s. im odgovori: "Bi}e nagra en i onaj ko posta~a nahrani pa makar i datulom ili {erbetom ili mlijekom kiselim (Ibn Huzejme, El-Bejheki, Ibn Hiban). Prvih deset dana mjeseca Ramazana su dani Allahova Rahmeta - milosti, drugih deset dana mjeseca Ramazana su dani Allahova magfireta - oprosta a ko u zadnjih deset dana mjeseca Ramazana oslobodi roba Allah d`.{. }e ga osloboditi d`ehenemske vatre. Vrste posta Post se dijeli na pet vrsta a to su: 1. Farz koji se tako e dijeli na dvije vrste: A - Odre eni farz (vremenski ograni~en) kao {to je post mjeseca Ramazana. B - Neodre eni farz (vremenski neodre en) kao {to je post mjeseca Ramazana na kaza, kefaret ili post ispa{tanja. 2. Vad`ib, koji se tako e dijeli na dvije vrste: A - Odre eni vad`ib, kao {to je post povodom odre ene zakletve. B - Neodre eni vad`ib kao {to je post povodom nekog zavjeta na neodre eno vrijeme. 3. Nafile. Dobrovoljni post koji se posti dobre volje radi Allahova zadovoljstva. Ova vrsta posta nije obavezna. Uzvi{eni ka`e: "A onaj koji drage volje u~ini kakvo dobro djelo." Dani dobrovoljnog posta su: - Dan postiti, dan mrsiti i ovo je najbolji dobrovoljni post jer Bo`ji Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Najbolji post je Davudov post, koji je dan postio a dan mrsio." (El-Buhari, Muslim) - Post tri dana od svakog mjeseca tj. trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti, koji su poznati kao bjeli dani u mjesecu. Onaj ko bude postio trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti dan u svakom mjesecu (hid`retski mjeseci) ima}e nagradu kod Allaha d`.{. kao da je postio cijeli mjesec, jer za jedan dan posta Allah d`.{. nagra uje desetostruko vi{e. Bo`iji Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Ako bude{ postio tri dana od mjeseca, posti trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti." (El-Termizi, El-Nesa, Ibn Hiban, Ahmed) - Post ~etvrkom i ponedeljkom svake sedmice. Rekao je Usame bin Zejd: "Uistinu Bo`ji Poslanik s.a.v.s. postio ponedjeljkom i ~etvrtkom, pa je upitan o tome, a Muhammed a.s. odgovori - zaista, djela, svih ljudi se svakog ponedjeljka i ~etvrtka izlo`e pred Gospodarem njihovim." - Post {est dana mjeseca [evala. Onaj ko bude postio {est dana mjeseca [evala poslije posta mjeseca Ramazana, bi}e nagra en kao da je postio cijelu godinu. Prenosi se od ebu Ejuba da je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ko isposti Ramazan, zatim isposti {est dana mjeseca [evala isto je kao da je postio cijelu godinu." - Post arefatskog dana za one koji nisu had`ije, to jest deveti dan Zul- Hid`eta. Muslim bilje`i da je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. rekao: "Post na dan Arefata kod Uzvi{enog Allaha d`.{. bri{e male grijehe, predhodne i (budu}e) slijede}e godine." Isto tako Muslim bilje`i da je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. rekao: "Najvredniji dan, u kome Allah d`.{. pru`a uto~i{te od d`ehenemske vatre onome ko oslobodi roba na dan Arefata." A {to se ti~e had`ije (onoga {to obavlja Had`) mekruh mu je da posti na dan Arefata, pa iako se radi o jakoj osobi. Buharija i Muslim bilje`e hadis od Ebu Hurejre r.a. da je rekao: "Zabranio je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. da se posti na dan Arefata na Arefatu." Dok neka hanefijska ulema ka`e da je mubah had`iji postiti na dan Arefata ako se radi o fizi~ki jakoj osobi. - Post osam dana mjeseca Zul- Hid`eta prije dana Arefata za onoga
14 ko obavlja Had` i za onoga ko ne obavlja Had`. Bilje`i Ahmed, Ebu Davud i En-Nesai da je Hafsa r.a. rekla: "^etvoricu ne}e prozivati Bo`iji Poslanik s.a.v.s. Onog koji bude postio dane a{ure, onog koji bude postio deset dana mjeseca Zul-Hid`eta, onog koji bude postio tri dana od svakog mjeseca (hid`retskog), onog koji bude klanjao dva rekata nafile poslije ranog jutra." - Post devetog i desetog dana mjeseca Muharema. Po sunetu postiti deseti dan odmah poslije devetoga jer Muslim i Ahmed bilje`e od Ibn Abaza s.a. da je rekao: "Rekao je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. - a ako bude{ u mogu}nosti posti deveti i deseti dan." Hikmet - mudrost posta Jeumul-a{ura o~ituje se u rije~ima ibn Abaza r.a. koji ka`e: "Kada je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. do{ao u Medinu vidio je Jevreje kako poste Jeumul-a{ura, pa ih upita - {ta je ovo? Oni odgovori{e - ovo je dobri dan kada je Allah d`.{. spasio Musaa i Benu Israilce od njihovih neprijatelja, pa je Musa postio ovaj dan, a on im odgovori - ja sam pre~i Musau od vas, pa zaposte ovaj dan i naredi da se posti." Ako neko ne bude postio deveti dan sa desetim mo`e postiti jedanaesti sa desetim a po nekoj ulemi mustehab je postiti sva tri dana. Mekruh je kod ve}ine uleme postiti samo deseti dan Muharema dok neka ulema hanefijske pravne {kole to dozvoljava. Post svetih mjeseci a to su ~etiri: tri dolaze neposredno jedan za drugim, Zul-Kade, Zul-Hid`e i Muharem i jednim koji je samostalan: Red`ep. To su najvredniji mjeseci za post poslije Ramazana. Kod Malikija i [afija mustehab je postiti ove mjesece, dok kod Hambelija mustehab je postiti samo Muharem, a kod Hanefija mustehab je postiti tri dana svakog ovog mjeseca. Post mjeseca [a'bana. Umi Seleme r.a. ka`e: "Uistinu Bo`iji Poslanik s.a.v.s. ne bi postio u toku cijele godine cijeli mjesec osim [a bana i Ramazana". Ebu Davud, Et Termizi, En-Nesai, Ibn-Mad`e i Ahmed. 4. Haram. Haram je postiti kod ve}ine uleme i mekruh tahrimen kod Hanefija: - @eni da posti nafilu bez dozvole svog mu`a osim ako je odsutan, ili je pod ihramima na had`u ili umri ili je u itikafu. Buharija i Muslim bilje`e da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. rekao: "Nije dozvoljeno `eni da posti ako joj je mu` prisutan osim po njegovoj dozvoli." Jer pokornost ~ovjeku je farz (pokornost u halalu) pa nije dozvoljeno ostaviti farz zbog nafile. Ali i ako je ovaj post mekruh tahrimen kod Hanefija, haram kod ostale uleme on je ispravan isto kao i namaz u otetoj zemlji, a mu`u je dozvoljeno da je iftari, (t.j. da joj pokvari post ). - Post Jevmul-[eka - sumnjivog dana, a to je 30. dan mjeseca [abana. Nije mekruh niti haram postiti ovaj dan ako je to ~etvrtak ili ponedeljak za one osobe koje poste ove dane kao dobrovoljni post, niti je mekruh ili haram postiti ovaj dan za one osobe koje poste mjesec [aban kao dobrovoljni post. Po hanefijama to je trideseti dan mjeseca [abana, kada se zbog obla~nosti ili magle ne vidi mla ak, a ukoliko je vedro nebo i ne vidi se mla ak to onda nije Jevmul- [ek ve} je to trideseti dan mjeseca [abana. A ako taj dan bude obla~an ili maglovit pa se tim povodom ne bude mogao vidjeti mla ak, onda kod Hanefija kao {to smo ve} spomenuli, to je Jevmul- [ek i toga dana mekruh-tahrimen je postiti misle}i da je taj dan od Ramazana. Isto tako mekruh je postiti da ili dva prije Ramazana ili neposredno do Ramazana za one osobe koje nisu postile dobrovoljni post kao {to je post svakog ponedeljka i ~etvrtka, kao i post mjeseca [abana, jer Bo`ji Poslanik s.a.v.s. u hadisu Ebu Hurejre ka`e: "Nemojte postiti dan ili dva neposredno pred sami Ramazan, osim onoga koji je ve} od ranije postio pa neka posti." (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Et-Termizi, En-Nesai i Ibn Mad`e) Mi{ljenja ostale uleme se u globalu podudaraju sa hanefijskim mi{ljenjima po ovom pitanju uz mala mimoila`enja. - Mekruh tahrimen kod hanefije, a haram kod ostalih imama je postiti dane Bajrama i dane te{rika poslije Bajrama, po nekima dani te{rika su drugi i tre}i dan po Malikijama, kod ve}ine uleme to su drugi, tre}i i ~etvrti dan kurbanskog bajrama. Ebu Hurejre r.a. ka`e: "Zabranio je Bo`ji Poslanik s.a.v.s. na dva dana, na dan Ramazanskog bajrama i dan Kurbanskog bajrama." - Haram je postiti ne~istoj `eni u toku mjese~nog ~i{}enja - hajda - menstruacije i ~i{}enja posle poroda - nifasa, koje traje do 40 dana. - Haram je postiti onome kome haram {kodi i uni{tava ga zdravstveno. - Kod [afija haram je postiti zadnju polovinu mjeseca [abana posebno. 5. Mekruh. Mekruh je postiti svaki dan neizmjeni~no Savmud-dehr zatim postiti samo petkom ili samo subotom, zatim postiti samo deseti dan kod Jevmul-a{ura bez devetog ili jedanaestog, zatim postiti prvi dan prolje}a ili prvi dan jeseni pojedina~no, zatim mekruh je postiti dva dana odjednom, odnosno sastavljati dva dana itd. Bekir ef. Maki} PITANJA I ODGOVORI Pitanje: na{ brat iz Novog Pazara pita - ja kao vjernik nikako ne sumnjam u Allahovu istinu, tj. u Mi rad` ali moj razum nije u stanju da shvati kako je mogu}e da Uzvi{eni Allah ne{to odredi a poslije toga Njegovo stvorenje (tj. Musa a.s., odnosno njegova du{a) ka`e Muhammedu a.s. {ta njegov ummet mo`e da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoritelj nije znao unaprijed {ta mi mo`emo da podnesemo pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to i kao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao na Mi rad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dok mu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vakata. Zato, draga bra}o, bih Vas zamolio u slede}em broju, ako ste u mogu}nosti, da ovo malo razradite, jer ne mora da zna~i ako meni nije jasno da nije tako. Ja to nikako ne tvrdim, ja samo razmi{ljam o nekim stvarima i `elim u ime Allaha d`.{. da pitam u~ene ljude da mi objasne. Unaprijed Vam se zahvaljujem i mahsus Vas selamim i `elim Vam mnogo sre}e u ovom hairli poslu. Odgovor: Dragi brate! Ka`e{ da kao vjernik nikako ne sumnja{ u Allahovu istinu, to jest u Mirad`, ali da tvoj razum nikako nije u stanju da shvati kako je mogu}e da Allah d`.{. ne{to odredi a poslije toga Njegovo stvorenje, to jest Musa a.s. ka`e Muhammedu a.s. {ta njegov ummet mo`e da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoritelj nije znao unaprijed {ta mi mo`emo da podnesemo, pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to i kao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao na Mirad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dok mu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vakata. Drago mi je {to kao vjernik nikako ne sumnja{ u Allahovu d`.{. istinu, tj. u Mirad` ali isto tako kao vjernik, dragi brate, mora{ znati da tvoj razum puno {to{ta ne mo`e doku~iti. Allah d`.{. nam je objasnio ono {to nam je potrebno, a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio, jer }emo se tada razi}i i tako propasti. Na{i razumi su ograni~eni. Allah d`.{. ih je stvorio radi upravljanja ovim svijetom, a ne da otkrivaju nepoznato (gajb), koje ne zna niko drugi osim Allah d`.{. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme u Allaha d`.{. s jedne i Muhammeda a.s. i Musaa a.s. s druge strane. Znaju}i da je na~in Mirad`a za nas nepoznanica mi znamo o Mirad`u samo onoliko koliko nas je o tome obavijestio Allah d`.{. i Muhammed a.s. Ali zato znamo da je Mirad` bio po Allahovom d`. {. kaderu - odre enju, a jedan od stubova na{eg vjerovanja jeste i vjerovanje u Kada i Kader. Dragi brate, ruknovi vjerovanja u kader su: 1. Vjerovanje da je Allahovo d`.{. znanje sveobuhvatno i savr{eno. 2. Vjerovanje da sve {to }e biti do dana Kijameta, zapisano u Leuhi-l-Mahfuzu. 3. Vjerovanje da je Allahova d`.{. mo} potpuna i da sve biva Njegovom voljom i odre enjem. 4. Vjerovanje da je Allah d`.{. Stvoritelj svega i da Allah d`.{. nema druga u tome (u stvaranju). Divan li je odgovor imama Ahmeda, kada je upitan o kaderu: "Kader je kudretu-l-rahman (mo} Milostivog). Jedan ~ovjek je do{ao Aliji r.a. i upitao ga o kaderu, na {ta mu je on odgovorio: "Mra~an put, pa njime ne kre}i." On mu ponovi pitanje na {to mu Alija r.a. re~e: "Duboko more, te ga nemoj gaziti." On ga ponovo upita, a Alija r.a. mu re~e: "Tajna Allaha d`.{., te se nemoj d`aba truditi da je spozna{." Imam Ahmed prenosi, svojim senedom, od Amra bin [uajba, koji prenosi od njegovog oca, a on od njegovog djeda koji ka`e: "Jednog dana je i{ao Allahov poslanik s.a.v.s., a ljudi raspravljaju o kaderu; kao da mu se nar raspukao po njegovu licu, toliko se zacrvenio od srd`be, a zatim im re~e: "[ta je s vama?! Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!" (Ibn Mad`e). Ashabi Bo`ijeg Poslanika bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovim poslanicima a.s. Ibn Abaz r.a. o njima ka`e: "Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog Poslanika s.a.v.s. Upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota." (pitanja o vjerovanju) Dragi brate, ve}ina ljudi grije{nika ne poznavaju}i ove stvari opravdava se za svoje grijehe kadrom. Dragi brate, ako neko grije{i i ka`e da mu je to odre eno od Allaha d`.{. to bi zna~ilo da je Allah d`.{. nepravedan, jer ka`njava za ono {to je odredio, a to se kosi s vjerovanjem u Njega. Kako }e se nevjernik ili grije{nik pravdati kaderom prije nego {to u~ini grijeh ili kufr, kad je Allahova d`.{. odredba, prije nego {to se desi, gajb; niko je ne poznaje osim Allaha d`.{. Znamo da je u svakom ~ovjeku, prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr, nare eno da se pokorava Allahu d`.{. i da izvr{ava Njegova nare enja. Druga~ije re~eno, kako ~ovjek mo`e re}i: "Allah je odredio da ja kradem, te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!" Da li je on zavirio u Leuhi-l- Mahfuz, pa pro~itao {ta tamo pi{e, te saznao {ta je tamo odre eno, dok je u isto vrijeme, pozvan da ne ~ini bilo kakve grijehe, kra u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah d`.{. uzvra}a onima koji se pravdaju kaderom: "A kada urade neko ru`no djelo, govore, zatekli smo na{e pretke da to rade, a i Allah nam je to zapovijedio! Reci, Allah ne zapovijeda da se rade ru`na djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate. " (El-Ea raf, 28) Dragi brate! Sada }u navesti mi{ljenje Ibn Had`era, kao odgovor na tvoje pitanje: "Tada je Allah d`.{. naredio Muhammedu a.s. obavljanje pet dnevnih namaza. To je {to se broja namaza ti~e i njihovog obavljanja, a pedeset namaza odnosi se na sevape jer za svaki obavljeni namaz vjernik }e biti desetostruko nagra en." Dok neka druga ulema ka`e da je 50 namaza derogirano sa pet namaza, mada se razilaze kako je mogu}e derogirati ne{to ako isto nije sprovedeno u praksi. Dragi brate! Uzvi{eni Allah d`.{., kao {to smo rekli, sve je odredio kako }e biti, tako je odredio i pet dano-no}nih namaza za Muhammeda a.s. i njegov ummet, jer Uzvi{eni kada je naredio Muhammedu a.s. da obavlja 50 namaza, On Svemogu}i je znao da }e Muhammed a.s. tra`iti olak{icu i u~inio je Musaa a.s. posrednikom ili nagovara~em u tome. Jer kao {to je poznato Musa a.s. je jedan od rijetkih poslanika s kojim je Uzvi{eni direktno razgovarao. Kao {to nam je poznato, Allah d`.{. sve savr{eno zna. Dragi brate! U predaji koju bilje`e Ahmed, El- Termizi i Ibn Mad`e, Bo`ji Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Kada mo`e sprije~iti samo dova." Dakle, Kader je ono {to je Allah d`.{. unaprijed odredio; ono {to je zapisano prvom stvorenom materijom - perom, a Kada je sprovo enje te Allahove odredbe. Kako navodi neka ulema, Allah d`.{. je ostavio ~ovjeku djelimi~ni iradet - volju u njegovoj sudbini, a na~in na koji ~ovjek mo`e uticati na sudbinu jeste dova i dobro~instvo. Vjerujem dragi brate da }e{ se zadovoljiti ovim skromnim odgovorom, jer mi svakako malo znamo. Uzvi{eni u Kuranu ka`e: "A vama je dato samo malo znanja." A Allah d`.{. najbolje zna. Odgovara: Bekir ef. Maki}
ZA[TO ISLAM 15 "A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli..." (Kur'an) SNAGA ISLAMA JE U BRATSTVU VJERNIKA Kada sam imala osamnaest godina po~ela sam izu~avati filozofiju u srednjoj {koli, pa je profesor jednom po~eo govoriti o Bogu. Spomenuo je da filozofi nikako ne mogu da se dogovore da li On postoji ili ne. To pitanje nikada prije toga nije pro{lo kroz moje misli, zbog toga {to niko u mojoj okolini nije nikada spominjao Boga, osim u psovkama. Bez razmi{ljanja, u svom srcu sam rekla: "On postoji". Bismillahir-rahmanir-rahim Z ovem se Amina, i ja sam jedna od onih koji su prihvatili Islam. Prije svog obra}enja bila sam ateista, zbog toga {to su moji roditelji bili ~lanovi Komunisti~ke Partije Jugoslavije. Ro ena sam 1974. godine u Mostaru, glavnom gradu Hercegovine. Otac mi je ro en u srpskoj pravoslavnoj, a majka u hercegova~koj muslimanskoj porodici. Ali ni otac ni majka nisu vjerovali u Boga, zbog toga {to je posje}ivanje crkava ili d`amija bilo nepo`eljno u biv{oj komunisti~koj Jugoslaviji za vrijeme vladavine mar{ala Josipa Broza Tita. Ateizam je bio dr`avna religija, a ko bi god odabrao da ostane vjeran Bogu, nije mogao postati ~lan Komunisti~ke Partije, {to je dalje zna~ilo da ne bi mogao dobiti pristojan posao. Roditelji i nastavnici u {koli su me u~ili da su Boga izmislili stari ljudi kako bi objasnili prirodne katastrofe, kao {to su grom, zemljotres ili smrt. Tako e su me u~ili da su ljudi nastali od majmuna, po Darvinovoj, nikada nau~no dokazanoj teoriji. Kada sam imala osamnaest godina po~ela sam izu~avati filozofiju u srednjoj {koli, pa je profesor jednom po~eo govoriti o Bogu. Spomenuo je da filozofi nikako ne mogu da se dogovore da li On postoji ili ne. To pitanje nikada prije toga nije pro{lo kroz moje misli, zbog toga {to niko u mojoj okolini nije nikada spominjao Boga, osim u psovkama. Bez razmi{ljanja, u svom srcu sam rekla: "On postoji". Nakon toga, jedna djevojka iz Ponosna sam {to sam muslimanka. Iako ljudi misle da sam luda, iako me sopstvena porodica odbacuje, ~ak i oni njeni ~lanovi sa maj~ine strane koji nose muslimanska imena, uprkos svim politi~kim posljedicama koje bi to moglo izazvati - ja sam i dalje muslimanka. mog razreda je postala adventista i dala mi je primjerak Novog Zavjeta. Jednoga dana, u {kolskom dvori{tu, vidjela sam je kako pla~e i {apu}e: "Hvala ti, Gospode Isuse, {to si mi dozvolio da te upoznam!" O~ajni~ki sam `eljela da do`ivim takvu vjersku ekstazu, pa sam zamolila tu djevojku da me nau~i da se molim. Uzela me je za ruke i usrdno zamolila Isusa da u e u moj `ivot, ali se ni{ta nije dogodilo. Nisam do`ivjela nikakav osje}aj, nisam ~ula gromove, nisam do`ivjela otkrovenje. Onda sam posjetila hram Hare Kri{na gdje sam prona{la porculanskog boga obu- ~enog u svilu i prekrivenog cvije}em, koji mi tako e nije dotakao srce. Moja posjeta Jevrejskoj zajednici zavr{ila se na neslavan na~in - po{to nisam bila ro ena kao Jevrejka, rekli su mi da mi ne}e dati nikakvu vjersku literaturu. Na kraju sam posjetila d`amiju u Beogradu. Iako sam bila Srpkinja, i iako su na samo petsto kilometara odatle Srbi i muslimani ubijali jedni druge u bosanskom ratu, muslimani iz Beogradske d`amije mi nisu rekli da mi tu nije mjesto. Umjesto toga, otvoreno su me pozvali da poha am ~asove vjerske pouke. Bila sam {okirana kada sam ~ula da muslimani vjeruju u Hrista, njegovo bezgrije{no za~e}e i ponovni dolazak prije Sudnjeg dana. Za po~etak, to je bilo dovoljno da povjerujem da Islam nije neka apstraktna religija, bez ikakve veze sa ostatkom svijeta. To je tako e bio dokaz da je Bog samo Jedan, zbog toga {to je poslao istu Objavu i Jevrejima, i kr{}anima, i muslimanima. Jedina razlika izme u njih je bila ta da su, zbog svoje tvrdoglavosti, Jevreji odbacili Isusa a kr{}ani odbacili Muhammeda. Drugi dokaz koji sam dobila bio je ~udesnost ^asnog Kur'ana, svetog pisma muslimana. Imam beogradske d`amije, Ibrahim efendija, dao mi je knjigu "Le Phenomen Coranique" (Kur'anski fenomen) od Malika Bennabija iz Al`ira. Knjiga je bila pomalo dosadna, ali je na kraju autor spomenuo moderna nau~na otkri}a iz na{ega vijeka, koja je Kur'an naveo prije ~etrnaest vijekova. Ne postoji {ansa da je nepismeni poslanik Muhammed s.a.w.s. mogao znati nau~ne istine o embriologiji, o stvaranju svih `ivih bi}a od vode, o elipsoidnom obliku planete Zemlje, o njenom okretanju oko Sunca, o svemiru koji se {iri! Nema sumnje, Kur'an ne mo`e biti djelo ljudskog uma. On mora biti objavljen od Boga, Stvoritelja sviju nas. U komunisti~kom dru{tvu u~ili su me da je nauka osnov `ivota, a da religija, koja je protivte`a nauci, jedino mo`e da nas vu~e nazad i ko~i. Dobila sam dokaz da, ~ak i ako su druge religije bile nazadne i suprotstavljene nauci, Islam to nije bio. Islam je veoma racionalna religija. Na kraju, shvatila sam da se Bajrakli d`amija u Beogradu bratstvo koje postoji me u pripadnicima Islama ne mo`e prona}i ni u jednoj drugoj vjerskoj zajednici, da i ne govorimo o ateisti~kom ili materijalisti~kom dru{tvu. Za vrijeme jedne od mojih prvih posjeta d`amiji, sjetila sam se grijehova koje sam po~inila u pro{losti, i po~ela sam tiho plakati. Mislila sam da sam sama u d`amiji, ali se onda niodakle pojavila jedna mlada djevojka i rekla: "Za{to moja sestra pla~e? Ako ti pla~e{, to me boli i zadaje mi tugu. Molim te, ne pla~i vi{e." Onda me je zagrlila, i na kraju pala na tlo, dodiruju}i tvrdi pod svojim ~elom, i po~ela da se moli za mene. Plakala je zbog mene sa vi{e emocija nego {to bi mo`da moja majka u~inila, i molila se sa takvim o~ajem kao da joj je to bila posljednja molitva u `ivotu. Bila sam {okirana intenzitetom religijske ljubavi. Ona je voljela Boga i iskazivala tu ljubav prema Njemu vole}i mene. A jedva da me je poznavala. Sada ostaje samo Bog i "ja protiv cijelog svijeta," kako je govorio pokojni rep pjeva~ Tupak [akur. Snaga Islama je u bratstvu vjernika. Iako na neki na~in gubimo svoje porodice kada prihvatimo Islam, mi dobijamo drugu porodicu, ummet Muhammeda a.s., u kojem pronalazimo neizmjernu ljubav izme u ljudi koju samo Bog mo`e inspirisati. Neka Allah uputi cijelo ~ovje~anstvo prema Islamu, tako da svako `ivo bi}e mo`e `ivjeti i umrijeti sretno i opijeno ljubavlju. Ve-s-selamu 'alejkum! Amina, Beograd (Iz knjige "Isus Hrist-Kamen Spoticanja,")
ISLAMSKI PREPOROD 16 Vehabizam Pokret {ejha Muhhameda bin Abdul-Vehaba Kolijevka Vehabizma je arabijska pustinja. Njegovu pojavu izazvalo je obilje deformacija ustaljenog islamskog vjerovanja koje su se infiltrirale me u islamskim obredima, postaju}i tako dijelom islamske tradicije jednog naroda. Njihovo mno{tvo i intenzitet po~elo je zamagljivati ~istotu Islama. Otpor ovim tendencijama na arabljanskom poluotoku upravo je pru`io Vehabizam. Vehabizam je pionir reformisti~kih pokreta kojeg je iznjedrio period duhovne skamenjenosti i indoletnosti islamskog svijeta. Poziva originalnoj islamskoj akidi, vjerovanju, njenim nezamu}enim izvorima kao i kristalizaciji poimanja i razumijevanja tewhida, Allahove jedno}e, ru{e}i tako naslage {irka toga vremena. Pokret je dobio ime "Vehabizam" po imenu osniva~a pokreta Muhammeda bin Abdul-Vehaba. Muhammed bin Abdul- Vehab El-Mu{rifij Et-Temimij En-Ned`dij (1703-1791 g.) rodio se u gradu El-Ajna nedaleko od Rijada, gdje se i upoznao sa prvim saznanjima u~e}i od svoga oca iz hanbelijskog fikha, tefsira i hadisa, postav{i hafiz Kurana u svojoj desetoj godini. Nakon obavljenog had`a uputio se ka Medini s namjerom sticanja novog znanja iz {eriatskih disciplina. U Medini, gradu Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s., susreo se sa {ejhom Muhamedom Hajatom Es-Sendijom koji je izvr{io najve}i uticaj na njega. Vratio se u svoje rodno mjesto da bi zatim odlu~io da posjeti Bagdad, Basru i Mosul sa ciljem upoznavanja s autoritetima islamskih nauka tih mjesta, kako bi stekao {to vi{e znanja i {to bolje upoznao islamski svijet. Basru je morao napustiti, te se tada uputio ka Ahsi (grad u Bahreinu), a iz nje u Hurejmelu gdje se preselio i njegov otac rade}i kao kadija. U ovom mjestu je po~eo kona~no {iriti dawu izvornog tewhida. No ubrzo je morao napustiti ovo mjesto zbog zavjere koju su mu spremali njegovi stanovnici. Uputio se u svoj rodni kraj i emiru svog mjesta predlo`io program o`ivljavanja islamskog `ivota i borbe protiv podizanja nadgrobnih spomenika. U po~etku, Osman bin Muamer, emir u rodnom kraju {ejha Abdul-Vehaba je stao uz njega ali je emir Ahse poslao izaslanika emiru El-Ajne tra`e}i od njega da onemogu}i {ejha Abdul- Vehaba u misiji koju je zapo~eo. Ponovo je Abdul-Vehab napustio svoje rodno mjesto uputiv{i se sada u oblast Ed-Derije, sjedi{te emirata Ali Sauda u goste {ejhu Muhammedu bin Sulejmanu El- Ariniju. Emir Muhammed bin Saud kao vladar te oblasti ~uv{i za {ejha i njegovo prisustvo u njegovom emiratu, izrazio mu je dobrodo{licu i obe}ao za{titu i potporu. Me u njima se odvio dijalog koji je ostao zabilje`en Emir: "Obradova}u te zemljom boljom od tvoje, ugledom i sigurno{}u." [ejh: "A ja }u tebe obradovati ugledom i mo}i, rije~ju "la ilahe illellah - nema drugog Boga osim Allaha". Ko se ~vrsto dr`i nje i postupa po njoj, vlada}e zemljom i ljudima. To je rije~ Allahova jedinstva kojoj su pozivali svi Allahovi poslanici." Nakon ovog Emir je boravak [ejha uslovio sa dva uvjeta: - da ne odlazi od njih odlaze}i drugim, - da [ejh ne zabranjuje Emiru da uzima svoj dio u vremenu ubiranja plodova. ^uv{i uvjete {ejh Abdul-Vehab je odgovorio: "[to se ti~e prvog uvjeta - prihvatam bez dileme, me utim, po pitanju drugog uvjeta, mo`da }e ti Allah omogu}iti da svoju vlast pro{iri{ i na druge zemlje pa te tako nagradi ve}im imetkom." Pobornici ideje Vehabizma nisu se u {irenju svoje misije zadovoljavali samo verbalnom metodom ve} su sabljom u ruci krenuli u borbu protiv bidata i novotarija i onih koji ih praktikuju, smatraju}i novotarije porokom koga treba u potpunosti iskorijeniti, pod geslom upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. Ratni~ku ideju pokreta {ejha Abdul- Vehaba, prihvatio je i ponio Muhammed bin Saud, djed dana{nje kraljevske porodice u Saudijskoj Arabiji koja je na vlasti. Muhammed bin Saud je postao za{titnik i pobornik ideja {ejha Abdul-Vehaba. Ovakav stav prema [ejhu Emir je argumentovao `eljom za ponovnim o`ivljenjem sunneta Allahova poslanika i dokinu}em bidata. Utjecaj Vehabizma osjetio se na mnoge reformisti~ke pokrete Emir i [ejh su u ~etvrti Ned`da {irili svoju misiju. Kada je Emir umro naslijedio ga je njegov sin Abdul-Aziz bin Muhammed bin Saud, koji je nastavio slijediti oca u potpori i pomaganju dawe [ejha, koji je i umro u ovoj oblasti, a tu je i ukopan. U~enje {ejha Abdul-Vehaba u osnovi polazi s polazi{ta henbelijskog mezheba, me utim, u iznala`enju fikskih rje{enja ili fetvi, {ejh Abdul-Vehab se nije pridr`avao ovog mezhebskog u~enja ili stava ako bi na{ao validniji dokaz drugog mezheba. Uzimaju}i ovu ~injenicu u obzir, za Vehabizam se mo`e re}i da je on nemezhebski pokret u svojoj osnovi, me utim njegovi ogranci su hanbelijskog karaktera. Akcenti dawe aktera ovog pokreta su otvaranje vrata id`tihadu, odnosno razvoju islamske misli, nu`nost povratka Kuranu i sunetu i neprihvatanje ni~ega u islamskoj akidi za {ta se ne mo`e do}i do direktnog i jasnog dokaza, poziv na kristalizaciju poimanja i razumijevanja islamskog monoteizma evociraju}i muslimane na `estinu imana kojeg su nosili muslimani pioniri Islama. Zatim, o`ivljavanju obaveze d`ihada u ~emu je {ejh Abdul- Vehab bio primjer jer je energi~no krenuo u osvajanje drugih teritorija, {ire}i svoju misiju, ru{e}i pred sobom nastale elemente {irka i sujevjerja, kao i bidate - deformacije koje su bile proizvod zaostalosti i neznanja i slijepe tradicije. Koncept svoje dawe, odnosno misionarstva, {ejh Abdul- Vehab je zasnovao na u~enju imama Ahmeda bin Hanbela, ibn Tejmija i Muhammeda bin El-Kajma El-Dewzija. U~enje Vehabizma se {irilo sa {irenjem vlasti porodice Es- Sauda u oblasti Ned`da. Godine 1187. po hid`ri, Rijad je pao pod vlast Es-Sauda. 1219. godine po hid`ri stigli su do Mekke a stanovnici Medine su 1220. h. prihvatili novu vlast i u~enje Abdul- Vehaba, tako da je arabijsko poluostrvo u potpunosti potpalo pod novu vlast. Dawa {ejha Abdul- Vehaba {irila se u druge islamske krajeve putem had`ija koji su, vra}aju}i se svojim mjestima, nosili ideje Vehabizma. Utjecaj ovog pokreta se osjetio na mnoge reformisti~ke islamske pokrete van Arabije i pojedince od kojih }emo pomenuti pokret Senusija, islamske pokrete na Indijskom potkontinentu, na Muhammeda Abduhua u Egiptu, Afganija i druge. E. Ujkanovi}
AKO NISTE ZNALI 17 Kratak `ivotopis prije poslanstva Bo`ji poslanik s.a.v.s. je obi~avao re}i da ga je Gospodar svjetova Allah d`.{. odgojio. Bez sumnje - Resulullaha (a.s.) je ~uvala Allahova d`.{. odredba. Ako bi se desilo da se po~nu buditi u njemu elementi koji mogu voditi nekim od ljudskih poroka, ili bi krenuo za nekim obi~ajima nedostojnim njega, tada bi se pojavila Bo`anska snaga da ga sa~uva od svega {to ne valja. Ibnu Esir prenosi: Rekao je Resulullah (s.a.v.s.): "Nisam nikada bio zainteresovan da ~inim ono {to su ~inili predislamski Arapi, osim u dva slu~aja i u oba mi je Allah d`.{. na{ao izlaz iz situacije. Zatim mi se to vi{e nije de{avalo do Poznate "Tabele iz Toleda", ~iji je autor Ibrahim El Zarkali, koje se odnose na kretanje planeta, ostale su dugo vremena osnova evropske astronomije. El Bitruji je otvorio put Koperniku uni{tiv{i teoriju epicikla i ekscentri~nosti, kojom je Ptolomej tuma~io kretanje nebeskih tijela, a nau~na istra`ivanja Omera Hajjama (na Zapadu vi{e poznat kao pjesnik - njegova "Rubaije") omogu}ila su pronalazak kalendara koji je ta~niji od gregorijanskog, kojim se mi danas slu`imo. (Hajjamov kalendar grije{i jedan dan za 5.000 godina, po~etka Objave, kojom me je Allah po~astio. Rekoh, jedne ve~eri, dje~aku koji je napasao ovce sa mnom na brdima Meke: "Ho}e{ li paziti i moje ovce, a ja da idem na sijelo u grad, kao i ostali mladi}i?" Odgovori da ho}e. Ja krenuh i kad bijah kod prve ku}e u Meki, ~uh svirku, pa upitah: "[ta je to?" Odgovori{e mi: "@eni se dvoje mladih." Ja sjedoh da poslu{am, a Allah d`.{. mi za~epi u{i i ja zaspah. Ujutro me je probudila vrelina sunca. Ja se vratih dje~aku, a on me pita kako je bilo? Ispri~ah mu, a zatim odlu~ih da i druge no}i uradim isto. Kad u oh nave~er u Meku, sna e me isto kao i prethodne no}i. Poslije ovog doga aja nisam dozvolio da me sna e zlo." Arapi, osniva~i astronomije Godinama su se turisti skupljali da vide Veliku piramidu u Gizi, koju je izgradio kralj Kufu - koja je tako e poznata kao Keopsova piramida. Ali samo je nekolicina vidjela spolja- {njost koje je za sobom ostavio njegov otac Snefru. dok u gregorijanskom ova greska iznosi 1 dan za 3.300 godina.) Radovi El Haithama (Alhazena na Zapadu), islamskog u~enjaka iz [panije, najve}eg imena islamske nauke X vijeka, pisca djela iz oblasti optike, poslu`ili su kasnije kao osnov za radove evropskih istra`iva~a Bacona i Keplera. Evropski matemati~ar Chasles (XIX vijek) smatrao je rasprave Alhazena "kao osnov i sr` na{ih poznavanja na podru~ju optike", a astronom Bigourdain o njima ka`e: "one su znatno superiornije od teorije Ptolomeja". Op{ti zaklju~ak Sedillota o arapskoj astronomiji: "Koncem X vijeka, bagdadska astronomska {kola stigla je na krajnju granicu saznanja do kojih je bilo uop{te mogu}e sti}i bez pomo}i so~iva i teleskopa". "Nova" piramida za gledanje To je zato {to je ovim potonjim bio zabranjen pristup. Bile su sakrivene u vojnoj bazi Da{uru. Me utim, nedavno je egipatski Vrhovni savjet za starine otvorio to podru~je za javnost. Od 11 piramida koje se nalaze tamo, tri je sagradio Snefru - sve ukupno je sagradio 5 - a tu je i Crvena piramida, prva koja je sagra ena sa glatkim stranama. One prethodne gra evine su stepeni~aste piramide. Mo`da je najfascinantnija Kriva piramida, tako nazvana zbog toga {to se njen strmi donji nagib iznenada mijenja na gornjoj polovini. Taj strmi nagib je o~igledno odvra}ao kradljivce, {to je mo`da razlog zbog koga ta piramida ima najbolje o~uvanu spolja{njost od svih drugih piramida. Dok su prethodni kraljevi bili deifikovani tek nakon smrti, Snefru je "sebe Zemljotres koji je u ~etvrtak 13. novembra, u ranim jutarnjim ~asovima pogodio oblasti oko Novog Pazara, najavio je seriju potresa koji su uslijedili na rubu velike evroazijske plo~e, u kojoj je o~ito pove}ana seizmi~ka aktivnost. Novi Pazar je, kao inicijalna kapisla, prethodio zemljotresu u Izmiru, pa ~ak i u Danskoj, Vran~ei u Rumuniji, seriji u Jonskom moru, kopnu i moru ju`ne Gr~ke na Kritu. Zemljotres kod Novog Pazara osjetili su `itelji svih ve}ih gradova u Srbiji, zato {to je, uprkos relativno skromnoj magnitudi od 4,5 stepeni po Rihteru, imao hipocentar neobi~no duboko, ~ak 17 kilometara. To je, bez sumnje, bila sretna okolnost, bez naro~itih materijalnih {teta na povr{ini. Ovolika dubina zemljotresa korigovala je dosada{nji stav da hipocentri zemljotresa na prostoru Srbije nisu dublji od 5 do 10 kilometara. Valjalo bi podsjetiti da su rudni~ki i lazareva~ki potresi iz 1922. i 1927. godine tako e ognji{ta imali ~ak dvadesetak kilometara u utrobi zemlje, {to je omogu}ilo akumulaciju ve}e seizmi~ke energije u unutra{njosti plo~e. Novopazarski zemljotres, lociran proglasio za `ivog (estagfirullah) boga sunca Ra". Snefru je zavr{io u Crvenoj piramidi, sahranjen u veli~anstvenoj grobnici od tri sobe koja se smatra najljep{om u starom kraljevstvu. Zemljotres kod Novog Pazara na zapadnoj granici vardarske zone, potvrdio je ~injenicu da se nivo seizmi~ke aktivnosti lagano pove}ava i na na{im prostorima, koji pripadaju tzv. alpsko-himalajskom pojasu zemljotresa, a ovaj se prostire od Indonezije, preko Kine, Iraka, Irana, Turske i Jugoslavije prema Alpima. Ina~e, godina koja je na izmaku, bila je "bogata" zemljotresima u cijelom svijetu. Seizmolozi pominju samo one najmarkantnije, s velikim magnitudama ili mnogobrojnim `rtvama i materijalnim {tetama. Albanija, ju`na Kina, Iran, Pakistan, Jermenija, Azerbejd`an, Filipini, ^ile, Turska, Japan, Karibi, Venecuela, Sumatra, Italija, Gr~ka, samo su neke od zemalja i ostrva koje je ove godine pogodio zemljotres. Seizmi~ka aktivnost na na{oj plo~i i po njenim obodima je zna~i porasla i u narednim godinama zemljotresi na na{im prostorima ne}e biti iznena enje. Ina~e, kada je rije~ o zemljotresima najja~i, najdublji zemljotres u historiji, dogodio se 1994. godine u Boliviji. Hipocentar je bio na dubini od 600 km, a magnituda 8.3 po Rihteru. Muslimani u Paragvaju U`ivaju slobodu religije ASUNCION - U ju`noameri~koj dr`avi Paragvaj ima oko 2.000 muslimana libanskog porijekla. Oni `ive u glavnom gradu, Asuncion, Deliste i ju`noj oblasti blizu argentinske granice. Prvi islamski centar osnovan je 1991. godine. Sastoji se od jedne d`amije, {kole, kao i smje{taja za imama. Vlada Paragvaja dozvolila je izgradnju Centra a s druge strane muslimani vide svoj Centar kao va`no mjesto za u~enje o Islamu i jaku vezu sa ostalim dijelom Paragvaja. Centar, kako obja{njava imam Muhammad Hasan Arif, pru`a mogu}nost u~enja Kurana i arapskog jezika. Pored toga, snabdjeven je sa knjigama o Islamu, izdaje fetve (vjerske presude), vr{i vjerska vjen~anja i ostale vitalne vjerske potrebe, koje poma`u da se o~uva identitet islamske kulture i tradicije i osigura pravi odgoj sljede}e generacije muslimana. Nedavno je izgra ena nova d`amija blizu brazilske granice. Zove se Omar-Al- Hattab d`amija. Posjeduje {kolu po imenu Ali bin Abi Talib. I u poslovnom gradu Liesta gdje `ivi oko hiljadu muslimanskih porodica, izgra ena je d`amija Al- Touba. Vlada Paragvaja smatra Islamski centar kao vjersku instituciju i stoga joj je obezbje ena ista za{tita kao i ostalim vjerskim institucijama. [tavi{e, centar dobija materijalnu moralnu podr{ku od vlade. Svjedo~anstva izdata od Centra priznata su od slu`benog obrazovnog tijela. (IINA) Kursevi fikha u Bosni SARAJEVO - Kuvajtski zdru`eni vjerski komitet organizuje kurseve o [eriatu za bosansko-hercegova~ke imame. U~esnici su iz regiona Zavidovi}a, Zenice i drugih mjesta. Kurs uklju~uje i dawah (misionarstvo) kao i drugu tematiku. Priredio: Esad Kola{inac
18 TRAGOM UMMETA Dnevna zarada manja od jednog dolara NAJVI[E SIROMA[NIH LJUDI @IVI U AZIJI Dok se u umornoj, pomalo neuroti~noj Evropi, obhrvanoj diobama, zahva}enoj gra anskim i vjerskim ratovima, postepeno hladi "Bosanski lonac", a polako kr~ka zbog ^e~enije "Ruski bor{~", dotle se na Dalekom Istoku, pripremaju azijski "Kulinarski specijaliteti" za trpezu dvadeset i prvog vijeka. Iako se u Africi nalaze ekonomski najsiroma{mije zemlje na svijetu, u Aziji i dalje `ivi najvi{e siroma{nih ljudi na svijetu, uprkos ekonomskim uspjesima u proteklih nekoliko godina. Postoji opasnost da }e svijet zaveden ukupnim ekonomskim uspjesima azijskih zemalja u razvoju, zaboraviti da ogromna ve}ina najsiroma{nijih gra ana svijeta `ivi upravo u Aziji. O kakvom je siroma{tvu rije~ govore izvje{taji da se u azijskim uslovima podrazumi- zemalja) ili ASEAN (udru`enje sedam zemalja jugoisto~ne Azije), Daleki Istok se u posljednjoj deceniji ovog vijeka, a posebno u ovom posthladnoratovskom periodu, suo~ava sa izazovima da postane i novi poligon sukoba, dioba, nadmetanja i strate{kih igara velikih sila. Vojne akcije, teritorijalni i ideolo{ki sporovi, nerije{ena historijska i grani~na pitanja, naoru`avanje i militarizacija pojedinih re`ima i sis- uvijek ima nera{~i{}ene ra~une sa Japanom, Japan sa Rusima (Kurilska ostrva), Kinezi sa Vijetnamom i jo{ pet drugih zemalja oko ostrva Spartli, Indija sa Pakistanom itd... Mo`da je to i navelo doma}ina Konferencije ministara inostranih poslova ASEAN-a u D`akarti (punopravni ~lanovi su Indonezija, Malezija, Singapur, Brunej, Tajland, Vijetnam, Filipini, uz u~e{}e prvi put Kine, Rusije, Indije i SAD kao posmatra~a i konsultativnog ~lana u ASEAN-u) da uputi poziv za "globalnim partnerstvom" bogatih i siroma{nih u rje{avanju me unarodnih problema. Siroma{tvo - fitilj nemira U Latinskoj Americi postoje najupadljivije nejednakosti na svijetu. U zemljama u razvoju u cjelini, najsiroma{nijih 20% stanovnika prima 7% ukupnog dohotka. U Latinskoj Americi najsiroma{nijih 20% prima 3% ukupnog dohotka, prema podacima Programa za razvoj UN. [to je jo{ gore podaci UN pokazuju da se razlike u ve}ini zemalja Latinske Amerike - uklju~uju}i Peru i Meksiko, pove}avaju. da. U Kanadi, SAD, Kostariki i na jugu Ju`ne Amerike, doma}e stanovni{tvo je bilo relativno rijetko naseljeno, pa se lako dalo savladati. Me utim, tamo gdje su starosjedela~ki narodi bili brojniji, nastala su izuzetno raslojena i polarizovana dru{tva. Stoga je siroma{tvo u Latinskoj Americi sna`no povezano sa nacionalnom pripadno{}u, naro~ito pripadno{}u starosjedela~kim grupama (Meksiko i Peru). Sve dublji jaz djelimi~no se mo`e pripisati politi~kim i ekonomskim reformama u regionu. Mjere modernizacije dobro funkcioni{u u ^ileu, pa ~ak i u Argentini, jer to su zemlje sa prili~no homogenim evroameri~kim stanovni{tvom. One nisu uspje{ne u gusto naseljenom ruralnom Peruu, ju`nom Meksiku i ju`noj Kolumbiji, zbog toga {to tamo podrivaju tradicionalne na~ine odr`avanja egzistencionalnog minimuma, a ne nude alternativu. Deset miliona seljaka, od kojih mnogi ne govore {panski, gube svoj izvor sredstava za `ivot ili zbog jeftinih stranih poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze ili zbog poja~ane konkurencije drugih zemalja u razvoju kada je rije~ o izvozu takvih sirovina kao {to je kafa. Afrika je tema za sebe, stoga je Najsiroma{nije zemlje Najbogatije zemlje jeva dnevna zarada manja od jednog dolara. Od sedamdesetih godina Azija po ukupnom ekonomskom rastu i produktivnosti rada prevazilazi Latinsku Ameriku i podsaharsku Afriku. U Aziji `ivi vi{e od polovine ukupne radne snage na svijetu. Me utim, produktivnost u ovom {irokom regionu dosta je neujedna~ena. Razlike su toliko o{tre da prakti~no postoje dvije Azije: dinami~na i uspje{na isto~na Azija i usporena ju`na Azija. Ekstremno siroma{na regija jeste ju`na Azija, koja sa preko 515 miliona siroma{nih prema{uje ukupan broj u Africi i Latinskoj Americi. Sli~nih regija ima i u drugim dijelovima najve}eg kontinenta na svijetu. Naro~ito u Kini, Indoneziji, na Filipinima i Indokineskom poluostrvu. Na putu da postane novi ekonomsko-politi~ki centar svijeta, preko regionalnih institucija, kao na primjer APEK (Azijsko-Pacifi~ki ekonomski forum od, za sada, 16 tema, sve ve}e socijalnoekonomske razlike, tretiranje susjeda ne kao partnera, ve} kao rivala, sve su prisutniji na Dalekom Istoku. Krizna `ari{ta ^injenica je da `ari{ta kriza na Dalekom Istoku postoje ve} decenijama, sa tendencijom da se neka krizna `ari{ta jo{ vi{e prodube. Potencijalna mjesta nekih eventualnih budu}ih sukoba jasno su locirana, a druga jo{ nisu detektovana. Evo samo nekoliko neuralgi~nih ta~aka: Podijeljenost Korejskog poluostrva, nerije{en status ostrva Tajvan - klju~ odnosa SAD - Kina, slo`eno pitanje prenosa suvereniteta Hong Konga iz ruku dosada{njeg titulara Londona u ruke Pekinga, neizvjesna perspektiva veoma slo`enih i delikatnih ekonomskopoliti~kih odnosa (posebno vojnih) SAD - Japan. Ju`na Koreja sa svoje strane jo{ Deset miliona seljaka gube svoj izvor sredstava Kao i SAD i Kanada, tako su i latinsko-ameri~ke dr`ave stvorene pokoravanjem domoroda~kih naro- isklju~ena iz ove studije, ~ija analiza mo`e da se na e u nekim narednim brojevima "Glasa Islama". Esad Kola{inac
HUTBA 19 RAMAZAN-I-[ERIF El-Bekare (183-185) Ljudi, priku~io vam se ~astan mjesec blagoslova, sre}e i napretka, mjesec u kom je no} Lejletulkadr, koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah d`.{. vam je naredio da postite obdan u Ramazanu, a njegove no}i da provodite u dobrovoljnom ibadetu. Ko obavi nafilu uz Ramazan kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. A ko obavi farz uz Ramazan kao da je obavio 70 farzova izvan Ramazana. Ramazan je mjesec strpljivosti a nagrada za strpljivost je D`enet. To je mjesec me usobnog ispomaganja muslimana, mjesec u kome se uve}avaju prihodi i opskrba vjernicima. Posebno praktikujte uz Ramazan ~etiri stvari: dvije kojima }ete zadovoljiti Gospodara a to su, ~esto u~enje La ilahe illelah Muhammedun Resulullah i istigfara, a ono bez ~ega nikako ne mo`ete jeste da molite Allaha d`.{. za D`enet i tra`ite spas od D`ehenema. Ko priredi iftar posta~u imat }e za to nagradu kao da je roba oslobodio i bit }e mu opro{teni svi manji grijesi u~injeni prema Allahu d`.{. " Jedan od prisutnih re~e: "Poslani~e, nije svako od nas u mogu}nosti da pripremi iftar drugome (posta~u)". "Allah daje ovu nagradu - odgovori Muhammed a.s. - i onome ko na ime iftara pru`i posta~u ~a{u mlijeka ili vode ili hurmu. A ko posta~a nahrani ve~erom, Allah d`.{. }e mu oprostiti sve manje grijehe i napojit }e ga sa svoga izvora, tako da nikada vi{e ne}e o`edniti, a i u D`enetu }e imati za to posebnu nagradu." Dalje je Muhammed a.s. rekao: "Kada bi ljudi znali kakva sve dobra donosi Ramazan, sigurno bi moji sljedbenici za`eljeli da traje cijelu godinu. Prvih deset dana u Ramazanu Allah d`.{. prosipa svoju milost me u ljude, drugih deset dana Allah d`.{. opra{ta grijehe svojim robovima, a posljednjih deset dana Ramazana opra{ta i onima koji su zaslu`ili d`ehenemsku kaznu. (Hutba Muhammeda a.s. koju je odr`ao zadnji dan mjeseca [a bana a u povodu nastupaju}eg mjeseca Ramazana). Islamska bra}o! Naredba posta u Islamu do{la je poslije naredbe namaza. Druge godine po hid`ri u Medini nare en je post a Ramazan je izdvojen za ovu svrhu. Post se spominje u Kur anu na jednom mjestu i to u drugoj suri. Istina, na drugim mjestima post se spominje u vezi sa fidjom. O vi koji vjerujete, propisan vam je post kao {to je bio propisan onima prije vas da biste bili bogobojazni. (Bekare, 183) Ovim ajetom Allah d`.{. upozorava vjernike da im je post nare en, napominjuju}i ih da je post i ranije postojao ali ne u ovoj formi. Ajet zavr{ava rije~ima - da bi ste bili bogobojazni, za{ti}eni. Rije~ - ittika - od koje je izvedenica - tettekun - zna~i: za{tititi se od onoga {to {teti ili imati stalnu svijest o Bogu - imati stalnu misao o Bogu. U Kur anu kada se spominje ittekullah, zna~i - misliti na Allaha, bojati se Allaha. Dakle, zna~enje ittika je potpuno izvr{avanje Allahovih propisa. Dakle, propisan je post da bi bili bogobojazni. A post ili sawm - siyam, ozna~avaju uzdr`avanje od hrane, pi}a i seksualnog op}enja od zore do zalaska sunca. Sve se to ~ini "da biste bili bogobojazni". Islamska bra}o, kao {to vam je poznato siyam - post je jedan od temelja Islama. Zato navodimo neke njegove zna~aje: 1. Odgojna dimenzija Siyam predstavlja svojevrsnu moralnu {kolu u kojoj se izo{travaju mnogi kvaliteti i vrline a najbitniji su: - D`ihadu nefs - borba sa samim sobom. Vjernik sawmom (postom) trenira kontrolu svojih strasti, podre uje ih svom razumu, obuzdava svoje strasti. - Sabr - strpljenje. Strpljivost je tako er plod posta gdje mu min trenira strpljenje koje mu koristi u borbi protiv prokletog {ejtana. Muhammed a.s. ka`e: Post je pola strpljenja, strpljenje je pola vjere. - Solidarnost. Puna solidarnost svih muslimana je u Ramazanu. Podnose}i glad, posta~ se saosje}a sa svima gladnima na zemaljskoj kugli. Saim - posta~ osje}a obavezu da pomogne onima kojima je pomo} potrebna. Oni koji ne poste ni ne pomi{ljaju da postoje oni kojima je potrebna pomo}, bilo to zekatom, sadakom ili sadakatul-fitrom. Muhammed a.s. ka`e: [to podijelite va{e je, a {to ostavite pripada nasljednicima. H. Omer r.a. ka`e: Neka vas ne zavarava skru{enost i drhtanje ~ovjeka na namazu, ve} ga gledajte kako se dr`i u davanju novca u ime Boga. 2. Intelektualna dimenzija Post je svestrani doprinos fizi~kom i mentalnom zdravlju. Pozitivno se odra`ava na razum i mo} razmi{ljanja. U tom periodu organi za varenje miruju. Osloba aju se dodatne koli~ine krvi potrebne mozgu za normalno funkcionisanje. Zato mudri Lukman ka`e svom sinu: Moj sin~i}u, zbog punog stomaka uspava se misao, u}uti mudrost i tijelo utihne od ibadeta. 3. Zdravstvena dimenzija Muhammed a.s. ka`e: Postite bi}ete zdravi. Od posta posebnu korist ima ~ovjekov organizam. Organi za varenje hrane se ~iste a ~elije se obnavljaju. Govore}i o postu sa islamskog stanovi{ta, ne mo`e se pore}i njegovo ~isto medicinsko opravdanje. Bertolea je govorio: Ono {to post ne izlije~i, ni{ta ne}e izlije~iti. Do sada je nauka svjesno ili nesvjesno potvr ivala kur anske istine, pa tako medicina otkriva velike koristi posta po ljudsko zdravlje i du{evni `ivot ~ovjeka. Post pogoduje kod ozdravljenja organizma od psihoneurolo{kih, kardiovaskularnih oboljenja, oboljenja zglobova, alergijskih oboljenja, `eluda~no-crijevnih oboljenja, ko`nih, o~nih, pa ~ak i onkolo{kih oboljenja. Post obnavlja zdravlje, normalizira tjelesne funkcije, a uni{tava bol i daje novu vitalnost i vi{ak energije, a seksualni poriv pokre}e se vi{kom energije. Potrebno je znati da u prvim danima posta, posta~ ima i neke neugodnosti kao {to su: osje}aj gladi i slabosti (glavobolja, mu~nina, bijele naslage na jeziku, neugodan zadah iz usta i vrtoglavica). Me utim, poslije tre}eg dana, osje}aj gladi nestaje i svakim se danom posta pove}ava vitalnost i snaga. U ovom i jeste veli~ina rije~i Muhammeda a.s.: Postite bi}ete zdravi. 4. Obilna nagrada na ahiretu Pored svega navedenog, bitna stvar saima je obilna nagrada na ahiretu. Vjernik na dunjaluku sije da bi na ahiretu `njeo. ^ini dobra djela kako bi bio nagra en, sve to iz ljubavi spram Stvoritelja. Allah d`.{. u hadisi-kudsiju ka`e: Svako djelo pripada ~ovjeku, osim post. Post je Moj i Ja li~no za njega nagra ujem. Dakle, post je ne{to posebno, zato i slijedi posebna nagrada. Posta~ u toku dana radi svog Gospodara odri~e se jela, pi}a, seksualnih odnosa, ru`na govora. Sve to radi Allaha d`.{. Za to mu se i garantuje za ispravan post posebna nagrada. 5. Spas od d`ehenemske vatre Vr{enjem ovog ibadeta vjernik obezbje uje sebi za{titu od patnji na budu}em svijetu. To nam potvr uje Muhammed a.s.: Post je {tit od d`ehenema. Islamska bra}o! Iz svega ovoga vidimo vi{estruku korist posta, vidimo za{to nam je propisan post. To je post sa kojim se posti`e takvaluk. Kao {to rekosmo na po~etku, post jeste ustezanje od jela i pi}a... Ali posta~u, neka u postu budu i tvoje o~i, u{i, ruke, usta, noge itd. Neka post bude i u tvom domu, autu, radnji, kancelariji. Znaj da }e se tek tada posti}i prava svrha i Bo`ije zadovoljstvo. Ne dozvolimo da budemo samo gladni i `edni u toku Ramazana a da druge fajde nemamo. Bo`iji Poslanik nas upozorava: Mnogo li je posta~a koji od posta nemaju ni{ta drugo sem glad i `e. Allahu, u~ini nam hairli Ramazan. Allahu, daj nam snage imanske da spremni do~ekamo mubarek mjesec. Allahu, daj da postimo onakvim postom kakvim }e{ Ti biti zadovoljan. Allahu, iman na{ oja~aj u mubarek mjesecu. Allahu, daj da nam u ovom mubarek mjesecu budu opro{teni grijesi, smiluj nam se i podari nam D`enet. Allahu, olak{aj a ne ote`aj. Allahu, sa~uvaj nas isku{enja koja ne mo`emo podnijeti. Amin M. Dudi}
20 IZ PERA MLADIH SVITANJE VJERE U MOJOJ DU[I Sunce se naginjalo ka zapadu. Ti{inu ve~ernjeg mira remetio je jedino {um uspjenu{ane rijeke. U tim ve~ernjim ~asovima najljep{e je izgledala }uprija. Bila je kao zrno bisera sa purpurnim nebom kao {koljkom. Gledala sam u pjenu{ave virove ispod sebe. Sjedela sam na kamenu sa mojom vr{njakinjom koja je sada u~enica gimnazije. Razgovarale smo o svemu, svakodnevnim do`ivljajima, {koli, o `ivotu... Moja simpati~na sagovornica neo~ekivno mi re~e: "Ve} odavno ho}u ne{to da te pitam. @eljela bih da mi ne{to ka`e{ o na{oj religiji. @elim da na em uto~i{te u vjeri, u mom dru{tvu to nisam na{la. Na{la sam `urke, alkohol, duhan, a u tome nisam na{la sre}u..." Zamislila sam se. Koliko li ovakvih mladih ljudi luta beskrajnim lavirintom `ivota? Koliko njih tra`i put u tmini neznanja? Dokle lutati? "Na{a vjera je Islam, a vjera je razum", odgovorih joj. U ovoj mudroj izreci sadr`ana je ~itava filozofija vjere. Jedino {to ona tra`i od nas jeste da se klonimo onoga {to }e {koditi nama i na{oj sredini i da vjerujemo u jednog Boga. I pored toliko jasnih dokaza o vjeri ljudi se nikako ne upitaju i zamisle: Otkuda sve to? Ko je sve to stvorio? Ne znam kako su pred ovako jasnim i progresivnim islamskim principima ljudska srca mogla ostati gluha. Vratimo se ~etrnaest vijekova unazad kada se Islam pojavio, na `arkom tlu Arabije, ogrezlom u tami neznanja. Na haoti~no tlo Evrope. Odjednom se u tom haosu zaorio poklik: "Samo je jedan Bog". Na horizontu vru}ih arapskih pustinja pojavili su se znakovi prve zore. Zore koja je najavila novi dan poslije duge, mra~ne no}i. Islam se {irio brzinom pustinjskog vjetra... Pri~ala sam joj kako se osje}am i kako sam i ja isto kao i ona lutala tra`e}i svoju sre}u i mir. Jo{ pro{le godine bilo mi je sve tako te~no, tako jednostavno, bez bilo kakvog zastoja i razmi{ljanja koje bi me odvelo ka nekom cilju. Kada bih bila sa dru{tvom znala bih da se zabavim, da pri~am, ali {ta i kako tek sada otkrivam. Znam bilo mi je lijepo. Sve sam mogla da gledam mirnim o~ima. Nepotrebne uzre~ice u razgovoru bile su ~este i to nam je prelazilo u naviku. Ali tu, negdje u dubini mog srca ipak me je ne{to stezalo kada bi uslijedile ru`ne rije~i i ru`na djela. Znala sam da }u to bilo kada morati rije{iti sama sa sobom, jer to {to me unutar stezalo, bivalo je sve ja~e i sve me vi{e izazivalo da mu se suprostavim. Taj osje}aj polako se budio i nametao mi svoje ciljeve. Sve rje e sam izlazila sa dru{tvom, jer kad bi se sastali, osje}ala sam neku neprijatnost i znala da je sve to daleko od mene. Jednostavno, to se moralo okon~ati. I svjesno sam se uputila u tu borbu misli i osje}anja unaprijed znaju}i da mogu biti pobjednik. Jer vjera je ta koja mi daje snage da idem dalje i ne da mi da pokleknem pred bilo kakvim problemom. Ono {to se godinama krilo u meni progovaralo je u najkriti~nijim trenucima i dr`alo me strpljivom. Krenula sam putem svoje sudbine potpuno smirenog srca, prepunog ~e`nje da {to vi{e spoznam o Stvoritelju, stvorenjima, o samoj sebi. I ovog trenutka jedino {to `elim jeste da ustrajem na ovom putu. Znam da je u po~etku bilo te{ko. Ali tako mora biti. Svaki po~etak je te`ak. Na ono {to voli{ ipak se lako naviknuti. Jer nijedan pupoljak nije procvao od prvog zraka sunca, a rijetko koji je pognuo glavu nakon prve ki{e... Ipak, nadajmo se, dobra moja drugarice, da }e ljudi shvatiti zabludu u kojoj se nalaze i na}i put u tami lavirinta. Ta tama lavirinta rasplinu}e se pred svjetlom koje }e voditi ljude do uzvi{enog cilja gdje vlada sloga, jednakost, bratstvo... Rijeka je i dalje {umila. Po pustoj }upriji odjekivali su koraci. Koraci koji mo`da vode u novu etapu jednog `ivota. Moja drugarica je kro~ila u nov `ivot. JESENJI DAN Kapi ki{e lupkaju po mom prozoru kao neka tu`na pjesma, kao suze koje lagano klize niz lice. ^udno je to kako jesen probudi sva sje}anja i tako ih o`ivi. Sve emocije i sva tuga probudi se odjednom. Nekako ne~ujno i tiho remete mir u du{i. Sjede}i pored prozora gledam ljude kako `ure mokrim ulicama i djecu kako {ljakaju po baricama, vra}aju se iz {kole mokre kose i rumenih obra{}i}a. Nebo posuto tamnim mastilom kao da prijeti sa tim sitnim kapljicama koje padaju kao staklo po tankim bluzicama i {tipkaju za ko`u. Vi{e ne ~ujem `agor ptica, jednostavno kao da je nestao. Parkovi su puni uvehlog li{}a koje {u{ka pod nogama, kao da jeca zbog rastanka. Jesen... Da, ba{ ta tu`na jesen, nikad tu`nija do sada. Prvi put ta jesen je u meni i oko mene. Sve pla~e u meni. ^ini mi se da prijepoljske jeseni nisu bile tako tu`ne. Zato jer je ovaj dan koji vam opisujem pun magle, ki{e i uvehlog li{}a... Selma Kozica, I razred Medrese KUR'AN U SRCU Kur'an kad pomenem, tu tako divnu rije~, srce mi zadrhti, po~nem da se bojim da li }u ne{to re}i i mo`e li to umanjiti vrijednost te tako lijepe i milozvu~ne rije~i koja te~e mojim venama, koja je moj krvotok, bez koje bi moje srce i du{a bili prazni i bezvrijedni. Zaista, samo kad bi shvatili i primjenjivali i stoti dio poruke koju nam je Milostivi na{ Gospodar putem te Knjige tako velikodu{no i na tako lijep i pametan na~in ustupio, svi bi ljudi na svijetu bili sretni i zadovoljni. Jer, grije{e ljudi ako misle da je sre}a samo u novcu i ljubavi. To jeste neka vrsta sre}e ali samo prividne. Prava i istinska sre}a je u bogatstvu i veli~ini du{e. Jer osobe koje sve ovo imaju nisu zadovoljne, ose}aju se prazno, bezvrijedno, uvijek njihovom du{om plovi taj ubita~ni tra~ak sumnje i nezadovoljstva. To se naizgled ne primje}uje. ^esto ~ujemo: "Blago njemu, on je bogat. [ta mu vi{e treba, mo`e sve da kupi." Ali, naravno to nije istina, to je jedna velika l a `, zabluda. ^ i s t a, neiskvarena sa sva~im zadovoljna i puna ljubavi prema Allahu d`. {. du{a se nikad ne mo`e kupiti. U na{e vrijeme ljudi jako mladi umiru. Naj~e{}e je uzrok {log ili jednostavno re~eno mozak i srce naglo prestanu da rade. Obi~no se poslije toga ka`e da je imao visok ili pak nizak pritisak i to je jedino obja{njenje. Ljudi se nikad ne sjete da potra`e odgovor u njegovoj psihi (du{i). Jednom sam ~itala da je jedan ljekar rekao da za svaku bolest treba prvo tra`iti lijek u psihi. Tako e znamo da niko ni~iju psihu tako dobro ne poznaje, ali ima nekih stvari koje manifestuju na{u du{u. Na primjer, da li se iko pita, da li je ikad ~uo tu osobu kako u~i Kur'an, kako s ljubavlju i velikim po{tovanjem govori o kur'anskim ajetima i da li je ta osoba uop{te izvr{avala Allahove farzove. Odgovore }emo lahko dobiti. Ve}ina od njih ni{ta od ovoga nije radila, dok su neki samo fizi~ki prisustvovali namazima i ~inili ostale ibadete. Jednom prilikom sam pro~itala da ezan godi srcu i da u mjestima gdje se ~uje ezan ljudi manje oboljevaju od srca. Zamislite, to je samo od ezana gdje se spominje Allahovo ime. A kako je tek od Kur'ana. Tako e }u napomenuti da nije jedino bitno da milozvu~no i lijepo u~imo Kur'an, bitno je da kroz u~enje odajemo Allahu priznanje, jer zaista je Kur'an ne{to izvanredno i da tako e u Kur'anu koji je vje~an tra`imo poruku i pouku koja bi nam koristila da izgradimo u sebi jak bedem imana, ja~eg i od Kineskog z i d a kojeg niko ne mo`e ni poljuljati a k a m o l i poru{iti. Kur'an samo tra`i od ljudi da ga uzmu i da ga pitaju, jer, u njemu le`i odgovor za sve. Kur'an je kao ki{a. Ako je va{e srce pogodno tle, ona }e prodirati. Spremite se da primite ki{u Kur'ana kako bi prodirala do dubine va{ih srca. Jer zaista se ne}ete pokajati, to je jedan prelijep osje}aj koji samo oboga}uje i uzdi`e moral, bogobojaznost i karakter, koji su svakome jako bitni. I[^EKIVANJE ZORE Vahida S. Ahtab No} polako odlazi sa scene, nastupaju}a zora sobom nosi presudne teme, kojim }e neki da se vesele a drugi pak s bolnom patnjom u du{i da presele, {to nisu bili u mogu}nosti da do~ekaju nove dane bijele. Dan se budi a zora ve} tu je s minareta ezan odjekuje, "Ustajte bra}o na molitvu prije oluje koja stazama dugim ve} putuje a na Sudnjem danu ona }e da se i manifestuje". Neke su se du{e ve} {irom otvorile, iskazuju}i ljubav Gospodaru svome, koji ih imanskom energijom napaja na svijetu ovome, a te iskrene du{e molitvu Bogu govore: "O Allahu, samo Tebi robujemo". Ferid Orahovac, III razred Medrese
KULTURNA BA[TINA 21 ISTRA@IVANJA Poezija JUTARNJI EZAN SULEJMAN TABAKOVI] U ULOZI HISTORI^ARA (II) Sprovedene reformne mjere u Osmanskom Carstvu i njihove posljedice, kao i borbu porte protiv antireformski nastrojenih snaga u Bosni, Tabakovi} komentari{e stihovima: "Nizam od`ak oturisa Tanzimat se kurisa Kalem svijet prepisa Sve }atibe potpisa Caru hazna zaliza Dok }atiba naniza Devlet nizam pofali Na Bosnu ga navali Sve ajane surisa Dokle Bosna batisa..." Osje}aju}i da su doma}e, patriotski nastrojene bo{nja~ke snage u sudarima sa osmanskom centralnom vla{}u zna~ajno desetkovane i oslabljene, hri{}anski podanici po uputstvima i uz vojnu i politi~ku pomo} Srbije i Crne Gore di`u ustanke u Hercegovini i Bosanskoj krajini. Tako je 1858. godine u Bosanskoj krajini i Posavini izbila Pecijina buna, koju je predvodio Petar Petrovi} Pecija, a koju su bo{nja~ko-turske snage uspje{no ugu{ile: "Vlah Posavac azdisa Vlah Posavac ba{ka vuk Te on uze mlogi huk Da uzapti turski lug Prodrma se vu~ina Te podi`e Tur~ina Tu bi {aka od per~ina No za~eka Sava - vode Koja nema nig e brode A tu vlahu ne bi zgode Od turskoga o{tra ma~a Al je turska vojska ja~a... " Iako je Osmansko Carstvo od kraja XVII do prve golovine XIX stolje}a bilo zna~ajno oslabljeno u ekonomskom, vojnom i teritorijalnom pogledu, ono je i dalje bilo velika dr`ava koja se prostirala na tri kontinenta: Aziji (Mala Azija, Sirija, Palestina, Arabija, Irak), Severnoj Africi - Egipat, Maroko, Al`ir (do 1830), Tunis i Libija i Evropi (balkanske zemlje koje nisu pripadale Habzbur{koj Monarhiji). Me utim, tridesetih godina XIX stolje}a vrhovna vlast sultana je bila samo nominalna u balkanskim zemljama: (Srbiji, Vla{koj, Moldaviji) i Egiptu, Tunisu i Maroku. Teritorija Osmanskog Carstva sredinom XIX stolje}a zahvatala je povr{inu od 3,372.500 km 2, sa oko 28,000.000 stanovnika, pa je u tom pogledu jo{ uvijek bilo velika sila {to je formalno prihva}eno i na Pariskom mirovnom kongresu 1856. godine, koji je odr`an po zavr{etku Krimskog rata (1853-1856). U Krimskom ratu na strani Osmanskog Carstva, u sukobu sa Rusijom, stala je koalicija evropskih dr`ava: Engleska, Francuska, i Pijemont (Kraljevina Sardinija). Rusija je u ovom ratu pretrpjela poraz, a na Pariskom mirovnom kongresu su joj nametnuti veoma te{ki mirovni uslovi. Iako je Pariskim mirom Osmansko Carstvo teritorijalno vi{e dobilo nego izgubilo, iz ovog rata je ono iza{lo sa istro{enim materijalnim izvorima (sa praznom dr`avnom blagajnom). Te{ka finansijska i ekonomska situacija u koju je zapalo Osmansko Carstvo omogu}ila je evropskim silama da se intenzivnije mije{aju u osmansku privredu i politiku. Stranci su dobijali koncesije za izgradnju `eljeznica, za eksploataciju turskih prirodnih bogatstva, a u Osmanskom Carstvu su osnovane i strane banke. Jo{ za vrijeme Krimskog rata Osmansko Carstvo je po~elo da se zadu`uje, prete`no kod londonskih i pariskih bankara. Zadu`ivanje je nastavljeno zbog ogromnih izdataka na vojsku i reformisani dr`avni aparat i za izgradnju `eljeznica. Zajmovi su dobijani uz ogromne kamate. Tako je ve} 1875. godine dug Osmanskog Carstva narastao na 5 milijardi i 300 miliona zlatnih franaka. Kako nije mogla da pla}a kamate (a o glavnici duga da i ne govorimo), Osmanska dr`ava je te godine proglasila bankrotstvo, a njene finansije su do{le pod kontrolu Komisije povjerilaca, koja je za ispla}ivanje kamata koristila najsigurnije dr`avne prihode. Trgovina koju je Osmansko Carstvo obavljalo sa razvijenim evropskim dr`avama bila je apsolutno nepovoljna, neravnopravna i {tetna po osmansku privredu. Evropske kapitalisti~ke dr`ave su eksploatisale prostrano tr`i{te Osmanskog Carstva. Na uvezene industrijske proizvode iz tih zemalja turska dr`ava je napla}ivala carinu od samo 3% i nije mogla ovu carinu pove}avati bez pristanka evropskih sila. Istovremeno, Osmansko Carstvo je postalo izvor jeftinih sirovina, pogotovo poljoprivrednih proizvoda, na koje je dr`ava uvela 12% carine, {to je bila plja~ka vlastite privrede. Stranci su ne samo pla}ali niske carine na svoje proizvode, ve} su bili izuzeti i iz nadle`nosti turskih sudova. Evropske sile su plja~ka{kom trgovinom i zelena{kim zajmovima pretvorile ogromnu tursku dr`avu u polukoloniju. Reforme su zahtijevale ogromna sredstva, {to je dr`ava, pored neprekidnog zadu`ivanja, poku{avala izna}i stalnim pove}avanjima poreza. Stanovni{tvo, prete`no selja~ko, stradalo je tako e i od opadanja vrijednosti novca i bagatelnih cijena svojih proizvoda. Nadanja Tabakovi}a da }e ovakvo stanje nastalo u vrijeme sultana Abdul Med`ida (1839-1861), biti u pozitivnom smislu promijenjeno sa dolaskom na vlast njegovog nasljednika sultana Abdul Aziza (1861-1876) pokazala su se neopravdana, {to Sulejman konstatuje stihovima: "Sultan Med`id car je bio Sultan Aziz po njim sio Da bil Turke veselio Malo nama bi radosti No da vidi{ sad pakosti Turskoj vjeri sad `alosti Murtatin se omlo`io Dukatom se oblo`io Te je cara zadu`io Vlaha vi{e nano`io Rushat mu je podu`io Te je Turke zadu`io" Ekonomsko propadanje Osmanskog Carstva kao i katastrofalna ratna razaranja u proteklim decenijama i stolje}ima bili su od zna~ajnog uticaja na opadanje privredne mo}i Tabakovi}evog rodnog grada Novog Pazara. Iako je ovaj grad, sa svojih tada 12.000 stanovnika, jo{ uvijek predstavljao drugi grad po veli~ini u ejaletu Bosna, odmah iza Sarajeva, a savremenici ga u geostrate{kom pogledu opisuju kao "vrata Bosne", njegov ekonomski krvotok vidno zamire. Naro~ito to postaje vidljivo od posljednjih decenija XIX stolje}a, nakon izgradnje modernih moravskovardarskih putnih pravaca. Stari karavansko-trgova~ki putevi (dubrova~ko-carigradski, bosanski i zetski) prestaju da funkcioni{u. Novi Pazar postaje saobra}ajno "slijepo crijevo", odnosno grad odsje~en od svijeta. Tabakovi} ovakvo zate~eno stanje opisuje stihovima: "[eher bio ovaj Pazar A danas je velik bizar [to nastade mlogi kozar... " Nizam - regularna turska vojska oturisati - smjestiti, sjesti Tanzimat - reforma kurisati - uspostaviti, namjestiti kalem - olovka, pero }atib - pisar, ~inovnik devlet - carevina, dr`ava, blagostanje ajani - prvaci, ugledni ljudi, lokalne vlasti surisati - prognati, protjerati batisa - propade azdisati - osiliti se, postati obijesan ba{ka - kao, posebno, odvojeno lug - zemlja, imanje, posjed murtatin - izdajnik omlo`io - namno`io rushat - dozvola, dopu{tenje nano`io - podigao bizar - bijeda, nema{tina, nemiran kozar - zlikovac, lopov (Nastavi}e se...) Esad Rahi} Jutros je tako umilan D`amijski ezan Iz opoja sna bude se vjerni Slu{aju}i Kur'an Po tom avazu po tom dozivu Poznajem svoj grad I sve sand`a~ke gradove [to himnom o Tvorcu Svemogu}em I odjecima vasione Saglasni su sa svjetovima Izme u zemlje i beskraja Izme u no}i i dana Izme u svitanja i mraka Izme u ti{ine i bu enja Izme u otkucaja srca Izme u po~etka i kraja Izme u ni{tavila i nade. ODGOVORI NA BUDU]A PITANJA O Bo`e da li si to no}as rije{io Grmljavinom vatrom potresima Da dokraj~i{ ovaj grije{ni svijet I novi bolji da zapo~ne{ Mo`e li grije{na du{a ~ovjeka ovog vijeka Kajanjem molitvom dobrim djelima Da pobolj{a svoju sudbinu I izbjegne padove i lutanja Da li su to u svetim knjigama Kroz sudbinu pro{lih pokoljenja Odgovori dati i na budu}a pitanja TRAJANJE Kraj prozora }u sjesti Pa razmisliti Da li }e na ovom brijegu Ku}no moje {ljeme istrajati Kad ga guraju ramena vjetra Glo u ki{e Gnje~e snjegovi Pomijeraju potresi Kre{u munje Zijevaju gladne godine I stra{ni ratovi Ho}e li opstati Pod strehom gnijezdo laste Pijetao na pragu da pjeva Ognji{te da gori Potomak iz kolijevke da poraste Svoje misli bez straha da zbori. KRUG LJEPOTE Neka je hvala Dobro~initelju [to smislom `ivota prolje}e pokrenu Obnavljanje na zamrloj zemlji I trule`i smrad i sme}e Korijene prera uje U mirisno cvije}e Zaim Azemovi}
22 PREDSTAVLJAMO KNJIGU MERHUMI Senad Agi} MUSLIMANSKA LI^NA IMENA "Vi }ete na Sudnjem danu biti prozivani po va{im imenima i po imenima va{ih o~eva. Zato nadijevajte svojoj djeci lijepa imena". (Sahihu-l - Buhari) "I jedni druge ru`nim nadimcima ne dozivajte." Ime je znak kojim je ljudska osoba obilje`ena. Ono je znak njenog legitimiteta, osobenosti, znak njenog kontinuiteta u vremenu i prostoru, znamen njene pripadnosti. Ime je najjednostavnija i najuniverzalnija oznaka identiteta. Po svojoj prirodi, ono je uvijek motivisano, jer svom nosiocu obi~no otkriva pripadanje odre enoj sociokulturnoj sredini, profesiji, odre enoj fizi~koj kategoriji. U li~nom imenu svakog ~ovjeka skriveno je ljudsko dostojanstvo, ~iji bitni sadr`aj tvori susret dviju volja i neprikosnovene Allahove volje i ograni~ene ljudske slobodne volje. Zbog toga Allahov Poslanik s.a.v.s. u vi{e navrata u svojim hadisima insistira na tome da roditelji vode ra~una o nadijevanju lijepih imena svojoj djeci, jer li~no ime svakog pojedinca izra`ava to da on u stvari to jeste. Osim toga na budu}em svijetu }e Allah ba{ tim imenom prozivati svaku osobu. Prema tome, ukoliko je lijepo ime vjernika ono treba da bude dio nebrojenih ljepota i zna~enja svakog lijepog Allahovog imena. Nadjenuti nekom ru`no ime zna~i istrgnuti ga iz Allahovog okrilja i postaviti u jedan sasvim drugi i nesretni {ejtanski svijet. Kada je u pitanju problematika muslimanskih imena orijentalnog porijekla, mo`emo mirno zaklju~iti da su na tom polju dati sasvim skromni doprinosi. Me u prvim imenima, koji ne{to ozbiljnije pi{e o ovoj temi je Ismet Smailovi} sa svojom studijom "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini". Djelo "Muslimaska imena i njihova zna~enja autora Ibrahima Kemure i po vrijednosti i po opsegu zaostaje za Smailovi}evim djelom. [to se ti~e knjige koju predstavljamo, autora Senada Agi}a, ona je sistematski ura ena i prakti~no prilago ena potrebama aktuelnog trenutka. Knjiga je namijenjena muslimanima, te prili~an broj novih li~nih imena realizovan preuzimanjem imena iz arapskog jezika, koji je zato, kao jezik Kurana, najbolja i najsigurnija osnova. Jer kada je rije~ o muslimanskim imenima, obi~no se zahtijeva da se odabrano ime osje}a kao znak kojim je obilje`en pripadnik Islama a on je, moramo priznati, najistinitiji kada vu~e korijen iz arapskog jezika. Kada je rije~ o knjizi ovakvog profila, pristupa i namjene jasno je da sva imena nisu mogla biti sa podjednakom sigurno{}u etimolo{ki interpretirana, ali je ulo`en napor da i takva, dodu{e rijetka imena, budu korektno prezentirana. Radi lak{eg kori{tenja ovog kataloga imena su podijeljena na skupine i poredana abecednim redom. Bez sumnje, ovo je do sada najprikladnije ura ena zbirka muslimaskih imena, od velikog zna~aja za kulturu i tradiciju Bo{njaka na ovim prostorima. NOVI TAKVIM I KALENDAR Obavje{tavamo cijenjene ~itaoce da je iza{ao Takvim i Kalendar za 1998. godinu koje mo`ete nabaviti u prostorijama Izdava~ke djelatnosti ''El-Kelimeh'' kao i na {tandovima Odbora Islamske zajednice Sand`aka. Takvim '98 predstavi}emo u sljede}em broju na{eg lista. Redakcija VEHBIJA EF. HOD@I] (1916-1977) Ove godine se navr{ilo 20 ljeta od kada je iznenadna smrt otrgla iz na{e sredine (ali ne i iz srca njegovih najmilijih, familije i prijatelja) Vehbi ef. Hod`i}a, mnogostranog pisca, prevodioca, neumornog radnika na polju islamske prosvjete i napretka. Vehbi ef. Hod`i} poti~e iz ilmijanske porodice. Ro en je 1916. godine u selu ^ukotama (Donja Pe{ter). Kako u selu nije bilo {kole, to je samo velika `e za pisanom rije~i tjerala devetogodi{njaka da privatno zavr{i osnovnu {kolu, poslije koje }e se upisati na Veliku Medresu u Skoplju. Po zavr{etku medrese upisuje se na Pravni fakultet u Beogradu, da bi se nakon godine dana upisao u Vi{u islamsku {eriatsko-teolo{ku {kolu u Sarajevu. Period od polovine 1941. do kraja 1942. godine Vehbi ef. je proveo u [eriatskom sudu u Novom Pazaru (gdje je zasnovao porodicu), a do 1945. godine bio sekretar Islamskog starje{instva za Srbiju. Smrt ga je zatekla kao slu`benika Skup{tine op{tine Novi Pazar. (10.02.1997.) Pored redovnog posla Vehbi ef. Hod`i} se bavio i drugim poslovima: odr`avao je te~aj imamima iz arapskog jezika, predavao je stru~ne predmete za budu}e imame. Njegova zasluga je da je u Novom Pazaru osnovana Islamska biblioteka koju je sam vodio. Bio je inicijator za osnivanje fonda za stipendiranje u~enika Medrese i Islamskog fakulteta. Ono {to ~ini uspomenu na li~nost Vehbi ef. Hod`i}a trajnom je njegova pisana rije~. Jo{ kao u~enik srednje {kole objavljuje svoje prve ~lanke u "Islamskom glasu", "Islamskom svijetu", "Gajretu", "Glasniku", "Takvimu", "Zem-Zemu", "Preporodu"... Pored originalnih radova Vehbi ef. Hod`i} je prevodio sa njema~kog, engleskog, francuskog, italijanskog, arapskog i turskog jezika, jer je bio dobar poznavalac nekoliko evropskih i isto~nih jezika. [ezdesetih godina Vehbi ef. Hod`i} je zavr{io svoje `ivotno djelo, kako je rado nazivao "Islam u svijetu nauke i filozofije". To je zaista veliko djelo od blizu 1500 stranica u rukopisu. Prva knjiga "Temelji Islama" je {tampana 1971. godine u Sarajevu, dok druga pod naslovom "Islamska dogmatika" (Akaid) i tre}a "Moralka" (Ahlak) nalaze se u Udru`enju ilmije BiH i ~ekaju svjetlo dana. Vehbi ef. Hod`i} je napisao "Mevlud - posljednji Bo`iji poslanik Muhammed a.s.", spjev kojim je sudjelovao na konkursu IVZ-e i dobio drugu nagradu. Mevlud je {tampan 1975. godine. Tira` je bio 6000 primjeraka. Iza Vehbi ef. Hod`i}a ostalo je u rukopisu vi{e zapo~etih ili zavr{enih radova. Spomenu}u samo neke: "Islam i nauka" (ili "Kulturna istorija Islama"), "Problem dobra i zla" ("Sistem moralne filozofije"), "Apologija Islama" (prevod sa italijanskog), "Islam - religija za sve i svakog" (prevod sa engleskog), "Islam - prirodna vjera" (prevod sa Rahmetli Vehbija ef. Hod`i} je bio ugledna vjerska li~nost. Ostavio je poprili~no neobjavljenih, pored vjerskih rukopisa i proznih djela. Nacionalna Biblioteka u Tutinu nosi ime ove zna~ajne intelektualne li~nosti. njema~kog). Preveo je i veliki "Kamus" Mehmeda Fuada, tursko-arapskopersijsko-francuski rje~nik. Pored radova iz domena islamske nauke ili savremene muslimanske problematike Vehbi ef. Hod`i} se bavio i beletristikom. Pisao je pjesme, novele, pripovjetke, te dvije drame. Nestalo je rukopisa jedne od drama dok je druga - "@alosna svadba", sa velikim uspjehom prikazivana u novopazarskom Narodnom pozori{tu. Za sve {to je u~inio za muslimane, afirmi{u}i jedan od najboljih segmenata Islama, molim Allaha d`.{. da ga daruje svojim D`ennetom. Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah! Ljako D`ankovi}
REKLAME I OGLASI 23 SREDNJA MEDRESA "GAZI-ISABEG" O G L A [ A V A da }e se u avgustovskom roku 1997. godine obaviti ispiti ovim redom: - popravni ispiti... 19. avgusta 1997. godine u 8.00 sati, - vanredni ispiti... 20. i 21. avgusta 1997. godine u 8 sati, - zavr{ni ispiti - matura... 22. i 23. avgusta 1997. godine u 8.00 sati. Prijavljivanje svih ispita:... od 17. do 19. avgusta 1997. godine. Upis u~enika za sve razrede:... 31. avgusta 1997. godine. Nastava po~inje:... 01. septembra 1997. godine. DIREKCIJA MEDRESE Kompletan jeans program na jednom mjestu Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842 V E L E P R O D A J A BEZALKOHOLNA PI]A: FANTA, COLA, SPRITE HALAL PILETINA Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471 PO PRVI PUT NA OVIM PROSTORIMA VJERNICI SAND@AKA, PA I [IRE, IMAJU SVOJE GLASILO KOJEM VJERUJU I ODAKLE SE NAPAJAJU INFORMACIJAMA. POZIVAMO SVE PRIVATNE PREDUZETNIKE, TUR- ISTI^KE AGENCIJE I OSTALE DA SVOJU TRGOVA^KU ROBU, PROIZVODE I USLUGE PONUDE PUTEM NA[EG LISTA I OVOM ^ITALA^KOM AUDITORIJU- MU CIJENA OGLASNOG PROSTORA: CIJELA STRANICA 800,00 POLA STRANICE 400,00 1/4 200,00 1/8 100,00 1/16 50,00 PRODAJEM KU]U SA POMO]NIM OBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA. INFORMACIJE NA TEL. 011 759 694 BEZBOLNO VA\ENJE LIJE^ENJE PLOMBIRANJE PRAVLJENJE VEOMA KVALITETNO I JEFTINO ZUBNA ORDINACIJA Dr. Muharema Spice ORTODONT UL. RIFATA BURD@OVI]A 31 TEL. 020 24 330 KOMISION A L P E T O U R S BRA]E NICEVI] VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTA VIDEO I TV TEHNIKE. TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZA MA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU. INFORMACIJE NA TEL. 020 28 862 Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.
SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Dova Allahu moj, Ti si moj Gospodar, drugog gospodara osim Tebe nema. Ti si mene stvorio i ja sam Tvoj rob. Ustrajem koliko mogu na rije~i datoj Tebi i na obe}anju. Za{titi me od zla mojih djela, priznajem Tvoju blagodat prema meni i priznajem svoj grijeh. Oprosti mi jer grijehe ne opra{ta niko osim Ti. Seid ibnu Ebu Zejd je bio pripadnik jedne manjine, koja je `ivjela u Mekki, a nisu bili idolopoklonici. Ta manjina se zvala El-Ahnaf, ili El-hunefa, tj. oni koji su se klonili klanjanju kipovima i ne~asnih djela, uprkos tome {to su `ivjeli usred dru{tva kafira i neznanja, iako to dru{tvo onda nije imalo poslanika kojeg Allah {alje i koji ljude upu}uje na istinu i dobro~instvo. Od malehna, Seid je stasavao gledaju}i oca kako `ivi daleko od vi{ebo{tva, u potrazi za Istinom i jedno}om Allaha (tevhid), slu`e}i istinskom Stvoritelju. Znao je davati savjete mu{ricima da se okanu neznanja u kome plivaju, te da ne ~ine nedjela, kao {to su ubijanje male `enske djece, prostitucija i spominjanje drugih imena osim Allahovog prilikom klanja `ivotinja. Zato, njegov otac Zejd zauzima visoko mjesto me u pametnim i ~asnim Mekkelijama. Njegov govor je bio pun savjeta i uputa drugima. Zejd je bio rodbinski blizak Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. On je, tako e, bio amid`a Omera El-Hattaba. Ta veza je postala puno ja~a kada je nad Kurej{ijama zasjalo svjetlo Islama. Seid ibnu Zejd je bio prvi koji je u~vrstio rodbinske veze vezom imana. Zato nije ~udno {to je Se'id pa`ljivo razmotrio novu vjeru koja poziva na dobro~instvo. Nije ni{ta ~udno {to je Se'id povezao svoj rod i rodbinske veze s isto tako dobrim rodom, tj. on se o`enio Fatimom - sestrom Omera El-Hattaba. Ta je `ena bila izuzetno pametna a njenu ljepotu su krasile divne vrline, pa je bila kao svjetionik u `ivotima Se'ida i Omera, radijallahu anhu. Se'id i njegova supruga su bili pravi primjer uspje{nog braka i ugledne ku}e ispunjene sre}om. Kako je bio ushi}en. Suprug je do{ao tr~e}i svojoj `eni Fatimi da je obraduje {to je primio Islam pod vo stvom Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, te je od nje zatra`io da i ona to u~ini. Ispunili su svoja srca istinitim imanom i u njih polo`ili ~vrste temelje. Znali su i shvatili da je SE ID IBNU ZEJD r.a. Islam nova Objava koja }e nai}i na pote{ko}e i prepreke. Svi oni, prvi vjernici, morali su se pripremiti i ra~unati na razne vrste zlostavljanja, te su sve to strpljivo podnosili. Vi shvatate zajedno sa Se'idom i Fatimom, da je dobitnik onaj koji ne gubi strpljivost zbog svoga uvjerenja i svojih ispravnih stavova. Allah, d`elle {anuhu, nas na to podsje}a u suri El-Asr: "Tako mi vremena, ~ovjek doista gubi. Samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima preporu~uju strpljivost!" U Mekki, zlostavljanje od strane mu{rika dosti`e vrhunac. I podigo{e se glasovi mu~enih: Bilala, Jasira, Sumejje i Ammara. Se'id i Fatima ~u{e jecaje i glasove muke i bola. Mu~itelji sve vi{e zlostavljaju mu~enike, {to vi{e ja~a njihov iman i ~e`nja za Istinom. To je i princip `ivota. @ivot je u o~ima kafira lijep, samo ako su im ostali sluge. Kurej{ijski kafiri nisu imali mira zbog imana Bilala Abesinca i Suhajba Er-Rumija, pogotovo kada su i ugledne Kurej{ije, kao {to su Ebu Bekr, Se'id, Osman, Zubejr, Talha i jo{ veliki broj njih, primili Islam. Zato Kurej{ije nisu mogle mirno gledati kako se muslimani okupljaju, u~e i prou~avaju Kur'an u ku}i Erkama ibnul-erkama, a posebno kada su shvatili da ku}e muslimana postaju {kole za u~enje Kur'ana. Tako i Se'id otvara vrata svoga doma, prima Habbaba ibnul- Eretta, koji je dolazio svaki dan da bi u~io i prou~avao Kur'an sa Se'idom i Fatimom i da bi razmotrili novosti toga dana. Toj ku}i ne slu`i na ~ast samo to {to je postala mjesto prou~avanja, razmatranja i u~enja Kur'ana, nego je pridonijela Islamu veliku potporu i vje~ni, nezaboravni poklon, prihvatanjem Islama od strane Omera ibnul-hattaba. U toj ku}i Omer je ~uo prvi put kur'anske ajete, koje su ~itali Dova Habbab, Se'id i Fatima. U toj ku}i Omer je u~io jedan dio sure Taha, pa mu je srce odmah postalo pokorno i upu}eno na put Istine. Noge su ga nosile do ku}e Erkama, gdje se sastao s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, okru`en onima koji mu vjeruju. Tu je izgovorio najdivnije rije~i: "Svjedo~im da nema drugog boga osim Allaha, i svjedo~im da je Muhammed Njegov poslanik!" Se'id, Fatima i Habbab ibnul-erett, bez sumnje, time islamskom svijetu su dali nezaboravni i vje~ni dar. Kolika je ogromna razlika izme u predislamskog Omera, neznalice, koji je htio ubiti Muhammeda i njegove ashabe i Omera, mu'mina, koji sada ho}e ubiti i uni{titi bilo koga ko bi se usudio nanijeti zlo Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim drugovima. I odlazi ashab Se'id sa svojom suprugom Fatimom u Medinu, a to je jo{ jedan junak me u muslimanima. On je jo{ uvijek onaj junak koji poziva Allahu, sve svoje nakane i te`nje usmjerava za novi dobitak, za novu potporu, za novog pristalicu imana. Ono {to je ovjekovje~ilo Se'ida, radijallahu anhu, to je {to je bio izvanredan u~enik Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. Sjedio bi tako s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, slu{ao pomno hadise, te ih prenosio. Tako je u knjigama hadisa zapisano ~etrdeset osam hadisa koje je on prenio od Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. U svojim odnosima s drugima, uvijek je bio istaknuti primjer dobrog muslimana. Kada biste ga ugledali, vidjeli biste uvijek drago i nasmijano lice. S obzirom da se bavio trgovinom, bio je dare`ljiv, popustljiv i po{ten, podjednako i s kupcima i s trgovcima. To su osobine drage Allahu, d`elle {anuhu. Zato se i vi ukrasite tim osobinama. Abdullah Iz knjige "Desetorica kojima je obe}an D`enet" LEKSIKON ISLAMA RAMAZAN (a. ramadan), naziv za deveti mjesec islamskog kalendara. Korijen te rije~i, r-m-d odnosi se na ljetnu vru}inu, te nam ukazuje u koju je sezonu padao taj mjesec, u vrijeme dok su stari Arapi jo{ nastojali umetanjem mjeseci uskladiti svoju godinu sa godinom po Suncu. Ramazan je jedini mjesec koji se spominje u Kur'anu (II,185):"U mjesecu Ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana", a to je u vezi s ustanovljenjem ramazanskog posta. (Pravni propisi povezani s ramazanskim postom dati su u ~lanku o postu). Me u zna~ajnim danima u tom mjesecu, al-biruni, me u ostalima, spominje 6. kao dan ro enja mu~enika Huseina ibn Alija, 10. dan, kao dan Hatid`ine smrti, 17. dan, kao dan bitke na Bedru, 19. kao dan zauze}a Meke, 21. kao dan Alijeve smrti, te smrti imama Alija ar-rize (Ride), 22. dan kao dan Alijevog ro enja, te kona~no no} 27. Ramazana kao Laylat al-qadr. Naziv za ovu no} potje~e iz Kur'ana; njoj je posve}ena XCVII sura. Tu je ona opisana kao no} koja "je bolja od hiljadu mjeseci", u kojoj meleci silaze sa dozvolom Uzvi{enog Allaha i koja je blagoslovljena sve do pojave jutarnjeg rumenila. U nju se izri~ito smje{ta kur'anska Objava. Istu no} spominje s. XLIV, 2, kao "blagoslovljenu". Datum (27.) nije potpuno siguran, pa zato pobo`ni ljudi koriste sve neparne no}i zadnjih deset dana Ramazana za dobra djela, jer je jedna od njih svakako Laylat al-qadr. Trgovina i proizvodnja se u vrijeme Ramazana zaustavljaju, osobito ako ovaj pada u vru}u godi{nju dob. Ljudi su, stoga, skloni da no}u nadoknade propuste dana. Kako spavanje u doba posta nije (strogo) zabranjeno, oni ~esto dio dana provode spavaju}i; a no}u se prepu{taju ibadetu, slave}i svoga Gospodara.