bilten 08/02 internet

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 UDK 1..63 1.6.1 1.9.617 1..4 1. 1.19.9 1.77.13 1.82.2 1.86 6.4 627.1 628.11 6.431.1 BILTEN iz podruëja meteorologije, hidrologije, primijenjene meteorologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 8 / 2 GODINA XVI KOLOVOZ 2. BROJ 8

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE, PRIMIJENJENE METEOROLOGIJE I ZA TITE»OVJEKOVA OKOLI A IZDAJE Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske Zagreb, GriË 3 Telefon: (1) 4 6 7 http://meteo.hr e-mail:nikolic@cirus.dhz.hr telefax: 4 6 77 URE IVA»KI ODBOR Glavni urednik: Zamjenik glavnog urednika: TehniËki urednik:»lanovi odbora: Davor NikoliÊ, dipl.inæ. mr. IvanËica MihoviliÊ Ivan Lukac, graf.inæ. Æeljko CindriÊ, dipl.inæ. Vesna uriëiê, dipl.inæ. mr. Draæen KauËiÊ Marija MokoriÊ, dipl.inæ. Damir Peti, dipl.inæ. dr. Draæen Poje Tomislava Boπnjak, inæ. mr. Viπnja ojat mr. Ksenija ZaninoviÊ Lidija Srnec, dipl.inæ. Korice: 2. godina - Smanjenje osjetljivosti na vremenske i klimatske ekstreme

SADRÆAJ VREMENSKE PRILIKE Strana SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... Klimatoloπki pregled (Marina Mileta, dipl. inæ.)... 7 HIDROLO KE PRILIKE (Tomislava Boπnjak, inæ.)... 13 EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.)... OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ojat)... 16 BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. Ksenija ZaninoviÊ)...18 AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. Draæen KauËiÊ)...18 OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.)... 21 MJERENJA KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (dr. sc. Renata Peternel, dr. sc. Boæena MitiÊ, mr. sc. Josip»ulig, Lidija Srnec, dipl. inæ.)... 22 IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE IMA U HRVATSKOJ U SRPNJU I KOLOVOZU 2. (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.)... 26 IN MEMORIAM ANTE DVORNIK (Zvonko Æibrat, dipl. inæ.)... 33

BILTEN 8 / 2 VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija U razdoblju izmeappleu 1. i. kolovoza nad naπim podruëjem je bilo polje malo sniæenog tlaka zraka. Hladna fronta je 2. kolovoza preπla preko naπe zemlje, a 4. kolovoza premjestila se linija nestabilnosti. Po visini se nalazio greben. Bilo je djelomice sunëano, vrlo toplo i sparno, ali i izrazito nestabilno s kiπom, pljuskovima i grmljavinom. Na poæeπkom podruëju je 4. kolovoza pala tuëa veliëine oraha. U tom je razdoblju najsunëanije bilo u Dalmaciji. Nova ciklona je naπe podruëje zahvatila 6. kolovoza, a 7. kolovoza se njezino srediπte nalazilo nad istoënom Slavonijom. Po visini je nastala ciklona. Stoga je i tih dana povremeno padala kiπa, a bilo je i grmljavine. SljedeÊeg dana je naπe krajeve zahvatila nova ciklona. U izraæenom jugozapadnom strujanju je pritjecao vlaæan i nestabilan, ali razmjerno topao zrak. Visinka dolina se nalazila zapadnije od naπe zemlje, ali se brzo premjestila na istok. U razdoblju izmeappleu. i. kolovoza nad veêim dijelom kontinenta ciklona je bila izraæena i po visini. U zadnja dva dana spomenutog razdoblja ciklona se nalazila nad istoënom Europom. Nova ciklona je nastala nad Britanskim otoëjem. U tom je razdoblju u velikom dijelu Europe bilo iznimno velikih koliëina kiπe koje su uzrokovale poplave. U naπim krajevima je takoappleer bilo veêih Slika 1. Prizemna sinoptiëka situacija 6. kolovoza 2. u 12 UTC Slika 2. Prizemna sinoptiëka situacija 7. kolovoza 2. u 6 UTC Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 6. kolovoza 2. u 11.6 UTC

6 BILTEN 8 / 2 Slika 4. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 12. kolovoza 2. u 12. UTC Slika. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 13. kolovoza 2. u.43 UTC koliëina oborina, osobito na podruëju Jadrana. Osjetno povoljnije vrijeme, toplije i sunëanije zabiljeæeno je 14. i. kolovoza. Zatim je, u razdoblju od 19. do. kolovoza prevladavalo polje poviπenog tlaka zraka. Meappleutim povremeno je ipak prodirao malo vlaæniji zrak, tako da nije bilo savim stabilno. Bilo je djelomice, a na veêem dijelu Jadrana preteæno, sunëano, ali je bilo i rijetkih lokalnih pljuskova s grmljavinom. Hladna fronta se 21. kolovoza nalazila zapadnije od Alpa, a 22. kolovoza se premjestila preko naπih krajeva. Stoga je 21. kolovoza samo ponegdje u zapadnim podruëjima Hrvatske bilo mjestimiëne kiπe i grmljavine, a 22. kolovoza viπe oblaka i ËeπÊe pojave pljuskova i grmljavine. SljedeÊeg dana je postupno ojaëao ogranak anticiklone. Po visini je u poëetku bilo jugozapadno strujanje, a zatim je nad Hrvatskom ojaëao termo- bariëki greben. Do 26. kolovoza je prevladavalo sunëano, meappleutim zbog kruæenja vlaænog zraka i nadalje nije bilo potpuno stabilno. Do novog prodora izrazito nestabilnog i vlaænog zraka doπlo je 27. kolovoza, a 28. kolovoza se nad naπim predjelima nalazila plitka ciklona. I sljedeêih dana je po visini kruæio vlaæan zrak. Zbog toga je bilo mjestimiëne kiπe i grmljavine. Bilo je i dosta sunëanog vremena, osobito na juænom Jadranu. Na kraju mjeseca anticiklona sa sjeveroistoka Europe sve je naglaπenije utjecala na vrijeme na naπem podruëju, pa je prevlavalo suho i ugodno toplo. Ove godine je kolovoz u veêini krajeva bio znatno kiπovitiji od tridesetgodiπnjeg prosjeka. Razlog tome su uëestali prodori vlaænog i nestabilnog zra-

BILTEN 8 / 2 7 ka, uglavnom s juga i jugozapada Europe. Slike 1 i 2 pokazuju prizemnu sinoptiëku situaciju 6. i 7. kolovoza kada se nad naπim podruëjem nalazila plitka ciklona. Slike 3., 4. i. su satelitske snimke oblaka u toplinskom dijelu spektra 6., 12. i 13. kolovoza. Klimatoloπki pregled U usporedbi s prosjekom (1961-199.) srednje mjeseëne temperature zraka u kolovozu 2. su uglavnom bile viπe. Negativna odstupanja su zabiljeæena na dvije postaje na Jadranu, (u ibeniku te u Splitu na Marjanu), zatim u Kninu i na planinskoj postaji na Zaviæanu. Temperaturna odstupanja su se kretala od -.9 C u Kninu do +2.1 C u Bjelovaru. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike su u najveêem dijelu zemlje uvrπtene u kategoriju normalno, dok je sjeverozapadni dio zemlje pripao kategoriji toplo, a podruëje Bjelovara vrlo toplo. Najtoplije je bilo u Komiæi, gdje je srednja mjeseëna temperatura zraka iznosila 24.9 C, zatim u Hvaru, 24.6 C, u Splitu, 24. C. Najviπa izmjerena temperatura zraka, apsolutni maksimim, zabiljeæena je u ibeniku i iznosila je 34.4 C, a slijedio je Knin sa 32.6 C. U Zagrebu na GriËu maksimalna izmjerena temperatura zraka, apsolutni maksimum, je iznosila 29.6 C, najniæa temperatura, apsolutni minimum, 14.9 C, dok je u Maksimiru maksimalna temperatura zraka iznosila.3 C, a minimalna 12.8 C. Prema raspodjeli percentila oborine, oborinske prilike u unutraπnjosti su bile uglavnom u kategoriji normalno, osim u Zagrebu i Slavonskom Brodu gdje su bile u kategoriji kiπno, te u Bjelovaru u kategoriji vrlo kiπno. Ostali dio zemlje bio je u kategorijama vrlo kiπno, a otoci Hvar i Vis te Kvarner i srediπnja Istra u kategoriji ekstremno kiπno. Dubrovnik i GospiÊ uvrπteni su u kategoriju kiπno. Maksimalna dnevna koliëina oborine u Komiæi je iznosila je 239.9 mm, πto je najveêa koliëina oborine izmjerena u Komiæi u raspoloæivom nizu 1982-2. Tako velika dnevna koliëina oborine nije izmjerena niti u Splitu, niti na Lastovu, a niti na Hvaru za koje postoje podaci od 188. (najveêa dnevna koliëina oborine u Hvaru izmjerena je 1881. u listopadu i iznosila je 172.7 mm). Radi se o maksimalnoj dnevnoj koliëini oborine zabiljeæenoj na srednjem Jadranu. Druga najveêa dnevna koliëina oborine izmjerena je u Pazinu i iznosila je 132.6 mm. U usporedbi s prosjekom na svim promatranim postajama je zabiljeæeno manje sunëanih sati. Tako je u Slavonskom Brodu bilo Ëak 67.4 sunëana sata manje nego u prosjeënom kolovozu, dok je u Hvaru taj manjak iznosio 14.1 sunëani sat. Srednja mjeseëna temperatura mora izmjerena u Splitu je iznosila 24. C C 28 26 Anomalije srednjih dnevnih temperatura zraka na kontinentu (slika 9) imale su pozitvne iznose veêe od negativnih, dok je u priobalju bilo obrnuto. Na kontinentu je bilo i viπe dana s temperaturama viπim od prosjeka. NajveÊe anomalije, i to negativne, zabiljeæene su kod dnevnih maksimalnih temperatura zraka na svim promatranim postajama (slika 11), osim u Dubrovniku, dok su u Splitu anomalije maksimalne temperature zraka bile jednake anomalijama srednjih dnevnih temperatura zraka. Oborine je na svim promatranim postajama bilo viπe od prosjeka. Odstupanja su se kretala od 8 % u Daruvaru, do 661% u Komiæi na otoku Visu. 24 22 18 16 14 - t+σ - t - t-σ Slika 6. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za KOLOVOZ 2. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) (1862-199.)

8 BILTEN 8 / 2.2 PoreË 7 Pazin.2 6.2 M. Loπinj 7.3 Rijeka 9.2 Senj 6.7 Karlovac 73 1. Ogulin 89 -.8 Zaviæan 29.8 GospiÊ 74.2 Zadar 8 1.3 Varaædin 1. 89 2.1 Zagreb Bjelovar 91 97 1.1 Sisak 8 -.9 Knin.2 26 ibenik -.4 44 Split 39.4.6 Daruvar Osijek 64 72.8 Sl. Brod 7 ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo PERCENTILI <2 2-9 9- -7 7-91 91-98 >98 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili.1 Hvar.6 4 Komiæa 7.1 Lastovo 3. Dubrovnik Slika 7. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u KOLOVOZU 2. od prosjeënih vrijednosti (1961-199.) 199 PoreË 94 A P 8 Pazin 99 2 M. Loπinj 96 odstupanje (%) postaja percentili 3 Varaædin 8 1 2 Zagreb Bjelovar 117 81 9 8 136 Karlovac 116 Daruvar Osijek 26 66 Sisak 6 7 Rijeka 66 177 99 126 Ogulin Sl. Brod 9 73 Senj 264 96 Zaviæan 98 6 PERCENTILI GospiÊ 8 ekstremno suπno vrlo suπno <2 2-9 4 suπno 9- Zadar 34 96 Knin normalno -7 246 98 kiπno 7-91 ibenik 344 vrlo kiπno 91-98 96 Split ekstremno kiπno >98 97 661 Komiæa >99 21 Hvar >99 36 Lastovo 97 9 Dubrovnik 8 Slika 8. MjeseËne koliëine oborine u KOLOVOZU 2. godine izraæene u % prosjeënih vrijednosti (1961-199.)

BILTEN 8 / 2 9 C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK 3 3 - - - - C 3 RIJEKA C 3 OGULIN - - - - C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK 3 3 - - - - Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-199. (za Dubrovnik 1978-199.) u KOLOVOZU 2. godine

BILTEN 8 / 2 C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK - - - - C RIJEKA C OGULIN - - - - C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK - - - - Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature Slika. Minimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih minimalnih temperatura zraka za razdoblje 1961-199. (za Dubrovnik 1978-199.) u KOLOVOZU 2. godine

BILTEN 8 / 2 11 C ZAGREB MAKSIMIR C OSIJEK 4 4 3 3 - - - - C 4 3 - - RIJEKA C 4 3 - - OGULIN C 4 3 - - SPLIT MARJAN C 4 3 - - DUBROVNIK Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature Slika 11. Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperatura zraka za razdoblje 1961-199. (za Dubrovnik 1978-199.) u KOLOVOZU 2. godine

12 BILTEN 8 / 2 mm ZAGREB MAKSIMIR 9 8 7 6 4 mm OSIJEK 9 8 7 6 4 mm 9 RIJEKA mm 9 OGULIN 8 8 7 7 6 6 4 4 mm SPLIT MARJAN mm DUBROVNIK 9 9 8 8 7 7 6 6 4 4 Slika 12. Dnevne koliëine oborina (mm) u KOLOVOZU 2. godine

BILTEN 8 / 2 13 HIDROLO KE PRILIKE Hidroloπki gledano u veêem dijelu Hrvatske je u kolovozu bilo razmjerno mirno. Na veêini vodotoka vodostaji su oscilirali, ali uglavnom u granicama srednje niskih i srednjih vodostaja. Jedino u Istri i na krajnjem istoku zemlje, na Dunavu, nije bilo mirno. Zbog pada natprosjeëne koliëine oborina na veê saturirani teren, 11. kolovoza je doπlo do pojave velikog vodnog vala na bujiënim tokovima sliva rijeke Mirne i Pazinskog potoka. Na krajnjem istoku Hrvatske zaprijetio je Dunav. Velike koliëine oborina u gornjem slivu Dunava izazvale su velike poplave u srediπnjoj Europi, a i podatak da je 16. kolovoza kod Bratislave zabiljeæen dosad najviπi vodostaj bio je dovoljan znak da Êe i vodostaj Dunava u Hrvatskoj biti visok. Zbog toga su provedene mjere obrane od poplava na nasipima uz Dravu i Dunav. Na poëetku kolovoza vodostaji Dunava na dijelu kojim teëe kroz Hrvatsku bili su u domeni niskih voda, ali je veê 11. kolovoza kod Batine zabiljeæen porast vodostaja viπi od jednog metra. Kada je 13. kolovoza vodostaj kod Batine preπao cm, proglaπene su za baranjske nasipe mjere redovne obrane od poplave. Kod Vukovara je redovna obrana proglaπena 21. kolovoza, a izvanredna 22. kolovoza. Najviπi vodostaj kod Batine je zabiljeæen 22. kolovoza, 727 cm. Kod Vukovara je najviπi vodostaj izmjeren 24. kolovoza i iznosio je 64 cm. Mjere izvanredne obrane od poplava ukinute su. kolovoza, a redovne 28. kolovoza. Zatim su vodostaji do kraja mjeseca i dalje padali i vratili se u domenu srednjih vodostaja. Glavna karakteristika ovog vodnog vala na Dunavu, H (cm) 4 Zagreb Sl.Brod D.Miholjac Karlovac - - - 1 2 3 4 6 7 8 9 11 12 13 14 16 17 18 19 21 22 23 24 26 27 28 29 31 t (dan) Slika 13. Nivogrami Save, Drave i Kupe u razdoblju od 1. do 31. kolovoza 2. godine H (cm) 14 Zagreb Sl.Brod D.Miholjac 8 6 4 1 2 3 4 6 7 8 9 11 12 13 14 16 17 18 19 21 22 23 24 26 27 28 29 31 t (dan) Slika 14. Hidrogrami Save i Drave u razdoblju od 1. do 31. kolovoza 2. godine

14 BILTEN 8 / 2 8 6 4 - Sava-Zagreb Sava-Sl Brod Drava-D. Miholjac - Kupa-Karlovac Slika. ProsjeËni mjeseëni protok Q, odnosno vodostaj H za KOLOVOZ za razdoblje 1946-199. Srednji mjeseëni protok Q, odnosno vodostaj H za KOLOVOZ 2. Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za KOLOVOZ 2. godine Vrijednosti za Vrijednosti za KOLOVOZ Rijeka Postaja Parametar KOLOVOZ 2. za period obrade* Sava Sava Drava Kupa Zagreb Sl. Brod D.Miholjac Karlovac * Period obrade 1946-1996. min. sred. max. min. sred. max. H (cm) -27-163 17-338 -14 28 Q (m 3 /s) 94.7 326 134 46. 176 1363 H (cm) 32 111 28-48 92 78 Q (m 3 /s) 27 489 964 423 78 H (cm) -184 1-122 83 46 Q (m 3 /s) 298 8 999 186 6 88 H (cm) -62-13 1 - - 744 Q (m 3 /s) - - - - - - Stanje voda u KOLOVOZU 2. SAVA - Vodnost u gornjem toku znatno iznad, a u donjem toku iznad granica prosjeënih vrijednosti DRAVA - Vodnost u granicama prosjeënih vrijednosti KUPA - Vodnost u granicama prosjeënih vrijednosti (treêeg po veliëini), je njegova kratkotrajnost, tako da su izgraappleeni nasipi izdræali i nije bilo veêih πteta. Visoki vodostaj Dunava izazvao je usporavanje i porast vodostaja na najdonjem dijelu Drave. Tako su kod Osijeka 19. kolovoza proglaπene mjere redovne obrane od poplava, a najviπi vodostaj je izmjeren 23. kolovoza i iznosio je 44 cm. Mjere redovne obrane kod Osijeka ukinute su 27. kolovoza. U gornjem i srednjem toku Drave je bilo razmjerno mirno. Vodostaji su se kretali u domeni srednje niskih i srednjih vodostaja, s vodnosti malo iznad prosjeënih vrijednosti. Na Savi su takoappleer zabiljeæene oscilacije vodostaja. U odnosu na ostatak toka neπto viπe ih je bilo u gornjem toku. Tako su vodostaji kod Zagreba bili u domeni niskih, pa sve do srednjih vodostaja, dok su kod Slavonskog Broda zabiljeæene oscilacije vodostaja od niskih do srednje niskih. Kod Zagreba je zabiljeæen znatni suficit otjecanja, 8%, dok je kod Slavonskog Broda bio neπto malo veêi od prosjeënih vrijednosti, %. Na Kupi nije bilo veêih oscilacija vodostaja. Kod Karlovca je zabiljeæen jedan manji vodni val, ali pos-

BILTEN 8 / 2 tojeêi vodostaji su se kretali u domeni niskih vodostaja. Detaljan pregled hidroloπkih parametara za KOLOVOZ 2. godine prikazan je u tablici 1, dok su nivogrami i hidrogrami kao i odnos prosjeënih vrijednosti H i Q za KOLOVOZ 2. prikazani na slikama 13, 14 i. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Prizemni graniëni sloj atmosfere na podruëju Zagreba je u kolovozu 2. godine bio tijekom noêi stabilan (tablica 4), te uglavnom bez sloja mijeπanja (tablica 3). Gotovo svaku noê je postojala prizemna temperaturna inverzija, a ponekad i podignuta (tablica 2). Ipak, i tijekom noêi je u 4 sluëaja postojao sloj mijeπanja, a u 8 sluëajeva je slabo mijeπanje bilo moguêe u cijelom sloju do pribliæno km. Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluëajeva sa slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za KOLOVOZ 2. Sloj noê dan inverzije N % N % ne postoji 2 6 13 48 prizemna 23 74 podignuta 6 19 4 visinska 4 13 37 Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visinom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za KOLOVOZ 2. Visina sloja noê dan mijeπanja (m) N % N % ne postoji 19 61 < m 4 13 1- m 9 33 1- m 16 9 > m 8 26 2 8 ZBROJ 31 27 Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa pojedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u prizemnom sloju zraka u Zagrebu za KOLOVOZ 2. Stabilnost noê dan N % N % A - jako labilno 2 7 B - umjereno labilno C - malo labilno D - neutralno 13 93 E - malo stabilno 13 42 F - umjereno stabilno 12 39 G - jako stabilno 16 ZBROJ 31 27 Sredinom dana atmosfera je pri tlu najëeπêe bila neutralna (tablica 4), ponekad su postojale podignute temperaturne inverzije (tablica 2), a sloj mijeπanja se razvio svaki dan (tablica 3). ProsjeËna visina sloja mjeπanja je iznosila 14 metra, πto je neπto viπe od uobiëajene posljednjih petnaestak godina, a najëeπêa visina bila je izmeappleu 1 i 2. km. Opisane karakteristike graniënog sloja atmosfere nad Zagrebom pruæale su moguênost za dobru disperziju i vertikalnu razmjenu zraka, zbog Ëega ne bi trebalo oëekivati visoke koncentracije oneëiπêenja pri tlu. Tome u prilog ide i dobro ispiranje zraka oborinom, Ëija je ukupna mjeseëna koliëina u kolovozu bila veêa od prosjeka. Sa stajaliπta zaπtite zraka od oneëiπêenja, nepovoljne su bile jedino vjetrovne prilike. Strujanje je na podruëju Zagreba bilo slabo, promjenjivog smjera, pa je usprkos 3 dana s pojavom jakog vjetra, provjetravanje Zagreba bilo slabo, (koeficijent provjetravanja je iznosio.4 sat -1 (slika 17). Na podruëju cijele Hrvatske vjetar je u kolovozu bio slab i promjenjiv. Neπto jaëi bio je uz obalu i na lokacijama koje su poznate po jaëem vjetru (Senj, Zaviæan). Zbog takvog strujanja, provjetravanje gradova i regionalni prijenos oneëiπêenja atmosfere bili su slabi. U kolovozu 2. godine na podruëju cijele Hrvatske je pala nadprosjeëna koliëina oborine, πto je omoguêilo dobro ispiranje atmosfere. Zbog velike koliëine oborine, moguêe je poveêano mokro taloæenje πtetnih primjesa na tlo.

16 BILTEN 8 / 2 OneËiπÊenje zraka i oborine Tijekom kolovoza koncentracije duπik dioksida su se u usporedbi s onim u srpnju neznatno poveêale. Na mjernoj postaji Zagreb-GriË zabiljeæena je najveêa srednja mjeseëna koncentracija duπik dioksida, 11 µgm -3, a takoappleer i maksimalna dnevna, koja je iznosila 21 µgm -3 (31. kolovoza). Na ostalim, ovdje prikazanim mjernim postajama, najveêe 24-satne koncentracije duπik dioksida su iznosile od 2 µgm -3 (Zaviæan-Velebit) do 11µgm -3 (Rijeka). KoliËina kiπe je uglavnom bila veêa nego u srpnju, a i znatno kiselijih svojstava, πto upuêuje na veêe ispiranje oneëiπêenja iz atmosfere. Prema meappleunarodnom dogovoru, kiselim kiπama se smatraju one Ëija je ph-vrijednost jednaka ili manja od.6. Tablica. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2. O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO 4 2- -S NO3 - -N SO2 SO 2max NO 2 NO 2max RRmj % N A ph min-max mg / L µg / m 3 Zagreb-GriË 11.72 4.6-7.39.8. - - 11 21 Puntijarka 12.7 4.8-6.84.44.39 - - 1 3 Krapina 11.67.9-7.41.4.27 - - - - Bilogora 6..-7.27.8.41 - - - - Ogulin 11 6.21 4.98-7.49.63.34 - - 4 GospiÊ 99 12 6.32.48-7.48.48.28 - - 7 Zaviæan 14.63 4.98-7.62.27. - - 2 Pazin 14.9.4-7.63.41.19 - - - - Rijeka 99. 4.86-6.91.7.27 - - 1 11 Zadar 6.78 6.4-7.6 1.28.38 - - 3 7 Dubrovnik 99 8 6.31 6.-6.9 1.7.34 - - 2 6 Sl. Brod 99 14.99.-7..81.36 - - kg/ha 2. 2 1. 1. Zagreb- GriË Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod POSTAJE Slika 16. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za KOLOVOZ 2.

BILTEN 8 / 2 17 1.1 Pazin.46.98.6 Krapina Varaædin.48.92 Kriæevci Puntijarka.8.7.81 Zagreb Bilogora.36.33.4 1.83. Daruvar Rijeka.8 1.4.7 Ogulin Senj.43 1.1 Zaviæan.74.76 GospiÊ.46 2.4 Zadar.6.4.9 ibenik 1.2 Split.81 Sl. Brod.36 Osijek.6 sumpor duπik K.P. 1 m/s 1.34.6 Dubrovnik.43 Slika 17. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2. godine Vrijednost ph naπih kiselih kiπa je iznosila od 4.6 (Zagreb-GriË) do.4 (Pazin-Istra). Kisele kiπe nisu zabiljeæene u Zadru i Dubrovniku, no to nije dokaz da ih na ovom podruëju uistinu nema, jer je veliki utjecaj suhog-gravitacijskog taloæenja aerosola na upotrebljavani otvoreni uzorkovaë oborine (tzv. bulk metoda). Ta Ëinjenica je dokazana za podruëje Zadra, gdje su se na meteoroloπkoj postaji paralelno prikupljali dnevni uzorci kiπe i automatskim uzorkovaëem (wetonly sampler, tipa ARS ) u razdoblju od 1998. do kraja. godine. Prema ovom istraæivanju u listopadu. godine kod uzoraka prikupljenih otvorenim uzorkovaëem udio kiselih kiπa nije zabiljeæen, dok je u uzorcima prikupljenim automatskim uzorkovaëem iznosio 38% (1., V. ojat, D. BoroveËki i Z. Gliha: Usporedba taloæenja iz atmosfere metodom otvorenog i automatskog uzorkovaëa oborine na meteoroloπkoj postaji Zadar, str. 241-248, Zbornik radova, TreÊi hrvatski znanstveni skup Zaπtita zraka 1- ibenik). Dobiveni podaci upuêuju na Ëinjenicu da udio kiselih kiπa varira od podruëja do podruëja, te da se kretao od 8% u GospiÊu do % u Krapini. Znatan udio kiselih kiπa, %, zabiljeæen je na Puntijarki - Sljeme (EMEP postaja), te u Rijeci na Kozali. Uz prisutno atmosfersko oneëiπêenje, kao i meteoroloπke Ëimbenike, osobito koliëinu kiπe, promatrano taloæenje sulfata i nitrata je bilo veêe nego u srpnju. MjeseËno taloæenje sulfata izraæeno kao sumpor iznosilo je od.7 kgha -1 na Bilogori do 2.4 kgha -1 u Zadru, a anorganskog duπika iz nitrata od.33 kgha -1 takoappleer na Bilogori do.81 kgha -1 na Puntijarki. Kontinuirano prisutno zakiseljavanje na podruëju Republike Hrvatske πtetno djeluje na ekosustave πuma, voda i mora.

18 BILTEN 8 / 2 BIOMETEOROLO KE PRILIKE Kolovoz 2. godine je u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu bio topao, a u GospiÊu ugodan. Na osnovi podataka -godiπnjeg razdoblja (1961-199). prosjeëni je kolovoz u kontinentalnim dijelovima Hrvatske ugodan, a u Splitu topao. Prema veliëinama odstupanja, kolovoz je u Zagrebu u usporedbi s prosjeënim bio znatno topliji, Slavonski Brod je bio topliji od normale, dok su biometeoroloπke prilike u GospiÊu i Splitu bile u granicama normalnih prilika. Prvih pet dana kolovoza obiljeæila su preteæno topla jutra i veëeri te vruêa, a povremeno i vrlo vruêa popodneva. U Splitu je vruêe bilo povremeno i u jutarnjim i veëernjim satima. Sredinom prve dekade je osvjeæilo, pa su jutra i veëeri u kontinentalnom dijelu Hrvatske postali ugodni, a popodneva ugodna ili topla. U Splitu su jutra i veëeri bili topli ili ugodni, a popodneva vruêa. Ova je dekada najveêim dijelom bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Samo su veëeri u Zagrebu bile znatno toplije od normalnih, a popodneva u Splitu, iako vruêa kao prosjeëna, bila su hladnija nego πto je to uobiëajeno. U drugoj dekadi su prevladavala ugodna jutra i veëeri, te topla, a krajem dekade i vruêa popodneva. Zabiljeæeno je i nekoliko svjeæih epizoda u jutarnjim ili veëernjim satima u Splitu i Slavonskom Brodu. I ova je dekada najveêim dijelom bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Odstupanja su zabiljeæena samo u Zagrebu gdje su veëeri bile toplije od normalnih, te Slavonskom Brodu gdje su popodneva bila hladnija nego πto je to uobiëajeno sredinom kolovoza. Posljednja se dekada nije znaëajnije razlikovala od prethodne. U kontinentalnim su dijelovima Hrvatske jutra i veëeri najëeπêe bili ugodni, rjeapplee topli, i to samo u nizinskim predjelima. Popodneva su bila topla ili vruêa, posebno u nizinama. Na obali je prevladavalo toplo u jutarnjim i veëernjim satima, a u veëernjim satima povremeno je bilo i vruêe. U nekoliko navrata prodori hladnijeg zraka su uzrokovali da je ugodno prevladavalo tijekom Ëitavoga dana. U ovoj je dekadi zabiljeæeno najviπe odstupanja od normalnih biometeoroloπkih prilika. U granicama normale bila su samo popodneva i veëeri u Splitu. Jutra u Splitu, te svi termini motrenja u GospiÊu bili su topliji od normale. U Zagrebu i Slavonskom Brodu odstupanja su bila izraæenija. Tako su u Zagrebu jutra, te u Slavonskom Brodu popodneva i veëeri bili znatno topliji od normalnih, dok su popodneva i veëeri u Zagrebu kao i jutra u Slavonskom Brodu bili izvanredno topliji od normalnih. Agrometeoroloπke prilike U prvih 11 dana kolovoza nisu zabiljeæeni vruêi, tj. s maksimalnim temperaturama zraka u viπim od C. Naime, vrijednosti maksimalnih temperatura zraka su u Krapini i Kriæevcima narasle do 27 C, Osijeku do 28 C, te u Slavonskom Brodu do 29 C. Vrijedno je istaknuti, kako su jutra bila relativno hladna, pa se minimalna temperatura zraka na cm od tla u zapadnim i istoënim dijelovima Hrvatske u ponekim ma spustila i do samo 14 C. Ratari su vjerujemo, donekle ovim temperaturama zraka bili zadovoljni, jer se kukuruz nalazio u fenofazi oplodnje, a to znaëi da polen kukuruza zbog visokih temperaturta zraka nije bio sterilan, odnosno, opraπivanje klipa kukuruza Êe biti potpuno. No, ukupno izmjerene koliëine oborine u prvih 11 dana kolovoza su bile obilne. Primjerice, u usporedbi s viπegodiπnjim koliëinama, u Osijeku je u tom razdoblju ukupno izmjereno veê 9%, a u Krapini i % oborine. Tlo ipak nije bilo zasiêeno vodom do poljskog vodnog kapaciteta. Primjerice, na glavnoj agrometeoroloπkoj postaji u Kriæevcima, vlaænost tla u zoni korijenja ratarskih kultura se kretala blizu % a to je ipak dovoljno vlaæno tlo, πto je osnovni razlog da su ove godine sredinom kolovoza donji listovi kukuruza bili tamno zelene boje, a to je dokaz kako ratarske kulture nisu trpjele od nestaπice vode u tlu. Ipak, za sada nije poznato kako Êe se vrlo Ëesta pojava oborine u prvih 11 dana kolovoza odraziti na zdrastveno stanje voênjaka i vinograda. Ipak je sigurno, da Êe zdravi voênjaci i vinogradi biti samo tamo gdje se zaπtita provodila toëno odabranim preparatima, uz poπtivanje vremena koje treba proêi od jednog do drugog prskanja, kako do bilo koje bolesti uopêe ne bi niti doπlo. Tlo je i sredinom mjeseca bilo prekomjerno vlaæno, odnosno vrlo teπko za obradu, pa je i dalje prijetila opasnost od erozije. Uostalom kako i ne bi kad je do 18. kolovoza 2. u Pazinu u usporedbi s prosjekom izmjereno Ëak 2 i pol puta viπe oborine. U zapadnim dijelovima Hrvatske su ukupno izmjerene koliëine oborine do spomenutog datuma u kolovozu bile veêe od viπegodiπnjeg prosjeka i to Ëak %, πto znaëi da su i biljke dubokog kori-

BILTEN 8 / 2 19 Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ 7 1 4 21 7 1 4 21 7 1 4 21 7 1 4 21 1 1 1 1 3 3 3 3 7 7 7 7 9 9 9 9 11 11 11 11 13 13 13 13 17 17 17 17 19 19 19 19 21 21 21 21 23 23 23 23 27 29 31 1 2 3 1 2 3 1 2 3 27 27 27 29 29 29 31 31 31 Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek 1. Prosjek 1. 1 1 1 2 2 2 3 3 3 Prosjek 1961-199. Prosjek 1961-199. Prosjek 1961-199. Prosjek 1961-199. 1 1 1 2 2 2 3 3 3 Odstupanje 1. od 1961-199. Odstupanje 1. od 1961-199. Odstupanje 1. od 1961-199. Odstupanje 1. od 1961-199. 1 1 1 2 3 2 3 2 3 izvanredno hladno vrlo hladno izvanredno ispod normale hladno znatno ispod normale svjeæe ispod normale ugodno normalno toplo iznad normale vruêe znatno iznad normale vrlo vruêe izvanredno iznad normale izvanredno vruêe Slika 18. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za KOLOVOZ 2. godine

BILTEN 8 / 2 Varaædin Kriæevci PoreË Pazin Rijeka Ogulin Zagreb Sisak Opeke Daruvar Osijek akovo Sl. Brod Vinkovci Rab GospiÊ Zadar Sinj ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo PERCENTILI <2 2-9 9- -7 7-91 91-98 >98 Komiæa V. Luka Dubrovnik Slika 19. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla ( C) na cm dubine pomoêu percentila za KOLOVOZ 2. godine jenovog sustava, a to su voêke, imale na teπkim tlima ovog ljeta dovoljno vode. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske su ratari, pa i voêari, bili donekle zadovoljni i temperaturama zraka. Naime, do 18. kolovoza 2. je u Kriæevcima maksimalna temperatura zraka u samo 2 dana, a u Osijeku i Slavonskome Brodu u 3 dana, bila viπa od C, πto znaëi da ove godine neêe biti posljedica temperaturnih πokova izazvanih ekstremno visokim temperaturama zraka. No, tijekom ovog mjeseca je bila vrlo Ëesta relativna vlaænost zraka veêa od 8%, a to je zabrinulo mnoge vinogradare koji su i dalje razmiπljali o prskanjima protiv moguêe pojave sive truleæi. Kraj mjeseca obiljeæila je vrlo visoka relativna vlaænost zraka tijekom ranih jutarnjih sati, koja je u Krapini, Osijeku, Slavonskome Brodu i Pazini svakodnevno bila veêa od 9%. Dakle, vremenski uvjeti za πirenje veê prisutne sive plijesni u vinogradima ponovno su bili vrlo povoljni, a to Êe ove godine znatno utjecati na kvantitetu, ali i kvalitetu ovogodiπnjeg roda. Eto, tako je i posljednjem ljetnom mjesecu doπao kraj, te se Ëini kao da je ovo ljeto trajalo kratko, dok je prskanja i kosidbe bilo kao rijetko kojeg ljeta. Ne treba zaboraviti niti na oranice pod kukuruzom. Kukuruz je ove godine bio poπteappleen posljedica suπe i ekstremno visokih temperatura zraka, pa se s punim pravom moæe oëekivati vrlo dobar urod. Naime, od. travnja do 1. rujna u Zagrebu je ukupno izmjereno 47 mm oborine, a poznato je da kukuruz tijekom vegetacije potroπi mm vode, te je tako sva ratarska kultura imala na raspolaganju gotovo idealnu koliëinu vode. U kolovozu niti na otocima nije bilo pojave suπe. Primjerice, u Boæavi na Dugom otoku je tijekom kolovoza ukupno izmjereno Ëak 92 mm oborine, pa je tipiëan izvjeπtaj gospodina MiliÊa iz Boæave, koji je svoj vinograd morao tijekom mjeseca kositi Ëak 3 puta, pa su tako koze i ovce ovog ljeta takoappleer imale dovoljno zelene hrane. Temperature tla Srednje mjeseëne temperature tla su u kolovozu bile uglavnom u granicma prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti, pa je tlo na cm dubine bilo uvrπteno u kategoriju normalno. Izuzetak su bile temperature tla u πiroj okolici Opeka i Slavonskoga Broda gdje je tlo pripalo u kategoriju toplo.

BILTEN 8 / 2 21 Obrana od tuëe U kolovozu ove godine vrijeme je bilo natprosjeëno nestabilno. U prvoj dekadi kolovoza, kao nastavak one s kraja srpnja, uëestale su loπe vremenske prilike s velikim brojem nestabilnosti, kao i krajem srpnja. Po smirivanju vremenskih prilika, u drugoj polovici druge dekade ponovno je uslijedilo nekoliko dana s vrlo nestabilnim vremenom. U treêoj dekadi vrijeme je bilo najstabilnije, a rijetke su nestabilnosti bile slabijeg intenziteta i lokalnog karaktera. Na branjenom podruëju je ukupno zabiljeæeno dana s nestabilnostima, od kojih je u 13 provedeno djelovanje obrane od tuëe, u deset dana generatorima, te u isto toliko dana raketama. U djelovanjima je utroπeno 2 komada raketa za obranu od tuëe i skromna koliëina od 39 l meteoroloπke otopine za prizemne generatore, i to zbog nedostatnih koliëina meteoroloπke otopine tijekom kolovoza. Zato se tijekom kolovoza, u zapadnom dijelu branjenog podruëja, djelovalo samo raketama, a u istoënom samo prizemnim generatorima. U kolovozu je zapoëeta dugo oëekivana realizacija proπirenja raketnog sustava obrane od tuëe i uspostave odreappleenog broja lansirnih postaja na istoënim radarskim centrima (Gradiπte i Osijek). Pojava sugradice ili tuëe je bilo u 11 dana, od kojih u 6 dana i πteta. Sugradice je bilo na 6 postaja obrane od tuëe, tuëe na 43 postaje, a na postaja je zabiljeæena i πteta. Na 8 postaja je bilo πteta manjih od %, πteta od % do 6 % na 6 postaja, a veêih od 6% na 1 postaji, po javljanjima posluæitelja s postaja. NajjaËa nevremena su se dogodila 4., 9. i 18. kolovoza. Nevrijeme 4. kolovoza je uzrokovalo pribliæavanje frontalnog poremeêaja s kojim je pritjecao vlaæan i nestabilan zrak. Nad naπim krajevima je vladalo bezgradijentno polje sniæenog tlaka zraka. Tijekom poslijepodneva i veëeri nevremenom je bilo zahvaêeno cijelo branjeno podruëje. NajjaËi intenzitet nevrijeme je imalo u srediπnjem dijelu branjenog podruëja u Poæeπkoj kotlini, gdje su zapadno od Kutjeva zabiljeæene najveêe πtete na poljoprivrednim kulturama, od %, pa do %. Pojava sugradice ili tuëe je bilo na 32 postaje, od kojih su se na 3 dogodile πtete. U djelovanjima obrane od tuëe toga dana je utroπeno 4 meteoroloπkih raketa ALT- 9, najviπe na podruëju RC- Gorice, 243, te svega 248 l meteoroloπke otopine za generatore na podruëju radarskih centara Osijek i Gradiπte. Nevrijeme je 9. kolovoza zahvatilo cijelo branjeno podruëje, no jaëi intezitet je imalo u sjevernom i srediπnjem dijelu branjenog podruëja. Na vrijeme u prizemnim slojevima je utjecala prostrana ciklona, a po visini duboka dolina, u sklopu koje je pritjecao nestabilan zrak. Djelovanje raketama je provedeno u zapadnom dijelu branjenog podruëja, a generatorima u istoënom dijelu branjenog podruëja. Utroπeno je 267 raketa i 49 l otopine za prizemne generatore. Sugradice ili tuëe je bilo na postaja, od kojih na 4 πteta od % do %, na podruëju radarskih centara Trema kraj Kriæevaca, Bilogora, Gorice i Osijek. Nevrijeme je 18. kolovoza nastalo u bezgradijentnom polju malo sniæenog tlaka, uz pritjecanje nestabilnog zraka po visini sa sjeverozapada. I opet su nevremenom bili najjaëe zahvaêeni srediπnji dijelovi branjenog podruëja. U djelovanjima je utroπena 81 raketa i 328 l otopine. Sugradice ili tuëe je bilo na lokacija, od kojih na i πteta od % do %, i to na podruëju radarskih centara Bilogora, Osijek i Trema kod Kriæevaca.

22 BILTEN 8 / 2 MJERENJA KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU U kolovozu je izbrojeno ukupno 11193 peludnih zrnaca, πto je u usporedbi sa srpnjem, kada je izbrojeno ukupno 3427 peludnih zrnaca, (slika ) mnogo viπe. Razlog tome je poëetak intenzivne cvatnje korovnih biljaka Ëija je produkcija peluda vrlo velika. Prevladavao je pelud korovne biljke ambrozije (Ambrosia sp.) s ukupno 97 peludnih zrnaca. Zatim po brojnosti slijedi pelud zeljastih biljaka iz porodice kopriva (fam. Urticaceae) s 47 peludnih zrnaca i pelina (Artemisia sp.) s ukupno 18 peludnih zrnaca. Ostale biljke Ëiju se pelud moglo naêi tijekom kolovoza su: loboda (Chenopodium sp.), trputac (Plantago sp.), porodica trava (fam. Poaceae) i biljke iz porodice πtitarki (fam. Umbelliferae), no udio peludi tih biljaka je iznosio svega 1-2% u uzorku. Pelud drveêa u zraku grada Zagreba nije bio prisutan. Srednja mjeseëna temperatura je u kolovozu na opservatoriju Zagreb GriË iznosila 21.6 C, πto je u usporedbi s tridesetgodiπnjim prosjekom 1 C viπe. U kolovozu ja na opservatoriju Zagreb GriË izmjereno mm oborine, odnosno 166% prosjeëne koliëine oborine za mjesec kolovoz. Prema raspodjeli percentila temperature, srediπte Zagreba je bilo toplo, Broj zrnaca/m 3 9 8 7 6 4 Dani Slika. ProsjeËna dnevna koliëina peluda u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2. Broj zrnaca/m 3 9 8 7 6 4 Dani Srednja temp. zraka ( C) i dnev. kol. oborine (mm) Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.( C) 4 4 3 Slika 21. MjeseËni hod srednje dnevne temperature zraka i koliëine oborine u KOLOVOZU 2. u usporedbi s koncentracijom peluda na postaji Zagreb GriË

BILTEN 8 / 2 23 dok je prema raspodjeli percentila oborine isto podruëje bilo kiπno. PoËetak kolovoza je bio topliji od prosjeka, te je 3. i 4. kolovoza bilo toplije 2.8 odnosno 2. C, nakon Ëega je uslijedilo razdoblje hladnije od prosjeka i potrajalo sve do. kolovoza. Zanimljivo je uoëiti, da je dan nakon najveêe pozitivne anomalije prvog petodnevlja (+2.8 C), koncentracija peluda u zraku porasla u odnosnu na susjedne dane (slika 21), te je dan prije najveêe negativne anomalije (12. kolovoza je bilo za 4.3 C hladnije) koncentracija peluda u zraku pala na samo 6 zrnaca u m 3. Od 16. kolovoza, pa sve do kraja mjeseca je bilo toplije od prosjeka, pri Ëemu je izuzetno toplo bilo razdoblje od 23 do 31. kolovoza. Koncentracija peludnih zrnaca u zraku je takoappleer od 16. kolovoza bila neprestalno velika, uz jednodnevno smanjenje 22. kolovoza na samo 79 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Tog je dana u spomenutom toplijem razdoblju, anomalija bila najmanja, a isti je dan u klimatoloπkom terminu motrenja u 7 sati izmjereno.9 mm oborine. Stoga se moæe zakljuëiti da su pad temperature i kiπa uzrok smanjenoj koncentraciji peluda u zraku. Najmanja koncentracija peluda u zraku je zabiljeæena 11. kolovoza, a 12. kolovoza je srednja temperatura zraka bila najniæa u kolovozu. NajveÊa dnevna koncentracija peluda u zraku je iznosila 89 zrnaca u m 3 i zabiljeæena je 26. kolovoza. Tog je dana odstupanje srednje dnevne temperature zraka od -godiπnjeg prosjeka bilo ujedno i najveêe (+. C). Pelud korovne biljke ambrozije (Ambrosia sp.) iz porodice glavoëika (fam. Asteraceae) se pojavljivao u zraku cijeli mjesec. Na poëetku mjeseca su mu koncentracije bile niske do umjerene, u rasponu od 2 do 48 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Koncentracija ambrozije u zraku je 9. kolovoza prvi put bila veêa od zrnaca u m 3 zraka, πto je gotovo karakteristiëno za cijelu drugu polovicu mjeseca.., 16. i 22. kolovoza je zabiljeæen pad koncentracije peluda ambrozije, nakon Ëega su sve do kraja mjeseca koncentracije bile vrlo visoke. NajveÊa koncentracija peluda ambrozije u zraku je zabiljeæena 27. kolovoza kada je izbrojeno 616 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Moæe se zakljuëiti, da su koncentracije peluda ambrozije bile izuzetno visoke u drugoj polovici mjeseca kolovoza, πto je predstavljalo ozbiljnu opasnost za osobe alergiëne na njega, jer je pelud ambrozije najalergogeniji pelud biljaka kontinentalnog podruëja (slika 22). Pelud zeljastih biljaka iz porodice kopriva (fam. Urticaceae) takoappleer se pojavljivao u zraku cijeli mjesec. Koncentracije su bile uglavnom visoke, s dva maksimuma koji su zabiljeæeni 4. i 26. kolovoza (282, odnosno 312 peludnih zrnaca u m 3 zraka). Do naglog pada koncentracije peluda je doπlo 11. i 22. kolovoza s izbrojanih 12 i peludnih zrnaca u m 3 zraka. UnatoË visokim dnevnim koncentracijama peluda zeljastih biljaka u mjesecu kolovozu, sretna je okolnost πto ova vrsta peluda ne spada u skupinu alergogene peludi, pa tako ne predstavlja opasnost za osobe alergiëne na pelud biljaka (slika 23). Pelin (Artemisia sp.), koji je poëeo cvjetati 19. srpnja, nastavio je s cvatnjom i u mjesecu kolovozu, tako da u uzorku zraka nalazimo njegovu pelud uglavnom u umjerenoj i visokoj koncentraciji. Raspon broja peludnih zrnaca se kretao od 8 do 72 u m 3 Broj zrnaca/m 3 7 AMBROZIJA 6 4 Dani Slika 22. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda ambrozije u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2.

24 BILTEN 8 / 2 Broj zrnaca/m 3 ZELJASTE BILJKE - KOPRIVE 3 Dani Slika 23. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda zeljastih biljaka iz porodice kopriva u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2. Broj zrnaca/m 3 PELIN 8 7 6 4 Dani Slika 24. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda pelina u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2. Broj zrnaca/m 3 TRPUTAC 18 16 14 12 8 6 4 2 Dani Slika. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda trputca u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2.

BILTEN 8 / 2 Broj zrnaca/m 3 LOBODA 18 16 14 12 8 6 4 2 1 3 7 9 11 13 17 19 21 23 27 29 Dani Slika 26. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda lobode u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2. Broj zrnaca/m3 TRAVE 18 16 14 12 8 6 4 2 Dani Slika 27. MjeseËni hod dnevne koliëine peluda trava u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2. zraka do 21. kolovoza, uz prosjeënu dnevnu koncentraciju od 26 zrnaca u m 3 zraka. Nakon 21. kolovoza koncentracija peluda pelina naglo je pada i do kraja mjeseca se kretala izmeappleu 1-3 zrnca u m 3 zraka. Interesantan je podatak da 11. kolovoza u zraku nije zabiljeæeno niti jedno peludno zrnce pelina. Potrebno je napomenuti da je pelud te biljke takoappleer jako alergogen, pa je i opasnost za osobe alergiëne na njega u prvoj polovici mjeseca kolovoza bila izrazita (slika 24). Trputac (Plantago sp.), koji je kontinuirano cvao u mjesecu srpnju, nastavio je s cvatnjom i kroz cijeli kolovoz, uz dnevne koncentracije od 1 do peludnih zrnaca u m 3 zraka. NajveÊa koncentracija je zabiljeæena 3. kolovoza ( peludnih zrnaca u m 3 zraka), dok 11. i 22. kolovoza u uzorku nije naappleeno niti jedno peludno zrnce trputca (slika ). Pelud lobode (Chenopodium sp.) se u prvoj polovici mjeseca nalazio u zraku u niskoj koncentraciji od svega 1-2 peludna zrnca u m 3 zraka, s izuzetkom 9. kolovoza kada mu je koncentracija bila 9 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Od 18. kolovoza koncentracija mu je naglo narasla i dosegla maksimum 19. kolovoza s 18 peludnih zrnaca u m 3 zraka (slika 26). Pelud trava (fam. Poaceae) se pojavljivao kontinuirano kroz cijeli mjesec, ali uglavnom u niskim i umjerenim koncentracijama. NajveÊe koncentracije zabiljeæene su 9. i. kolovoza (9 i peludnih zrnaca u m 3 zraka). Ostalih dana u mjesecu koncentracije nisu prelazile 6 peludnih zrnaca u m 3 zraka. Stupanj zasiêenja zraka peludom trava kroz cijeli mjesec je bio I-II, πto je prema standardu njemaëkih aerobiologa, prihvaêenom u zemljama EU, nizak do umjeren, te nije predstavljao izrazitu opasnost za osobe alergiëne na njega unatoë jakoj alergogenosti (slika 27).

26 BILTEN 8 / 2 IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE IMA U HRVATSKOJ U SRPNJU I KOLOVOZU 2. GODINE 1. srpnja 2.. srpnja 2. Potres, u okolici Dubrovnika, dogodio se u sati i 38 minuta. Magnituda u epicentru iznosila je 2.7 po Richteru, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Nema prijava o πtetama. 4. srpnja 2. Obilne oborine. Desetominutni prolom oblaka na podruëju Zagreba poplavio dio pristaniπne zgrade na aerodromu Pleso. Sustav odvodnje nije mogao u kratkom vremenu primiti tako veliku koliëinu oborine. Visoke temperature zraka, u PoreËu izmjerena 32 C, hitna medicinska sluæba imala je poveêani broj intervencija. 11. srpnja 2. Visoke temperature zraka, u veêini mjesta u Hrvatskoj su temperature u 14 sati bile iznad C, more se ugrijalo na i 26 C. 13. srpnja 2. 6. srpnja 2. TuËa, na podruëju Daruvara, bila je veliëine treπnje, nastale su πtete na vinogradima i usjevima. TuËa je padala u dva navrata. OπteÊeno je oko ha, a πtete su procijenjene na % do 8%. Iznos πtete se cijeni na 1.2 milijuna kuna. Zbog grmljavine dio podruëja ostao je bez struje. PoËetak srpnja Zavrπetak suπnog razdoblja, na podruëju Skradina oborine nije bilo dva mjeseca, sve poljoprivredne kulture bile su ugroæene nedostatkom vlage. No, 7. srpnja pala je kiπa, i to 8 litara po m 2, pa se oëekuje da veêih posljedica po urod neêe biti. Na podruëju Biograda i Zadra stanje je u potpunosti drugaëije, tamo i dalja vlada suπa, lokalni izvori su presuπili, koliëina vode koja je joπ dostupna zadovoljava treêinu potreba. Najviπe stradavaju povrtlarske kulture, voda se na pojedinim mjestima, pa i za potrebe turizma, mora dovoziti autocisternama. Za podruëje Biograda proglaπeno je stanje elementarne nepogode. TuËa, u RunoviÊima u okolici Imotskog, nastale su velike πtete na poljoprivrednim kulturama, tuëa je bila veliëine oraha. Na nekoliko stotina ha potpuno su uniπteni nasadi lubenica, paprike, rajëica te vinove loze i kukuruza. TuËa je padala i u okolici Vrlike, bila je veliëine oraha, a padala je minuta. Uniπteni su usjevi na 34 ha, πteta se cijeni na sedam milijuna kuna. Stradalo je izmeappleu 7% i % uroda jabuka, nektarina, povrêa, groæapplea i kukuruza. Radi se o mladim nasadima podignutim kreditima, a nakon povratka puëanstva iz progonstva za vrijeme ratnih zbivanja na tom prostoru. Proglaπeno stanje elementarne nepogode. 14. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, orkanski vjetar, pijavica, pogodili su u popodnevnim satima zapadnu obalu Istre. Najviπe su nastradali Vrsar, Rovinj, Umag, PoreË, Pula i Crveni otok. U nekoliko minuta nestala je gotovo sva vegetacija na Crvenom otoku, gotovo svo drveêe bilo je ili polomljeno ili izvaljeno sa korijenjem iz zemlje. RijeË je o stoljetnim i egzotiënim primjercima stabala i flore, takvu πtetu nemoguêe je izraziti novcem. Zrakom su letjeli crijepovi, pucala prozorska stakla, sa svih strana Ëuli su se snaæni praskovi. Jedan je hotel ostao bez krova, nasukale su

BILTEN 8 / 2 27 se i dvije jedrilice, pustoπ i nered nakon prestanka nevremena bili su neopisivi. Jedan je strani turist poginuo od pada stabla. Tim je podruëjem proπla pijavica, uniπteno je i desetak kamp kuêica u Koversadi. U PoreËu je desetak stabala palo na prometnice i na automobile, u Puli je nestalo struje, zavladao je posvemaπnji prometni kaos. Brojne su ulice poplavljene, πahtovi su izlijetali iz leæiπta, veêi broj podruma i prizemnih prostorija je poplavljen. U nevremenu je palo oko litara oborine po m 2, na mjestima je voda bila viπa i od pola metra, oπteêeno je automobila. U pulskom naselju ijana dvije pijavice razorile su nekoliko kroviπta, dimnjaka, pucala su prozorska stakla, puno je drveêa iπëupano iz zemlje. Bilo je puno poplavljenih podruma i prizemnih prostorija. Pijavica je dizala Ëamce u zrak i premjeπtala ih dvadesetak metara dalje. Stradale su i poljoprivredne kulture. Nakon nevremena pedesetak gostiju prekinulo je ljetovanje i napustilo Hrvatsku. U Zadru je velika koliëina oborine poplavila ulice, a dosezala je do branika automobila. U okolici Zadra bilo je udara gromova u kuêe, automobile, na dijelovima prometnica stvarala se voda duboka i do cm, nestajalo je struje i telefonije. U opêini Posedarje, u Podgradini i u Islamu Latinskom, padala je jaka tuëa, potpuno su uniπtena polja pod povrtlarskim kulturama, a znatno su oπteêeni i vinogradi, lubenice. tete se cijene na milijuna kuna. TuËa, u okolici Virovitice, stradali usjevi, zahvaêena je povrπina oko ha povrêa, duhana i kukuruza. tete se prema prvim procjenama kreêu od 4 do 6%. Vjetar lomio grane stabala, nosio dijelove kroviπta. Zbog obilnih oborina πahtovi su izlijetali iz leæiπta, u minuta palo je 4 litara oborine po m 2. Ulice i trgovi u Virovitici su bili poplavljeni, takoappleer i podrumi i prizemne prostorije. Intervenirali vatrogasci ispumpavajuêi vodu, nestajalo je struje. U Zagrebu su se kvarili razni elektro ureappleaji, vlakovi su kasnili, nestajalo je telefonije, struje. Udar groma zapalio staju na Jakuπevcu, te kuêu u Mlinovima, nestajalo je Ëak i TV programa OTV-a. Grom udario u vatrogasnu postaju Centar i izazvao prekid komunikacija sa vatrogasnom sluæbom. U Dubravi je jedno stablo palo na dalekovod πto je uzrokovalo nestanke struje u tom dijelu grada. Na tramvajsku prugu kod Dolja odronila se zemlja, pa je na toj dionici neko vrijeme bio prekinut tramvajski promet. Uniπten je i limeni krov teniskog centra Maksimir. Udar groma, na Dinari prouzroëio poæar koji je zahvatio oko ha niske hrastove πume. Poæar se morao gasiti avionima jer je teren miniran. U Silaπu u OsjeËko baranjskoj æupaniji udar groma uzrokovao je poæar na stambenom objektu, takoappleer na trafostanici u Dardi. 16. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, tuëa, u Æupanji. TuËa je bila u poëetku veliëine graπka, kasnije veliëine oraha, a zabiljeæena su i zrna veliëine kokoπjeg jajeta, padala je oko minuta. Uglavnom su oπteêeni vrtovi i voêe. Dijelovi grada su bili nakratko poplavljeni. U naseljima Skakavac, Knez Gorica, Gornje Trebinje te VukmaniÊ, padala je tuëa veliëine oraha. U vrtovima je malo ostalo πto se moæe iskoristiti. U jednom voênjaku sruπeni su cijeli redovi stabala voêaka, uniπteno je oko 4 stabala, uglavnom jabuka. U KarlovaËkoj æupaniji, u Krnjaku, zabiljeæena je pojava pijavice. Sruπena su dva stupa dalekovodne mreæe, nestajalo je struje, jer je dolazilo do kvarova i na niskonaponskoj mreæi. Padala je tuëa, i to oko 4 minuta, bila je veliëine ljeπnjaka. Najviπe su stradale povrtlarske kulture. Jaki vjetar otresao je plodove voêaka. U okolici Makarske nevrijeme je uzrokovalo nestanke struje, a obilne oborine poplavile su prizemne prostorije. Stvorile su se bujice koje su nanosile pijesak, mulj i smeêe na ulice, oπteêeno je i nekoliko automobila. 17. srpnja 2. Udari groma, u Rabu teπko ozlijeappleeno dvoje turista zbog udara groma. PrebaËeni su helikopterom do najbliæe bolnice. 18. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, u Zagrebu, bilo je poplavljenih podruma, ulica, sruπenog drveêa. Za vrijeme pljuska zabiljeæene su 63 prometne nesreêe. U Poæegi je u pola sata palo oko litara oborine po m 2, πto je uzrokovalo poplavu ulica, podruma i prizemnih dijelova objekata.

28 BILTEN 8 / 2 22. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, tuëa, jaki vjetar, u Gorskom kotaru i Primorju. TuËa je uniπtila nasade voêa i povrêa, a stradali su i automobili, tuëa je bila veliëine ljeπnjaka do oraha. Na mjestima je u potpunosti prekrila zemlju, lomila je prozore i uniπtavala roletne. U Opatiji se na kupaliπtu sruπila velika topola, ozlijeappleene su dvije osobe. Oluja je trajala oko 1 sat. Na priobalnom dijelu otoka Krka prevrnula se u nevremenu jedrilica, a pri tome se utopio strani turist. teta od nevremena u Gackoj dolini procijenjena je na 2.2 milijuna kuna. I Duga Resa bila je zahvaêena nevremenom, zabiljeæena je i pojava pijavice. Slika Duge Rese nakon nevremena izgledala je loπije nego za vrijeme rata. Posvuda je bilo polomljenog drveêa, stradalo je i stablo kruπke staro 28 godina. Dijelovi kroviπta, crijep i grede, su pronaappleeni na udaljenosti od m, pijavica je digla u zrak cijeli jedan krov i bacila ga na zemlju. Zvonik crkve ostao je bez dijela kroviπta. Polomljena i iπëupana stabla padala su na elektrovodove, pa je nestajalo struje. OπteÊeno je i nekoliko automobila. Obilne oborine izazvale su bujice koje su na prometnice nanosile mulj, pijesak i ostali materijal. Padala je i tuëa, a bila je veliëine graπka. VoÊnjaci, vinogradi, kukuruz i ostali nasadi u potpunosti su uniπteni, nevrijeme je trajalo pribliæno minuta. TuËa je ozlijedila graappleane koji su se zatekli na otvorenom. Iz πahtova je izbijala voda. JaËina nevremena moæe se usporediti sa manjim tornadom. Vjetar je rastvorio kroviπte predionice pamuëne industrije, a kiπa je natopila strojeve i instalacije. U jednom dvoriπtu pijavica je iπëupala iz zemlje πest - metarskih borova. Proglaπeno je stanje elementarne nepogode za gradove Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, te opêine NetretiÊ, BariloviÊ, VojniÊ i Krnjak, πtete su viπemilijunske. Nakon nevremena veliki je trud utroπen na sanaciju. S obzirom da nema novca u lokalnom ili dræavnom proraëunu, graappleani Êe morati sami sanirati πtete svojim sredstvima. U Karlovcu obilne su oborine izazvale plavljenje ulica, prizemnih i podrumskih prostora. Voda je izbijala i iz kanalizacijskih otvora. Na podruëju TuπiloviÊa, u VukmaniÊkom Cerovcu, Ladvenjaku, VojniÊu i Krnjaku padala je tuëa koja je uniπtila ljetinu na poljima. Stabla koja su padala na prometnice zaustavila su promet, pa tako i na dræavnoj cesti od Karlovca prema jugu. Olujno nevrijeme s tuëom pogodilo je i Dvor, tuëa je bila veliëine oraha do kokoπjeg jajeta. Poljoprivredne povrπine su uniπtene, πtete su nastale i na stambenim objektima i na automobilima. Snaæan vjetar otpuhao je jedan krov, u nevremenu su ozlijeappleene tri osobe, nestajalo je i struje. 24. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, jaki vjetar, obilne oborine, ponovo u Karlovcu. Ponovo su se ruπila stabla, kidale grane. Obilne oborine poplavile su dijelove prometnica, ali i neke prizemne prostorije i podrume. U jednom podvoænjaku voda je bila visoka dva metra. Jaki vjetar brzine 8 km/h nosio je crijepove sa krovova u Ozlju, oπteêeni su vinogradi. U Zagrebu je jaki vjetar pokidao nekoliko elektrovodova, pa je nestajalo struje. 26. srpnja 2. Bura, u priobalju, MasleniËki i Paπki most zatvoreni za pojedine kategorije vozila. U okolici Imotskog bura potpomogla razbuktavanju poæara na odlagaliπtu smeêa. 27. srpnja 2. Bura, oteæan trajektni promet na splitskom podruëju. U trajektnoj luci u Splitu nastale su velike guæve, neke trajektne linije bile su u prekidu. Iz Supetarske luke trajekte su izvlaëili tegljaëi. Nekoliko sati bio je zatvoren i novi most preko rijeke Omble, bura je na tom mjestu puhala na mahove km/h. 29. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, jaki vjetar, tuëa, u Zagrebu, ruπila se stabla, kidali se elektrovodovi, nestajalo je struje, dolazilo je do prekida u tramvajskom prometu. U Maksimirskoj ulici drvo je palo na parkirane automobile. Brojni podrumi bili su poplavljeni. Zbog grmljavine prestali su raditi semafori na æeljezniëkoj pruzi. Mjestimice ja zabiljeæeno i padanje tuëe. U Heinzlovoj ulici palo je stablo na automobil, vozaë je ozlijeappleen, a na automobilu je nastala materijalna πteta. U Kustoπiji je stablo palo na kuêu, i uniπtilo polovicu kroviπta.

BILTEN 8 / 2 29 U Sisku jaki vjetar Ëupao drveêe, prekinut je bio gradski promet. Obilne oborine poplavile su brojne podrume, poplavljene su i neke prometnice. Nevrijeme se osjetilo i u Karlovcu, u jednom parku sruπene tri breze.. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, u MetkoviÊu, udar groma prepolovio je stablo Ëempresa kod doma zdravlja. U tom je nevremenu palo litara oborine po m 2, nekoliko prizemnih prostorija bilo je poplavljeno. 31. srpnja 2. Grmljavinsko nevrijeme, u Bjelovaru palo 6 litara oborine po m 2 u jednom satu, brojni su podrumi poplavljeni, veêi broj ulica je takoappleer bio pod vodom. Povremeno je nestajalo struje i telefonije. U Drenovcima, u æupanjskoj Posavini, udar groma zapalio bala slame, koje su u potpunosti izgorjele, πteta se cijeni na kuna. Srpanj 2. TuËa, obilne oborine, u Zadru i okolici nanijele su velike πtete gospodarstvu, pa je proglaπeno stanje elementarne nepogode, i to zbog tuëe koja je pala u dva navrata i uniπtila poljoprivrene kulture za opêine Posedarje, PoliËnik i Novigrad, a zbog obilnih oborina za gradove Pag i Nin. tete od tuëe su procijenjene na 6. milijuna kuna, a solane u Pagu i Ninu, u kojima je sol bila pred berbu kada su pale obilne oborine, izgubile su. milijuna kuna. Palo je oko litara kiπe po m 2, πto je bilo dovoljno da rastopi svu sol, pa su solane ukupno izgubile izmeappleu 69 i 99 tona soli. Do sada nije zabiljeæen sluëaj da se elementarna nepogoda proglaπava za solane. Nepovoljne biometeoroloπke prilike u Hrvatskoj. U srpnju je zbog velikih oscilacija meteoroloπkih elemenata, njihovih kombinacija i vremenskih stanja umrlo ljudi, a stotine su morale traæiti hitnu medicinsku pomoê. Sve viπe mlaappleih ljudi u takvim situacijama traæi pomoê, lijeënici to pripisuju sve veêem stresu, koji je posljedica klimatskih promjena i promjena u radnom ritmu. 1. kolovoza 2. Obilne oborine, u Zadru, u dva sata pale 33 litre oborine po m 2. Odvodni kanali nisu mogli primiti tako veliku koliëinu vode u kratkom vremenu; doπlo je do poplavljenih ulica, prizemnih prostorija, podruma. Veliki broj vozila ostao je ugaπenih motora u pola metra visokoj vodi, nastao je prometni kolaps, pojedinim ulicama nisu mogli proêi niti pjeπaci. 4. kolovoza 2. Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, u akovu palo u nekoliko sati 3 litara oborine po m 2. Jaki vjetar je nosio crijepove sa krovova, kidao grane stabala. Brojni udari gromova u dalekovode uzrokovali su nestanke struje. TuËa, u sjevernim dijelovima Poæeπke kotline, padala je kojih pola sata, a bila je veliëine oraha. Stradale su poljoprivredne kulture, duhan je u potpunosti uniπten, ostale su samo stabljike. tete su viπemilijunske, a samo na duhanu iznose oko milijuna kuna. Od udara zrna tuëe stradali su i automobili. Palo je litara oborine po m 2, tako da je bilo plavljenja prometnica, podruma i prizemnih prostorija. Proglaπeno stanje elementarne nepogode za opêine Kutjevo, Kaptol i Veliku. Zabiljeæena je pojava pijavice u piπiê Bukovici, a koja je iπëupala dvije tridesetgodiπnje lipe, koje su pale na zaklon za raketara obrane od tuëe. No, o- sim πto je pretrpio strah, raketar nije ozlijeappleen. U Senju se od udara groma zapalio stambeni objekt, a od dima smrtno stradala jedna osoba. 6. kolovoza 2. Jaki vjetar, u Zadru, stabla su se ruπila ili bila iπëupana iz zemlje. Vjetar je skidao crijepove sa krovova. Stabla su padala na parkirane automobile, elektrovodove, nestajalo je i struje u pojedinim dijelovima grada. Jedan se brod za nevremena nasukao na otoku Ugljanu. Kiπa je ponovo pala na Paπku i Ninsku solanu i rastopila sol, berba soli za ovu godinu postaje upitna. Za vrijeme nevremena zabiljeæeno 36 prometnih nezgoda, πest je osoba ozlijeappleeno, Ëetiri teæe. U ibeniku i okolici vjetar je puhao brzinom 1 km/h. Potopljene tri jedrilice, zabiljeæene 22 prometne

BILTEN 8 / 2 nezgode, bilo je i prevrnutih automobila od snaænog vjetra. U lukama je bilo oπteêenih i potopljenih brodova na vezu, veêi broj nautiëara je æurno traæio spas u uvalama i lukama, iako je prognoza najavila neverine.vjetar je lomio stabla u okolici, polomljeno je puno stabla raznog voêa, pa Ëak i maslina. Nestajalo je struje zbog kvarova na elektromreæi. U Kninu zabiljeæena i pojava pijavice, trajala je oko minuta, lomila su se stabla, stradalo je i nekoliko automobila. Obilne oborine, u Rijeci palo 4 litre oborine po m 2 u samo sat vremena, poplavljene ulice. Voda je uπla u podrume i prizemne prostorije, otvarali su se πahtovi. Jedna se jedrilica nasukala na otoku Loπinju. U Ogulinu zabiljeæena pojava pijavice, uniπtavala je obiteljske kuêe, vrtove i voênjake, Ëupala stabla iz korijena. Jedno kroviπte odletjelo je metara daleko. U Splitu su obilne oborine poplavile ulice, stvarale su se bujice, snaæan vjetar ruπio je drveêe. U Dubrovniku su πtete nastale od obilnih oborina i jakog vjetra. Poplavljene su brojne podrumske prostorije. Od vjetra su stradale agave, ali i drugo drveêe, koje je padalo ili su im se grane kidale. Od pada stabala oπteêeno je nekoliko automobila. Zabiljeæeno je nekoliko odrona na prometnicama u okolici Dubrovnika, palo je 6 litara oborine po m 2. U Meappleimurju grom je udario u obiteljsku kuêu, izbio je poæar, morali su intervenirati vatrogasci. Obilna oborina je pala i u Zagrebu, bilo je problema u prometu, neki su podvoænjaci poplavljeni. Pod vodom su se naπli podrumi, dvoriπta. Zbog udara gromova u trafostanice nestajalo je struje u nekim dijelovima grada. Odron zemlje u GraËanima prekinuo tramvajski promet. U Vukovarsko srijemskoj æupaniji obilne oborine i jaki vjetar priëinili su znatne πtete, usjevi su polegli, πtete na poljima su 6% do 7%. Proglaπeno stanje elementarne nepogode za opêine Bogdanovci, Stari Jankovci i Tompojevci. teta je procijenjena na oko 2.8 milijuna kuna. 9. kolovoza 2. Obilne oborine i jaki vjetar, ponovo su u Zadru izazvali πtete. Za 4 minuta palo je 14 litara oborine po m 2, na prilazima gradu stvorile se velike kolone vozila. U samom gradu poruπeno je nekoliko stabala. U kampovima su stabla oπteêivala automobile i πatore, nestajalo je i struje. Vjetar je raznosio po gradu stolice i stolove ugostiteljskih objekata. Zabiljeæeno je prometnih nezgoda. SliËno je bilo i u Splitu, tamo je puhalo jugo brzinom 7 km/h. U roku od dva sata palo je 4 litara oborine po m 2, u Kaπtelima je izmjereno 7 litara po m 2. Poplavljeni su podrumi Dioklecijanove palaëe, podrumske i prizemne prostorije u gradu, prometnice, propao je dio krova jednog trgovaëkog centra pod teæinom kiπe. ahtovi su iskakali iz leæiπta, na prometnice su bujice nanijele pijeska pa je promet bio oteæan. U prigradskim naseljima Virovitice bujiëne vode sa okolnih uzvisina slijevale su se nanoseêi mulj i kamenje, plaveêi prometnice, dvoriπta.. kolovoza 2. Udari groma, obilne oborine, u Zagrebu, u podsljemenskoj zoni bujice nanijele razni materijal na kolnike, pa je promet tekao oteæano. U Odranskom Obreæu udar groma zapalio staju. Dolina rijeke PazinËice pretvorena je u jezero, jer je palo Ëak 136 litara oborine po m 2. Poplavljena su polja, jedna kuêa i nekoliko gospodarskih objekata. Na prometnicama je bilo i pola metra vode, poplavljena vozila su se gasila i ostajala na mjestu. Putnici iz jednog vozila su se morali popeti na obliænje drvo da ih ne dohvati bujica. Na pojedinim prometnicama je bilo odrona, poplavljen je bio i jedan most. U Pazinu i okolici je nestajalo struje. Proglaπene su izvanredne mjere obrane od poplave. U jedno imanje u Klani udarila tri groma, stradala stoka u stajama. U Makarskoj palo litara oborine po m 2, opet su stradali podrumi i prizemne prostorije. Na Jadranskoj magistrali je na viπe mjesta doπlo do veêih odrona. Bujice su se slijevale sa Biokova nanoseêi materijal na prometnice, nekoliko okolnih naselja nije imalo struje. U Imotskoj krajini proradila brojna vrela, voda je izbijala iz zemlje. OπteÊene su brojne prometnice, izlila se i rijeka Vrljika, poplavljene su velike povrπine pod vinovom lozom, povrêem. Na Peljeπcu su bujice napravile velike πtete, sruπeni elektrovodovi, nestajalo struje, oπteêene prometnice, pojavili se odroni. Palo je viπe od litara oborine po m 2. Moæe se reêi da je cijela Dalmacija bila na udaru nevremena, a posljedice i πtete su znatne i brojne.

BILTEN 8 / 2 31 Na Cresu zbog obilnih oborina i bujica oπteêene prometnice, stambeni objekti, vrtovi, polja, gromaëe. 11. kolovoza 2. Jaki vjetar, pijavica, tuëa, u olti, tuëa je bila veliëine oraha. OπteÊeno je nekoliko krovova, polomljeno desetak stabala, nestajalo struje i telefonije. Pola Splita ostalo bez struje. Obilne oborine, u Rijeci pale 4 litre oborine po m 2. Velike koliëine vode dizale su æeljezne poklopce sa kanalizacijskih otvora. Zbog nevremena pala fasada sa jedne zgrade u Rijeci, vjetar je ruπio i stabla. Na Labinπtini palo 1 litara oborine po m 2, poplavljen veêi broj podruma. U PoreËu zabiljeæeno 7 litara oborine po m 2, bujica je bilo na sve strane. Voda je prodirala u podrumske i prizemne prostorije, bilo je i odrona kamenja. Poplave, izlila se rijeka Mirna, stoga su pojedine prometnice bile zatvorene za promet. Iz Pazinske jame, a u koju utjeëe rijeka PazinËica, izvirala voda, pa je rijeka potekla uzvodno. U Buzetu palo 1 litara oborine po m 2. Zbog obilnih oborina stotinjak turista u kampu kod Rapca prekinulo ljetovanje. U Butonigi poplavljeno postrojenje za proëiπêavanje vode, voda je bila visoka 4. metara. S obzirom da su izvori vode zamuêeni i da je na snazi privremena zabrana koriπtenja vode iz slavina, znatno je porasla potraænja za vodom u bocama. Za opêinu Cerovlje proglaπeno stanje elementarne nepogode, πtete se procjenjuju na 19. milijuna kuna. Proglaπeno stanje elementarne nepogode i za opêinu PiÊan. tete su procijenjene na 2.6 milijuna kuna. Na Peljeπcu, pijavica Ëupala stabla, uniπtavala automobile i kamione. Obilne oborine, u KorËuli izmjereno litara oborine po m 2. Voda je na prometnice nanijela granje, liπêe, zemlju i ostali materijal. U Makarskoj poplavljeno nekoliko obiteljskih kuêa, odroni su postali svakodnevnica, palo je litara oborine po m 2. Jedan potporni zid u Brelima sruπio se na πest automobila i uniπtio ih. Puno automobila je bilo zarobljeno u vodi, nekoliko je brodica potopljeno. Odron zemlje zdrobio odvodnu cijev. Cijeli Omiπ je bio pod vodom, ispumpavanje vode iz brojnih podruma postalo je cjelodnevni posao. Iz vrela u okolici Imotskog, koja su godinama bila suha, izbija voda. Vinogradi su uniπteni, na ulice Imotskog voda je nanijela tone mulja i drugog materijala. Vodena bujica je digla asfalt sa nekoliko ulica. Nestajalo je struje. Imotsko polje poplavljeno je vodom visine 1 metar. U okolici je zabiljeæeno i padanje tuëe. SliËno je bilo u cijeloj Dalmaciji. Tijekom oluje u Zadru se dogodilo 116 prometnih nezgoda, 24 osobe su ozlijeappleene, a jedna je smrtno stradala, tri su se jahte nasukale. Lomilo se drveêe, oπteêeno osam vozila. U Ninu i na Viru zbog udara gromova nestalo telefonije. U Zagrebu poplavljene brojne prometnice, podvoænjaci, podrumi, dvoriπta. Padala i stabla. Velike koliëine oborina znatno oteæale izvoappleenje radova na gradiliπtima u Zagrebu, posebno tamo gdje su u tijeku zemljani radovi. Potres, na Hvaru. Bila su dva potresa, prvi je bio u sati i 3 minute. Magnituda u epicentru bila je 2. po Richteru, a drugi se dogodio u 2 sata i 38 minuta. Magnituda u epicentru iznosila je 1.8 po Richteru. 17. kolovoza 2. Potres, pokraj Malinske na Krku. Dogodio se u 22 sata i 32 minute. Magnituda u epicentru iznosila je 2.6 po Richteru, a intenzitet je procijenjen na III do IV stupanj MCS ljestvice. Ne oëekuju se πtete. Tjedan od 12. do 18. kolovoza 2. Visoki vodostaji, Dunav se izlio kod Aljmaπa. U Batini se gradi nasip. Vodostaj Dunava kod Batine iznosi 617 cm, nabujala je i Drava. Vikend naselje Zeleni otok je poplavljen, u objekte je uπla voda, pa se sve stvari moraju seliti na viπe katove, iskljuëena je i struja iz sigurnosnih razloga. Za Dunav proglaπeno stanje redovite obrane od poplava. U gradnji nasipa kod Batine pomaæe i Hrvatska vojska. Poplavljena je i cesta koja vodi prema Zelenom otoku, pa se tamo moæe samo Ëamcima. Kako vrijeme prolazi, Dunav i dalje lagano raste.»ini se da za Vukovar nema opasnosti od plavljenja. U Aljmaπu voda polako prilazi dvoriπtima. Neke kuêe u Aljmaπu, koje se nalaze uz Dunav su poplavljene, takoappleer i nogometno igraliπte. Dunav raste oko 1 cm na sat, policija ograniëava kretanje te uvodi kontrolu osoba na nasipima i podruëjima uz nasip. Ugroæena podruëja obiπao i predsjednik Vlade RH Ivica RaËan. Za grad Osijek proglaπene redovne mjere obrane od poplave, vodostaj Drave iznosi 362 cm. Izmjereni vodostaj Dunava u jednom trenutku iznosio je 716 cm. Drava se izlila na svoju lijevu obalu, i poplavi-

32 BILTEN 8 / 2 la πetaliπte uz nju. Na Zelenom otoku neke vikendice su u potpunosti prekrivene vodom. U Vukovaru se pod vodom naπao otok sportova. U ovakvim sluëajevima Vuka teëe uzvodno, jer se vode Dunava izlijevaju u Vuku. Dunavom je u kritiënim trenucima bila zabranjena plovidba zbog stvaranja valova. Pod vodom je i KopaËki rit, stradalo je dosta divljih æivotinja. Najviπi izmjereni vodostaj Dunava kod Batine iznosio je 731 cm, zabranjena je uporaba vode iz bunara za piêe, voda se dovozi autocisternama. U Osijeku u donjem gradu Drava poplavila nekoliko kuêa u jednoj ulici. Najviπi vodostaj Dunava kod Vukovara iznosio je 64 cm. ma zapalio je jednu gospodarsku zgradu koja je izgorjela. Voda iz bunara nije za piêe. Poplavljen je bio i jedan dio Koprivnice, Velikog Trojstva, proglaπeno stanje elementarne nepogode za Veliko Trojstvo. Na prometnice nanesene velike koliëine blata i mulja. Poplava je bilo i u Poæeπtini, sruπena je i jedna kuêa. U Samoboru je pljusak trajao minuta, a to je bilo dovoljno da poplavi centar grada i okolne ulice. Voda je uπla u podrumske i prizemne prostorije, iz πahtova je izbijala bujiëna voda i mulj. 28. kolovoza 2. 21. kolovoza 2. Obilne oborine, u Splitu, ponovo poplavljeni podrumi i prizemne prostorije objekata, nekoliko je πahtova izbaëeno iz leæiπta. Promet je tekao oteæano. U Istri je bilo problema u prometu zbog obilnih oborina. Obilne oborine uzrokovale su plavljenje prometnice Koprivnica - Varaædin, voda je uπla u podrume i dvoriπta, nanesene su velike koliëine mulja i drugog materijala. U Grubiπnom Polju voda se izlijevala iz jaraka, poplavljene se neke prometnice, stradali su i vrtovi. U Ivancu obilne oborine, poplavile podrume do visine jedan metar, padala je i gusta sugradica. 27. kolovoza 2. Udari groma, obilne oborine, u akovu u sat vremena palo litara oborine po m 2. Poplavljene ulice, udar groma usmrtio jednu osobu. Poplavljeni su takoappleer podrumi, kuêe, dvoriπta. Dolazilo je do prekida u opskrbi strujom. Na prometnice nanesene veêe koliëine mulja i blata. Voda za piêe smije se uzimati samo iz vodovodne mreæe. Udari groma izazvali poremeêaje u prometu jer nisu radili semafori. Proglaπeno stanje elementarne nepogode za grad akovo. I u Batini je bilo poplavljenih podruma. Nasip, koji je sredinom mjeseca branio mjesto od nabujalog Dunava, sada je morao na jednom mjestu biti probijen da bi oborinske vode otekle u Dunav. Obilna oborina pala je i u Virju i poplavila ceste prema urappleevcu i Bjelovaru. Poplavljena i cesta Koprivnica - urappleevac, pola sata je bila zatvorena za sav promet, voda je na mjestima dosezala visinu cm. Udar gro- Udari groma, obilne oborine, u Splitu, grom udario u trafostanicu, pa je nestalo struje za dio grada. Prometnice i trgovi bili su poplavljeni. U Josipdolu grom udario u ugostiteljski objekt, izbio je poæar koji je na vrijeme ugaπen, ali se πteta ipak cijeni na kuna. U Slunju palo 126 litara oborine po m 2, poplavljen je bio Koranski most. Visina vode je bila 4 cm, doπlo je do prekida prometa. U Slunju je bilo poplavljenih podruma i kuêa. Vjetar sruπio Ëetiri stupa javne rasvjete, nestajalo je i struje. Voda iz SlunjËice se mora prokuhavati prije uporabe. Na mjestima je dolazilo i do manjih odrona. 29. kolovoza 2. Potres, sjeverno od Imotskog, dogodio se u 16 sati i 26 minuta. Magnituda u epicentru iznosila je 4 po Richteru, a intenzitet se procjenjuje na VI stupanj MCS ljestvice. Nema dojava o πtetama. U 17 sati i minuta zabiljeæen je joπ jedan kraêi potres na tom podruëju. Magnituda mu je bila 3.2 po Richteru, takoappleer nema dojava o πtetama. Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, na Visu i Hvaru. U Komiæi je palo ukupno oko 4 litara oborine po m 2. Poplavljene su brojne kuêe i stanovi, hoteli, restorani, tvornica ribljih konzervi, trafostanice, knjiænica, crkva, kino, konobe. Potopilo se nekoliko brodica u luci, ostale brodice su pune vode. Ulicama su tekle bujice koje su nosile automobile. Jedna se kuêa uruπila. Nevrijeme je trajalo πest sati, u vinogradima je stradalo % do 4% groæapplea. Na ulice je voda donijela velike koliëine zemlje i kamenja. Na Hvaru je palo 9 litara oborine po m 2. Proglaπeno stanje elementarne nepogode za grad Komiæu, πteta je procijenjena na oko 2. milijuna kuna.

BILTEN 8 / 2 33 In memoriam ANTE DVORNIK 1947. - 2. Roappleen je 19.oæujka 1947. godine u Splitu za teπkih poratnih vremena te je njegova najranija mladost obiljeæena zatiranjem nacionalnih i socijalnih emocija, a πto je imalo snaæno znaëenje u razvoju njegove osobnosti - uspjeti vlastitim radom i znanjem i usput pokazati πto znaëi pravi splitski diπpet. Osnovnu i srednju πkolu pohaappleao je u Splitu i veê tada je bio pravi izdanak nove hrvatske, afirmativne, mladeæi te je pohaappleao i muziëku πkolu (klavir), bavio se novinarstvom i fotografijom te napose elektronikom. U Zagrebu je upisao studij fizike na Prirodoslovno matematiëkom fakultetu gdje je na smjeru Geofizika i meteorologija diplomirao 1977. godine. Bio je poznat po svom nekonvencionalnom shvaêanju studiranja, ali i po velikom angaæiranju u svim ostalim mladenaëkim previranjima tog vremena, ne zaboravljajuêi svoje nacionalno podrijetlo. VeÊ iste 1977. godine zaposlio se na tadaπnjem RepubliËkom hidrometeoroloπkom zavodu u Meteoroloπkom laboratoriju koji mu je postao i radna i æivotna sudbina. Tih godina dogaappleao se veliki napredak u tehnologiji mjerenja kao i razvoj elektroniëkih ureappleaja koji su imali znaëajan poticaj na mjerenja u meteorologiji. To je stvarno bila sudbina - doêi raditi upravo u to vrijeme u takvu sluæbu koja treba nekoga da tu sluæbu gurne naprijed, a da istovremeno taj napredak bude i osobna æelja. Tako je sa nekolicinom svojih poznanika i kolega, entuzijasta, ali veê tada velikih znalaca struke, pokrenuo razvoj i izradu meteoroloπkih, elektroniëkih, mjernih ureappleaja. Znao je da to traæi veliki i stalan rad, usavrπavanje, traæenje novoga, ali i ustrajnost u borbi protiv neznanja, neshvaêanja i ljudskog jala u radnoj sredini πto ga je pratilo ne samo do smrti veê i danas, a πto samo pokazuje da je bio na pravom putu i da je mnogima pokazao, kako je znao reêi, da se za Hrvatsku treba boriti i izboriti i protiv Hrvata. No, usprkos svemu, uspio je veê 1979. godine, kao sukonstruktor, pustiti u rad prvi, hrvatski, anemograf. Uz podrπku i razumijevanje ta-