untitled

Транскрипт

1 BROJ 14 OÆUJAK ISSN MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

2

3 ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip»op UREDNIK Ante DrpiÊ Dragi Ëitatelji, u vaπim rukama je 14. i prvi ovogodiπnji broj "Olimpa" koji Êe, uvjeren sam, proëitati ili barem prelistati rekordni broj Ëitatelja iz svih dijelova Lijepe naπe. Naπa je æelja oduvijek bila da "Olimp", kao reprezentativni Ëasopis Hrvatskog olimpijskog odbora, doapplee do πto viπe Ëitatelja i to onih mladih i zato Êe uz pomoê Uprave za sport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta ovaj broj "Olimpa" biti dostavljen u sve 893 osnovne i 379 srednjih πkola u Hrvatskoj. VeÊ od iduêeg broja, u lipnju, za πkolski sport smo "rezervirali" 12 stranica posebnog priloga, u Ëijem ureappleivanju i sami moæete sudjelovati, ali viπe o tome proëitajte u tekstu koji je tim povodom napisala pomoênica ministra za sport dr. Romana Caput - Jogunica. U ovom broju objavljujemo i razgovor s dopredsjednikom HOO-a, naπim proslavljenim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, a posebnu pozornost smo, naravno, posvetili novom uspjehu Janice KosteliÊ na Svjetskom prvenstvu u Italiji, kao i odjecima sjajne organizacije 33. opêe skupπtine Europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku. Uz stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i od "Olimpa do Olimpa" donosimo i reportaæu s proslave Velikog dana hrvatskog sporta, a na poëetku i sve vaænije obljetnice iz naπe bogate sportske povijesti koje Êemo tijekom posebno obiljeæiti. Uvjeren sam da Êe ova poboljπanja, u πestoj godini izlaæenja "Olimpa", pridonijeti da on uistinu postane Ëasopis koji bi objedinio sve povijesne vrijednosti i domete hrvatskog sporta, ali i aktualizirao pitanja s kojima se svakodnevno susreêe i æivi hrvatski sport. Josip»op, dipl. oec. V.D. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora UREDNI TVO Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica, Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ, Nada SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec UREDNIK FOTOGRAFIJE Radiπa MladenoviÊ LEKTURA MARA OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb Naklada: primjeraka hoo@hoo.tel.hr 5 Vaæne sportske obljetnice godine 7 Stojko VrankoviÊ dopredsjednik HOO-a PoraæavajuÊe je da se samo 18 posto Hrvata bavi sportom 10 Svjetaki kup konaëno u Hrvatskoj Sljeme poput skijaπkog Las Vegasa 12 Skijaπko svjetsko prvenstvo u Italiji JaniËina rekordna tri zlata 17 Konferencija europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku Vi ste svjetsko Ëudo 22 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta 25 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA 38 Veliki dan hrvatskog sporta Blanka, Duje, streljaëice, rukometaπi In memoriam Mladen DeliÊ 48 Bljeskovi hrvatske gimnastike Ostanu li isti uvjeti rada, niπta se neêe promijeniti 52 Publicistika Jedini spas: on-line kupnja Od Olimpa do Olimpa 54 Glavni dogaappleaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3

4

5 VAÆNE SPORTSKE OBLJETNICE GODINE Priredio Zdenko JajËeviÊ Max Leidinger Rukometna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije godine Milan NeraliÊ Pregled dogaappleaja koji oznaëavaju organizirani poëetak πportske grane osnovano Prvo hrvatsko druπtvo biciklista godiπnjica biciklizma u Hrvatskoj Stjepan Denbachy, Franjo Solar i Vilim König uputili su 15. lipnja molbu vlastima za odobrenje pravila kluba, koja su odobrena 26. lipnja godine. Svrha rada kluba bila je unapreappleivati i praktiëno upotriebljavati biciklstroj. BuduÊi da je to prvi naπ biciklistiëki klub, tu godinu smatramo poëetkom te πportske grane u Hrvatskoj. 30. srpnja prva atletska utrka u Hrvatskoj godiπnjica atletike u Hrvatskoj Start prve atletske utrke bio je u Zagrebu na»rnomercu, a cilj u Podsusedu. BuduÊi da je to prvo atletsko natjecanje koje je unaprijed najavljeno i da je imalo propozicije i suce, ovaj dogaappleaj moæemo smatrati poëetkom atletike u Hrvatskoj. Nakon te utrke kontinuirano se nastavljaju dogaappleanja u toj πportskoj grani u nas. 1. lipnja odigrana rukometna utakmica godiπnjica rukometa u Zagrebu U povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta odigrana je prva rukometna utakmica u Zagrebu izmeappleu srednjoπkolaca Zagreba i Ljubljane. BuduÊi da od tada poëinju organizirana dogaappleanja u toj πportskoj grani, ovu godinu moæemo smatrati poëetkom organiziranog igranja rukometa u Zagrebu. 22. prosinca odobrena pravila AK Atlas godiπnjica hrvanja u Hrvatskoj Molba za odobrenje rada kluba uputili su Eduard Lanka, Max Leidinger i Ljudevit Hnoj. Svrha kluba je jaëanje tijela i unapreappleivanje te usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaappleanjem atletskih vjeæbi, 2. prireappleivanjem raznih gombalaëkih i nagradnih vjeæba, 3. prireappleivanjem nagradnih hrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi kluba sluæeëih sportova, 5. skupnim zabavnim sastancima i izletima. Godiπnjice osnivanja πportskih organizacija i poëetak izlaæenja novina 9. prosinca osnovano je Omladinsko studentsko fiskulturno druπtvo Mladost godiπnjica 9. lipnja osnovano je Fiskulturno druπtvo komunalaca Dinamo godiπnjica 9. kolovoza izaπao prvi broj Ilustriranih fizkulturnih novina, danaπnjih Sportskih novosti godiπnjica 2. oæujka osnovana UEFA (Union Europeenne des Football Associations) godiπnjica 26. veljaëe osnovan je Rukometni klub Bjelovar godiπnjica Godiπnjice roappleenja πportaπa, πportskih djelatnika i πportskih novinara 22. travnja roappleen Isidor Krπnjavi godiπnjica Kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu ( ) donio niz odluka kojima je unaprijedio nastavu tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. 26. veljaëe roappleen Milan NeraliÊ godiπnjica Hrvatski maëevalac koji je na Olimpijskim igrama osvojio bronëanu medalju. 14. svibnja roappleen Max Leidinger godiπnjica Pionir dizanja utega i hrvanja u Hrvatskoj roappleen Milan Meniga godiπnjica Jedan od najveêih hrvatskih biciklista. 27. rujna roappleen Milan AntolkoviÊ godiπnjica Nogometni reprezentativac i trener. 22. veljaëe roappleen Milivoj RadoviÊ godiπnjica MaËevalac, povjesniëar πporta i jedan od osnivaëa Hrvatskog πportskog muzeja. 10. srpnja roappleen Æarko SusiÊ godiπnjica Atletski trener i πportski novinar. 5

6 6 Karijera vrhunskog sportaπa u svakom Êe mi sluëaju biti prednost na novome poslu. I inaëe mi je sport puno pomogao jer je rijeë o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuëljiv svakome. U nas se sportom bavi samo 12 posto ljudi, πto je ispod najgorih prosjeka. Za usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom

7 STOJKO VRANKOVI, DOPREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA PoraæavajuÊe je da se samo 12 posto Hrvata bavi sportom Piπe Vedran BoæiËeviÊ K ad je krajem listopada proπle godine opet izabran za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateπa je za prve suradnike izabrao provjerene snage iz proπlog mandata - Goranka FiæuliÊa i Ivu Gorana Munivranu, ali i jedno novo lice. U HOO je sletio "Orao iz Drniπa", proslavljeni hrvatski koπarkaπ Stojko VrankoviÊ. Bivπi kapetan reprezentacije, Ëlan srebrne olimpijske selekcije iz Barcelone, nakon zavrπetka dugogodiπnje blistave karijere naπao se u novoj ulozi - postao je dopredsjednik krovne hrvatske sportske udruge. - To mi je doista sasvim nova uloga, iako se tiëe sporta. U poëetku sam samo uëio, πto mi je oduzelo malo vremena. Meappleutim, πto vrijeme viπe odmiëe puno mi je lakπe sudjelovati u radu VijeÊa HOO-a, davati komentare. S predsjednikom Zlatkom Mateπom odliëno suraappleujem. Svi su Ëlanovi VijeÊa nedavno dobili odreappleena zaduæenja. Koji su vaπi zadaci u Mateπinoj vladi? - U poëetku sam bio predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade Matija Ljubek i to smo uspjeπno obavili. Sad sam svojevrsna spona izmeappleu VijeÊa i Kluba olimpijaca. O djelovanju Kluba olimpijaca u javnosti se vrlo malo zna.»ime se trenutaëno bavi Klub? - Klub olimpijaca postoji godinama, no dosad nije u potpunosti zaæivio. Na tom su se problemu dosta angaæirali Perica BukiÊ i Damir karo i nedavno smo se uspjeli zboriti za prostoriju. Dobili smo i tajnicu koja je svaki dan u uredu od 9 do 12 sati. Pravna sluæba HOO-a nam je pomogla da rijeπimo statut. Izgubili smo dosta vremena na skupljanje svih hrvatskih olimpijaca, od saveza do saveza. Sad se rjeπavaju pristupnice za Ëlanove i kad to posloæimo, sazvat Êemo Skupπtinu i odluëiti o daljnjem radu Kluba. Pravo glasa trebali bi imati samo osvajaëi medalja, a Ëlanovi Kluba mogu biti svi sudionici olimpijskih igara. 7

8 Kako Êe funkcionirati zaklada za pomoê sportaπima koju Êe voditi Klub olimpijaca? - Osnivanje zaklade je predloæio predsjednik Mateπa, ali joπ nismo uspjeli krenuti s tim projektom jer smo rjeπavali spomenute probleme. Ideja je da nam dio novca da HOO, a ostatak bismo pribavili skupljanjem donacija i naplaêivanjem Ëlanarina. Od godiπnje kamate bismo pomagali sportaπima koji tijekom karijere nisu stekli financijsku dobit ili su u teπkoj æivotnoj situaciji. Mislite li da Êe vam karijera vrhunskog sportaπa biti prednost na novome poslu? - U svakom sluëaju. I inaëe mi je sport puno pomogao jer je rijeë o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuëljiv svakome. PoraæavajuÊe je da se samo 12 posto Hrvata bavi sportom, πto je ispod najgorih prosjeka. Za usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom. to se tiëe rada u HOO-u, jasno je da postoje struëni ljudi koji se bolje snalaze u poslovima poput financija, ali mi bivπi sportaπi moæemo puno pomoêi u, primjerice, organiziranju poslova vezanih uz olimpijske igre i sve ostalo πto je usko vezano uz sport. U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom sluëaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoêi, ali ne æelim se nikome nuditi to oëekujete od brojnih kolega koji sjede u Saboru? - Ako im se dopusti, imat Êe dosta toga za reêi o sportu. Ponajprije o Zakonu o sportu koji joπ nije u potpunosti definiran. Tu se glas sportaπa u Saboru svakako mora Ëuti. Ove godine, naæalost, obiljeæavamo 10 godina od posljednje hrvatske koπarkaπke medalje na velikim natjecanjima. Moæe li Europsko prvenstvo u Srbiji i Crnoj Gori oznaëiti zavrπetak krize hrvatske koπarke? - Stvarno se nadam da Êe biti tako. Pratio sam zbivanja u vezi s reprezentacijom proπlo ljeto i moram priznati da su Hrvatski koπarkaπki savez i izbornik Neven Spahija napravili odliëne stvari, filtrirali igraëki kadar. Europsko Êe prvenstvo biti prekretnica, s obzirom na to da Dino Raapplea, Draæen PetroviÊ i Stojko VrankoviÊ se na njemu moæemo kvalificirati i na Svjetsko prvenstvo. Imamo dobre igraëe i ako u momëadi bude vladao zdrav duh, uvjeren sam da Êemo u Beogradu napraviti dobar posao. A pod time mislim na borbu za medalje, odnosno plasman na SP. Koji su uzroci pada naπe koπarke? - Svega je tu bilo, ali moramo okrenuti tu stranicu. to je bilo, bilo je. Treba gledati naprijed i zasukati rukave. Svi moramo pridonijeti da se hrvatska koπarka izvuëe iz krize. Zaπto brojne medalje hrvatskih koπarkaπa u mlaappleim kategorijama proπlih godina nisu pretoëene u seniorske uspjehe? - Prelazak iz kadeta u juniore i iz juniora u seniore je najteæi korak. Da je to tako lako izvedivo, juniori bi bez problema igrali meappleu seniorima. Ima dosta elemenata koji odluëuju, a jedan od njih je svakako spremnost sportaπa da se u potpunosti ærtvuju za sport. Moæemo li uskoro oëekivati vaπ angaæman i u koπarci? - U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom sluëaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoêi, ali ne æelim se nikome nuditi. Prije tri i pol godine potpisali ste ugovor s Cibonom. Iako nikad niste zaigrali, iz kluba su vas najavljivali kao dugoroëno rjeπenje za rad s mladima. Zaπto se to nikad nije realiziralo? - Bio sam voljan, a i danas sam, prihvatiti takav izazov. Uvijek sam volio raditi s mladima. Kad sam igrao u Fortitudu, bio sam treêi igraë po starosti. U momëadi je bilo dosta mladih igraëa i Ëesto smo ostajali poslije treninga i dodatno radili. to se tiëe Cibone, u ono je vrijeme imala trenere i nisam htio da se ikoga miëe zbog mene. 8

9 Stojko VrankoviÊ i Michael Jordan Novac je glavni razlog ranog odlaska u NBA Stojko VrankoviÊ s jednim od najboljih grëkih koπarkaπa Panayotisom Yanakisom Odlaze li mladi igraëi danas prerano u NBA-ligu? - Gledano s koπarkaπke strane, Europa je puno prirodnija od NBA-lige za razvoj europskih igraëa. Iznimka je Dirk Nowitzki, a svi ostali su prije napravili rezultat u Europi. Predrag StojakoviÊ i Marko JariÊ, ili da odemo u ranija vremena, Toni KukoË, Draæen PetroviÊ, Dino Raapplea -svi su oni napravili velike stvari u Europi. Najgore je kad mladi igraë ode u NBA ligu i onda sjedi na klupi. Ali, opet, drukëija su vremena. Mladima se pruæa πansa da odu u NBA i oni je koriste. Financijski se danas mnogo bolje prolazi i to je jedan od glavnih razloga ranog odlaska u NBA. 9

10 SVJETSKI KUP KONA»NO U HRVATSKOJ Sljeme poput skijaπkog Zlobnici bi rekli da ne Ëudi delirij oko obiëne utrke, jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko se moæe skriti Ëinjenica da je to pozitivan sportski projekt koji ima svijetlu buduênost Piπe Stipe Karadæole U æasno je dosadno sluπati priëe o sportskom Ëudu ili iluziji koja je postala stvarnost, no jednako je neizbjeæno ponavljati sve sliëno kad se spomene skijanje u Hrvatskoj. VjeËno ispoëetka prolaziti putem kojim je proπla obitelj KosteliÊ ili na kraju doëekati da se reflektori pozornice Svjetskog kupa upale na Sljemenu, gdje su joπ do prije nekoliko godina zalazili samo inficirani planinari i ljubitelji prirode. No, tog 20. sijeënja na uπminkanom se Sljemenu okupilo ljudi da budu svjedoci povijesne slalomske utrke skijaπica u Svjetskom kupu. Okupile su se i sve slalomske primadone, od Paerson do Poutiainen, od Schild do Ertl, predvoappleene naravno osobom koja je prije pet godina pokrenula i joπ odræava skijaπku histeriju u Hrvata - Janicom KosteliÊ. Zagreb kao kruna svega Bez obzira na to πto je Janica pokleknula pred opêom æeljom da usavrπi sportski dogaappleaj godine i 10 zavrπila utrku u snijegu oko popularnog "filtera", ukupni dojam slaloma tog sijeëanjskog Ëetvrtka bio je pozitivan. Nakon Ëestih posjeta europskim zaselcima, gdje svako brdo koje se vine do 2000 metara dobije domaêinstvo utrke, najbolje skijaπice ostale su πokirane onim πto su vidjele u Zagrebu. Milijunski grad, spektakularno izvlaëenje startnih brojeva pred desetak tisuêa ljudi i "Las Vegas" na sljemenskoj stazi... Zlobnici bi rekli da ne Ëudi opêi deliriji oko "obiëne" utrke, jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko se moæe skriti i Ëinjenica da je to pozitivan sportski projekt koji ima svijetlu buduênost.

11 Las Vegasa Naravno, cijela priëa zapoëinje s Antom i Janicom KosteliÊ koji su unutar svoja Ëetiri zida sagradili skijaπku instituciju i nakon godina lutanja, treniranja, odricanja i planiranja postali pojam u tom sportu. Minijaturna reprezentacija od nekoliko Ëlanova godinama se gurala pokraj skijaπkih velesila poput Austrije, vicarske ili Italije, neprihvaêena, no rezultati su ipak morali iskristalizirati situaciju i Hrvatska je s godinama postala skijaπki cijenjena. IskljuËivo zaslugama Ante i Janice KosteliÊ. KonaËni peëat da skijaπka karavana svrati i do, nekada skijaπki zabaëene, Hrvatske dao je Vedran Pavlek. Bivπi skijaπ koji je sebe pronaπao u menadæerskom poslu i od prvog dana bio najjaëa potpora obitelji KosteliÊ. Kockica po kockica je slagana u tom mozaiku i Zagreb je, kao kruna svega, dobio domaêinstvo utrke Svjetskog kupa. Ipak, cijela priëa ne moæe dobiti obrise bajke, jer... VIP-ovaca 10 puta previπe "Bio sam na svim utrkama Svjetskog kupa i, definitivno, nigdje nije bilo VIP-gostiju kao na ovoj utrci. Ima ih deseterostruko viπe nego πto je potrebno", kazao je nakon utrke Tone Vogrinec, "tata" slovenskog skijanja. I uistinu, Ëesto se tog popodneva dobivao dojam da je cijela manifestacija napravljena zbog tog golemog VIP-druπtva, u kojem je vjerojatno bilo mnogih koji i ne znaju da se slalom odræava u dvije voænje. I dok su obiëni "smrtnici", kojima podrhtava srce kada su na stazi Janica, Nika Fleiss ili Ana JeluπiÊ, bili osuappleeni na tumaranje sljemenskim vrletima, VIP-druπtvo je bilo zaπtiêeno poput bijelih medvjeda u svojim πatorima kod ciljne ravnine gdje su imali apsolutno sve i viπe od toga. Takoappleer, minus sljemenske utrke je i taj πto je to jedina utrka gdje su svi, osim spomenutog "uglednog druπtva", imali vozni pristup startu utrke, a drugdje navijaëi, novinari ili bilo tko drugi do cilja moæe doêi direktno automobilima. Zato se osiguranje nije snaπlo u trenucima kada je trebalo znati tko moæe, a tko ne moæe na sedeænicu. "DjeËje bolesti", koje su oëito neizbjeæne, valjda su primijeêene, nedostaci Êe se do sljedeêe godine ispraviti i Zagreb Êe ponovo moêi uæivati u svom skijaπkom "Las Vegasu" i navijanju za hrvatske skijaπice na utrci Svjetskog kupa. No, zlobnici Êe uvijek biti spremni dometnuti - kako Êe drukëije izgledati nego dobro kad je u taj projekt uloæeno blago... 11

12 NA A JE NAJBOLJA SKIJA ICA BILA PRVO IME SVJETSKOG PRVENSTVA U ITALIJI JaniËina 12 Piπe Stipe Karadæole rekordna Virus koji je harao Santa Caterinom napao je i Janicu KosteliÊ, no nju to nije sprijeëilo da osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je izjednaëila rekord vicarke Erike Hess koja je takoappleer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliëja

13 tri zlata A nte KosteliÊ se dolaskom na popriπte Svjetskog prvenstva ove veljaëe u Santa Caterini prisjetio dogaappleaja otprije 10 godina. Tada je, kao apsolutno anonimna osoba i malobrojnima poznat samo kao sportski fanatik, doputovao sa svoje dvoje male djece, Ivicom i Janicom, na FIS-utrke, u spomenuto selo gdje se svaki od stotinjak stanovnika preziva Compagnoni. Joπ tada, godine je sam sebi obeêao da Êe se jednog dana vratiti na tu istu stazu. Samo πto tada neêe doêi kao sportski fanatik nego kao trener olimpijske i svjetske prvakinje. Svjetska prvenstva u alpskom 13

14 ZajedniËko slavlje nakon trke u slalomu arke Zahrobske (»eπka), Janice KosteliÊ i Tanje Poutiainen (Finska) skijanju posljednjih godina traju u nedogled. Natjecanje koje se razvuklo na 16 πesnaest dana, a moæe se bez zgusnutosti rasporediti u 10, imalo je mnogo zanimljivosti. Osim πto se, dakle, joπ jednom dokazalo da FIS-ovi Ëelnici dotiëno natjecanje preobraæavaju u vlastitu privatnu zabavu, Svjetsko prvenstvo je obiljeæila i najezda opasnog virusa u ovaj dio Lombardije. Naime, samo su se rijetki uspjeli oduprijeti virusu koji bi naveëer "ærtve" prikovao za krevet s visokom temperaturom, malaksaloπêu i muëninom. Joπ jedan videozapis za πkolske arhive Virus je napao i cjelokupnu hrvatsku reprezentaciju, dakle i Janicu KosteliÊ, no nju to nije sprijeëilo da u Santa Caterini osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je izjednaëila rekord vicarke Erike Hess koja je takoappleer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliëja. 14 Nakon πto je zbog odmora odluëila propustiti uvodnu utrku superveleslaloma, prvi se JaniËin bljesak oëekivao u kombinaciji. Ta disciplina, spoj slaloma i spusta, koja je oduvijek imala uzviπeno mjesto u kriterijima obitelji KosteliÊ donijela je prvu pobjedu. Naime, ni jedna skijaπica nikada nije uspjela u kombinaciji dobiti i spust i slalom. Naravno, do Janice... Uvjerljiva u spustu i superuvjerljiva u slalomu, gdje je stvorila viπe od sekunde prednosti pred sjajnim slalomaπicama kao πto su Marlies Schild ili Anja Paerson, odveli su Janicu do prvog zlata. Druga zlatna epizoda ispisana je samo dva dana kasnije kada je Janica svijetu pokazala moæda i najkvalitetniju minutu svog skijaπkog znanja. Ta se JaniËina zlatna spustaπka minuta pokazivala na

15 Na pobjedniëkom postolju nakon trke u kombinaciji Anja Paerson ( vedska), Janica KosteliÊ i Marlies Schild (Austrija) Eurosportu svakodnevno, a ameriëki skijaπki struënjaci su dobili joπ jedan videozapis za svoje πkolske arhive. Naime, JaniËine voænje su tamo "udæbenik" za skijaπke poëetnike. I tada, nakon spusta, virusni je val posjetio i JaniËinu hotelsku sobu - temperatura i muënine su je sprijeëile u veleslalomskom nastupu, no slalom se nije mogao zaobiêi ni po koju cijenu. Posebno s obzirom da je drugu voænju postavljao tata i trener Ante. U posljednjih barem 10 godina skijaπice se nisu sukobile s tolikim brojem vrata (69, a dopuπteno je 70), s tolikim zamkama koje je nudio Antin zatvoreni slalom. I sve su skijaπice padale na iskuπenjima osim Janice KosteliÊ koja se, unatoë apsolutnom umoru i bolesti, "dovukla" do cilja i to kao - trostruka pobjednica Svjetskog prvenstva. U rupi i Ivica i Palander Janica je moæda bila i najveêa zvijezda proπlog SP-a, makar su sasvim blizu bili i rezultati njene velike suparnice Anje Paerson (dva zlata), ili u muπkom dijelu odliëni rezultati Benjamina Raicha i Bode Millera. Na kraju Prvenstva dogodio se jedan u nizu dokaza totalne talijanske nonπalancije. Naime, osim πto su radnici talijanske dræavne televizije RAI πtrajkali pa je FIS bræe-bolje, da bi uπtedio i jedan euro, odgodio utrku veleslaloma, na slalomu skijaπa organizatori su gotovo podmetnuli rupu pokraj jednih vrata i napunili je vodom. Naæalost, nesretnici koji su morali pasti na toj zamci bili su Kalle Palander i hrvatski skijaπ Ivica KosteliÊ. Tako je Hrvatska izgubila moguênost osvajanja novog odliëja, no i ovako, s tri JaniËina zlata, ovo prvenstvo apsolutno moæemo nazvati - sjajnim. Iako je uz Janicu bilo veselo, svi gosti su jedva Ëekali napustiti dva talijanska zaselka u Lombardiji. I zbog talijanske nonπalancije, i zbog napuhanih FIS-ovih Ëelnika i zbog virusne epidemije... 15

16

17 KONFERENCIJA EUROPSKIH OLIMPIJSKIH ODBORA U DUBROVNIKU "Vi ste svjetsko Ëudo" Daleko najveêi nenatjecateljski sportski dogaappleaj u povijesti Hrvatske, kojemu je domaêin bio Hrvatski olimpijski odbor, doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti svjetskih medija i zbog dolaska predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i vaænosti tema o kojima su raspravljali Ëelnici europskog sporta Piπe Robert alinoviê P redsjednik Meappleunarodnog olimpijskog odbora, predsjednik Republike Hrvatske, gradonaëelnici New Yorka, Pariza i Madrida, dogradonaëelnici Moskve i Londona, jordanski princ, viπe od 80 predsjednika i glavnih tajnika svih europskih olimpijskih odbora, jedan od najveêih atletiëara svih vremena i joπ oko 200 VIP-gostiju popis je uglednika koji su poëetkom prosinca doπli u Dubrovnik na 33. OpÊu skupπtinu Europskih olimpijskih odbora. Daleko najveêi nenatjecateljski sportski dogaappleaj u povijesti Hrvatske, kojemu je domaêin bio Hrvatski olimpijski odbor, doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti svjetskih medija i zbog dolaska predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i vaænosti tema o kojima su raspravljali Ëelnici europskog sporta, meappleu kojima se posebno istiëe predstavljanje gradova-kandidata za domaêina olimpijskih igara

18 Predsjednik EOO-a Mario Pescante predaje J. Roggeu posebno priznanje Order of Merit Rogge kao bivπi predsjednik EOOa nije propustio doêi u Dubrovnik kao posebni gost, a u naπu zemlju je Ëelni Ëovjek svjetskog sporta prvi puta doπao kao predsjednik MOO-a. U Dubrovniku je nazoëio otvaranju OpÊe skupπtine, sastao se s domaêinima i predsjednikom Stjepanom MesiÊem, da bi potom otputovao u Zagreb gdje ga je primio premijer Ivo Sanader. Kao Europljanin i sportaπ koji je tri puta sudjelovao na olimpijskim igrama Rogge pri posjetu Hrvatskoj nije zaboravio istaknuti vaænost Europe u meappleunarodnom olimpijskom pokretu, jer Stari kontinent daje gotovo polovicu od ukupnog broja sportaπa na OI, a viπe od 50 posto osvajaëa olimpijskih medalja su Europljani. S Bloombergom do CNN-a "Upravo je nevjerojatno da jedna tako mala zemlja kao Hrvatska na Press-konferencija gradonaëelnika New Yorka Michaela Bloomberga i gradonaëelnice Dubrovnika Dubravke uica 18

19 Zahvale HOO-u za spjeπnu organizaciju Kongresa u Dubrovniku c 19

20 Olimpijskim igrama u Ateni osvoji Ëak pet medalja u pet sportova. Vi ste svjetsko Ëudo", kazao je Rogge u Dubrovniku, gdje su mu Ëelnici EOO-a uruëili i posebno priznanje "Order of Merit". Iznimnu pozornost privukle su desetominutne prezentacije gradova-kandidata za domaêina olimpijskih igara 2012., ali i na Ëin na koji su izaslanstva Pariza, Londona, New Yorka, Moskve i Madrida nastojali iskoristiti nazoënost Ëelnika europskog sporta, svjesni da bi europski glasovi mogli presuditi prije konaënog izbora 6. srpnja u Singapuru. U Dubrovniku smo tako mogli vidjeti kako izgledaju prvoklasni odnosi s javnoπêu. Najzornije je to pokazao gradonaëelnik New Yorka Michael Bloomberg kome ni kiπa nije smetala da s gradonaëelnicom Dubrovnika Dubravkom uicom izaapplee na terasu hotela Excelsior i odræi konferenciju za novinare. "Nalazimo se na jednom od najljepπih mjesta na svijetu", poruëio je Bloomberg na otvaranju konferencije, a sliku newyorπkog gradonaëelnika s Dubrovnikom u pozadini isti su dan u prilozima emitirali CNN i ostale vodeêe TVpostaje. Londonsko izaslanstvo nije doπlo s gradonaëelnikom, ali je zato u Dubrovniku imalo dvostrukog olimpijskog pobjednika i jednog od najveêih atletiëara svih vremena lorda Sebastiena Coea. Kandidaturu Pariza i Madrida u Dubrovniku su uveliëali gradonaëelnici Betrand Delanoe i Alberto Ruiz Gallardo, a Moskvu je predstavljao dogradonaëelnik Valerij ancev. Na dan predstavljanja kandidatura u hotelu Excelsior bilo je viπe desetaka televizijskih ekipa i oko sto novinara koji su u velikoj dvorani pratili i zanimljiva izlaganja vezana uz pripreme olimpijskih igara kojima su domaêini veê poznati. U Hrvatsku je stiglo vrlo brojno izaslanstvo organizatora Olimpijskih igara u Pekingu 2008., Grci su iznijeli analizu Igara u Ateni, a Torino i Vancouver nisu propustili priliku da delegatima EOO-a pokaæu kako Êe izgledati sljedeêe zimske olimpijske igre. Dublinu nemoguêa misija Predsjednik EOO-a Mario Pescante bio je iznimno zadovoljan konferencijom u Dubrovniku, pogotovu predstavljanjem gradovakandidata koje je, po njemu, bilo senzacionalno s najjaëim pretedentima u povijesti olimpijskog pokreta. Europa nema, poput Amerike, Azije i Afrike, kontinentalne igre, ali se zato ponosi Europskim igrama mladih sportaπa (EYOF) na kojima svoja prva multisportska iskustva stjeëu buduêi olimpijski pobjednici. U vrlo zgusnutom kalendaru sportskih dogaappleaja tijekom godine, pogotovu u Europi, bilo bi teπko vrhunske sportaπe opteretiti joπ jednim natjecanjem poput kontinentalnih Igara, a prednosti EYOFA-a u obrazovanju i odgoju mladih europskih talenata pokazale su se iznimno vaænim za europski sport, kazao je Pescante. SljedeÊi EYOF odræat Êe se ove godine u πvicarskom Montheyu (zimski) i talijanskom Lignano Sabbiadoru (ljetni), a buduêi su kandidati πpanjolska Jaca i Beograd (2007.), te poljski Szcyryk i finski Tampere (2009.). Sa svih strana su pljuπtale i pohvale Hrvatskom olimpijskom odboru, predsjedniku Zlatku Mateπi i njegovoj ekipi koja je savrπenom organizacijom konferencije u Dubrovniku postavila nove standarde. Moæda je najveêa pohvala stigla od glavnog tajnika EOO-a Irca Patricka Hickeya, koji Êe u Dublinu ugostiti sljedeêu konferenciju EOO-a: "Od danas imam najteæi moguêi zadatak, a moj Dublin i nemoguêu misiju kako dostiêi Dubrovnik". Josip»op, dopredsjednik EOO-a Aleksandar Kozlovski, predsjednik EOO-a Mario Pescante, Zlatko Mateπa, glavni tajnik EOO-a Patrick Hickey 20

21

22 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA UPRAVA ZA PORT P oπtovani Ëitatelji Olimpa, ravnatelji i ravnateljice, profesori i profesorice tjelesne i zdravstvene kulture, dragi uëenici i uëenice, studenti i studentice te svi ljubitelji tjelesne i zdravstvene kulture, πporta i πportske rekreacije, æelimo vas izvijestiti da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta od iduêeg broja OLIMPA æeli sustavno pratiti teme iz tjelesne i zdravstvene kulture i πkolskog πporta. Namjera nam je da veê u iduêem broju, Ëije izlaæenje oëekujemo u lipnju, na 12 prepoznatljivih stranica na kojima Êe biti razigrani" Baltazar, objavimo πto viπe vijesti iz vaπeg omiljenog predmeta tjelesne i zdravstvene kulture, ali i o πportu u πkoli i na visokim uëiliπtima. Svakako Êe prostor u naπem prilogu naêi i napisi o πportu uëenika i uëenica s teπkoêama u razvoju, poloæaju æena u πportu kao i planovima i programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta u godini te rezultatima πkolskih πportskih natjecanja. Namjera nam je uvesti i rubrike tjelesne i zdravstvene kulture te obraappleivati πport u πkoli i studentski πport. Pisat Êemo o obuci neplivaëa te objavljivati rezultate natjecanja πkolskih πportskih klubova, dati pregled πportskih graappleevina i predstaviti najuspjeπnije πkolske πportske klubove u zemlji. Ujedno zahvaljujem svim ravnateljima, uëiteljima i nastavnicima, πportskim πkolskim klubovima, uëenicima i uëenicama na podrπci i sudjelovanju u obiljeæavanju kao Europske godine obrazovanja πportom u povodu koje smo proslavili: 130 godina uvoappleenja nastave tjelesnog odgoja u hrvatske πkole i 110 godina prvog teëaja za πkolovanje struënjaka tjelesnog odgoja. Æelim vas izvijestiti da tijekom proljetnih πkolskih praznika Ministarstvo priprema seminar za voditelje plesnih i navijaëkih skupina. Za predavaëe Êe se osigurati osobe s licencom, a obuku Êe voditi ameriëki predavaëi, da bi se predstavio izvorni oblik rada, upoznala pravila, koreografija i sustav natjecanja. Seminar Êe se organizirati u suradnji sa Zavodom za razvoj i promociju πkolskog πporta iz Umaga, trajat Êe dva dana i obuhvatiti 16 sati nastave. Od toga fonda sati viπe od 75 posto bit Êe praktiëna nastava. Seminari Êe se odræati: u Splitu travnja u Zagrebu 26. i 29. travnja u Osijeku svibnja u Rijeci svibnja U svakom planiranom terminu seminara radit Êe se od 9,00 do 12,00 sati te od 14,00 do 16,00 sati, a termin od 16,00 do 17,00 sati bit Êe rezerviran za provjeru steëenih informacija i znanja. Sve se informacije mogu dobiti na adresi Zavoda za razvoj i unapreappleenje πkolskog πporta, tel. 052/ (Draæen Lekπan, prof., mobitel: ), srl@srl.hr ili na web stranici: S obzirom na to da je godina proglaπena Meappleunarodnom godinom πporta i rekreacije, u njezino obiljeæavanje Ministarstvo je ukljuëilo Dræavno πportsko natjecanje uëenika s teπkoêama u razvoju, koje Êe se u svibnju odræati u BizovaËkim Toplicama. Natjecanje se odræava veê osmu godinu zaredom, a ove godine Êe se natjecati uëenici sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalne retardacije. OËekuje se sudjelovanje 25 odgojnoobrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih πkola) s ukupno oko 220 sudionika. UËenici Êe se natjecati u plivanju, koπarci, nogometu, graniëaru i πtafetnim igrama. 22

23 U sklopu kao Meappleunarodne godine πporta i rekreacije planiraju se u listopadu odræati i smotre πportskih postignuêa uëenika iz ustanova za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoêama u razvoju i uëenika svih odgojno-obrazovnih ustanova Republike Hrvatske. Smotre ne bi imale natjecateljski karakter i odræale bi se na æupanijskoj razini pod nazivom Korak u integraciji djece i mladeæi s teπkoêama u razvoju". Na smotrama bi uëenici i jednih i drugih ustanova prezentirali razliëite πportske sadræaje u kojima su najbolji, a koji su prilagodljivi i prihvatljivi za jednu i drugu populaciju djece i mladeæi. Na web stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta i Hrvatskog olimpijskog odbora moæete naêi sve informacije o natjeëaju za literarne radove (esej, kratka priëa) na teme: olimpijski duh ili jedna od olimpijskih vrijednosti: isticanje osobnosti, fair play, radost napora, poπtovanje drugih, ravnoteæa tijela i duha. MOO, HOO i naπe Ministarstvo pripremili su vrijedne nagrade, a najbolje radove objavit Êemo u jednom od slijedeêih brojeva Olimpa. Koristimo priliku da vas obavijestimo da Êe naπa zemlja biti domaêin i organizator VI. konferencije o πportu Radne zajednice Alpe - Jadran koja Êe se odræati od 9. do 12. lipnja godine u Opatiji u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske. Glavne teme Konferencije su: Odgoj podmlatka u πportskim disciplinama mladeæi Alpe - Jadrana i Sustav i organizacijski oblici πporta na podruëju zemalja Ëlanica Alpe - Jadran.»lanice Radne zajednice Alpe - Jadran za πport su Maapplearska: Baranya, Györ-Moson-Sopron, Somogy, Vas i Zala, NjemaËka: Bavarska, Austrija: GradiπÊe, Gornja Austrija, tajerska i Koruπka, Italija: Furlanija - Julijska krajina, Lombardija, Veneto i Trentino - Alto Adige, vicarska: Ticino, Hrvatska i Slovenija. Konferencija Êe se odræati na pet sluæbenih jezika Ëlanica Radne zajednice Alpe - Jadran. OËekuje se velik broj radova koji Êe biti objavljeni u Zborniku VI. konferencije. Uredniπtvo ovog priloga, u kojem su uz mene Fadila Gracin, Borna KlobuËar, Juraj Turner i Jovanka Vogrinec, otvoreno je za svaki oblik suradnje i rado Êe prihvatiti i vaπe prijedloge koji Êe, uvjerena sam, poboljπati kvalitetu naπeg priloga u Ëasopisu OLIMP. Sugestije i prijedloge moæete poslati na borna.klobucar@mzos.hr Veselim se naπoj suradnji uz πportski pozdrav POMO NICA MINISTRA doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica 23

24 Sponzor HOO-a

25 UDK 796/799(091) CODEN: PHSPFG ISSN X GODINA 36 BROJ 132 OÆUJAK 2005.»lanovi HA K-a sudionici Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije u trëanju i hodanju na 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907.

26 GODI NJICE 100 godina atletike u Hrvatskoj PoËetak organiziranog djelovanja odreappleene πportske grane u pravilu zapoëinje osnivanjem kluba koji njeguje taj πport kao osnovnu djelatnost. Meappleutim, kada govorimo o poëecima organizirane atletike u Hrvatskoj, situacija je drugaëija. Atletske sekcije u πportskim druπtvima, koja su se tada nazivala klubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata, ali kontinuirana atletska natjecanja prireappleuju se od godine. Valja reêi da u Hrvatskoj nikada nije postojao veêi interes za aktivnim sudjelovanjem, a ni za praêenjem dogaappleanja u atletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku, od prvih dana postojanja, promiëe mali broj fanatiënih zaljubljenika. Uvijek joj je nedostajalo masovnosti, popularnosti, a i meappleunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bili rezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisu poduzimane neke planske akcije za unaprjeappleivanje bilo koje πportske grane, veêina njih jednostavno je prepuπtena - postojanju. Piπe Zdenko JajËeviÊ 2 Trening zagrebaëkih atletiëara na Elipsi, danaπnjem Srednjoπkolsk om igraliπtu u kolovozu godine. Slijeva: Ivo LipovπÊak, Matija LipovπÊak, Aleksa VragoviÊ, orapplee JankoviÊ, "Kuba" MohoroviËiÊ i Vladimir Erbeænik

27 Start Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga godine. Prvo atletsko natjecanje Prvi hrvatski struëni periodiëki Ëasopis "Sokol" objavio je vijest o vjerojatno naπem prvom atletskom natjecanju. Na vjeæbaliπtu graappleanske streljane u Tuπkancu odræano je 29. i 30. lipnja gimnasti- Ëko natjecanje na kojem su sudjelovali vjeæbaëi, Ëlanovi sokolskih druπtava iz Ljubljane, Varaædina i Zagreba. U to vrijeme gimnastiëka natjecanja sastojala su se od gimnastiëkih i atletskih disciplina. Priredba je imala elemente pravog πportskog natjecanja. Bilo je ranije raspisano, napisane su detaljne propozicije, odreappleen je naëin ocjenjivanja, imenovani su kvalificirani suci, pripremljene nagrade koje su odmah nakon izraëunatih rezultata podijeljene, a napisan je i opπiran izvjeπtaj objavljen u struënom glasilu. Na tom natjecanju πesnaest natjecatelja skakalo je udalj, a deset je vjeæbalo na preëi. Posebna su "odlikovanja" dodijeljena za skakanje, a posebna za vjeæbanje na preëi. Zbrajali su se i bodovi za ukupan uspjeh u oba nastupa. Prvi napisi o atletici u periodiënom tisku objavljeni su u Gimnastici, listu za πkolsku i druætvenu gimnastiku, koji poëinje izlaziti godine i portu, glasilu za sve πportske struke, koji se izdaje od U broju 14. iz godine port je objavio Ëlanak Bijeg u kojem je napisano da je to jedna od najplemenitijih i najpopularnijih vrsti tjelovjeæbe, koji se je od pradavna gojio kod sviju naroda. Prva utrka godine U prvim zagrebaëkim nogometnim klubovima nikle su sekcije "bjeæaëa" poëetkom XX. stoljeêa. Prvi naπi atletiëari bili su Ëlanovi HA K-a i PNI K-a, koji su se bavili trëanjem jer su bili nezadovoljni kondicijskim pripremama u klubu. Prvi treninzi trëanja odræavali su se na ulicama i πumskim putevima sjeverno od danaπnjeg Britanskog trga. Prvi nogometni i πportski klub u Zagrebu - PNI K, osnovan poëetkom jeseni 1903., prireappleivao je uz nogometne utakmice i prva atletska natjecanja. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km odræana je 30. srpnja na cesti od»rnomerca do Podsuseda. Start utrke bio je u 4 sata ujutro ispred zgrade stare Pivovare, u Ilici 224. Vrijeme u koje je zakazan start naprosto je nevjerojatno. Meappleutim, o vjerodostojnosti tog termina svjedoëi najava u Agramer Tagblattu, gdje je uz oznaku vremena starta navedeno "u jutro". Rezultati toga klupskoga natjecanja nisu objavljeni, ali je u "domaêim vijestima" o dogaappleajima proteklog tjedna navedena i spomenuta utrka. 3

28 Prve utrke za dræavno prvenstvo Od te godine uslijedio je kontinuitet atletskih dogaappleanja. PNI K je 13. kolovoza priredio prvo javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 5000 metara u trëanju i brzom hodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do»rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI K-a Jan Hanuπ Todl, ranije igraë praπke Slavije. On je sluæbeno premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponajviπe njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometni klub u gradu. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak, takoappleer igraë PNI K-a. Ohrabren uspjeπnom organizacijom te utrke, PNI K je objavio u dnevnom tisku da Êe se 7. listopada odræati Prvo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od m u trëanju i brzom hodanju. Meappleutim u Novostima od 8. listopada start utrke je odgoappleen za tjedan dana, a kao razlog se navodi da su "prijavljeni natjecatelji premalo trenirali trëanje i hodanje na tu dugu prugu". Ne znamo koliko je tih sedam dana utjecalo na poveêanje treniranosti naπih prvih trkaëa na duge pruge, ali nam je poznato da je start utrke bio u nedjelju 14. listopada toëno u 3 sata u Podsusedu, a cilj na gradskoj mitnicu u»rnomercu. Opet je pobijedio Jan Todl, koji je stazu pretr- Ëao za 27 minuta. On je oëito bio vrlo dobro pripremljen, jer je drugoplasiranom Ivanu Uhrlu trebalo 35 minuta i 38 sekundi. Kako se mjerilo vrijeme na tim prvim naπim utrkama? Jednostavno, utrka je morala poëeti u toëno dogovoreno vrijeme, a mjeritelj vremena jednostavno je oëitao vrijeme ulaska pojedinih trkaëa u cilj. Prva æalba na atletskom natjecanju Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u trëanju i brzom hodanju odræano je 10. studenoga godine. Start je bio u Podsusedu, a cilj kod gostionice " trban" u Kustoπiji. U trëanju prvi je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA K-a Vladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi. Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, Ëlan PNI K-a, a treêi Ëlan HA K-a Aleksa VragoviÊ. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meappleutim, HA K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuêi ispravnost Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniënog suda imala su razliëita miπljenja. Spor je rijeπio Maapplearski lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiseljaka. Prva atletska staza Sredinom rujna PNI K je uredio nogometno igraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Staza je bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tom terenu nalazilo trkaliπte I. hrvatskog druπtva biciklista, koje je u to vrijeme zapalo u velike financijske teπkoêe. Uprava PNI K-a zakupila je to zemljiπte za 60 kruna mjeseëno. Prvi propagandni klupski atletski miting prireappleen je 17. svibnja Na programu je bilo trëanje seniora na 100 jardi, trëanje juniora na 100 jardi, i hodanje seniora i juniora na 500 m. ObjavljujuÊi vijest o mitingu, Hrvatski πportski list je u broju od 1. lipnja napisao "naπa publika posjeduje joπ vrlo malo smisla za πport, pa je miting bio vrlo slabo posjeêen, tako da je klub jedva doπao na vlastiti troπak". Prvi stadion s atletskim boriliπtima Rad atletske sekcije HA K-a znatno je pospjeπila izgradnja stadiona u Maksimiru. Oko nogometnog igraliπta podignuto je trkaliπte od πljake duljine 375 m. Staza je imala Ëetiri pruge, a ispred glavne zapadne tribine na kojoj se trëi 100 metara bilo je πest pruga. Na stadionu je postojalo i skakaliπte i bacaliπte. Prigodom sveëanog otvorenja stadiona, 19. svibnja godine, odigrana je meappleunarodna nogometna utakmica izmeappleu HA K-a i Budimpeπtanskog atletskog kluba. U poluvremenu je odræana hendikep-utrka na dvije engleske milje. Pobijedio je Miroslav Dobrin, kasnije istaknuti atletski djelatnik. Za prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA K je tiskao raspored natjecanja. Izvori i literatura 1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br od , str Novosti, Zagreb, br od , str ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od , str. 3/4 4

29 TJELOVJEÆBA Osnivanje i poëetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Prve godine djelovanja Kinezioloπkog fakulteta Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoëeo s radom godine kao Visoka πkola za fiziëku kulturu u Zagrebu predstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenog pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeêa najozbiljnija prepreka razvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio je nedostatak primjereno πkolovanih struënih kadrova. NaroËito se to odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1. Piπe Zrinko»ustonja S abor Narodne Republike Hrvatske je u srpnju ka. 2 Komisija je predloæila misiju za izbor prvih nastavni godine izglasao kandidate koji su kasnije bili i Zakon o osnivanju Visoke potvrappleeni u sljedeêim zvanjima: izvanredni profesor Milo- πkole za fiziëku kulturu u Zagrebu. Nastava na Visokoj je GabrijeliÊ za predmet Igre; πkoli za fiziëku kulturu zapo- izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ za predmet Teorija Ëela je sveëanim otvaranjem 3. studenoga godine. U fiziëke kulture; izvanredni razdoblju od oko tri mjeseca profesor Emil VukotiÊ za predmet Gimnastika, asistent Ni- od donoπenja Zakona do po- Ëetka rada Visoke πkole obavljene su pripremne radnje mnastika, asistent Vicko Lukola Despot za predmet Ginuæne za poëetak rada Visoke ËiÊ za predmet Plivanje; asistent Æivko Radan za predmet πkole. U tom razdoblju izabrani su prvi nastavnici i tijela upravljanja Visokom πko- adura za predmet Gimnastika Sportske igre; asistent Tatjana lom, postavljena je administracija, ustrojene su katedre Lanc izabran za docenta na za æene. U prosincu je Marijan putem kojih se organizirao predmetu Sportovi. Bilo je nastavni rad, osigurana je ukupno osam stalno zaposlenih i 11 vanjskih suradnika materijalna baza, pristupilo se razradi nastavnog plana i Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa Ëlanova nastavnog osoblja. Visoke πkole za fiziëku kulturu programa, doneseni su najvaæniji pravilnici, raspisan natjeëaj za upis studenata te ortjeëaji za predmete koji se pojavljuju u treêem i Ëetvr- Takoappleer su bili raspisani i naganiziran i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okolnost prilikom rjeπavanja veêine navedenih pitanja bila Historija fiziëke kulture i Igre. U sklopu Instituta za tom semestru: Psihologija, Metodika fiziëkog odgoja, je Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struëni i administrativni) i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda za dine, bilo je zaposleno pet struënih osoba, tj. sluæbenika istraæivanje u fiziëkoj kulturi, koji je osnovan go- fiziëki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziëku kulturu. Zavod za fiziëku kulturu je u prosincu godi- arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. Radovan u zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ. ne i formalno-pravno prestao postojati. Medved, struëni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent; Izvrπno vijeêe Sabora NR Hrvatske imenovalo je Andrija Strahonja, asistent i Dolores»abakoviÊ, statistiëar. Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je izvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog direktora 1 Visoke πkole za fiziëku kulturu u Zagrebu te Ko- VijeÊe Visoke πkole za fiziëku kulturu, kao upravno 5

30 tijelo πkole, formirano je u studenome godine. Prvi Ëlanovi VijeÊa bili su: izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ (direktor), izvanredni profesor Emil VukotiÊ, izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, inæ. arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik i dr. Radovan Medved, struëni suradnik. U prosincu godine izborom u docenta Ëlanom VijeÊa postao je i Marijan Lanc 4. Izvrπno vijeêe Sabora NR Hrvatske imenovalo je 6. sijeënja godine Ëlanove Savjeta Visoke πkole za fiziëku kulturu u Zagrebu koji su na svojoj prvoj sjednici 11. oæujka godine za predsjednika Savjeta izabrali Rudolfa Cara, Ëlana RepubliËkog vijeêa Saveza sindikata Jugoslavije za Hrvatsku i Ëlana Komisije za fiziëku kulturu NR Hrvatske. Savjet je donosio najviπe odluke koje su rjeπavale osnovna pitanja rada i æivota Visoke πkole 5. Savjet je, meappleu ostalim, donio odluke o osnivanju i organizaciji nastavnih jedinica te odluku o osnivanju Instituta za istraæivanja u fiziëkoj kulturi u sklopu kojega je bio organiziran znanstveno-istraæiva- Ëki rad. Nastavni rad organiziran je u sklopu pet katedri: Katedre za teoriju fiziëke kulture za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, Katedre za bioloπko-medicinske znanosti za Ëijeg je vrπitelja duænosti πefa katedre izabran dr. Radovan Medved, Katedre za gimnastiku za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Emil VukotiÊ, Katedre za sportove za Ëijeg je πefa izabran docent Marjan Lanc i Katedre za igre za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ 6. Na temelju raspisanog NatjeËaja za upis studenata u I. godinu studija za πkolsku godinu 1959./1960. i provedenog prijemnog ispita 7, upisano je 76 studenata i studentica, od Ëega 59 muπkaraca i 17 æena. SveËanim otvorenjem 3. studenoga godine zapoëela je nastava na Visokoj πkoli za fiziëku kulturu u Zagrebu u prostorima Zavoda za fiziëki odgoj, KaËiÊeva 23, koji je 31. prosinca prestao s radom. Nastava u prvom semestru trajala je od 3. studenoga do 15. veljaëe godine. Nastava u drugom semestru odræavala se od 2. oæujka do 15. lipnja godine. Od 2. do 21. srpnja godine odræana je nastava logorovanja u Banjolama kod Pule 8. Nastavni plan i program U πkolskoj godini 1960./1961. zavrπilo se s izradom prvog nastavnog plana i programa 9 za studij tadaπnjeg prvog i drugog stupnja. Nastava na Visokoj πkoli za fiziëku kulturu organizirana je kao nastava drugog stupnja (Ëetverogodiπnji studij) za stjecanje visokoπkolske spreme, te su izraappleeni nastavni programi za veêinu predmeta. U suradnji s Viπom pedagoπkom πkolom u Zagrebu, koja je godine ukinuta te je osnovana Pedagoπka akademija, usklaappleeni su nastavni planovi i programi za studij fiziëkog odgoja na Viπoj pedagoπkoj πkoli, odnosno Pedagoπkoj akademiji za stjecanje viπe πkolske spreme. Na temelju toga zavrπeni studenti Viπe pedagoπke πkole i ostalih viπih πkola za fiziëki odgoj su Sluæbenici Zavoda za fiziëki odgoj. Drugi slijeva je Miro MihoviloviÊ, direktor Zavoda 6

31 Nastava estetske gimnastike u dvorani u KaËiÊevoj ulici godine se mogli kao zavrπeni studenti prvog stupnja (dvogodiπnji studij), uz polaganje razlikovnih ispita, upisati na treêu godinu studija na Visokoj πkoli za fiziëku kulturu. Takoappleer su izraappleeni i prvi nastavni planovi i okvirni programi studija usmjerenja za obavezni nastavni smjer za nastavu TZK-a u πkolama te izborni smjerovi: estetski smjer, sportski smjer (viπi sportski treneri), smjer rekreacija i smjer kineziterapija 10. Koncepcija prvog plana i programa studija je imala dva temeljna cilja: prvi, pruæiti osnovna znanstveno-nastavna saznanja koja Êe studente osposobiti za rad u odgojno-obrazovnim institucijama (provoappleenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim πkolama kao i na visokoπkolskim institucijama) i drugi, putem studija usmjerenja omoguêiti studentima, sukladno njihovom osobnom izboru, stjecanje potrebnih informacija za rad u sportu, rekreaciji, kineziterapiji ili estetskoj gimnastici i narodnim plesovima. Ovakva koncepcija studija u svojoj osnovi je zadræana do danaπnjih dana. Takva koncepcija studija primijenjena je prvi put meappleu visokoπkolskim ustanovama iz podruëja fizi- Ëke kulture u tadaπnjoj Jugoslaviji 11. Izvori i literatura 1.»ustonja, Z. (2004). 45 godina Kinezioloπkog fakulteta. Povijest hrvatskog sporta, 35 (131), str Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu (1984). Zagreb: Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 3. Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziëku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziëku kulturu u Zagrebu Duænosti i ovlasti tadaπnjih direktora visokoπkolskih ustanova odgovaraju danaπnjem ustroju visokoπkolskih ustanova kojima je na Ëelu dekan. Stoga se Miloje GabrijeliÊ smatra prvim dekanom danaπnjeg Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Komisija za izbor prvih nastavnika imenovana je u sljedeêem sastavu: predsjednik Komisije - dr. Pero imleπa, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske i Ëlanovi Komisije - dr. Arpad Hahn, redoviti profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; dr. Zoran Bujas, redoviti profesor Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; dr. Nikπa Allegretti, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; Luka BajakiÊ, predsjednik Savjeta Zavoda za fiziëki odgoj; Jelica ReljiÊ, prosvjetni savjetnik Zavoda za πkolstvo NR Hrvatske i Marjan Lanc, tajnik Komisije za fiziëku kulturu. (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziëku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziëku kulturu u Zagrebu, str. 13.). Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziëku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziëku kulturu u Zagrebu, str Isto, str. 9. Isto, str. 8. Isto, str, 7-8 i Svi kandidati, izuzevπi one koji su zavrπili srednju πkolu s odliënim uspjehom, polagali su sljedeêi prijemni ispit: prvo, teoretski dio - kandidatima sa zavrπenom srednjom πkolom provjeravano je znanje iz kemije, fizike, biologije i filozofije, dok su kandidati bez zavrπene srednje πkole (bez zavrπene srednje πkole mogli su se upisati oni kandidati koji su imali najmanje 4 godine aktivnog rada u podruëju fiziëke kulture na organizacijskim poslovima ili u nastavi ili su bili natjecatelji meappleunarodnog ili saveznog ranga) polagali su gradivo za srednju πkolu iz predmeta kemija, fizika, biologija, povijest, filozofija i strani jezik; i drugo, praktiëni dio - provjeravanje tjelesnih sposobnosti s odreappleenim normama. Za upis se prijavilo 82 kandidata sa zavrπenom srednjom πkolom, od kojih je 12 odbijeno i 14 kandidata koji nisu imali zavrπenu srednju πkolu od Ëega je 8 odbijeno (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziëku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str. 36). Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziëku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str. 19 i 36. Iako se nastava veê od πkolske godine 1959./1960. odvija po navedenom planu i programu njegova konaëna izrada je bila okonëana tek tijekom πkolske 1960./1961. godine. Za detaljniji prikaz nastavnog plana i programa za πkolske godine 1959./ /1962. vidi: Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu (1984). Zagreb: Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11 i 12. vidi: Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu (1984). Zagreb: Fakultet za fiziëku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str