Broj205. GodinaV. 12. rujna2008. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA RAZGOVORkontraadmiralAnteUrliÊ,z apovjednik HRM-a Imamo jasnu viziju svoga razvoja
BOJ NA Z A S PEC IJ A LNA D J ELOVA NJ A S nimio: T omis lav B RAN DT Spremni za misiju u» adu
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) "Vi ste temelj sposobnosti i spremnosti O ruæanih snaga", poruëio je ministar VukeliÊ postrojenim specijalcima, te im zahvalio za doprinos u ostvarenju hrvatskih strateπkih ciljeva, a general LuciÊ je podsjetio na njihovu mirnodopsku ulogu koja podrazumijeva spremnost pomoê civilnom druπtvu u bilo kakvim oblicima ugroze S t r a n a 8 Sea King Mk 7 - mornariëki leteêi radar Novi radar Searchwater 2000AE W omoguêio je Sea King Mk 7 ASaC-u otkrivanje i praêenje ciljeva na kopnu, πto je britanska vojska dobro iskoristila tijekom operacije Telic Kontraadmiral Ante UrliÊ, zapovjednik HRM-a HRM je instrument hrvatske pomorske moêi i odluëujuêa poluga u oëuvanju suverenosti na naπem moru. Posljednjih godina ulaæu se znatna sredstva u modernizaciju i opremanje te nabavu i izgradnju novih plovnih sredstva koja Êe biti kompatibilna s mornaricama NATO saveza... S t r a n a 4 Obiljeæena osma obljetnica Bojne za specijalna djelovanja 26. svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju FantastiËna braêa Neven i Nenad Æugaj, dvadesetpetogodiπnji blizanci, poruënici Hrvatske vojske, hrvatski "civilni" hrvaëki reprezentativci i diplomirani kineziolozi osvojili su dvije svjetske medalje! Neven je osvojio zlato u kategoriji do 74, a Nenad broncu u kategoriji do 84 kilograma... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT S t r a n a 22 3
RA Z G OVOR Kontraadmiral A nte U rliê, zapovjednik H rvatske ratne mornarice Imamo jasnu viziju svoga razvoja H R M je ins trum e nt h rv ats k e p o m o rs k e m o Ê i i o d luë ujuê a p o lug a u o Ë uv anju s u- v e re no s ti na naπ e m m o ru. P o s lje d njih g o - d ina ulaæ u s e z natna s re d s tv a u m o d e rniz ac iju i o p re m anje te nab av u i iz g rad nju no v ih p lo v nih s re d s tv a k o ja Ê e b iti k o m - p atib ilna s m o rnaric am a N A T O s av e z a. D aljnji raz v o j H R M -a b it Ê e u funk c iji p o - d iz anja s p o s o b no s ti z a s up ro ts tav ljanje no v im riz ic im a i iz az o v im a k o ji d o laz e iz p o m o rs k o g o k ruæ ja. Im am o jas nu v iz iju s v o g a raz v o ja i ne p re s tano rad im o na p o - d iz anju naπ ih k ljuë nih s p o s o b no s ti Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN H rvatska ratna mornarica uskoro Êe obiljeæiti svoj Dan i sedamnaestu obljetnicu ustrojavanja. O onom πto je u tom razdoblju uëinjeno, ali i o daljnjem razvoju razgovarali smo sa zapovjednikom H R M-a kontraadmiralom Antom U rliêem. Hrvatska ratna mornarica posljednjih nekoliko godina svoj Dan i obljetnicu ustrojavanja obiljeæava svaki put u drugom gradu. Ove godine to je Makarska... U stvaranju H R M-a sudjelovali su ljudi iz svih krajeva L ijepe Naπe. Zbog toga smo odluëili da bi bilo dobro, osim u Splitu kao najveêoj bazi H R M-a, proslave Dana H R M-a organizirati i u drugim gradovima duæ obale kao i na naπim otocima. Do sada je proslava Dana H R M-a, osim u Splitu, bila odræana u ibeniku, Puli, Dubrovniku i Zadru. Srediπnja sveëanost obiljeæavanja Dana H R M-a ove godine bit Êe u Makarskoj. Makarska je tijekom povijesti imala znaëajnu ulogu u stvaranju hrvatske mornarice. Poznato je da se baπ u tom podruëju srednjodalmatinskog akvatorija u vrijeme kneza Branimira, kad je H rvatska postala potpuno neovisna dræava, odigrala poznata bitka u kojoj su 18. rujna 8 8 7. godine poraæeni Mle- Ëani, koji su htjeli prisvojiti hrvatsku obalu i otoke. SjeÊanje na taj dogaappleaj i znaëenje rujna 1991. godine u stvaranju H R M-a uzeti su kao Dan H rvatske ratne mornarice. Ova pomorska pobjeda H rvata - Neretvana - Primoraca nije prva, ali je vaæna jer je potvrdila trajnu nazoënost i vezanost H rvata uz obale J adrana te potvrdila izreku da se ni jedno more ne moæe pokoriti ako se ne pokori narod uz njegove obale. Tijekom Domovinskog rata ova izreka je joπ jednom potvrappleena i pokazala je da je snaga u narodu. Naime, veê poëetkom rujna 1991. dogaappleanjima u luci PloËe, u akciji Zelena tabla - Male Bare, zauzimanjem skladiπta naoruæanja stvarani su preduvjeti za otpor neprijatelju. U brzo nakon toga ponosni sinovi Kreπimirova grada ibenika udarili su temelje danaπnjoj H rvatskoj ratnoj mornarici, koja je veê do kraja 1991. uspjela razbiti neprijateljsku blokadu i protjerati neprijatelja iz hrvatskog dijela J adrana. Tada smo pokazali svima da smo odluëni i sposobni obraniti opstojnost naπe domovine. I zato proslavljajuêi Dan H R M-a u razliëitim mjestima æelimo odati duæno poπtovanje svima onima koji su pridonijeli njegovu stvaranju. Makarski kraj, od uspostave hrvatske dræave do danas, dao je dva zapovjednika H R M-a, meappleu kojima je bio i prvi zapovjednik H R M-a admiral flote Sveto L e- tica - Barba. Kakvim biste ocijenili razvoj HRM-a u proteklom razdoblju i πto biste izdvojili kao njegova najveêa postignuêa? H R M je instrument hrvatske pomorske moêi i odluëujuêa poluga u 4
RA Z G OVOR oëuvanju suverenosti na naπem moru. Posljednjih godina ulaæu se znatna sredstva u modernizaciju i opremanje te nabavu i izgradnju novih plovnih sredstava koja Êe biti kompatibilna s mornaricama NATO saveza, a uvelike je poboljπan i sustav odræavanja brodova i opreme H R M-a. U Ëinjen je veliki napredak na podruëju prilagodbe na putu prema NATO savezu. To se moglo napraviti samo struënoπêu i profesionalnoπêu mornariëkog osoblja. Znatno smo napredovali u obuci i uvjeæbanosti i prihvaêanju NATO standarda, a to smo pokazali i proπle godine na NATO vjeæbi Noble Midas 2 0 0 7. gdje smo bili na razini NATO mornarica po izvrπavanju svojih zadaêa. Bez dobro obuëenih kadrova ne moæe biti razvoja, ali preduvjet i za kadrove i za razvoj jest modernizacija postojeêih i nabava novih sredstava i opreme s kojom smo veê zapoëeli. U zadnje vrijeme, imamo jaku potporu Ëelnih ljudi iz MOR H -a i GSOSR H -a u pitanjima naπih glavnih projekata opremanja i modernizacije brodova Flotile i Obalne straæe R H. Spomenuli ste Obalnu straæu. Koje se aktivnosti trenutaëno provode u sklopu Obalne straæe? Obalna straæa skupa s ostalim dræavnim subjektima koji sudjeluju u zaπtiti nacionalnih interesa na J a- dranskom moru pridonosi sigurnosti i zaπtiti ljudskih æivota, materijalnih dobara i oëuvanju okoliπa te πtiti morske resurse tako da se oni upotrebljavaju u skladu s hrvatskim zakonima. Zbog toga Obalna straæa mora odgovoriti na razliëite izazove uzrokovane ljudskim Ëimbenikom i prirodnim nepogodama. Aktivnosti koje provode H R M i Obalna straæa R H u njezinu sastavu imaju svrhu uspostaviti i odræati pomorsku sigurnost radi osiguranja slobode plovidbe i iskoriπtavanja mora u skladu s hrvatskim zakonima. Osim mirnodopskih zadaêa, Obalna straæa kao sastavni dio ukupne pomorske moêi R H, u slu- Ëaju rata, pridruæuje se obrani domovine odnosno naπih pomorskih granica, protiv svih prijetnji koje πtete nacionalnoj sigurnosti. Najbolji naëin odræanja pomorske sigurnosti jest stalna prisutnost na moru (ophodnje, nadzori, inspekcije), koja dovodi do smanjenja kriminalnih radnji i odvraêanja od njih. Kvalitetno gospodarenje morem i podmorjem donosi golema financijska sredstva pod uvjetom da se more i podmorje oëuvaju od raznih vrsta ugroza. Kako ste zadovoljni procesom opremanja i modernizacije HRM-a te profesionalnim razvojem mornariëkog kadra? H R M, kao i cjelokupni OSR H, prolazi proces duboke transformacije i reorganizacije. Provedene reforme u podruëju obrane dovele su nas do skorog pristupa u NATO savez i ulaska u sustav kolektivne obrane. Prioriteti koje je H R M postavio opremanjem i modernizacijom svojih snaga vezani su upravo za naπ ulazak u NATO savez, tako da budemo kompatibilni i operabilni za rad s mornaricama tih zemalja. Modernizacija i opremanje H R M-a provode se u skladu sa zadanim smjernicama DugoroËnog plana razvoja Oruæanih snaga. Do ulaska u NATO savez, nuæno je i dalje raditi na opremanju i modernizaciji radi podizanja ukupnih sposobnosti H R M-a. U voappleenjem lovca mina u operativnu uporabu, H R M je znatno podigao protuminske sposobnosti. Zavrπetkom i uvoappleenjem u operativnu uporabu radara novih radarskih sustava znatno su poboljπani nadzor i kontrola J adranskog mora i morskih prilaza. Ovako opremljen sustav omoguêava nadzor J adranskog mora u realnom vremenu, a prikupljene podatke mogu dobiti svi zainteresirani subjekti na moru. Isto tako, izvrπeno je opremanje brodova novim radarskim sustavima, sustavima za automatsku identifikaciju (AIS), nabavljena je oprema za protuminske ronioce, izvrπeno je strukturno kabliranje glavnine objekata u vojarni L ora te se kontinuirano radi na poboljπanju radnih i stambenih prostora u mjestima gdje borave naπe postrojbe. U posljednje Ëetiri godine dosta smo napravili i na popuni Ëasnika borbenog roda Pomorstvo i TehniËke sluæbe H R M-a, tako da smo na taj naëin uvelike poboljπali popunu visokostruënim osobljem, iako je to trajni proces. U H R M-u se posebna pozornost poklanja mlaappleim Ëasnicima koji posjeduju potrebnu struënu spremu i zvanje, te uspjeπno obnaπaju duænost na koju su rasporeappleeni. Njihov profesionalni razvoj kontinuirano se prati, te se planski premjeπtaju na nove - viπe, odgovornije i zahtjevnije duænosti. Istodobno s obnaπanjem duænosti, planiraju se i upuêuju na viπe stupnjeve vojne izobrazbe, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Nedavno je potpisan ugovor o nabavi dva finska raketna broda. to ti brodovi znaëe HRM-u i kada bi trebali stiêi u Flotu HRM-a? Nabavom korveta klase H elsinki H R M Êe znatno ojaëati svoje sposobnosti za protupovrπinsku i PZO borbu, a dobit Êemo i novu sposobnost za protupodmorniëko djelovanje, koju dosad nismo mogli razvijati. Ovi brodovi znatno Êe podiêi sposobnosti intervencije i boravka na moru te osigurati uravnoteæenje mornariëkih sposobnosti. S opremom kojom raspolaæu, ti brodovi moêi Êe se upotrebljavati za odgovore na πiroku lepezu ugroza. U pravo od sposobnosti brodova i motrilaëkih sustava na otocima ovisit Êe i naπa pomorska sigurnost i zaπtita naπih nacionalnih interesa na J adranu. Dolazak tih brodova predviappleen je do kraja ove godine. Po dopremanju brodova u R H bit Êe potrebno dodatno ih opremiti i staviti u operativnu uporabu. Brodovi su u dobrom stanju, a s njima dobivamo i dosta priëuvnih dijelova. U sklopu bogate meappleunarodne suradnje, s kojim zemljama najviπe suraappleujete i na koji se naëin ta suradnja realizira? Mnogobrojne aktivnosti meappleunarodne vojne suradnje H R M-a, viπe od stotinu godiπnje, u funkciji su dostizanja interoperabilnosti i kompatibilnosti s ratnim mornaricama dræava NATO saveza. Meappleunarodne aktivnosti su od velike vaænosti i za regionalnu sigurnost i jaëanje sigurnosti pomorskog prometa na J a- dranu, a provode se u sklopu regionalnih inicijativa sa susjednim dræavama te dræavama uæeg i πireg regionalnog okruæja. U sklopu bogate meappleunarodne suradnje organiziraju se susreti visoke razine (susret zapovjednika mornarica europ- 5
RA Z G OVOR skih zemalja, susreti zapovjednika mornarica zemalja Sredozemlja, godiπnji simpoziji pomorskih zemalja, meappleusobni posjeti zapovjednika mornarica), tijekom kojih se razvija suradnja prijateljskih ratnih mornarica, te se zajedniëkim naporima dogovara o provedbi sigurnosti i stabilnosti na moru. Meappleunarodna vojna suradnja takoappleer se realizira i zajedniëkim uvjeæbavanjem i obukom po funkcionalnim podruëjima, pohaappleanjem vojnih πkola i teëajeva, posjetom stranih ratnih brodova hrvatskim lukama, posjetom brodova H R M-a lukama u regiji, razmjenom Ëasnika na brodovima, boravkom Ëasnika H R M-a na stranim ratnim brodovima i dr. Takoappleer, ne smije se zaboraviti ni razvoj suradnje kroz vojni sport i natjecanja u kojima sudjeluju i naπi djelatnici. H R M svake godine organizira meappleunarodno natjecanje jedriliëarskih timova - Kup H R M-a. U dva navrata smo bili domaêini svjetskom vojnom prvenstvu u mornariëkom petoboju, te upravo zavrπenom Svjetskom vojnom prvenstvu u hrvanju. Iako suraappleujemo s gotovo svim ratnim mornaricama E urope, mornaricama NATO/PzM zemalja, najintenzivnija je suradnja s ratnim mornaricama SAD-a, Francuske, Italije, Albanije i GrËke. P ripadnici H rvatske ratne mornarice pokazali su hrvatskom narodu tijekom D omovinskog rata odluënost i snagu da osiguraju opstojnost svoje dræave i da obrane plave granice naπeg Jadrana. Time su pridonijeli izgradnji mira i stabilnosti na naπim prostorima. Kao πto su tada znali πto treba napraviti za obranu domovine, neka i sad nastave i daju maksimalan doprinos u provedbi svojih zadaê a Upravo ste se vratili iz Kanade. Kakvim biste ocijenili boravak u Kanadi? Tijekom boravka u Kanadi obavio sam niz sluæbenih posjeta i razgovora s visokim predstavnicima kanadske vojske, meappleu kojima bih izdvojio susret sa zamjenikom naëelnika Stoæera obrane viceadmiralom Deanom McFaddenom i pomoênikom naëelnika Stoæera mornarice komodorom Kelly ijem W illiamsonom. Posjetio sam i Zapovjedniπtvo kanadske atlantske flote u H alifax u, gdje mi je domaêin bio zapovjednik atlantske flote kontraadmiral Paul Madison. Na poziv predsjednika Senata Kanade Noella Kinselle, s veleposlanicom R H u Kanadi Veselom Mrappleen KoraÊ bio sam i u najve- Êoj vojnoj bazi C ommonw ealthu Gagetow nu, gdje se kanadski vojnici pripremaju za sudjelovanje u meappleunarodnim misijama. Sa svojim kanadskim kolegama razgovarao sam o bilateralnoj obrambenoj suradnji dviju zemalja i to prije svega iz podruëja mornarice, te o moguênostima njezinog proπirenja. Konkretno smo razgovarali o moguênostima πkolovanja naπih Ëasnika u ËasniËkoj πkoli u Torontu, ukljuëivanju u razne programe obuke u H alifax u, programu jeziëne izobrazbe kao i o razmjeni Ëasnika na ratnim brodovima. HRM redovito sudjeluje u brojnim vjeæbama meappleu kojima su i one u sklopu Jadransko-jonske inicijative. Koliko te vjeæbe i zajedniëka suradnja pridonose sigurnosti na moru? H R M je u posljednjih nekoliko godina intenzivirao sudjelovanje u meappleunarodnim vojnim vjeæbama, πto je u skladu s nacionalnom politikom πto bræe integracije u NATO i usvajanja NATO standarda na svim razinama. PojaËanim sudjelovanjem u meappleunarodnim vojnim vjeæbama namjeravamo s jedne strane jaëati sposobnosti H R M-a za obranu i djelotvoran nadzor naπega mora, a s druge strane jaëati suradnju s ratnim mornaricama iz regije i pridonijeti ukupnim obrambenim sposobnostima NATO saveza u sustavu kolektivne obrane. Tako je u proteklih jedanaest mjeseci H R M bio doma- Êin tri meappleunarodne vojne vjeæbe, i to u listopadu proπle godine NATO NR F vjeæbi Noble Midas 0 7, najveêoj vojnoj vjeæbi ikad odræanoj na teritoriju R H, u svibnju ove godine multilateralnoj vojnoj vjeæbi Adrion 0 8 -L ivex a trenutaëno H R M je doma- Êin NATO/PzM vjeæbi C ooperative Marlin 0 8, u kojoj sudjeluje 13 dræava NATO-a i Partnerstva za mir te Mediteranskog dijaloga, ukupno 7 5 Ëasnika, od Ëega je 3 0 pripadnika H R M-a. Iako ova vjeæba ne ukljuëuje snage, vrlo je vaæna za edukaciju pripadnika H R M-a u usvajanju NATO procedura vezanih za planiranje operacija na moru. C ilj H R M-a u 2 0 0 9. godini jest sudjelovati s nekoliko brodova u mornariëkim vjeæbama koje Êe se odræati izvan R epublike H rvatske. Poznato je da Hrvatska ratna mornarica aktivno sudjeluje u protupoæarnim, ali i u mnogim drugim aktivnostima kojima je cilj pomoê civilnom stanovniπtvu. Da, osim obrambenih zadaêa i zadaêa Obalne straæe, H R M provodi i druge zadaêe pruæanjem potpore civilnom puëanstvu u sluëaju prirodnih nepogoda i katastrofa. J edna od takvih zadaêa je i sudjelovanje u protupoæarnim aktivnostima. H rvatska ratna mornarica za provedbu ove zadaêe ima ustrojene i obuëene protupoæarne namjenski organizirane snage, koje se sastoje od desantnih brodova πto sluæe za prijevoz gasitelja i tehnike, ronilaca i gumenih Ëamaca za spaπavanje na moru te ljudstva za rad u Vatrogasnom operativnom zapovjedniπtvu OSR H -a. H R M sa svojim brodom vodonoscem redovito pruæa potporu stanovniπtvu naπih otoka u opskrbi pitkom vodom u suπnim ljetnim mjesecima. Nedavno su pripadnici H R M-a sudjelovali i u va- 6
RA Z G OVOR appleenju iz mora potonulog zrakoplova Piper PA-4 4-18 0 Semiole, njemaëke πkole za uvjeæbavanje pilota Interkokpit, koji je bio lociran pomoêu sonara s naπeg lovca mina. Za uspjeπno sudjelovanje u toj akciji vaappleenja potonulog zrakoplova, dobili smo i pohvalu talijanskog konzula u Splitu Augusta Vaccara. R onioci H R M-a sudjeluju u mnogim zadaêama potpore civilnim strukturama i u potpori provedbe mnogih regata. Brodovi H R M-a sudjeluju u potpori provedbe nauëno-istraæivaëkih, sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti. H R M je spreman svoje sposobnosti staviti na raspolaganje civilnom puëanstvu kad god je to potrebno. Kakvim vidite daljnji razvoj HRM-a i koje biste projekte izdvojili kao prioritetne u sljedeêem razdoblju? Daljnji razvoj H R M-a bit Êe u funkciji podizanja sposobnosti za suprostavljanje novim rizicima i izazovima koji dolaze iz pomorskog okruæja. Daljnji razvoj H R M-a bit Êe u skladu s dodijeljenim financijskim sredstvima za opremanje i modernizaciju definiranim DugoroËnim planom razvoja OSR H -a. Imamo jasnu viziju svoga razvoja i neprestano radimo na podizanju naπih kljuënih sposobnosti. Meappleu projektima opremanja i modernizacije koji su pred nama izdvojio bih samo neke. Tako se, primjerice, u 2 0 0 9. godini planira po- Ëetak gradnje i zavrπetak jednog, te poëetak gradnje drugog obalnog ophodnog broda, a zapoëet Êemo i s postupkom izrade potrebne dokumentacije za poëetak gradnje izvanobalnog ophodnog broda (IOB). Za navedene brodove H R M je izradio taktiëke studije, koje je odobrio MOR H. U sljedeêoj godini, predviappleena je isto tako modernizacija lovca mina, Ëime Êe se stvoriti bolji uvjeti za sposobnosti nadzora plovnosti morskih puteva te pronalaæenje i uklanjanje morskih mina. Modernizacijom kljuënih komponenti protuminskog sustava (taktiëka konzola, podsustav precizne navigacije, daljinski upravljano vozilo, pramëani sonar) omoguêit Êe se provedba zadaêa uniπtavanja mina i u aktivnoj defenzivnoj protuminskoj borbi. Dodatnim opremanjem i obnavljanjem ronilaëke opreme osigurat Êemo bolje uvjete za podvodno djelovanje protuminskih ronilaca i provedbu programa temeljne i napredne obuke u tehnikama ronjenja razliëitom opremom, udisnim medijima i dubinama ronjenja u Srediπtu za obuku H R M-a. Na taj naëin pridonosimo implementaciji prihvaêenih partnerskih ciljeva usvajanjem NATO standarda i procedura. Isto tako, sljedeêe godine planiramo poëeti s opremanjem broda SB- 7 3 "Faust VranËiÊ" potrebnom opremom za provedbu namjenskih zadaêa pri ronjenju na veêim dubinama i za ekoloπke zadaêe zaπtite mora. Za poboljπanje obuke i uvjeæbavanje ronilaca i pomorskih diverzanata, kako iz sastava OSR H -a tako i iz drugih zemalja, planiramo opremiti i dovesti u funkciju ronilaëki toranj u Divuljama, a u planu je i moderniziranje i opremanje poligona za borbenu otpornost broda (BOB). R adi poveêanja smjeπtajnih kapaciteta (za sudjelovanje u meappleunarodnim aktivnostima i za potrebe sustava πkolovanja) potrebno je izvrπiti rekonstrukciju na B-7 2 "Andrija MohoroviËiÊ" tako da se skine brodska dizalica te preinaëi skladiπni prostor. To su, naravno, samo neki od glavnih projekata opremanja i modernizacije H R M-a u sljedeêem razdoblju. to biste poruëili pripadnicima HRM-a povodom njihove obljetnice? Najprije, svim pripadnicima H R M-a Ëestitam 17. obljetnicu osnivanja i Dan H R M-a. Pripadnici H rvatske ratne mornarice pokazali su hrvatskom narodu tijekom Domovinskog rata odluënost i snagu da osiguraju opstojnost svoje dræave i da obrane plave granice naπeg J adrana. Time su pridonijeli izgradnji mira i stabilnosti na naπim prostorima. Kao πto su tada znali πto treba napraviti za obranu domovine, neka i sad nastave i daju maksimalan doprinos u provedbi svojih zadaêa. R epublika H rvatska i OSR H nalaze se pred skorim ulaskom u E uropsku uniju i NATO savez. H R M je vrlo bitna sastavnica OSR H i umnogome je zasluæan za naπ ulazak u NATO. Zbog toga joπ jednom zahvaljujem svim pripadnicima H R M-a na naporima u izgradnji i provedbi zadaêa i neka dostojno proslave svoj dan. 7
M inistar obrane Branko V ukeliê u pratnji zapovjednika Bojne za specijalna djelovanja brigadira Nikole Æ upaniêa pregledao je poëasni postroj BSD -a, a meappleu pripadnicima postrojenim na srediπnoj sveëanosti bili su i oni koji uskoro odlaze u mirovnu misiju u» ad (desno) O biljeæena osma obljetnica B ojne za specijalna djelovanja Spremni za sve izazove "V i s te te m e lj s p o s o b no s ti i s p re m no s ti O ruæ anih s nag a", p o ruë io je m inis tar V uk e liê p o s tro je nim s p e c ijalc im a, te im z ah v alio z a d o p rino s u o s tv are nju h rv ats k ih s trate π - k ih c ilje v a, a g e ne ral L uc iê je p o d s je tio na njih o v u m irno d o p s k u ulo g u k o ja p o d raz u- m ije v a s p re m no s t p o m o Ê c iv ilno m d ruπ tv u u b ilo k ak v im o b lic im a ug ro z e Mar ija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT Bojna za specijalna djelovanja obiljeæila je osmu obljetnicu, a tim je povodom u vojarni Drgomalj u Delnicama 8. rujna odræana prigodna sveëanost na kojoj su bili ministar obrane Branko VukeliÊ i naëelnik Glavnog stoæera general zbora J osip L uciê. U z visoke duænosnike MOR H -a i OSR H -a, meappleu brojnim uzvanicima bili su takoappleer predstavnici policije i Vojno-diplomatskog zbora, æupanijskih i lokalnih vlasti, kao i braniteljskih udruga, te umirovljeni i bivπi specijalci. U dostizanju svjetskih standarda»estitajuêi sadaπnjim i bivπim pripadnicima ove i drugih specijalnih postrojbi H rvatske vojske iz kojih je nastala Bojna za specijalna djelovanja, ministar VukeliÊ je posebno istaknuo vaænost prisjeêanja na ærtve Domovinskog rata, podsjetivπi da su i temelji BSD-a stvarani u ratu. NapominjuÊi da je to najelitnija i najobuëenija postrojba OSR H -a pred kojom su uvijek najteæe zadaêe i Najviπi uzvanici poloæ ili su vijence kod spomen-obiljeæ ja poginulim pripadnicima specijalnih postrojbi O SR H -a, a potom su u pratnji vojnog kapelana Ivana J urasiêa razgledali nedavno otvorenu spomen-sobu s imenima i fotografijama specijalaca poginulih u D omovinskom ratu. P osebnu poëast poginulim kolegama i suborcima odali su umirovljeni i bivπi pripadnici specijalnih postrojbi H V -a 8
SveËanoj proslavi osme obljetnice BSD -a, uz ministra obrane Branka V ukeliêa i naëelnika G SO S-a generala zbora J osipa L uciêa, nazoëili su brojni visoki vojni i civilni duæ nosnici, a tom su prigodom pripadnicima postrojbe uruëeni ukazi o promaknuêima te nagrade i pohvale B ojna za specijalna djelovanja nastala je spajanjem Srediπta za posebne borbene vjeπtine iz epurina i 1. hrvatskog gardijskog zdruga, a njezinu jezgru Ëine pripadnici s iskustvom iz D omovinskog rata, koji su bili u sastavu specijalnih i izvidniëkih postrojbi te gardijskih brigada najveêi izazovi, izrazio je zadovoljstvo πto im je sustav omoguêio vrhunsku opremu i naoruæanje, kao i sve bolje uvjete æivota i rada, kako u zemlji tako i u mirovnim misijama u kojima sudjeluju, dodavπi da Êe se i ubuduêe ulagati najveêi napori kako bi se poboljπao standard svih pripadnika OSR H -a. IstiËuÊi da je cilj MOR H -a i GSOS-a dostiêi svjetske odnosno NATO standarde u svakom pogledu, zakljuëio je da sva briga i skrb obrambenog sustava treba biti usmjerena na Ëovjeka. "Vi ste temelj sposobnosti i spremnosti Oruæanih snaga", poruëio je ministar obrane postrojenim specijalcima, te im zahvalio za doprinos u ostvarenju hrvatskih strateπkih ciljeva, ponajprije vezanih uz NATO. Istaknuo je i vaænost suradnje Oruæanih snaga s lokalnom zajednicom, napominjuêi da i u tom pogledu BSD moæe posluæiti kao dobar primjer, i zakljuëio da je H rvatska vojska uvijek bila uz hrvatski narod, kako u ratu tako i danas, te da Êe tako biti i ubuduêe. I general L uciê izrazio je uvjerenje da su hrvatski vojni specijalci spremni odgovoriti svim mogu- Êim izazovima i eventualnim prijetnjama, te podsjetio i na njihovu mirnodopsku ulogu koja podrazumijeva spremnost za pomoê civilnom druπtvu u bilo kakvim oblicima ugroze. O tim i drugim aktivnostima postrojbe govorio je zapovjednik BSD-a brigadir Nikola Æ upaniê, koji je istaknuo bogatu meappleunarodnu suradnju, sudjelovanje u meappleunarodnim vojnim vjeæbama i mirovnim misijama, te ujedno najavio skori odlazak petnaestorice pripadnika Bojne u mirovnu misiju u»ad. Nakon obilaska novosagraappleenih i preureappleenih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju pripadnika BSD -a koji rade i borave u vojarni D rgomalj, svoje umjeêe pokazali su pripadnici Satnije za antiteroristiëku borbu te psi za detekciju minsko-eksplozivnih sredstava, a gosti su imali priliku razgledati i bogatu opremu specijalaca - padobransku, ronilaëku i planinarsku te razno naoruæ anje i borbena vozila 9
ME U NA ROD NA S U RA D NJ A P osjet izaslanstva Sluæbe za odnose s javnoπê u M inistarstva obrane Republike Slovenije Razmjena iskustava u korist dobrosusjedskih odnosa Z a d o m aê ine s u b ila p o s e b no z anim ljiv a s lo v e ns k a is k us tv a v e z ana uz ulaz ak u N A T O i E U, d o k s u g o s ti p ak najv iπ e z anim anja p o k az ali z a h rv ats k i naë in rje π av anja p e rs o - nalnih p itanja, nap o s e o nih v e z anih z a z b rinjav anje i o b nav ljanje o s o b lja N ap is ala i s nimila Mar ija ALVIR U posjetu Z apovjedniπtvu H K O V -a u K arlovcu P redstavnici Sluæbe za odnose s javnoπêu Ministarstva obrane R epublike Slovenije bili su poëetkom rujna u uzvratnom posjetu SOJ I-u MOR H -a. U tro- Ëlanom izaslanstvu koje je predvodio glasnogovornik slovenskog Ministarstva obrane Aleπ Sila bila je i njegova zamjenica Aleksandra Pelko te bojnik Marko Prvinπek, naëelnik Odjela za odnose s javnoπêu Glavnog stoæera Slovenske vojske. Na poëetku dvodnevnog posjeta, sa slovenskim kolegama u Ministarstvu obrane sastali su se predstavnici MOR H -ove Sluæbe za odnose s javnoπêu i inofrmiranje, a u pratnji slovenskog izaslanstva bio je njihov vojni izaslanik brigadni general Bojan uligoj. NaËelnik SOJ I-a Goran GroπiniÊ predstavio im je najvaænije aktivnosti Sluæbe, a njegovi suradnici upoznali su ih s radom pojedinih odjela, nakon Ëega su meappleusobno razmijenili iskustva. Za domaêine su posebno zanimljiva bila slovenska iskustva vezana uz ulazak u NATO i E U, dok su gosti najviπe zanimanja pokazali za hrvatski naëin rjeπavanja personalnih pitanja, napose onih vezanih za zbrinjavanje i obnavljanje osoblja. Viπe o tome imali su priliku saznati u Srediπnjici za upravljanje osobljem smjeπtenoj u zagrebaëkoj vojarni C roatia, gdje su se sastali s Ëelnicima te ustrojbene cjeline. Zapovjednik Srediπnjice brigadir Zdravko Andabak i njegovi suradnici, brigadiri Ivica Bitanga i Vlado GruiÊ, upoznali su goste s ustrojem i zadaêama SzU O-a te naëinom pribavljanja osoblja za potrebe OSR H -a. Slovensko izaslanstvo u pratnji hrvatskih kolega posjetilo je potom Zapovjedniπtvo H rvatske kopnene vojske u Karlovcu, gdje ih je primio zamjenik zapovjednika general bojnik Mate ObradoviÊ. On im je ukratko predstavio H KoV te su razgovarali o naëinu provoappleenja obuke, meappleunarodnim vjeæbama i sudjelovanju u mirovnim misijama, a general ObradoviÊ posebno je istaknuo vaænost razmjene iskustava. U Operativnom srediπtu brigadir Sendi KneæeviÊ odræao je multimedijalnu prezentaciju kojom je pobliæe predstavio H KoV. Potom su gosti u pratnji domaêina obiπli zgradu Zapovjedniπtva i vojarnu Domobranska, upoznavπi se s bogatim sadræajem tih perspektivnih objekata. Drugi dan posjeta, gosti iz Slovenije u pratnji hrvatskih domaêina posjetili su Bojnu za specijalna djelovanja, smjeπtenu u vojarni Drgomalj u Delnicama. U ime Zapovjedniπtva BSD-a pozdravio ih je zamjenik zapovjednika pukovnik Ivica Baturina sa suradnicima, a nakon prezentacije postrojbe pripadnici Bojne demonstrirali su pojedine vjeπtine specifiëne za specijalce. Svoje umijeêe pokazala su i dva psa iz Desetine sluæbenih pasa, koja je odnedavno takoappleer u njihovu sastavu, a u sklopu taktiëko-tehniëkog zbora predstavljena je oprema i naoruæanje BSD-a. G ostima su pripadnici BSD -a demonstrirali svoje vjeπtine, a predstavljeno je i naoruæ anje kojim se koriste 1 0
VOJ NA PS IH OLOG IJ A Pogreπke u laiëkom procjenjivanju ljudi O p aæ anje i p ro s uapple iv anje d rug ih b itno je z a us p je π no funk c io niranje p o je d inc a, ali i c i- je le o rg aniz ac ije. K o lik o s u te naπ e p ro c je ne to Ë ne? N aæ alo s t, is traæ iv anja p o k az uju d a je rije tk o tk o o d nas u to m e p o uz d an i to Ë an D ruπtvena smo biêa i svaki dan velik dio vremena provodimo s drugim ljudima. Pri tome stalno procjenjujemo πto drugi misle, osjeêaju, kakve su im sposobnosti, predviappleamo πto Êe uëiniti i traæimo uzroke njihova ponaπanja. Svatko od nas ima potrebu da u vrlo kratko vrijeme donese prosudbu o nekoj osobi. Prosudbe temeljimo na mnogobrojnim informacijama iz okoline koje nastojimo organizirati i potom interpretirati kako bismo razumjeli ljude oko sebe, planirali vlastite postupke i komunikaciju, dobili i odræali sliku o sebi i okolnom svijetu, smanjili napetost i neizvjesnost u nepoznatoj situaciji. Sve to manje-viπe Ëinimo automatski, bez mnogo razmiπljanja. Naπe procjene imaju i praktiëne posljedice. One utjeëu na neke manje znaëajne, ali æivotno vaæne odluke: tko Êe nam postati prijatelj, koga Êemo primiti na posao ili predloæiti za napredovanje... Opaæanje i prosuappleivanje drugih bitno je za uspjeπno funkcioniranje pojedinca, ali i cijele organizacije. Procjenjujemo nama bliske osobe i one s kojima smo svakodnevno u kontaktu, ali procjenjujemo i nepoznate ljude nakon vrlo kratkog razgovora. Koliko su te naπe procjene toëne? Naæalost, istraæivanja pokazuju da je rijetko tko od nas u tome pouzdan i toëan. Naπa opaæanja razlikuju se u veêoj ili manjoj mjeri od objektivne stvarnosti, a vrlo Ëesto se razliëiti ljudi ne slaæu u svojim procjenama jedne te iste osobe ili situacije. Mnogi Ëimbenici djeluju na to πto Êemo i kako opaæati, a ne ovise samo o onome koga procjenjujemo. Prosudbe su vezane uz situaciju u kojoj se procjenjivanje dogaapplea, ali u najveêoj mjeri rezultat su samog procjenjivaëa. to Êe osoba opaziti i na πto Êe staviti naglasak pri procjenjivanju drugih ljudi u velikoj mjeri ovisi o njezinim motivima, interesima i Ëuvstvima, ali i o prijaπnjem iskustvu. Kako bismo olakπali procjenjivanje i bræe donijeli sud o nekome, razvrstavamo ljude u razliëite kategorije na temelju "vlastite teorije liënosti" i "prokuπanih metoda".»esto pogreπno prosuappleujemo osobu samo na temelju jedne njezine zna- Ëajke. Primjerice, o inteligenciji zakljuëujemo na temelju neëijeg obrazovanja, druπtvenosti ili tjelesnog izgleda, a Ëak se pri tome znamo pouzdati u veze izmeappleu osobnosti S u z ana F ILJ AK i horoskopskog znaka, tjelesne teæine, visokog ili niskog Ëela i sl. U koliko se osoba izdvaja od prosjeënosti (glasni, izuzetno privlaëni ili jednostavno posebni pojedinci), op- Êenito joj pridajemo pozitivnije osobine. NajËeπÊa pogreπka u procjenjivanju dogaapplea se zbog prvog dojma koji na nas ostavlja neka osoba. Ponekad je dovoljno tek nekoliko sekundi za prvi dojam, koji postaje filter za sve ono πto poslije doznajemo o osobi. Naknadne informacije zanemarujemo, odbacujemo ih ili interpretiramo tako da naπe poëetno miπljenje ostane nepromijenjeno. Osoba ne mora progovoriti ni rijeë, ali njezin tjelesni izgled, glas, frizura, odjeêa, naëin kako se kreêe, kako nas pozdravlja, s kim je u druπtvu i πto u tom trenutku radi "odluëuju" πto Êemo o njoj misliti i kako Êemo procijeniti i njezine druge osobine. Znamo li, primjerice, da je netko viπeg druπtvenog statusa, procijenit Êemo ga znatno viπim nego πto Êe metar pokazati. Muπkarca kojega prvi put vidimo, a u druπtvu je atraktivne æene, proglasit Êemo imuênijim i vaænijim na poslovnoj sceni. Osobe koje nose naoëale obiëno se procjenjuje pametnijima i struënijima, ali i nemaπtovitijima, srameæljivijima i konvencionalnijima. Naπe dobro ili loπe trenutaëno raspoloæenje i naπe predrasude i stereotipi takoappleer utjeëu na to kako Êemo procjenjivati druge. Opaæamo one aspekte situacije, one crte osobnosti i znaëajke koji su u skladu s naπim potrebama, vrijednostima i stavovima. L judi zapravo vide ono πto æele vidjeti. Viπe nam se sviappleaju osobe koje su nam sliënije po sposobnostima, rasi, socioekonomskom statusu, obrazovanju, pa Ëak i po visini i teæini. One koji misle kao i mi, smiju se istim vicevima i vole sliëne stvari, skloniji smo procjenjivati boljima. Ako i sami imamo neku osobinu (bilo pozitivnu ili negativnu), lakπe Êemo je i toënije opaziti kod drugih, pa Ëesto predbacujemo drugima upravo one mane koje nas i same "rese". Kako bismo smanjili pogreπke koje se dogaappleaju u procjenjivanju drugih, potrebno je svjesno razvijati "mehanizme provjere" za situacije kada pogreπne prosudbe mogu biti opasne... Valja se svjesno usmjeriti na promatranje, odgoditi zakljuëivanje dok se ne prikupe pouzdaniji podaci, pripremiti se na ulaz novih informacija i dopustiti sebi moguêu promjenu poëetnog miπljenja. 1 1
26. svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju, Solin 2.-8. rujna H rvatski organizacijski i natjecateljski uspjeh F antas tië na b raê a N e v e n i N e nad Æ ug aj, d v ad e s e tp e to g o d iπ nji b liz anc i, p o ruë nic i H r- v ats k e v o js k e, h rv ats k i "c iv ilni" h rv aë k i re p re z e ntativ c i i d ip lo m irani k ine z io lo z i o s v o - jili s u d v ije s v je ts k e m e d alje! N e v e n je o s v o jio z lato u k ate g o riji d o 7 4, a N e nad b ro nc u u k ate g o riji d o 84 k ilo g ram a. Iz v anre d an us p je h d v o jic e m lad ih Ë as nik a najv e Ê e je p o s tig nuê e h rv ats k o g v o jno g s p o rta jo π o d S v je ts k ih v o jnih ig ara u Z ag re b u... D obar organizacijski posao - predstavnik C ISM -e brigadir W alter van V elthoven, predsjednik O rganizacijskog odbora brigadir Z dravko A ndabak i gradonaëelnik Solina Blaæ enko Boban Domagoj VLAHOVIΔ, s nimili Dav or K IRIN i K ar lo G OB E C O d Svjetskih vojnih igara u Zagrebu proπlo je veê devet godina. Tada su hrvatski vojni sportaπi - naravno, uz silnu pomoê vrhunskih imena koja su tada sluæila vojni rok - osvojili hrpu medalja. Aktivna suradnja OSR H -a s C ISM-om, krovnom svjetskom vojnosportskom organizacijom, nastavila se i nakon SVI-ja. Naπa zemlja prihvatila se organizacije 2 0 -ak raznih svjetskih prvenstava i redovito dobivala pohvale. No, neπto je nedostajalo. Sa svim promjenama koje su donosili preustroj i smanjivanje osoblja, te naglaπavanjem nekih drugih prioriteta, u OSR H -u nije viπe bilo dovoljno kvalitetnih sportskih kadrova koji bi u svoje postrojbe donosili i medalje sa SP-a. Vitrine u vojarnama ostajale su prazne, πto za naciju koja itekako voli i cijeni sport, te je, bez laæne skromnosti, vrlo talentirana, jednostavno nije bilo logiëno. S 2 6. svjetskim vojnim prvenstvom u hrvanju (Solin, 2. - 8. rujna), hrvatskoj suπi u medaljama doπao je kraj! FantastiËna braêa Neven i Nenad Æ ugaj, dvadesetpetogodiπnji blizanci, 1 2
VOJ NI S PORT poruënici H rvatske vojske, hrvatski "civilni" hrvaëki reprezentativci i diplomirani kineziolozi, osvojili su dvije svjetske medalje! Neven je osvojio zlato u kategoriji do 7 4, a Nenad broncu u kategoriji do 8 4 kilograma.»isto sportski gledano, koliki je to uspjeh? Pokuπat Êemo to objasniti ovako: po zavrπetku sveëanog otvaranja Prvenstva navratili smo do malobrojne hrvatske hrvaëke druæine i upitali Æ ugaje o snazi Prvenstva. Obojica su se tek lagano nasmijeπila i prokomentirala neπto poput "jako je kao civilno". Sigurno je da mnoge kolege, vojne hrvaëe, poznaju i s civilnih, dakle vrhunskih natjecanja i turnira diljem svijeta. U ostalom, dovoljno je na otvaranju bilo vidjeti neke od reprezentacija koje su svojom brojnoπêu i "logistiëkom" potporom pokazivale koliko ulaæu u vojni sport i koliko im je stalo do medalja. Na dan otvaranja, 3. rujna, na travnjak solinskoga Gradskog stadiona zakoraëili su pripadnici 2 2 vojske. Od sve- Ëanosti se nije traæio nekakav golemi spektakl. Bilo je dovoljno i vrlo zanimljivo vidjeti - πarolikost! Mnoπtvo zastava, odora, boja, rodova, te ljudi razliëitih "dimenzija" (naravno, zbog πirokog raspona natjecateljskih kategorija). Zemlje sudionice smjestile su se na tri kontinenta: u E u- ropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Neki, poput Kineza, Korejaca, Indijaca ili rilanëana, morali su prijeêi zaista popriliënu kilometraæu da bi doπli do hrvatskoga antiëkog grada. Zanimljiva je bila i brojnost. R ecimo, E stonija i L atvija su imale samo po jednog natjecatelja, a vojske Indije, Irana, ri L anke, Turske i U krajine poslale su maksimalnih 14 sudionika i tako pokrile sve kategorije i u slobodnom i u grëko-rimskom stilu. Ambicioznije reprezentacije dovele su i viπe trenera, lijeënika i duænosnika. H rvatska reprezentacija na otvorenju SP -a Otvorenje je bilo obiljeæeno i kratkim govorima. GradonaËelnik Solina Blaæenko Boban poæelio je natjecateljima ugodan boravak u gradu (koji je, uzgred reëeno, tih dana obiljeæavao i svoje dane). Sluæbeni predstavnik C ISM-e, belgijski brigadir W alter van Velthoven, podsjetio je nazoëne da svjetska vojnosportska organizacija ove godine slavi πezdesetogodiπnjicu i kratko opisao njezinu povijest, te misiju koja se ogleda u sloganu "Prijateljstvo kroz sport". Brigadir nije propustio zahvaliti H rvatskoj na suradnji i impresivnoj brojci dosad organiziranih meappleunarodnih vojnosportskih natjecanja. Te brojke znaëe i kvalitetu koja donosi povjerenje. Prvenstvo je sveëano otvorio predsjednik Organizacijskog odbora, hrvatski brigadir Zdravko Andabak. PozdravljajuÊi sudionike naglasio je da je Svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju "viπe od sporta", i da je vrlo bitno druæenje sportaπa iz raznih vojski te izmjena njihovih iskustava. Ako ste opet æeljeli doæivjeti πarenilo s otvaranja, dovoljno je bilo da 4. rujna, kad su zapoëela natjecanja u grëko-rim- M ED A LJE GR»KO - R IMSKI STIL do 5 5 kg zlato: Mohsen H AJ IPOOR (Iran) srebro: Gy u-j in C H OI (R. Koreja) bronca: J ermaine H ODGE (SAD), Vjugar R AGIMOV (U krajina) do 6 0 kg zlato: Mohammad MOH SE NI (Iran) srebro: Suresh KU MAR (Indija) bronca: Seung-J ae W OO (R. Koreja), Ismail GÖ ZE (Turska) do 6 6 kg zlato: Afshin BIABANGAR D (Iran) srebro: Faruk SAH IN (SAD) bronca: H einz MAR NE TTE (NjemaËka), VjaËeslav SIL IVON»U K (Bjelorusija) do 7 4 kg zlato: Neven Æ U GAJ (H rvatska) srebro: J oheni SIL IVON»U K (Bjelorusija) bronca: Dmitro PI KOV (U krajina), J ames SH IL L OW (SAD) do 8 4 kg zlato: Artur MIC H AL KIE W IC Z (Poljska) srebro: Andrej BAR ANOVSKI (Bjelorusija) bronca: Nenad Æ U GAJ (H rvatska), J an FISC H E R (NjemaËka) do 96 kg zlato: Andrzej DE BE R NY (Poljska) srebro: Sergij J E R O KIN (U krajina) bronca: R eza FAR ZIZADE H (Iran), Mindaugas E Æ E R SKIS (L itva) do 12 0 kg zlato: Oleksandr»E R NJ E C KIJ (U krajina) srebro: Bashir BABAJ ANZADE H (Iran) bronca: Mindaugas MIZGAITIS (L itva), J oseb»u GO VIL I (Bjelorusija) SL OBODNI STIL do 5 5 kg zlato: Adhamjon A»IL OV (U zbekistan) srebro: SANDE E P (Indija) bronca: H asan MOR ADGH OL IE I (Iran), Tian ZH E NGU ANG (Kina) do 6 0 kg zlato: H y un-j in J OO (R. Koreja) srebro: J evgenij H AVIL OV (U krajina) bronca: Mehmet Y OZGAT (Turska), Manoj KU MAR (Indija) do 6 6 kg zlato: Y oung-h o J U NG (R. Koreja) srebro: Said DADASH PU R (Iran) bronca: Aliπoh VOH IDOV (U zbekistan), Viktor BE L OKOPITNIJ (U krajina) do 7 4 kg zlato: Oleg BIL OC E R KIVSKIJ (U krajina) srebro: Aleksandr MOTL (Bjelorusija) bronca: C elal DAL (Turska), Artem PR ISJ AJ NJ U K (U zbekistan) do 8 4 kg zlato: Soslan GAC IJ E V (Bjelorusija) srebro: Peter W E ISE NBE R GE R (NjemaËka) bronca: R AVINDE R (Indija), R adoslaw H OR BIK (Poljska) do 96 kg zlato: J afar DAL IR I (Iran) srebro: Mateusz GU C MAN (Poljska) bronca: Satish KU MAR (Indija), Alan BZIKOV (Bjelorusija) do 12 0 kg zlato: Fardin MASOU MI VAL ADI (Iran) srebro: Maksim MIH AL E VI» (Bjelorusija) bronca: Deng ZH IVE I (Kina), Y unus OTU R SU N (Turska) 1 3
VOJ NI S PORT skom stilu, navratite do solinske Gradske sportske dvorane. Borbe su se vodile usporedno na tri strunjaëe, a hrvaëi koji su se tek spremali za nastup ili ga odradili smjestili su se na tribinama. Neki su doπli samo pogledati i sokoliti svoje kolege. Zajedno s trenerima, to su radili vrlo temperamentno i glasno. Bilo je zaista zanimljivo promatrati reakcije nakon meëeva. Naprimjer, jedan korejski hrvaë je nakon pobjede pristupio svojim voappleama delegacije i joπ vruê, u trenirci, uredno i odrjeπito vojniëki pozdravio nadreappleene te im vjerojatno podnio svojevrsni prijavak. Dakle, vidjeli smo i Ëuli mnogo guæve, vike, πarenila, ali i odliënog hrvanja, preokreta, te rijetko viappleenih primjera borbenosti i upornosti. Naæalost, s borilaëkim sportovima dolaze i ozljede. Bilo je i njih, no, nadamo se - niπta nepopravljivo. U ostalom, neke su reprezentacije doπle s lijeëniëkim osobljem, a i organizator je osigurao ekipu uvijek spremnu za pruæanje pomoêi. Interakcija GSOSR H -a, H R M-a kao tehniëkog nositelja, C ISM-e, grada Solina i H rvatskoga M ED A LJE U KU P N O - REP REZEN TA C IJE R E PR E ZE NTAC IJ A Z S B U k. Iran 5 2 2 9 U krajina 2 2 3 7 Poljska 2 1 1 4 R epublika Koreja 2 1 1 4 Bjelorusija 1 4 3 8 U zbekistan 1 0 2 3 H R VATSKA 1 0 1 2 Indija 0 2 3 5 NjemaËka 0 1 2 3 SAD 0 1 2 3 Turska 0 0 4 4 Kina 0 0 2 2 L itva 0 0 2 2 hrvaëkog saveza dala je odgovarajuêe rezultate. Vjerujemo da su svi sudionici napustili Solin zadovoljni, ne samo zbog sportskih uspjeha, a to su na samom zatvaranju potvrdili i predstavnici C ISM-e i FIL A-e (Meappleunarodne hrvaëke federacije). toviπe, izrazili su æelju da naπa zemlja ponovo organizira SP u bliskoj buduênosti. U ostalom, pozitivnu sliku nudila je veê i sama dvorana. Sva boriliπta bila su adekvatno hrvaëki opremljena, suci i zapisniëari imali su informatiëku potporu, publika je bodovni tijek meëeva mogla pratiti na velikim displejima, a sve borbe snimane su kamerama. Za sigurnost hrvaëa i normalno odvijanje natjecanja brinuli su se pripadnici hrvatske Vojne policije i nitko nije mogao ni na koji naëin ometati tijek Prvenstva. No, napokon je doπlo vrijeme i da rezimiramo same rezultate natjecanja. Naravno, braêa Æ ugaj zasluæila su poseban "odjeljak" u tekstu, ali bilo je tu mnogo izvanrednih hrvaëa... Borbama u grëko-rimskom stilu pripala su prva dva dana natjecanja, 4. i 5. rujna. U tri najlakπe kategorije (do 5 5, 6 0 i 6 6 kg), Iranci H ajipoor, Mohseni i Biabangard jednostavno su pomeli konkurenciju, osvojivπi stopostotno tri zlata. U sljedeêoj kategoriji umijeπao se naπ Neven Æ u- gaj, a prema viπim kategorijama u dva su se navrata zlatom okitili Poljaci Michalkiew icz i Deberny. Meappleu najteæima, vrlo uvjerljiv bio je U krajinac Oleksandr»ernjeckij. OdliËna informatiëka obrada podataka izbacila je najuspjeπniju grëko-rimsku reprezentaciju: U krajinu. Iranci su osvojili viπe medalja, joπ po srebro i broncu uz spomenuta tri zlata, no nisu bili toliko ujednaëeni kao U krajinci, solidno zastupljeni u svim kategorijama, uz Ëetiri medalje. Vrlo dobar dojam ostavili su treêeplasirani Bjelorusi. Slobodnostilaπi su zapoëeli s borbama 6. rujna, a dan poslije s njihovim je ogledima Prvenstvo bilo i zakljuëeno. Za razliku od grëko-rimskog stila, Iranci su ovaj put imali glavne adute u dvije najteæe kategorije i do 96 kg zlatan je bio J a- far Daliri, a do 12 0 kg Fardin Masoumi Valadi. Dva zlata osvojili su Korejci Y oo (do 6 0 kg) i J ung (do 6 6 kg). Meappleu najlakπima najbolji je bio U zbekistanac AËilov, do "srednjih" 7 4 kg U krajinac Bilocerkivskij, a do 8 4 kg Bjelorus Gacijev. Kriteriji Prvenstva su najuspjeπnijom slobodnostilaπkom ekipom proglasili Bjeloruse, slijedili su Iranci, a da tri najuspjeπnije reprezentacije ne budu iste kao u grëko-rimskom stilu pobrinuli su se Nijemci, tek s jednim srebrom, ali s najveêim brojem viπih, ne i najviπih plasmana. Meappleu slobodnostilaπima nastupila su i dvojica hrvatskih natjecatelja. U kategoriji do 6 0 kg Ante Zerdum je u prvom kolu naletio na raspoloæenog Nijemca E w alda i nije imao previπe prilike, dok je do 90 kg Ivan Buzov isprva uvjerljivo pobijedio rilan- Ëanina Pereru, ali i za njega je potom bio koban Nijemac. Oldriku W agneru naπ je hrvaë pruæio dobar otpor, no poraæen je i zavrπio je kao osmi meappleu dvanaestoricom. Solidno! Kad zbrojimo konkurenciju u oba natjecateljska stila, naslovom najuspjeπnije reprezentacije okitili su se Bjelorusi. Osvojili su osam medalja, a i ostali njihovi natjecatelji bili su priliëno uspjeπni. Drugi su Iranci, koji su, meappleutim, uvjerljivo najuspjeπniji po broju medalja i njihovu sjaju: osvojili su ih Ëak devet, od kojih pet zlata! Sam vrh ljestvice nisu dohvatili zbog slabijih nastupa u srednjim kategorijama. TreÊi su bili U krajinci, s vrlo dobrih sedam medalja. Meappleu najuspjeπnijima joπ su i Indijci te Poljaci, a H rvati su trinaesti. Sa samo Ëetiri hrvaëa, to je veliki uspjeh! 1 4
B raê a Æugaj, hrvatski Ëasnici i svjetske hrvaëke klase VOJ NI S PORT O svajaëi medalja za H rvatsku, braêa Neven i Nenad Æ ugaj, dva dana nakon zatvaranja natjecanja navratili su u redakciju H rvatskog vojnika. Sretni smo πto smo im imali priliku i osobno Ëestitati, kao i dvojcu koji je bio u njihovoj pratnji: voapplei hrvatske sportske ekipe na SP-u bojniku J osi arliji i treneru Vladi L isjaku, hrvatskoj olimpijskoj hrvaëkoj legendi. L isjak se posebno za ovu priliku pridruæio vojnoj reprezentaciji, i sigurno je da je njegov udio u solinskom uspjehu bio golem. R azgovarajuêi o putu do medalja, saznali smo da je Nevenu najteæe bilo u prvom kolu protiv U krajinca Piπkova, dvostrukoga svjetskog juniorskog prvaka, kad je preokrenuo borbu i pobijedio. Poraz bi bio koban. U slijedila je pobjeda protiv Iranca Mohammadija i polufinalni trijumf nad Fincem Nurmelom. U finalu je bio moæda i najuvjerljiviji i nadmaπivπi Bjelorusa SilivonËuka popeo se na najviπu stepenicu - svjetskog prvaka! Na prvi pogled, razlika izmeappleu dvojice blizanaca tek je u nekoliko Nenadovih kilograma (naravno, "kvalitetnih") viπe. "BronËani" Æ ugaj prvo je svladao Albanca Sollakua, a potom L itvanca L ukaπeviëa. U polufinalu jednostavno nije imao sreêe, izgubivπi od naposljetku zlatnog Poljaka Michalkiew icza (takoappleer svjetske "civilne" klase) tek zbog rasporeda osvojenih bodova. Poljak je na kraju proglaπen i najboljim hrvaëem SP-a. Kako je rekao L isjak: "Nenad je bio spreman i za zlato". U natoë nesretnom porazu, nije izgubio volju i u borbi za treêe mjesto "pao" je U krajinac Abdulajev. NazoËnost Vlade L isjaka u reprezentaciji potvrdila je izvrsnu suradnju H rvatskog hrvaëkog saveza i OSR H -a. Dvije medalje su rezultat izvrsnih trotjednih priprema, ali prije svega znanja i volje braêe Æ ugaj, o kojima je olimpijski pobjednik iz L os Angelesa 198 4. govorio samo biranim rijeëima. "Oni su u vrhu svjetskog hrvanja. Da se naappleu u Pekingu nedostajale su nijanse. Problemi su ozljede i Ëeste promjene pravila." L ista hrvaëa na SP-u bila je impresivna, rekao je L isjak. "Nije bilo lako kad smo vidjeli ædrijeb, ali momci su se pripremali da budu najbolji", dodao je trener. BraÊa Æ ugaj poëeli su se joπ kao klinci u Brezovici baviti hrvanjem. Nenad (lijevo) i Neven Æ ugaj s medaljama osvojenim na 2 6. vojnom SP -u u hrvanju Od samih poëetaka pokazivali su izraziti talent, ali i nevjerojatnu srëanost, vrlo bitnu za borilaëki sport. U z vrhunski sport, nisu zanemarili πkolovanje i stekli su visoku naobrazbu na Kinezioloπkom fakultetu. U slijedio je upis u»asniëku πkolu. U z sugestiju bivπeg trenera i brigadira OSR H -a Matije AraËiÊa, Æ ugaji su shvatili da im vojna karijera moæe pomoêi da uspjeπno spoje profesionalni i sportski æivot. Danas su aktivni poruënici H rvatske vojske, rade u vojarni C roatia, ali su isto tako i aktivni hrvaëi, te mogu spajati posao, trening i natjecanja. Mislimo da nije ni potrebno naglaπavati koliko takav dvojac znaëi za naπe Oruæane snage. Osim πto kao sportaπi imaju mnogo dodirnih toëaka s vojniëkim naëinom æivota i mogu biti uspjeπni Ëasnici, njihova pojava u odori i hrvaëki uspjesi zasigurno su pozitivni za ukupnu sliku OSR H -a. Dvije medalje iz Solina mogle bi znaëiti sportsku prekretnicu za naπu vojsku, ne samo natjecateljsku nego opêenito. One su pokazatelji pozitivnih pomaka. U ostalom, bojnik arlija, takoappleer kinezioloπki struënjak, naglasio je da se stanje vojnosportskih boriliπta u objektima OS- R H -a popravlja te da je sve viπe zainteresiranih za sport i sve viπe natjecanja. Takoappleer, primjer braêe Æ u- gaj mnogo Êe znaëiti vrhunskim sportaπima zainteresiranima za vojnu karijeru i za prikljuëenje OS- R H -u. S viπe dobrih sportaπa, njihovim primjerom i znanjima, i fiziëka sprema svih pripadnika OSR H -a bit Êe podignuta na viπu razinu. 1 5
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIK E L ockheed M artin Nabava novih projektila AMERI»KE oruæane snage sklopile su ugovor s tvrtkom L ockheed Martin, vrijedan 6 1 milijun dolara, kojim se pokrivaju nabave novih naprednih voappleenih projektila za potrebe kopnene vojske (U S Army ) i marinskog korpusa (U SMC ). R i- jeë je o naprednim projektilima za potrebe VBR -a tipa ML R S, oznaëenima kao GML R S (Guided ML R S). Planirano je da se novi projektili poënu proizvoditi u svibnju 2 0 10. u pogonu tvrtke u gradu C amden u saveznoj dræavi Arizoni. GML R S je precizan i uëinkovit projektil, a dosad ih je u globalom ratu protiv terorizma ispaljeno viπe od 8 5 0. Pritom je pouzdanost sustava u operativnoj uporabi postigla visokih 98 %. Osim ameriëke kopnene vojske i marinaca, GML R S rabi i britanska vojska. Na nedavnim je testiranjima na vojnom poligonu W hite Sands Missile R ange postignut domet od 8 5 km. GML R S je zajedno s raketnim sustavom H IMAR S znatno unaprijedio raketno topniπtvo ameriëkih oruæanih snaga. Ta su dva sustava zapovjednicima na terenu donijela veliko poveêanje preciznosti i moguênost znatno uëinkovitije paljbene potpore. Preciznost je postignuta ugradnjom GPS sustava i aerodinamiënih upravljivih povrπina koje omoguêavaju korekciju putanje tijekom leta. M. P E T ROVIΔ Indija kupuje Spydere NAKON dvogodiπnjeg zastoja u zakljuëivanju posla, 1. rujna izraelska tvrtka R afael i indijsko ministarstvo obrane konaëno su potpisali ugovor za prodaju lakog mobilnog PZO raketnog sustava Spy der, koji Êe biti isporuëen indijskom ratnom zrakoplovstvu. Vrijednost ugovora procjenjuje se na oko 2 6 0 milijuna ameriëkih dolara, za Ëiji Êe iznos Indiji biti isporuëeno 18 sustava Spy der. U govorom, koji nije nikakav offset aranæman za indijsko gospodarstvo, dogovorena je dinamika isporuka Spy dera, koja bi trebala zapoëeti poëetkom 2 0 11. i zavrπiti do kolovoza 2 0 12. Novim lakim PZO sustavom Indija kani zamijeniti postojeêe PZO sustave ruske proizvodnje OSA-AKM (SA-8 Gecko) i ZR K-BD Strela-10 M (SA-13 Gopher). Iako je R afaelov sustav izvorno nazvan Spy der, na svjetskom træiπtu vojnog naoruæanja poznat je i pod nazivom Spy der-sr (Short R ange). Spy dera su prvi put na E urostatory ju 2 0 0 4 predstavili zajedniëki R afael i Israel Aircraft Industries (IAI). J ezgru oruænog sustava Ëini kombinacija modificiranih izraelskih projektila zrak-zrak Derby (srednjeg dometa) i Py thon 5 (kratkog dometa). Projektil Derby ima aktivno radarsko, a Py thon 5 infracrveno samonavoappleenje. Konfiguracija lansera za projektile koji se postavlja na kamione 6 x 6 ima Ëetiri kontejnera za projektile. Maksimalni domet projektila je 15 km, a moæe napadati ciljeve u rasponu visina od 2 0 do 90 0 0 metara. MotrilaËki radar E lta DL /M 2 10 6 Atar omoguêava istodobno praêenje do 6 0 ciljeva u zraku, na maksimalnoj udaljenosti od 3 5 km. Daljnji razvoj Spy der PZO raketnog sustava predviapplea inaëicu s ve- Êim dometom, Spy der-mr (Medium R ange), do 3 5 km uz moguênost napada ciljeva na visinama do 16 0 0 0 metara, te veêim kapacitetom lansera odnosno konfiguraciju s osam kontejnera za projektile, uz novi radarski sustav IAI/E lbit MF-Star. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIK E Razvoj nevidljivosti NEVIDLJIVOST je stara tema pisaca znanstvene fantastike, popularna i ostvariva u knjigama i na filmu. No, znanstvenici koji se bave razvojem vojne opreme koja im treba olakπati posao i spaπavati æivot polako ideju nevidljivosti prevode iz maπte u stvarnost. IstraæivaËi ureda za istraæivanja ameriëke kopnene vojske (U S Army ), odjela za optiku i srodne znanosti, provode istraæivanja na podruëju metamaterijala i negativnog indeksa materijala. Osnovna je postavka da se promijeni naëin odraza svjetla koje pada na odreappleeni materijal, te da se primjenom najnovijih znanstvenih spoznaja dobiju neobiëni, dosad neviappleeni uëinci. Metamaterijali su umjetni materijali s brojnim naprednim znaëajkama pa se mogu prilagoditi mnogim potrebama. J edna od znaëajki koje metamaterijali mogu, ili bi trebali moêi, ostvariti (a kojih nema kod prirodnih materijala) jest moguênost kontrole indeksa loma svjetla. Znanstvenici se nadaju da Êe, kao i kod opêe teorije relativnosti koja govori o zakrivljenosti prostora i vremena, transformacijska optika pokazati da se prostor i svjetlo mogu gotovo proizvoljno zakrivljivati. J edna od posljedica toga trebali bi biti nevidljivi materijali. U z vojne istraæivaëke laboratorije R ay theon u istraæivanju metamaterijala sudjeluju i brojna ameriëka sveuëiliπta: Purdue U niversity, U niversity of C olorado, U niversity of Berkeley, Princeton U niversity. M. P E T ROVIΔ K aman predstavio Super Seasprite SH -2G(I) NA ME UNARODNOM velesajmu vojne industrije Black Sea Defense & Aerospace E x position, koji je od 2 4. do 2 6. kolovoza odræan u Bukureπtu, tvrtka Kaman H elicopters predstavila je svoj helikopter Super Seasprite SH -2 G(I). R ijeë je o dosad najnaprednijoj inaëici ameriëkog mornariëkog helikoptera iz obitelji H -2 helikoptera, Ëija je proizvodnja zapoëela krajem 196 2. godine. Prema navodima Kaman H elicoptersa, dosad je proizvedeno 11 helikoptera Super Seasprite SH - 2 G(I), koji su spremni za isporuku naruëiteljima. U helikoptere Super Seasprite SH -2 G(I) integriran je ITAS (Integrated Tactical Avionics Sy stem) sustav koji omoguêava visok stupanj autonomije, odnosno omogu- Êava dvoëlanoj posadi da obavi posao za koji se prije zahtijevala tro- Ëlana ili ËetveroËlana posada. Kaman H elicopters navodi kako su Super Seaspriteovi potpuno opremljeni za πiroki spektar zadaêa obalne straæe ili ratne mornarice, odnosno za zadaêe mornariëkog izviappleanja i nadzora, protubrodske borbe, protupodmorniëke borbe, zadaêe traganja i spaπavanja na moru, razliëite zadaêe prijevoza ljudi i opreme, za nadzor zagaappleenosti mora, borbu protiv raznih oblika nedopuπtene trgovine, te protuteroristiëku borbu. Nedavno je izaslanstvo Sjedinjenih AmeriËkih Dræava pri NATO-u sponzoriralo inicijativu za baltiëke i crnomorske zemlje da razmotre moguênost nabave helikoptera Super Seasprite SH -2 G(I) kao jednog od operativnih modusa za moderniziranje, standardiziranje i interoperabilnost vlastitih mornariëkih helikopterskih flota, odnosno kao platforme za provoappleenje zajedniëkih vojnih vjeæbi. U pravo je takva ameriëka inicijativa i bila povod marketinπkom nastupu tvrtke Kaman H elicopters na bukureπtanskom meappleunarodnom velesajmu. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIK E U naprijeapple ena igra A merica s A rmy MALOBROJNI su se nadali da Êe program razvoja, zapoëet 2 0 0 0., ra- Ëunalne igre za najπiru publiku, utemeljene na znanju i iskustvu kopnene vojske te industrije raëunalnih igara, imati tako dobar odjek. Iz tih je nastojanja proiziπla igra America s Army koja ima snaænu igraëku bazu i mnoπtvo ljubitelja koji je redovito igraju. PoËetna je ideja tvoraca igre bila pruæiti publici virtualni uvid u vojniëko iskustvo temeljeno na realnosti i stvarnim Ëinjenicama, informirati je o stvarnosti vojniëkog æivota i sudjelovanja u sukobu te zabaviti sve one koji je odluëe odigrati. Igra omoguêava zainteresiranima uvid u virtualni æivot vojnika, ali utemeljen na stvarnim iskustvima, i A merica s A rmy P rogram to od temeljne obuke pa do operacija specijalnih snaga. Ono πto je za igru jedinstveno jest najveêi stupanj realnosti, kakav druge igre tog tipa (tzv. pucaëine iz prvog lica) vrlo rijetko pruæaju. Vrijednosti, dogaappleaji i posljedice vrlo su vjerni i nastoje πto viπe oponaπati stvarnost. Programeri trenutaëno razvijaju najnoviju inaëicu igre, koju Êe odlikovati napredna grafika. Procjenjuje se da baza igraëa broji oko devet milijuna korisnika. M. P E T ROVIΔ Potpisan ugovor za marokanski FREMM FRANCUSKI vojno-brodograappleevni konzorcij DC NS okonëao je s Ëelnicima marokanske ratne mornarice pregovore o gradnji i dostavi jedne viπenamjenske FR E MM (Fregate E uropeenne Multimission) fregate. Neimenovani izvori su potvrdili da Êe marokanska inaëica plovila biti identiëna kopija fregata koje se grade za potrebe francuske mornarice radi postizanja πto povoljnije cijene. Meappleutim, vrijednost potpisanog ugovora joπ uvijek nije otkrivena, prema pretpostavkama kreêe se oko 4 7 0 milijuna eura. Financiranje cjelokupnog posla omoguêit Êe sama Francuska zajmom πto ga osigurava francuska izvozna agencija za jamstva kredita, C OFAC E. Viπenamjenske fregate FR E MM opremljene su naoruæanjem i sustavima posljednje generacije koji ukljuëuju viπenamjenski trodimenzionalni radar H erakles, torpedima MU 90 te protubrodskim projektilima E x ocet MM4 0 i protuzraënim projektilima malog dometa Aster 15. Marokanska mornarica je obznanila potrebu za zamjenom svojega vodeêeg ratnog broda namijenjenog protuzraënoj obrani (modificirana πpanjolska fregata klase Descubierta) kao i preostale klase veê zastarjelih patrolnih brodova. Okon- Ëanjem pregovora i potpisivanjem ugovora zapoëinje faza gradnje fregate, koja se oëekuje krajem tekuêe godine, dok Êe se porinuêe broda, prema trenutaënim planovima, odræati tijekom 2 0 10. Primopredaja plovila i sluæbeni ulazak u operativnu sluæbu predviappleeni su za 2 0 12. Istodobno je francuska vlada izdala dokument kojim se zahtijeva smanjenje pojedinih vodeêih programa francuske mornarice u svrhu sveobuhvatne reorganizacije obrambenih snaga. U z smanjenje broja profesionalne vojske, vojnih zraënih baza i postrojbi u prekomorskim misijama, nacrtom dokumenta predlaæe se i smanjenje broja FR E MM fregata za Ëak nekoliko plovila od ukupno 17 planiranih. Dokumentom se takoappleer odbacuje akvizicija πest podmornica klase Barracuda zbog prevelikih troπkova i proraëunskog nedostatka sredstava. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIK E Novi flotni tanker za indijsku mornaricu TIM mladih inæenjera i znanstvenih novaka iz britanske tvrtke Q inetiq tijekom kolovoza pobijedila je na Grand C hallengeu na izbornom natjeëaju ministarstva obrane Velike Britanije za inovativni dizajn novih bespilotnih sustava. Q inetiq ove TALIJANSKA brodograappleevna kompanija Fincantieri potpisala je ugovor o gradnji i dostavi jednog flotnog tankera ili prekrcajnog opskrbnog broda (Aux iliary Oiler R eplenishement - AOR ) indijskoj ratnoj mornarici. U govorna vrijednost novoga tankera iznosi oko 2 0 0 milijuna dolara, a gradit Êe se u jednom od Fincantierijevih brodogradiliπta u Italiji, dok je utvrappleeni rok dostave indijskoj mornarici 2 0 10. godine. Primarna uloga prekrcajnih opskrbnih brodova ili flotnih tankera (AOR ) jest opskrba drugih ratnih brodova dizelskim gorivom. U z tu klasiënu ulogu, novije zadaêe su opskrba zrakoplovnim gorivom pa Ëak i pitkom vodom. Osim prekrcaja tekuêina, AOR brodovi dostavljaju i hranu te streljivo. Kruti teret najëeπ- Êe se prebacuje na brodove vertikalnim transportom, odnosno helikopterima iako postoji stariji naëin prekrcaja s broda na brod pomoêu sajli i kolotura, a u manjem broju sluëajeva pomoêu dizalica. Da bi se olakπao i ubrzao posao prekrcaja krutih materijala, oni se sve ËeπÊe pakiraju u kontejnere ili na posebne palete. Zbog toga najsuvremeniji AOR brodovi imaju posebno prilagoappleene dijelove broda za smjeπtaj ISO kontejnera te radni prostor za prekrcaj tereta iz njih na palete. Baπ zbog sve veêe potrebe skladiπtenja streljiva i druge opreme, moderni AOR brodovi imaju sve veêe kapacitete za prihvat krutih tvari. Za prihvat hrane potrebne su i velike hlaappleene prostorije ili posebno pripremljena mjesta s potrebnim prikljuëcima za napajanje elektriënom energijom kontejnera s vlastitim sustavom hlaappleenja. Osnovna obiljeæja novog prekrcajnog broda su duljina preko svega 17 5 m, duljina izmeappleu perpendikulara 16 2,7 m, projektna πirina 2 5 m, najveêa istisnina oko 2 7 5 0 0 t, uz koju je vezan gaz od oko 9,1 m. Propulzijski sustav se temelji na dva dizel-motora, svaki maksimalne snage 10 0 0 0 kw u kontinuiranom pogonu koji uz 15 7 6 0 t maksimalnog transportnog tereta moæe posti- Êi brzinu od 2 0 Ëv, dok mu je ekonomska brzina 16 Ëv. Na krmenom dijelu glavne palube smjeπtena je letna paluba, a ukupan broj posade s dodatnim vojnim osobljem iznosi Eye-On mlade snage, koje se inaëe redovito novaëe kroz Q inetiq ov program C ortex early career training scheme zapoπljavanja mladih struënjaka, primile su J udges Merit Aw ard za dizanje E y e-on mini bespilotnog sustava na elektropogon, Ëija je vrlo vaæna odlika, uz niske proizvodne i operativne troπkove, svestranost u primjeni letjelice. To se ogleda i u Ëinjenici da E y e-on ne mora funkcionirati samo kao zrakoplovna senzorska platforma nego se moæe rabiti i kao zemaljski senzor. L etjelica, koju krasi izvrsna pokretljivost, stabilnost i izdræljivost u zraku, ima moguênost okomitog polijetanja i 2 4 8. Indijski tanker, prema najnovijim MAR POL -ovim pravilima o zaπtiti okoliπa, ima dvostruko dno i dvostruke boëne stranice te sposobnost istodobnog punjenja gorivom do Ëetiri broda. Objavljeno je da Indija treba tri AOR broda u sljedeêih 15 -ak godina. TrenutaËno se samo nagaapplea o moguênosti gradnje dodatna dva tankera na indijskim navozima uz neizbjeænu tehniëku i savjetodavnu potpora Fincantierija, no konaëna odluka o tom pitanju nije donesena. Narudæba prvog flotnog tankera dio je offset programa kojim se Fincantieri obvezao na obavljanje 3 0 % izravnih radova na indijskom novom nosaëu zrakoplova. U suradnji s brodogradiliπtem C ochin, na Ëijem se navozu gradi nosaë zrakoplova, talijanski brodograappleevni div osigurao je potporu pri projektiranju nosaëa te inæenjering integracijskih usluga. M. P T IΔ G RÆ E LJ slijetanja, vrlo jednostavnu tranziciju iz okomitog u vodoravni let, male je vizualne zamjetljivosti te malog zvuënog potpisa unatoë uporabi dvaju elektromotora. L etjelica je malog raspona krila (1,5 m), izuzetno lako sklopiva, odnosno po sklapanju je malog promjera. Q inetiq zasad ne navodi toëno kakav je paket elektrooptiëke opreme za nadzor iz zraka ugraappleen u E y e-on letjelicu, te se pretpostavlja da je integrirana postojeêa C OTS (commercial-off-the-shelf) tehnologija nove generacije. OpÊenito, cijela letjelica je izraappleena pomoêu C OTS postoje- Êih industrijskih komponenti. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9
VOJ NA T EH NIK A Protuminska kriza - iskoriπtena πansa razvoja (III. dio) U suradnji H CR i H CR-CTRO, od 2004. godine svake se godine organizira meapple unarodni znanstveno-struëni simpozij H umanitarian demining u ibeniku, koji privlaëi velik broj struënjaka iz cijelog svijeta, posebno M AC-ova i GICH D. U sklopu toga se, na temelju hrvatskog modela razminiranja, praktiëno na poligonu Gaj kod Skradina, izvode praktiëne vjeæbe uporabe strojeva, detektora i druge opreme Dink o MIK ULIΔ, Iv an T OT H, Vjek os lav S T OJ K OVIΔ S impozij je tako postao prepoznatljivo referentno mjesto primjene suvremene tehnologije razminiranja i davanja smjernica. R epublika H rvatska je u suradnji s nizom meappleunarodnih organizacija prepoznata kao partner koji posjeduje znanstvenu, struënu i organizacijsku infrastrukturu za primjenu novih tehnologija razminiranja. R ejting H C R -a u meappleunarodnoj zajednici potvrappleuje odræavanje X I. sastanka direktora svih svjetskih centara u H rvatskoj 2 0 0 8. godine, i to prvi put izvan Æ eneve. Koncept iskoriπtenja protuminske krize temelji se na izlasku na meappleunarodnu scenu hrvatske ponude protuminskog rjeπenja. U razdoblju od osnivanja H C R do danas, postignuti su visoki rezultati protuminskog djelovanja u R epublici H rvatskoj i ostvarena je suradnja s relevantnim meappleunarodnim subjektima protuminskog djelovanja, i suradnja s velikim brojem dræava u svijetu. Za to su dobivene visoke ocjene relevantnih stranih subjekata za mjerenje uëinkovitosti hrvatskog modela humanitarnog razminiranja. Meappleunarodnoj zajednici, na globalnom planu, Vlada R H nudi sljedeêa rjeπenja: - uspostavu nacionalnog centra za protuminsko djelovanje, - zakonsku, podzakonsku i normativnu regulativu, SOP, - minsko-informacijski sustav, geoinformacijski sustav, - ortofoto sustav, - sustav planiranja operativnih planova, - edukaciju pirotehniëara, raznih specijalista iz podruëja razminiranja, - edukaciju menadæmenta u razminiranju, - evaluaciju, testiranje opreme, - klaster hrvatskih tvrtki za razminiranje, - isporuku strojeva i opreme za razminiranje, - izradu normi za provedbu humanitarnog razminiranja. Prema navedenom, ispunjeni su postavljeni kriteriji razvoja za aktivno iskoriπtenje protuminske krize. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20
S VIJ ET Mijanmar - pola stoljeê a vojnog reæima Snaæan ciklon s monsunskim kiπama koji je u svibnju pogodio M ijanmar (bivπu Burmu) u jugoistoënoj Aziji odnio je na desetke tisuê a æivota. Krizu je pogorπalo odbijanje mijanmarskog vojnog reæima da otvori granice stranim humanitarnim organizacijama. Tako je ta prirodna katastrofa nakon duæe vremena usmjerila pozornost svjetskih medija na jedan od najdugovjeënijih vojnih reæima na svijetu Hr v oje B ARB E RIΔ S naæan ciklon s monsunskim kiπama koji je u svibnju pogodio Mijanmar (bivπu Burmu) odnio je na desetke tisuêa æivota, a krizu je dodatno pogorπalo odbijanje mijanmarskog vojnog reæima da otvori granice stranim humanitarnim organizacijama. C iklon Nargis je prohujao regijom te je iza njega u delti najveêe mijanmarske rijeke Ay ey arw ady ostalo najmanje 7 8 tisuêa mrtvih, dok se prema nekim procjenama broj stradalih penje i na 15 0 tisuêa. Prvih dana krize, vojni reæim je odbijao ulazak humanitaraca u zemlju zbog straha od infiltracije stranih obavjeπtajnih organizacija, i tek poslije dopustio dolazak ekipama iz U N-a i ASE AN-a. Vojni reæim su U jedinjeni narodi naknadno optuæili i za preusmjeravanje humanitarne pomoêi, te je prema navodima U N-a najmanje 15 posto novca namijenjenog stradalnicima zavrπilo u druge svrhe. Tako je ta prirodna katastrofa usmjerila nakon duæe vremena pozornost svjetskih medija na jedan od najdugotrajnijih vojnih reæima na svijetu. Naime, mijanmarska se vojska joπ krajem pedesetih godina poëela mijeπati u upravljanje zemljom, da bi nakon vojnog udara - s nekoliko manjih prekida - od tada neprekidno vladala zemljom. Bivπa britanska kolonija Burma postala je neovisna 194 8. godine na Ëelu s prvim predsjednikom Sao Shw e Thaikom. U zemlji je odmah izbio graappleanski rat izmeappleu snaga vlade u R angoonu i oruæanih skupina raznih manjinskih etniëkih zajednica te Ëak tri oruæane skupine komunistiëkih gerilaca, dok su sjeverne dijelove zemlje joπ uvijek dræale kineske kuomintanπke snage. Pobjeda komunista u Kini i nastavak ameriëke potpore kuomintanπkoj prisutnosti u Burmi doveli su do promjene u vanjskopolitiëkim prioritetima te zemlje, odnosno do distanciranja prema SAD-u te odbijanja ulaska u SE A- TO pakt. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr U N O C H A 21
RA T NA MORNA RIC A Sea K ing Mk 7 - mornariëki leteê i radar N ovi radar Searchwater 2000AEW omoguê io je Sea King M k 7 ASaC-u otkrivanje i praê enje ciljeva na kopnu, πto je britanska vojska dobro iskoristila tijekom operacije Telic P r ip r emio T omis lav J AN J IΔ P roπlo je neπto viπe od 2 5 godina otkad je argentinsko osvajanje britanskih Falklandskih otoka u juænom Atlantiku natjeralo britansku ratnu mornaricu da u samo nekoliko tjedana razvije posebni helikopter za kontrolu zraënog prostora na malim visinama i povrπinu mora, Sea King Mk 7 Airborne Surveillance and C ontrol (ASaC ). Projekt nazvan L ow Altitude Surveillance Task (L AST) pokrenut je 10. svibnja 198 2., samo tjedan nakon πto je argentinski protubrodski voappleeni projektil E x ocet najprije zapalio, a onda i potopio razaraë H MS Sheffield. U nutar L AST programa odluëeno je da se protupodmorniëki helikopter Sea King opremi radarom AR I 5 98 0 Searchw ater Mk 1, koji se veê rabio na britanskim mornariëkim patrolnim avionima Nimrod MR Mk 2. Brzina kojom je L AST program ostvaren veê je postala legendarna. Najprije je s jednog Sea Kinga H AS Mk 2 uklonjena sva protupodmorniëka oprema, kako bi se dobio prostor za ugradnju Searchw atera i neophodnih prikaznika. Potpuno stabilizirana antena ugraappleena je u radom na desnom boku helikoptera. Antena je ovjeπena na hidrauliëku ruku koja je omoguêavala njezino podizanje (dok je helikopter bio na zemlji ili brodu), te njezino spuπtanje u radni poloæaj tijekom leta. Na kraju je rat oko Falklanda zavrπio prije nego πto su prva dva helikoptera isporuëena britanskoj ratnoj mornarici u kolovozu 198 2. U natoë tome postavljen je svojevrsni rekord u razvoju nove vrste letjelice, koji je trajao samo 90 dana. Osim toga, britanska ratna mornarica je dobila uëinkovit leteêi radar, koji joj je donio moguênost kontrole zraënog prostora na malim visinama i povrπine mora daleko izvan horizonta brodskih radara. Zbog toga je odluëila nastaviti daljnji razvoj helikoptera Sea King AE W (airborne early w arning), ali ovaj put studioznije i polakπe. Tako je nastao Sea King AE W Mk 2 A, poznatiji kao Sea King W hisky (SKW ). I on je dobio dva monokromna prikaznika, identifikacijski (IFF) sustav C ossor IFF 3 5 7 0 J ubilee Guardsman i sustav za elektroniëko djelovanje R acal MIR -2 Orange C rop. Nakon poëetnih testiranja, Sea King W hisky ji ukrcani su na britanske lake nosaëe zrakoplova klase Invincible. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22
VOJ NA POVIJ ES T Povijest japanskog podmorniëarstva od 19 00. do 19 18. (II. dio) O d samog uspostavljanja podmorniëarske sluæbe u Imperijalnoj ratnoj mornarici, njihovim stratezima bilo je jasno da stupanj razvoja japanske strojogradnje i brodogradnje te napose nedostatak iskustva na tom podruëju ne- Ê e dopustiti izgradnju vlastitih projekata joπ neodreapple eno vrijeme. Izlaz u takvoj situaciji bila je kupovina podmornica od europskih proizvoapple aëa Igor S P IC IJ ARIΔ U skladu s usvojenom strategijom o nabavi podmornica i, po danaπnjoj terminologiji, tzv. transferu tehnologije, tadaπnje japanske vojne vlasti poslale su svoje emisare u E uropu. J edna od prvih destinacija koju su japanski emisari posjetili bila je Velika Britanija. U poslovnim pregovorima koji su tijekom 190 5. i 190 6. godine voappleeni s predstavnicima brodogradiliπta Vickers, japanski su pregovaraëi nastojali æeljenu kupovinu ostvariti pod maksimalno povoljnim uvjetima. Pregovori o kupovini podmornica od britanskog Vickersa konaëno su zakljuëeni 190 7. godine. Sklopljen je meappleudræavni ugovor o kupnji podmornica klasa C 1 i C 2. Prema odrednicama meappleunarodnog ugovora, bila je dogovorena izgradnja i isporuka pet podmornica: dviju podmornica tipa C 1 i triju podmornica tipa C 2. Projektiranje i izgradnja prvih dviju podmornica zapoëeli su sredinom 190 7. godine u Vickersovu brodogradiliπtu u Barrow -in-furnessu. Bile su zavrπene istog dana, 19. svibnja 190 8. Nakon predmontaæne provjere svih sastavnih dijelova, podmornice su u sekcijama ukrcane na japanski parni teretnjak, koji ih je prebacio u J apan. Sastavljanje podmornica obavljeno je u Imperijalnom mornariëkom arsenalu u pomorskoj bazi Kure. Sastavljanje i probna testiranja podmornica zavrπena su za godinu dana te su primljene u mornariëku sluæbu potkraj veljaëe i poëetkom oæujka 190 9. Ove dvije prinove u japanskoj podmorniëarskoj floti dobile su kodne oznake 8 i 9. OznaËavanje japanskih podmornica iskljuëivo brojevima zadræat Êe se sve do 1. travnja 192 4. Tada su kodne oznake ovih podmornica bile promijenjene u H A-1 i H A-2. U govor potpisan s britanskim Vickersom predviappleao je izgradnju joπ triju podmornica tipa C 2 godinu dana nakon πto podmornice tipa C 1 uappleu u sastav Imperijalne mornarice. Podmornice tipa C 2 tek su se minimalno razlikovale od tipa C 1. Bile su to klasiëne obalne podmornice, s benzinsko-elektriënim pogonom i naoruæanjem koje su Ëinila dva torpeda te priëuvnom istisninom tek neπto veêom od 12 %. I one su u potpunosti izgraappleene u brodogradiliπtu u Barrow -in-furnessu i potom teretnim brodovima prebaëene u J apan, gdje je njihovo sklapanje, zavrπno opremanje i porinuêe obavljeno u vojnom arsenalu u Kureu. Sve tri podmornice tipa C 2 zavrπene su u oæujku 1911., a uπle su u sluæbu u kolovozu iste godine. Pri porinuêu dobile su kodne oznake 10, 11 i 12, koje su od 1. travnja 192 4. bile promijenjene u H A-3, H A-4 i H A-5. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23
D OS S IER P olitiëki atentati (X X ) Solomon B andaranaike (19 59.) rilanskog predsjednika Solomona Bandaranaikea u rujnu 1959. godine ubio je budistiëki monah. Iako je Bandaranaike favorizirao budizam, skupina budistiëkih monaha organizirala je njegovo ubojstvo iz posve nepolitiëkih pobuda Hr v oje B ARB E RIΔ Iako roappleen kao krπêanin, Bandaranaike je preπao na budizam kako ne bi bio diskvalificiran u politiëkoj karijeri P objeda na izborima Pedesetih godina na C ejlonu je ojaëao sinhaleπki nacionalizam, te je na valu nacionalnog sentimenta pobjedu na parlamentarnim izborima 195 6. godine odnijela Bandaranaikeova Slobodarska stranka zajedno s koalicijom joπ tri lijeve stranke. Bandaranaike je promijenio politiëki smjer zemlje te se na podruëju vanjske politike udaljio od zapadnih zemalja. Deklarirao je politiku neutralnosti, ali za vrijeme njegova premijerskog mandata C ejlon se okrenuo Sovjetskom Savezu i Kini, iako je istodobno primao gospodarsku pomoê i od Sjedinjenih Dræava. J edan od politiëki nepromiπljenih poteza Bandaranaikeove vlade bila je odluka da umjesto engleskog jedinim sluæbenim jezikom u zemlji proglasi sinhaleπki jezik, unatoë tome πto etniëki Tamili Ëine znatan udio stanovniπtva. Ta je odluka antagonizirala Tamile i Sinhaleze te veê u svibnju 195 8. diljem otoka izbijaju sukobi izmeappleu dviju etniëkih zajednica, koji zavrπavaju pogromima manjinskih Tamila. Kad je kriza izbila, Bandaranaike je proglasio izvanredno stanje u zemlji i zabranio aktivnosti najjaëe tamilske politiëke stranke. Istodobno je odbacio svaku moguênost federalizacije C ejlona, rilanski predsjednik Solomon W est R idgew ay Dias Bandaranaike roappleen je 18 99. godine u C olombu, glavnom gradu C ejlona (od 197 2. godine ri L anka), u obitelji sinhaleπkih krπêana. Bandaranaike je studirao pravo na sveuëiliπtu Ox ford u Velikoj Britaniji. Iako je roappleen kao krπêanin, poslije je preπao na budizam kako ga religijska pripadnost ne bi diskvalificirala u politiëkoj karijeri. Nakon povratka na rodni otok, koji je tada joπ uvijek bio britanska kolonija, 192 6. godine pridruæio se U jedinjenoj nacionalnoj stranci te je od 193 1. do 195 1. obavljao razliëite stranaëke i ministarske duænosti. Bandaranaike je 195 1. godine napustio ministarsku poziciju te je zajedno sa svojom frakcijom Sinhala Maha Sabha istupio iz stranke da bi osnovao Slobodarsku stranku. Bandaranaike na Ëelu Slobodarske stranke odnosi pobjedu na parlamentarnim izborima 1956. godine 24
D OS S IER Ëime je postavio okvir za sukob koji traje do danas. Bandaranaikeovi politiëki potezi pedesetih godina doveli su do sukoba izmeappleu Sinhaleza i Tamila koji traje do danas Njegova se stranka oslanjala na budistiëke monahe kako bi doprla do masa u ruralnim podruëjima A tentator - budistiëki monah Bandaranaikeov ubojica bio je budistiëki monah Talduw e Somarama, roappleen 1915. godine. Somaramu je kao neposrednog izvrπitelja angaæirao Mapitigama Buddharakkitha, poglavar budistiëkog hrama Kelany ja. Bandaranaike je favorizirao budistiëku religiju naspram hinduizmu, a njegova se stranka uvelike oslanjala na budistiëke monahe pomoêu kojih je dopirala do narodnih masa Sinhaleza u ruralnim podruëjima. Iako se πpekuliralo da je razlog atentatu na Bandaranaikea bila prijetnja religiji koju su u njegovoj lijevoj politiëkoj orijentaciji vidjeli budistiëki monasi, motiv je bio nepolitiëke prirode. Naime, Buddharakitha je bio jedan od vaænijih ljudi u Bandaranaikeovoj predizbornoj kampanji 195 6. godine, no nakon izborne pobjede Bandaranaike ga je potisnuo na marginu te u tri godine vlasti Slobodarske stranke Buddharakkitha nije dobio priliku utjecati ni na jednu vladinu odluku. Dva mjeseca prije atentata, Buddharakkitha je planirao uvoz velikih koliëina riæe iz Burme i Tajlanda na C ejlon, no njegov poslovni plan je propao kada mu je cejlonska vlada uskratila koncesiju. Stoga je Buddharakkitha angaæirao monaha Somaramu za atentat na Bandaranaikea te mu predstavio akciju kao stvar od nacionalne vaænosti. Na dan atentata 2 5. rujna 195 9. Somarama je dobio priliku posjetiti premijera Bandaranaikea u njegovoj kuêi. Somarama je strpljivo u predvorju priëekao Bandaranaikea da zavrπi svoje dnevne obveze. Kad ga je premijer pozdravio na tradicionalan budistiëki naëin, monah je izvukao piπtolj skriven u halji te iz neposredne blizine ispalio u njega Ëetiri metka. Bandaranaike je odmah otpremljen u bolnicu, gdje je imao Ëak πest operacija, no unatoë tome umire sljedeêi dan. Atentator Somarama je, u razmjeni vatre s premijerovim osiguranjem, ranjen pri pokuπaju bijega s mjesta atentata. Na suappleenju urotnicima, koje je poëelo u veljaëi 196 1. godine, monah je kao neposredni izvrπitelj osuappleen na smrtnu kaznu, a organizator atentata i glavni urotnik Buddharakkitha samo na doæivotni zatvor. Iako je Bandaranaike ukinuo smrtnu kaznu, nakon njegove smrti vlada je izmijenila zakon te retroaktivno osudila Somaramu na smrt vjeπanjem. Zanimljivo je da se Somarama, iako budistiëki monah, upravo obrnuto od svoje ærtve, uoëi izvrπenja smrtne kazne obratio na krπêanstvo. Solomona Bandaranaikea je na Ëelu Slobodarske stranke zamijenila supruga Sirimaw o R atw atte Dias Bandaranaike, koja je 196 0. godine postala prva æena premijer u svijetu, a njegova kêi C handrika Kumaratunga takoappleer je poslije postala premijerka ri L anke. Bandaranaikeova politiëka zaostavπtina u obliku sukoba Sinhaleza i Tamila traje do danas, a njegovo ubojstvo obiljeæilo je poëetak dugog niza politiëkih atentata na ri L anki. 25
BIBLIOT EK A Marinko Ogorec: Putinova Rusija - novi uspon stare vojne sile, Golden marketing - TehniËka knjiga, Zagreb, 2008. Autor knjige Marinko O gorec dugogodiπnji je djelatnik MO RH-a i pripadnik O SRH-a, koji je obnaπao mnoge duænosti u obrambenom sustavu, a u sklopu vojno-diplomatske karijere posebno se istiëe njegov Ëetverogodiπnji mandat u Ruskoj Federaciji, gdje je bio prvi vojni izaslanik RH. To mu je iskustvo, dakako, umnogome pomoglo u razumijevanju tamoπnjih aktualnih dogaappleaja, kao i u pisanju ove, pete knjige. O bjavio je uz to brojne znanstvene, struëne i publicistiëke Ëlanke, a bavi se i nastavnim radom kao struënjak za diplomaciju. O va vrlo zanimljiva i aktualna knjiga predstavlja nam Rusiju iz geopolitiëkog i gospodarskog te sigurnosnog kuta u pet dijelova. Prvi dio govori o raspadu Sovjetskog Saveza, drugi opisuje Jeljcinovo razdoblje, a treêi se bavi novim usponom Rusije, dok posljednja dva dijela predstavljaju organizaciju sustava nacionalne sigurnosti i vojno-industrijski kompleks. Knjiga je vrijedno politoloπko djelo, koje ima publicistiëki i znanstvenoistraæivaëki aspekt, ocijenio je recenzent D ario Matika, uz napomenu da je lako Ëitljiva i pristupaëna πiroj Ëitateljskoj publici, a istodobno ima sve elemente znanstvenog rada: obiluje relevantnim informacijama, statistiëkim pokazateljima i analizama. Na temelju svih tih podataka, autor nam nudi i odgovarajuêa predviappleanja moguêeg razvoja dogaappleaja te donosi zakljuëak u kojemu izmeappleu ostalog piπe: to se Rusije tiëe, u njezinu buduênost i napredak nije potrebno sumnjati. Teritorijalno najveêa zemlja svijeta, s golemim materijalnim resursima i ljudskim potencijalima, svakako ima jasnu perspektivu. ParafrazirajuÊi autora, moæemo zakljuëiti da ne treba sumnjati ni u buduênost njegove najnovije knjige, kojoj predviappleamo brojno Ëitateljstvo i dobre kritike. Mir ela ME N G E S FILMOT EK A Roker (kino) ameriëka komedija trajanje: 102 min redatelj: Peter Cattaneo distributer: Continental film uloge: Rainn W ilson (Robert Fish Fishman), Christina Apelgate (Kim), Josh G add (Matt)... Zaboravljeni roker, poznatiji kao Robert Fish Fishman, bio je bubnjar u rok bendu u osamdesetima. Æivio je rock n roll san dok ga nisu izbacili iz grupe. D vadeset godina poslije, oëajni stari roker pridruæuje se bendu svog neêaka, A.D.D.,i napokon postiæe status rok boæanstva koji je oduvijek smatrao da zasluæuje. Svojim iskustvom i spretnoπêu odvest Êe svoje mnogo mlaapplee kolege iz benda na provod æivota... Film je prije svega namijenjen πkolarcima viπih razreda osnovne πkole i srednjoπkolcima, ali i ocvalim rokerima, u Ëiju se skupinu samovoljno prijavljujem. Iako ga ameriëki kritiëari baπ i nisu pomazili, te ga nazivaju loπom kopijom izvrsne kole roka s Jackom Blackom iz 2003., mislim da mu ipak treba dati πansu. Prvo, Roker je labavo utemeljen na æivotnoj priëi prvog bubnjara Beatlesa, Peta Besta, kojega su Ëupavci izbacili neposredno prije nego su postali slavni. Pojavljuje se u cameo ulozi na poëetku ovog filma (dræi u rukama Ëasopis Rolling Stone). D rugo, film je reæirao Ëovjek koji se proslavio hit komedijom Skidajte se do kraja. TreÊe, scenarij potpisuje jedan od autora Simpsona.»etvrto, ljetu je kraj, a bezbriæna zabava u obliku sredovjeënog bubnjara koji svira gol u kinima je pokraj vas. Iako mu je straænjica svako malo u kadru, ne brinite se - cenzori upozoravaju jedino na upotrebu nedoliënog rjeënika. Leon RIZMAUL Nutarnja sloboda D U H OVNOS T Vrlo Ëesto u razgovoru s ljudima sluπam kako s velikim oduπevljenjem govore o blagopokojnom kardinalu Franji KuhariÊu i istiëu kako je u presudnim trenucima stvaranja hrvatske dræave odigrao veliku ulogu. Pamte ga po mnogoëemu, ali uvijek se vraêaju na isto: Moæete li nam negdje pronaêi kardinalovu propovijed na Bistrici? Ta me zamolba kao Ëovjeka i kao sveêenika KatoliËke crkve neobiëno veseli, jer vidim poπtenu duπu hrvatskoga biêa i hrvatskoga Ëovjeka, vidim spremnost na praπtanje i kod onih koji su svakakve nepravde pretrpjeli, vidim æelju za obnovom, odnosno za nutarnjom slobodom. Kardinalove rijeëi izgovorene na Mariji Bistrici na Veliku Gospu 1991. godine glasile su ovako: Ako je moj protivnik spalio moju kuêu, ja neêu zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja ne- Êu ni dirnuti njegovu, dapaëe, Ëuvat Êu je. Ako je napustio svoj dom, ja neêu ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neêu vratiti istom mjerom nego Êu poπtivati æivot njegova oca, brata, sina, sestre! Ove antologijske rijeëi veê davno su u sliënom obliku napisane u knjizi mudroga Siraha, pa je kardinal, kao Ëovjek Boæji, samo dodatno apostrofirao ono πto bi za svakoga Ëovjeka, a osobito za vjernika katolika, trebalo vrijediti za sva vremena. Bog je u Sirahovoj knjizi poruëio: Mrænja i srdæba jednako su gnusne i greπan ih Ëovjek obje u sebi nosi... Oprosti nepravdu svojemu bliænjemu, pa kad budeπ molio grijesi Êe se tvoji oprostiti... Misli na konac svoj i prestani s mrænjom; sjeti se raspadanja i smrti i vrπi zapovijedi... to nam preostaje?»itati Bibliju i traæiti u knjigama ono πto su mudri ljudi rekli i napisali. Nutarnje slobode nema bez ponaπanja na koje nas poziva Biblija, mudri Sirah i poboæni KuhariÊ. Teπko se mirimo sa sobom baπ zato πto se teπko mirimo s drugima i razmiπljamo o onome πto su nam drugi nepravednoga uëinili. A sve dok se takvim razmiπljanjima bavimo u nama se raappleaju negativni osjeêaji i rezerviranost prema drugima. Zbog toga Isus apostolu Petru, na njegov upit koliko bi puta trebao oprostiti onima koji su ga povrijedili, odgovara: Ne kaæem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam. Dakle, praπtanje i æivot nisu matematika veê, ako se hoêe uæivati nutarnja sloboda i æivjeti po Boæju, valja praπtati uvijek. To je put sazrijevanja. Na takvo putovanje valja se uputiti i u tu pustolovinu treba uêi πto prije. Ako ne radi drugih, onda radi nas samih i naπe nutarnje slobode. Æ ar k o RE LOT A 26
VREMEPLOV 16. rujna 1745. Roappleen feldmarπal Kutuzov Jedan od najveêih svjetskih vojskovoapplea Mihail IlarionoviË Kutuzov roappleen je 16. rujna 1745. u St. Peterburgu. Imao je impresivnu vojnu karijeru, koja je vrhunac dosegnula u napoleonskim ratovima. Kada je Bonaparte u kolovozu 1812. krenuo na Rusiju, general Kutuzov je imenovan vrhovnim zapovjednikom ruske vojske. Kod Borodina je prihvatio izravan sukob, jedan od najkrvavijih u povijesti (u jednom danu je poginulo viπe od 90 tisuêa ljudi). Bitka je ostala neodluëena, ali se poslije pokazalo da su Francuzi, propustivπi priliku da pobijede, izgubili rat. Povukavπi se dalje u unutraπnjost, Kutuzov je predao Moskvu. Napoleon je pobjedonosno uπao u Kremlj i zapalio grad. No, velika Napoleonova pobjeda oznaëila je i poëetak njegova kraja. Ruska zima, oskudica, glad, te iznenadni napadi ruskih postrojbi pri povlaëenju potpuno su uniπtili francusku vojsku. Kutuzov je imenovan general-feldmarπalom i zapovjednikom ujedinjene ruskopruske vojske, koja je trebala dotuêi posrnule Francuze. U ostvarenju strateπkih planova, feldmarπala Kutuzova omela je smrt 13. travnja 1813. u pruskom mjestu Boncau. 16. rujna 1991. Raketiran odaπiljaë na Sljemenu U ponedjeljak 16. rujna, zrakoplovi jugoslavenskoga ratnog zrakoplovstva u niskom letu nad Zagrebom ispalili su πest raketa na televizijski odaπiljaë na Sljemenu. Rakete su eksplodirale tridesetak metara od odaπiljaëa. Pogoappleen je zid strojarnice, a u uredu zgrade TV tornja u prizemlju buknuo je poæar, koji je brzo ugaπen. Bio je to tek poëetak agresorskih napada. VeÊ sljedeêeg dana jugozrakoplovi su preletjeli Zagreb Ëak 48 puta. Raketirani su poloæaji Hrvatske vojske pokraj naplatnih kuêica na autocesti u LuËkom i sjeverni dio Zagreba. Na sljemenski TV odaπiljaë neprijateljski su se zrakoplovi obruπili joπ jednom. Tada je stradao sam toranj te je nastala veêa πteta koja je prouzroëila prekid u emitiranju. JNA je do tog vremena veê uniπtila Ëetiri radijska i televizijska odaπiljaëa u Hrvatskoj, a joπ Ëetiri je okupirala. Ipak, agresori nisu uspjeli onemoguêiti stalno emitiranje hrvatskih radijskih i televizijskih programa, jer su u priëuvi postojali ureappleaji koji su odmah mogli zamijeniti uniπtene ili oπteêene. Leon RIZMAUL WEB INFO www.bbc.co.uk/history/ B uduêi da se povijest Ëovje- Ëanstva uglavnom svodi na povijest ratova, sigurno je da meappleu naπim Ëitateljima ima mnogo zainteresiranih za povijesne teme. Æelite li naêi sve πto vas zanima na jednom mjestu, toplo Êemo vam preporuëiti link www.bbc.co.uk/history/. RijeË je o siteu najpoznatije svjetske elektronske medijske kuêe, britanskog dræavnog ponosa BBC-a. Sve njihove web-stranice su impresivne, no ova koja se bavi povijeπêu posebno je dobro opremljena. Mogu se naêi informacije o baπ svim bitnim dogaappleajima od postanka ljudskog roda, a sve je podijeljeno u vrlo pregledne skupine. Moæete se orijentirati kronoloπki, geografski ili pak prema imenima i dogaappleajima. Ipak, stranica nije kruto enciklopedijska, a atraktivno je vizualno opremljena, s mnogim popratnim sadræajima. Zanimljiv je podlink o arheologiji, zatim djeëji kutak, obiteljski dio, multimedijalni sadræaji...»ak moæete i testirati svoje znanje o povijesti u on-line teëajevima, igrama i zanimljivim kvizovima. Ukratko, ovom stranicom BBC se pribliæio tome da vas povede na neπto πto je najbliæe putovanju kroz vrijeme... Domagoj VLAHOVIΔ 27