350 GODINA FRANJEVACA U ME IMURJU SINOVI FRANJE ASI KOGA»akovec, 1. veljaëe 2009. 1
2»AKOVEC I FRANJEVCI Sinovi svetog Franje Asiπkog doπli su u»akovec zaslugom kneza Nikole Zrinskoga, gospodara grada»akovca. Naime, 1659. godine, on je Franjevcima poklonio zemljiπte na kojem i danas stoji samostan i crkva svetog Nikole biskupa. Zaπto baπ Franjevci? Nikola Zrinski nije volio Pavline koji su u to vrijeme vladali u Maapplearskoj pa je pismeno zamolio Kustosa o. Maksimilijana TkalËeviÊa da poëetkom 1659. u»akovcu osnuje rezidenciju za braêu franjevce te da prihvati æupu u»akovcu. VijeÊe Kustohije, na Ëelu s zagrebaëkim biskupom Petrom PeterliÊem, na sastanku u Varaædinskim Toplicama 20. svibnja 1659., prihvatilo je ponudu i iste godine, 13. prosinca, franjevci su stigli u»akovec. Nikola Zrinski sam im je sagradio malu kapelu crkvicu u Ëast svetog Nikole biskupa, svog nebeskog Zaπtitinika. Pred crkvom su se nedjeljom odræavali sajmovi, pa su ljudi koji bi doπli na sajam odmah sudjelovali i na svetoj misi. Grad je poëeo æivjeti oko sagraappleene crkve. U njezinoj blizini, nastanili su se brojni obrtnici i trgovci. Prvi samostan bio je sagraappleen od drveta, a izgorio je do temelja u velikom poæaru 1699. I crkva je bila teπko oπteêena. Usprkos tome, Franjevci nisu posustali, veê nastoje πto prije izgraditi novi, zidani samostan, potpomognuti milodarima vjernika. Kamen temeljac novoga samostana postavljen je 4. rujna 1702. godine, no do danas nisu saëuvani podatci kad je toëno zavrπen. U to vrijeme mnogo je velikih poæara poharalo»akovec, tako da ni samostan nije bio poπteappleen. 1741. godine poæar je opet zahvatio samostan i crkvu. I ovaj put uz ærtvu i zalaganje svih æupljana sve je obnovljeno. Samostan i crkva svetog Nikole, uz mnoge prepreke i neda- Êe doæivjeli su i danaπnju 350. obljetnicu dolaska Franjevaca u»akovec, prkoseêi proπlosti, u nadi za boljom buduênoπêu. Zdravka Benko, 6.b
SVETI FRANJO ASI KI»ujte me i shvatite dobro! Do ovog sam Ëasa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s veêim pouzdanjem mogu reêi: OËe naπ, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja. Sveti Franjo Asiπki Sveti Franjo Asiπki roappleen je 1181. god. u Asizu, u Italiji. Otac i majka zvali su se Pietro i Pica Bernardone. Na krπtenju je dobio ime Ivan (Giovanni), ali je otac tom imenu kasnije dodao i ime Franjo s kojim je ovaj svetac uπao u povijest.»itati i pisati nauëio je u æupnoj πkoli Sv. Jurja. U mladosti je bio veseljak. Bavio se i prodajom sukna, poslom koji je radio i njegov otac. Htio je postati vitez pa je krenuo u rat protiv susjednog grada Perugie, ali tamo dospijeva u zarobljeniπtvo i vraêa se kuêi teπko bolestan. Nakon susreta s gubavcem poëinje razmiπljati o smislu æivota. U jesen 1205. godine, u crkvici San Damiano Ëuo je poziv Isusa Krista: Franjo, poapplei i popravi mi crkvu jer, kako vidiπ, sva je u ruπevinama! Sveti Franjo odgovorio je pozivu i obnovio crkvicu Sv. Damiana te ondje povu- Ëen provodio vrijeme u razmatranju i molitvi, pomalo zabrinut zbog oca koji je bio razoëaran zbog promjena u æivotu svog sina. Potpuno obraêen i posve opredijeljen za Krista, Franjo se javno pred poboænim asiπkim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na oëinsku baπtinu. Time se kao pokornik i Bogu posveêena osoba posve podloæio crkvenoj vlasti. ÆeleÊi postati misionar i muëenik, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema panjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kuêi ne doπavπi do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. ipak uspio doêi u Svetu zemlju, Siriju i Egipat. Kamo god doπao, svojim je propovijedanjima i primjerom privlaëio mnoge ljude koji su rado postajali njegovim sljedbenicima. Sveti Franjo osnovao je tri reda: 1. RED MANJE BRA E (franjevci, OFM), 2. KLARISE, 3. FRANJEVA»KI SVETOVNI RED (FSR) Nekoliko godina prije smrti, Sveti Franjo dobio je stigme (Isusove rane). Na taj naëin u potpunosti se sjedinio s Isusom Kristom i zaokruæio svoj duhovni put. Sveti Franjo Asiπki umro je uz pjevanje 141. psalma, u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uveëer, poloæen na golo tlo crkve Sv. Marije anappleeoske. Samo dvije godine nakon njegove smrti, Papa Grgur IX. proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da se pokraj Asiza podigne dvostruka veliëanstvena bazilika u Ëast svetoga Franje. U nju je god. 1230. bilo preneseno tijelo ovoga velikoga sveca. Leona ZeliÊ, 6.b 3
Razgovor s gvardijanom ËakoveËkog samostana, fra. Stankom BelobrajdiÊem MLADIMA SU POTREBNI DOBRI UZORI Kako bismo drugaëije zapoëeli svoje istraæivanje o radu i æivotu Franjevaca u Meappleimurju, ako ne razgovorom s najvaænijom osobom FranjevaËkog samostana u»akovcu, gvardijanom fra Stankom BelobrajdiÊem, koji je ujedno i jedan od glavnih organizatora obiljeæavanja 350. obljetnice franjevaca u Mreappleimurju. U ovom razgovoru, otkrio nam je poneπto o sebi, ali i o svemu πto nas joπ oëekuje u Godini franjevaca. 1. Vaπe nam prezime govori da niste Meappleimurac. Odakle ste rodom? Ne, nisam Meappleimurac! Rodom sam iz Bjelovara. Tamo sam proæivio djetinjstvo i zavrπio πkolu. Nakon zareappleenja, moje prvo mjesto u kojem sam sluæio bio je upravo»akovec. Potom sam bio i u mnogim drugim mjestima, da bih se na kraju ponovno vratio u Meappleimurje. 2. Kako ste i zaπto odluëili postati redovnik? KuÊa moje obitelji u Bjelovaru bila je u blizini tamoπnjega franjevaëkoga samostana pa sam se tamo veê kao dijete igrao i druæio s franjevcima. Mislim da je to odredilo moj æivotni put. 3. Jeste li putovali nekamo izvan Hrvatske? Jesam, mnogo sam i Ëesto putovao, a putujem joπ i sada. NajËeπÊe su to sluæbena putovanja poput hodoëaπêa u razna svetiπta. 4. Koje vam je putovanje bilo najzanimljivije, najljepπe? Sva su putovanja lijepa i zanimljiva, no moæda bih kao najljepπe izdvojio ono u kolijevku krπêanstva Izrael. 5. to znaëi biti gvardijan? Kakve su vaπe obveze i duænosti u samostanu i crkvi? To je neπto sliëno kao i ravnatelj u πkoli. Kao gvardijan brinem se za organizaciju poslova unutar samostana kao i svih drugih duænosti vezanih za djelovanje crkve. Moram se pobrinuti da sve bude dobro organizirano, da svatko toëno zna svoje obveze i da ih svi dobro i redovito obavljaju. 4
6. Imaju li redovnici slobodnoga vremena? Da. Redovnici imaju svoje slobodno vrijeme. Mi imamo svoj raspored za svaki dan i u tom je rasporedu odreappleeno vrijeme u kojem se svatko od nas moæe baviti svojim interesima i hobijima nevezano za obveze koje imamo u samostanu. 7. to Vi radite u slobodno vrijeme? Imate li kakav hobi? Trenutno imam jako puno obaveza. To su, prije svega, brojni poslovi vezani uz obiljeæavanje 350. godiπnjice franjevaca u Meappleimurju, a imam problema i sa zdravljem pa za sada nemam vremena ni za πto drugo. 8. Fratar znaëi brat, a pater otac. Objasnite nam malo tu dvojakost i recite koji je naziv bolje koristiti u sluæbenom obraêanju. Svi su franjevci braêa. Moæe se reêi da je fratar sluæbeni naziv. Zapravo, naziv pater je lokalizam i tipiëan je za Meappleimurje. No, to ne znaëi da je pogrjeπan. Koji god naziv upotrijebili, neêete pogrijeπiti. 9. to Vi mislite, idu li politika i crkva zajedno? To su zapravo dvije institucije koje imaju drugaëiji naëin rada i ideologiju, ali bi im cilj djelovanja morao biti zajedniëki. I jedna i druga trebale bi raditi za dobrobit naπe zemlje i ljudi. 10. Jesu li mladi u»akovcu dobri vjernici? Hmm Teπko pitanje! Ako je suditi po njihovom ukljuëivanju u æivot i rad crkve te dolascima na svete mise i ukljuëivanju u vjeronauk, onda su dobri vjernici jer ih ima doista mnogo. No je li to pravi pokazatelj je li netko dobar vjernik ili ne? Mislim da nije. To se ne vidi izvana nego raste i sazrijeva u svakome od nas posebno, pa mislim da svatko treba pogledati u sebe i sam procijeniti je li dobar vjernik ili ne. 11. Moæe li crkva svojim djelovanjem utjecati na smanjenje agresivnoga ponaπanja mladih koje je danas u sve veêem porastu? Nadam se da moæe! Mi se svojim naucima i obraêanjima mladeæi trudimo biti dobar uzor i pomoêi mladima da mogu donositi pravilne odluke i æivjeti odgovorno. No to nije dovoljno. Mladima su potrebni i drugi dobri uzori. Ponajprije njihovi roditelji, obitelj, a potom i odgojno obrazovne ustanove, druπtvo 12. 2009. je godina u kojoj obiljeæavamo 350 godina franjevaca u Meappleimurju, ali obiljeæavanje ove obljetnice poëelo je veê u 2008. koja je Godina Zrinskih. Jesu li se te dvije obljetnice namjerno poklopile obzirom da je Nikola Zrinski doveo Franjevce u Meappleimurje? 5
Zrinski su doista odigrali znaëajnu ulogu pri dolasku franjevaca u ove krajeve. To πto je 2008. godina Godina Zrinskih pa su se te dvije obljetnice dotakle, poklopilo se sluëajno, no nije loπe πto je tako. 13.»uli smo da ste i Vi jedan od Ëlanova Zrinske garde. Kakve obaveze tamo imate? Da, ja sam doista Ëlan Zrinske garde, baπ kao i monsinjor Josip Mrzljak, biskup varaædinski, ali moje su obveze iskljuëivo struënoga karaktera. Ponekad putujem s njima kao duhovna potpora, zbog blagoslova i molitve. 14. Znamo da su neke aktivnosti u toku, neke su veê zavrπile. to nas joπ oëekuje u Godini franjevaca? Joπ je mnogo toga u planu. I ovo vaπe istraæivanje dio je svega toga. U program su ukljuëene osnovne i srednje πkole koje Êe istraæivati, pisati i stvarati likovne radove, izraappleivati biltene i zidne novine na temu franjevaca u Meappleimurju i sv. Franje Asiπkoga. U knjiænici Nikola Zrinski bit Êe postavljena izloæba raritetnih knjiga FranjevaËkoga samostana. Tu su joπ i filatelistiëke izloæbe s tematikom Sv. Franjo i ekologija, BoæiÊ na europskim markama, Muka, smrt i uskrsnuêe uskrs 2009., Bezgrjeπna i cvijeêe uz blagdan Bezgrjeπne u prosincu 2009., te BoæiÊ na markama Australije, Oceanije i Karipskog mora za BoæiÊ 2009. U pripremi je takoappleer i koncert zbora Josip tolcer Slavenski u veljaëi 2009. na kojem Êe se moêi Ëuti djela franjevaëkih skladatelja. Tu su joπ i brojne svete mise i liturgijske sveëanosti u Ëast 350. obljetnice franjevaca u Meappleimurju, a cjelokupni program bit Êe 6 Naπe novinarke u razgovoru s fra Stankom BelobrajdiÊem
dopunjen i raznim tribinama s franjevaëkom tematikom te prodajnom izloæbom knjiga s franjevaëkim temama. Zavrπetak proslave dolaska franjevaca u Meappleimurje bit Êe 13. prosinca 2009., a sve Êemo zaokruæiti svetom misom koju Êe predvoditi mons. Josip Mrzljak. 15. to bi trebao biti cilj ili rezultat cijeloga projekta? Krajnji je cilj projekta, osim samoga obiljeæavanja obljetnice, i to da ljudi, naroëito mladi, nauëe poneπto o radu i æivotu Franje Asiπkoga i franjevaca u Meappleimurju, ali i cijeloj Hrvatskoj. Dok nastaje ova naπa mala broπura, program obiljeæavanja 350. obljetnice franjevaca u Meappleimurju joπ naveliko traje. Dakle, ako joπ uvijek niste, odaberite neπto za sebe: izloæbu. koncert, predavanje ili jednostavno dolascima na svete mise dajte svoj doprinos obiljeæavanju ove velike obljetnice koja nije bitna samo za franjevce nego za sve Meappleimurce kojima su vaæne duhovne, povijesne i kulturne vrednote naπega zaviëaja. Karla Remenar, 6.a Fotka za uspomenu 7
U knjiænici FranjevaËkog samostana IZGUBLJENI ME U KNJIGAMA U potrazi za zanimljivostima koje u sebi skrivaju tajnovite zidine franjevaëkoga samostana, uputili smo se i u nove prostore æupne knjiænice. Nismo ni slutili kakvo nas kulturno, duhovno i povijesno bogatstvo ondje oëekuje. Knjiænica FranjevaËkog samostana odnedavno je preseljena u nove prostore. Iako joπ uvijek nije ureappleena, poæeljeli smo i u nju malo zaviriti. S nama su krenuli i Ëlanovi povijesne grupe. U buduêu novu knjiænicu uveo nas je naπ domaêin fra Anappleelko Rakhel. Novi prostor knjiænice daleko je veêi od starog. Knjige su rasporeappleene na dva kata i to tako da su novije knjige u doljnjem, a starije i vrjednije u gornjem dijelu. Obje prostorije ispunjene su knjigama. Neke su veê smjeπtene na policama, no mnoge se joπ nalaze u kutijama na podu i Ëekaju da i one doappleu na red. ToËan broj knjiga kojima knjiænica trenutno raspolaæe ne zna se toëno, jer mnoge novije knjige koje su u meappleuvremenu nabavljene nisu katalogizirane. Prema nekim starijim podatcima moæe se otprilike reêi da sadræi 5 do 6 tisuêa knjiga. U nekim proπlim vremenima, knjige su se uvodile i slagale na police po podruëjima koja obraappleuju, a danas se slaæu po stoljeêima (poëevπi od najstarije). Moraju biti poredane i po veliëini kako 8
bi knjiænica izgledala uredno. eêuêi meappleu svim tim knjigama, otkrili smo policu punu knjiga iz zbirke Pet stoljeêa hrvatske knjiæevnosti. U zbirci se nalaze sve knjige ove zbirke koje su do sad izaπle! Vidjeli smo i vrlo dragocjenu zbirku od pet svezaka Hrvatske enciklopedije koja je izdana u vrijeme NDH. Peti svezak ima posebnu vrijednost, jer spada u knjige koje se rijetko gdje mogu naêi. U posebnim kutijama izdvojene su knjige koje idu na restauraciju i ureappleenje u Dræavni arhiv. To su vrlo rijetke i zato dragocjene knjige pisane na starohrvatskom, latinskom, maapplearskom i njemaëkom jeziku. Fra Anappleelko objasnio nam je da vrijednost ovih knjiga leæi i u tome πto su one tiskane u Hrvatskoj, pa su prema tome hrvatske, iako nisu pisane naπim jezikom. Postupak restauracije takvih knjiga je dugotrajan, a nije ni jednostavan, tako da one ostaju u Zagrebu i po godinu dana. On je takoappleer i priliëno skup pa obnovu ovih dragocjenih knjiga financijski podupiru Grad i Æupanija. Svake godine obnovi se 5 do 6 knjiga. Knjige koje su veê restaurirane, zajedno s drugim posebno vrijednim knjigama Ëuvaju se u posebnim trezorima u klauzuri, u krugu samostana. Na gornjem katu knjiænice, osim tiskanih, mogu se vidjeti i rukopisne knjige u obliku skripata. Njih su nekada, dok je u ovom samostanu bila πkola, pisali appleaci i teolozi. Sluæile su da bi se iz njih mogla uëiti crkvena povijest. Tu se nalazi i æupna arhiva s zapisima o nekim davnim vjenëanjima. Pitali smo fra Anappleelka ima li u knjiænici inkunabula. Inkunabula nema, ali ima knjiga koje su tiskane u 16. stolje- Êu. U prolazima izmeappleu visokih polica primijetili smo i velike hrpe starih Ëasopisa. Iako smo u knjiænici franjevaëkog samostana proveli neπto manje od sat vremena, bilo nam je to sasvim dovoljno vremena kako bismo ustvrdili koliko bogatstvo krije u sebi. Zanimalo nas je kad Êe ureappleenje biti gotovo i hoêe li ljubitelji knjiga imati pristup u njezine odaje. Evo πto smo saznali od fra Anappleelka: Knjiænica Êe se poëeti ureappleivati veê ove godine u sklopu 350. obljetnice franjevaca u Meappleimurju, ali se ne zna kad Êe posao biti zavrπen. Dugotrajan je to i mukotrpan posao koji traje godinama. A kad jednom otvori svoja vrata, njezinim Êe se bogatim opusom moêi sluæiti svi zaljubljenici u knjige i povijest. Knjige se neêe moêi posuappleivati, ali Êe ih u ovim prostorima svatko moêi prouëavati i istraæivati. Mi se iskreno nadamo i svi dræimo palëeve da se to dogodi πto prije! Nika Levak, 8.a 9
Izloæba nagraappleenih djeëjih radova na temu Franjo Asiπki 10 Nagrade najuspjeπnijima U obiljeæavanje 130. godiπnjice franjevaca u Hrvatskoj ukljuëili su se i uëenici osnovniih πkola. Pisali su literarne radove te slikali i crtali, nadahnuti æivotom i radom svetog Franje Asiπkog. 26. 11. 2008. u KatoliËkom je domu postavljena izloæba odabranih radova te je organizirana dodjela nagrada najuspjeπnijim uëenicima. Na sveëanosti su sudjelovali uëenici iz enkovca, Strahoninca, MaËkovca te I., II. i III. osnovne πkole»akovec. UËenici naπe πkole bili su uspjeπni i u literarnom i u likovnom izrazu. Za svoje literarne ostvaraje nagradu su dobili Matija Markulija, Barbara Turk i Igor ViboviÊ iz 6.c razreda, a nagraappleeni su i likovni radovi Neve NeviËice HorvatiÊ iz 6.a. Neki naπi uëenici sudjelova-
Neva NeviËica HorvatoviÊ, 6.a li su i u kulturno umjetniëkom programu. Svi nagraappleeni dobili su knjigu Franjo mironosac i sestrica Neva. Leona ZeliÊ, 6.b Nagraappleeni uëenici Ëitali su svoje radove 11
Franjo Asiπki Ti volio si Krista I tvoj primjer u nama blista. Odrekao si se svoje obitelji Da bi æivio u Boæjoj ljubavi. Po hladnoj zimi gradio si Isusov dom, Svetu pjesmu pjevao Stvoritelju svom. Gubavce si uvijek znao tjeπiti, A joπ viπe si ih znao voljeti. Ti uzor si svima nama, A u Boga ti je vjeëna slava. Barbara Turk, 6.c Sveti Franjo Sveti Franjo veliki je vitez bio Kojem je svemoguêi Bog oëi otvorio. Volio je sluπati pjev ptica, A noêu je volio gledati sjaj krijesnica. Staru Boæju Crkvu æelio je obnoviti, Velike tajne nije æelio kriti. Njegovi prijatelji rado su mu pomagali I Boga su sretnim uëinili. Matija Markulija, 6.c Livada Livada je mjesto gdje traje VjeËni mir. Livada je mjesto gdje sveti Franjo Traæi boæji dodir. Tad preplavi ga sreêa i duπevni mir jer Boæji hram za njega najveêi je san. Livada daje mu snage za svaki novi dan da ostvari svoj san. Igor ViboviÊ, 6.c 12