CrkvaDrustvo

1 CRKVA I DRU TVO CrkvaDrustvo 1

2 CRKVA I DRU TVO Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com Izvornik The Religious Liberty Leader s Handbook General Conference of Seventh-day Adventists Public Affairs and Religious Liberty Department Urednik Jonathan Gallagher Izvrπna urednica Viola Hughes Urednik hrvatskog izdanja Mario ijan Prijevod Hinko Pleπko Lektura Ljerka Koren Oblikovanje Miroslav VukmaniÊ Tisak GrafiËki zavod Hrvatske, 2012. CrkvaDrustvo 2

3 CRKVA I DRU TVO CrkvaDrustvo 3

4 CRKVA I DRU TVO CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 794316 ISBN 978-953-183-176-5 CrkvaDrustvo 4

5 Uvod Predstavljamo vam knjigu Crkva i druπtvo, svojevrsni priruënik za sve one u KrπÊanskoj adventistiëkoj crkvi koji su po cijelom svijetu ukljuëeni u borbu za vjersku slobodu i koji je na razliëite naëine podupiru. U knjizi je izloæeno glediπte naπe crkve o vjerskoj slobodi i odnosima s javnoπêu i zasigurno Êe ona koristiti propovjednicima, voditeljima i suradnicima Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu u mjesnim crkvama u duænostima i podruëjima u kojima trebaju djelovati. PriruËnik je nastao iz razliëitih izvora i viπe je puta doraappleivan i usavrπavan kako bi bio odraz trenutaënog stanja i prakse. On zamjenjuje prijaπnje izdanje iz 1993. godine. Nadamo se da Êe ova knjiga odgovoriti na mnoga pitanja u vezi s radom Odjela i da Êe potaknuti mnoge da se ukljuëe u taj vaæan posao. Æelimo otvoreno govoriti o naπemu Ëudesnom Bogu, koji viπe od svega cijeni slobodu i dostojanstvo svoje stvorene djece, i prenositi Njegovu predivnu ljubav svima u ovome tuænom i umiruêem svijetu: Tama pogreπnih zamisli o Bogu obavija ovaj svijet. Ljudi viπe ne poznaju pravi Boæji karakter. Pogreπno su ga shvatili i pogreπno protumaëili. Upravo u to doba treba se objaviti boæanska poruka koja prosvjetljuje svojim utjecajem i ima spasonosnu moê. Treba objaviti istinu o Boæjem karakteru. Tamu ovoga svijeta treba odagnati svjetlo Njegove slave, svjetlo Njegove dobrote, milosti i istine.... Posljednja zraka milosrdne svjetlosti, posljednja poruka milosti koja Êe se objaviti svijetu, bit Êe objava Njegovog karaktera punog ljubavi. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 285, 286) Jonathan Gallagher CrkvaDrustvo 5

6 CRKVA I DRU TVO Otvorimo prozor druπtvenoj zajednici! Od 2. do 5. rujna 2002. imao sam Ëast voditi seminar kojemu je bilo nazoëno 350 pastora i crkvenih djelatnika u Rumunjskoj. Pastori i administratori su se prvi put okupili na sastanku Ëija je tema bila Kako utjecati na druπtvo oko nas. Taj pothvat bio je dio projekta Viorela Dime, direktora Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu u Rumunjskoj uniji. Viorel je viπe godina radio na tome da KrπÊanskoj adventistiëkoj crkvi osigura veêu prisutnost i utjecaj u lokalnoj sredini. Prisutnost crkve na nacionalnoj razini uvijek je bila dobra. Predsjednik Republike i premijer sastajali su se s duænosnicima unije. Predsjednik unije i direktor Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu primili su medalje od predsjednika dræave. No imali smo problem na mjesnoj razini, gdje je naπa crkva bila gotovo potpuno ignorirana. GradonaËelnik bi rijetko pozvao duænosnike Krπ- Êanske adventistiëke crkve da budu nazoëni na javnim dogaappleanjima na kojima se razgovaralo o osjetljivim pitanjima ili se traæio mudar savjet. Viorel je 2001. godine organizirao simpozije i seminare u trideset pet gradova. Na njima su bili nazoëni Ëlanovi gradskih skupπtina, policijski duænosnici, predstavnici vojske, velikih javnih ustanova i vjerskih organizacija. Prvi vidljivi rezultat bio je da su naπe mjesne crkve bile pozvane sudjelovati u svim sluæbenim dogaappleanjima, ukljuëujuêi i neka povjerenstva od javnog zna- Ëaja. * PARL (Public Affairs and Religious Liberty) Odjel za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu. CrkvaDrustvo 6

OTVORIMO PROZOR DRU TVENOJ ZAJEDNICI! 7 ZahvaljujuÊi tome, nacionalna evangelizacija, koju je prvi put vodio rumunjski evanappleelist, postala je javni dogaappleaj. Na prvim predavanjima bili su predstavnici vlade i mjesne i podruëne vlasti. Prema reakciji neadventista, to je bila jedna od najuspjeπnijih evangelizacija. Pouke koje moæemo nauëiti iz takvog projekta: 01. Mi imamo odreappleenu ulogu i mjesto koje trebamo zauzeti u druπtvenoj zajednici. 02. Moramo poduzeti korake da bismo uspostavili kontakt s mjesnim vlastima. 03. Moramo pokazati da se zanimamo za probleme od javnog interesa. 04. Moramo stvoriti mjesno povjerenstvo za vanjske poslove. 05. Moramo izabrati sposobnog voditelja Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu, koji poznaje lokalne prilike. 06. Ne smijemo svake godine mijenjati voditelja Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu. 07. Trebamo naëiniti popis gradskih duænosnika i ideoloπkih voapplea u gradu i s njima uspostaviti kontakt. 08. Trebamo odrediti crkvena dogaappleanja koja mogu biti otvorena za gradske duænosnike i vjerske voapplee. 09. Za vlasti i medije trebamo pripremiti prikladnu zbirku dokumenata i informacija o naπoj crkvi. 10. Redovite posjete mjesnim vjerskim voappleama trebamo uëiniti prioritetom. CrkvaDrustvo 7

8 CRKVA I DRU TVO Te Êe smjernice pomoêi u izgradnji mreæe veza u vaπemu gradu. Nikad ne zaboravite da Êe kvaliteta i uëinkovitost vaπega rada biti razmjerne mreæi prijatelja koje imate. Da bismo dovrπili svoj doprinos ovome priruëniku, pozivam vas da ispitate uëinkovitost vaπeg Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu. To Êe biti na vaπu dobrobit i bolji smjer djelovanja. John Graz, direktor Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu (PARL) Generalne konferencije KrπÊanske adventistiëke crkve CrkvaDrustvo 8

9 ZnaËenje vjerske slobode iz perspektive Sjeverne Amerike Od svih ljudskih prava koje priznaju razliëiti narodi svijeta i koja su proglaπena u svijetu preko Ujedinjenih naroda, nijedno nije vaænije od vjerske slobode. Sjedinjene AmeriËke Dræave, Bermudski i PacifiËki otoci, koji se poistovjeêuju sa Sjevernom Amerikom, posebno podræavaju vjersku slobodu kao osnovu u nizu sloboda. Ujedinjeni narodi, koji govore u ime naroda svijeta, objavili su Deklaraciju o ljudskim pravima, Ëija je svrha zaπtititi pravo na vjerovanje, prakticiranje i promjenu vjere pojedinca i zajednice. Vjerska sloboda dopuπta pojedincu da bude pod utjecajem ili nadzorom vjerskog svjedoëenja i svoje savjesti, bez vanjskog mijeπanja, dokle god to svjedoëenje ne ograniëava prava i naëin æivljenja drugih i ne djeluje pogubno na dobrobit druπtva. Iz perspektive SjevernoameriËke divizije, vjerska sloboda promiëe zlatno pravilo slobode, koje zastupa potrebu da se drugima dopuπta uæivati slobodu kojoj sami teæimo. Clarence E. Hodges, bivπi direktor Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu SjevernoameriËke divizije CrkvaDrustvo 9

10 CRKVA I DRU TVO Uloga voditelja Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu to radi voditelj Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu? To pitanje Ëesto postavljaju naπem Odjelu za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu (Public Affairs and Religious Liberty, PARL). Povijesno gledano, Odjel je preko svojih predstavnika Ëesto izlazio pred vlasti, kongrese i svakovrsne skupove u kojima se odluëivalo, nastojeêi zaπtititi vjersku slobodu i sprijeëiti krπenje vjerskih prava. Zato je to jedan od najstarijih odjela u AdventistiËkoj crkvi, i joπ uvijek ima tu vaænu ulogu. No potrebno je mnogo viπe uëiniti na mjesnoj, nego na dræavnoj razini. Promicanje vjerske slobode u mjesnim crkvama takoappleer je vaæno. Temeljno naëelo vjerske slobode osnovno je ljudsko pravo i ne mogu ga dodijeliti niti oduzeti vlasti ni pojedinci. Naπe je glediπte: promicati, πtititi i braniti vjersku slobodu svih ljudi svagdje. Osim toga, bez vjerske slobode, crkva ne moæe funkcionirati kako treba. Svaka restrikcija ili predrasuda moæe omesti πirenje Evanappleelja i treba joj se oduprijeti. Vjerska sloboda nikad se ne ostvaruje lako, i povijest pokazuje koliko je krvi proliveno u postizanju prave vjerske slobode. Zbog toga je njezino promicanje nedvojbeno, buduêi da je rijeë o samom postojanju crkve. toviπe, naπe sudjelovanje u promicanju vjerske slobode za sve pokazuje naπ pravi krπêanski karakter i moæe biti izvanredno sredstvo za uklanjanje predrasuda prema adventistima. Crkva je katkad bila ærtva vjerske nesnoπljivosti i zbog toga se poistovjeêuje s pravima svakog Ëovjeka da slobodno izabere πto Êe vjerovati i da prema CrkvaDrustvo 10

ULOGA VODITELJA ODJELA ZA ODNOSE S JAVNO U... 11 svojim vjerovanjima æivi kako mu odgovara. Zbog toga crkva treba prakticirati evanappleeosku slobodu o kojoj je Isus govorio, da bi bila svjedoëanstvo svim ljudima. Zaπto vjerska sloboda? Dakle, zaπto vjerska sloboda? Koji su posebni razlozi zbog kojih trebamo podræati vjersku slobodu? Evo nekih odgovora: 1. Zato πto Biblija promiëe vjersku slobodu Biblijski Bog je Bog slobode. On poziva ljude da sami odluëe, nudi spasenje i ne primjenjuje silu. Bog oëekuje dragovoljan odgovor Dakle, ako vas Sin oslobodi, zaista Êete biti slobodni. (Ivan 8,36) 2. Zbog oëuvanja ljudskog dostojanstva Kad se ukloni Ëovjekova vjerska sloboda, nastupa dehumanizacija. Vjerska sloboda se temelji na Ëovjekovu dostojanstvu i njegovo je neotuappleivo pravo. 3. Zbog samozaπtite Mi smo manjinska crkva koja je doæivjela vjerske restrikcije posebice u vezi sa subotom. Kad je vjerska sloboda uskraêena, mnogo gubimo. 4. Zbog razumijevanja proroπtva ZnajuÊi πto donosi buduênost i znajuêi da je srediπte velike borbe oko pravog i laænog bogoπtovlja πto je srce vjerske slobode moramo isticati tu vaænu Ëinjenicu pred ljudima. CrkvaDrustvo 11

12 CRKVA I DRU TVO 5. Zbog uklanjanja predrasuda Mi æelimo pokazati tko smo i prikazati kakvog Boga πtujemo. Vjerska sloboda je bitna u navijeπtanju pravog Boga. 6. Zbog borbe protiv vjerske nesnoπljivosti UskraÊivanje vjerske slobode Ëest je uzrok sukoba i nasilja. Ono izaziva duboko nezadovoljstvo i nestabilnost u druπtvu. Borbom protiv vjerske nesnoπljivosti pokazujemo da naπ Bog nije netolerantan, da je Njegov poziv na spasenje univerzalan. 7. Zbog promicanja Boæjih vrijednosti i ideala PodræavajuÊi vjersku slobodu, u praksi prikazujemo Boæje vrijednosti i ideale. To je vrlo djelotvorno svjedo- Ëenje za istinu Evanappleelja. Kad to Ëinimo, mi smo prizorom svijetu, anappleelima i ljudima (1. KorinÊanima 4,9). Ove zamisli pokazuju da smo vjersku slobodu proπirili izvan uskih granica zaπtite vlastitih vjerovanja i prakse. Ne moæemo prihvatiti glediπte da je vjerska sloboda samo za one koji imaju istinu. Sloboda znaëi da netko moæe biti slobodan i u krivu. Naπ je najpreëi razlog za promicanje vjerske slobode to πto je ona sama po sebi istinita i prava. CrkvaDrustvo 12

ULOGA VODITELJA ODJELA ZA ODNOSE S JAVNO U... 13 Koja je duænost voditelja Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu? Voditelj Êe: stalno obavjeπtavati πto se dogaapplea (πto znaëi pristup medijima voapplea bez radija, televizije, novina ili interneta ne moæe biti uëinkovit); sastajati se i upoznavati ideoloπke voapplee u druπtvu; promicati izdanja o vjerskoj slobodi (obiljeæavati poseban Dan vjerske slobode); biti svjestan πto druge crkve misle i Ëine; organizirati skupove i seminare o vjerskoj slobodi; savjetovati druge organizacije i skupove o problemima i razvoju na terenu; sudjelovati na svjetskim skupovima; na svaki moguêi naëin upoznati crkvu i druπtvo s problemima vjerske slobode. NaËela koja rukovode radom voditelja: Braniti slobodu da Ëovjek ima ili nema osobno vjersko uvjerenje; braniti pravo na zadræavanje, prihvaêanje ili promjenu vjere ili osobnog vjerovanja.»uvati slobodu ostvarivanja svojih vjerskih uvjerenja privatno, u javnosti ili u zajednici s drugima, bilo u bogosluæju, praksi, u pouëavanju ili evangelizacijskom izlaganju. Izgraappleivati javno mnijenje i stjecati javnu potporu za vjersku slobodu, temeljno pravo koje obuhvaêa sva ljudska prava. CrkvaDrustvo 13

14 CRKVA I DRU TVO Podræavati koncept odvajanja crkve i dræave i braniti moguênost da crkva djeluje bez upletanja dræave. Podræavati naëelo slobodnog izraæavanja religije i protivljenje svakom privatnom ili dræavnom posezanju koje moæe sprijeëiti djelovanje toga naëela. Poduzeti akciju za uklanjanje vjerske diskriminacije u javnom i privatnom zaposlenju. Podræavati izravne akcije, primjerice pisanje pisama i Ëlanaka u kojima se ukazuje na probleme vezane uz vjersku slobodu. Informirati predstavnike javnosti i vlasti prikladnim sredstvima, ukljuëujuêi publikacije i prezentacije u medijima, i tako promicati svijest o ugroæenosti naëela vjerske slobode. Pruæati potporu i pomoê u pravnoj obrani vjerskih prava i povlastica. UkljuËiti se u istraæivanje i obrazovanje koje promi- Ëe vjersku slobodu. No ponajprije æelimo biti poznati kao graditelji mostova, koristeêi se tihom diplomacijom da bismo osigurali podupiranje slobode savjesti. Izgleda kao zastraπujuêa zadaêa. Ali mi smo jednostavno pozvani svjedoëiti, a koliko Êe se tko ukljuëiti, ovisi o svakom pojedincu. Znamo da Êe vjerska sloboda na svrπetku biti uklonjena. Dotad imamo predivnu prigodu govoriti za Boga otkrivajuêi da je itekako zainteresiran za prava svih svojih razumnih biêa. Tako moæemo utjecati na mnoge koji moæda inaëe ne bi imali prigodu Ëuti istinu o Bogu kojega πtujemo i kojemu se divimo. CrkvaDrustvo 14

ULOGA VODITELJA ODJELA ZA ODNOSE S JAVNO U... 15 Biblijska osnova za vjersku slobodu 1. Isusovo uvjeravanje: Tko je vidio mene, vidio je i Oca (Ivan 14,9), najjasnije je oëitovanje o tome kakvog Boga volimo i kakvom Bogu vjerujemo. Onaj koji se vratio na ovu Zemlju da bi ponovno zadobio naπe povjerenje u Boga slobode i izbora, nikad se nije sluæio silom ili prisilom. Svjesni da se ljubav moæe probuditi samo ljubavlju i da savrπena ljubav iskljuëuje strah, jer strah pretpostavlja kaznu (1. Ivanova 4,18), poπtujemo i sluæimo tome Bogu slobode koji prihvaêa samo dragovoljno danu ljubav i divljenje. Dakle, ako vas Sin oslobodi, zaista Êete biti slobodni. (Ivan 8,36) 2. Bog je i Stvoritelj i Otkupitelj. Njegova su sila i vlast vrhunske, ali On ipak oëekuje otvorenost u naπemu reagiranju. Bog je Kralj kraljeva i Gospodar gospodara i ima pravo na najviπe mjesto u krπêaninovu æivotu (Izlazak 20,3; Ponovljeni zakon 6,5.6; Matej 22,37; 28,18; Efeæanima 1,20-22; Otkrivenje 19,16). 3. Vlasti su od Boga da bi odræale zakon, red, pravdu i mir. Tako su niæi elementi ljudske naravi pod nadzorom Boæje vladavine pa se Evanappleelje moæe πiriti (Rimljanima 13,1-4 i dr.). 4. Kao krπêani svjesni smo svoje odgovornosti prema zemaljskoj i nebeskoj vlasti (Filipljanima 3,20; Koloπanima 1,13; Luka 10,20; Ivan 17,14-16; 18,36; Rimljanima 13,7). Svjesni svojih povlastica i obveza, odani smo svakom zakonitom podruëju vlasti. Ako se zahtjevi zemaljske vlasti ne sukobljuju s nebeskim zahtjevima, krπêani Êe biti posluπni ljudskim vlastima i silama (Rimljanima 13,1-7; Titu 3,1; 1. Petrova 2,13-17; Propovjednik 8,2). Ali ako se zahtjevi zemaljskih vlasti sukobljuju s Boæjim zakonom, trebamo se viπe pokoravati Bogu nego ljudima (Djela 5,29; Matej 6,33; Daniel 3,17.18; 6. CrkvaDrustvo 15

16 CRKVA I DRU TVO poglavlje). Podajte caru carevo, a Bogu Boæje! (Matej 22,21) 5. KrπÊani se trebaju moliti za ljude na vlasti jer je i njima potrebno Boæje spasenje (1. Timoteju 2,1-3). Sveto pismo nigdje ne zastupa oruæanu borbu. 6. Pravo savjesti i vjerske slobode uroappleeno je pravo svakog Ëovjeka; stvorio ga je i dao Bog (Postanak 1,26.27; Psalam 8,5-10).Vjerska sloboda je pojedinëevo pravo da odluëi o svojemu odnosu prema bilo kojemu vjerskom uëenju, naëelu ili zahtjevu te pravo da to vjerovanje slobodno prihvati i prakticira. Ni crkva ni dræava ne smiju nikakvim proglasom ni nekako drukëije nastojati pokoriti pojedinëevu savjest ili ga natjerati da vjeruje ili prakticira iπta πto bi bilo protivno njegovoj volji ili savjesti (Ivan 14,2-5.12.13; Koloπanima 2,16). 7. NaËelo vjerske slobode i prava bliænjih treba poπtivati i Ëuvati. Treba nastojati miroljubivim sredstvima dobiti priznanje i zaπtitu takvih prava i sloboda i oslobaappleati od tlaëenja, robovanja i zarobljeniπtva one koji nemaju takva prava i slobode (Matej 7,12; 22,39; Levitski zakonik 25,17; Luka 4,18.19; Djela 10,38; Propovjednik 4,1; 5,8). Globalna sveobuhvatnost vjerske slobode 1. Djelo namijenjeno cijelom svijetu Vjerska sloboda ne poznaje granica. BuduÊi da se temelji na osnovnom pravu, danom od Boga, dræave i vlasti nemaju je pravo davati ili uskraêivati. Naæalost, mnoge zemlje nastoje ograniëiti slobodu vjere i njezino slobodno ispovijedanje. Zbog toga milijuni po svijetu æive u uvjetima koji su viπe ili manje krπenje slobode vjerovanja i savjesti. CrkvaDrustvo 16

ULOGA VODITELJA ODJELA ZA ODNOSE S JAVNO U... 17 Na tome podruëju crkva ima veliko polje rada. Ako nema vjerske slobode, kao πto je to sluëaj u nekoliko zemalja, onda je onemoguêeno i πirenje Evanappleelja, barem sluæbeno. Osim toga je crkva duæna uvijek podræavati i braniti one kojima su uskraêene vjerske slobode. Takvi razlozi objaπnjavaju globalnu ukljuëenost crkve u vjersku slobodu i potrebu za veêim angaæiranjem. Kao Josip i Daniel, adventistiëke voapplee nastoje utjecati na dræavnike i meappleunarodne duænosnike tako da istaknu slobodu vjere prema savjesti. 2. Meappleunarodni sporazumi, deklaracije i obveze Mnogi meappleunarodni dokumenti podræavaju i brane naëela vjerske slobode na osnovi ljudskih prava. To moæe biti vrlo korisno u isticanju æivotne vaænosti vjerske slobode i ukazivanju na krπenje takvih sloboda. VeÊina od 191 zemlje u Ujedinjenim narodima, primjerice, potpisnice su tih deklaracija, pa se takva jamstva za vjersku slobodu mogu uporabiti u sluëajevima njihovoga krπenja. Vaæno je znati na πto je odreappleena zemlja pristala u vezi sa slobodama koje je objavila i obeêala podræati te u kolikoj je mjeri to zajamëila dræavnim zakonom. Meappleu takvim deklaracijama najvaænije su OpÊa deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine, u kojoj»lanak 18. jamëi slobodu vjere vrlo πiroko, ukljuëujuêi i pravo da netko promijeni religiju. Ostali dokumenti su Meappleunarodni sporazum o gospodarskim, druπtvenim i kulturnim pravima iz 1966. godine te Meappleunarodni sporazum o graappleanskim i politiëkim pravima (ukljuëujuêi i izborni protokol). Niz konvencija Ujedinjenih naroda takoappleer sadræi neke odredbe o vjerskoj slobodi, a najvaæniji noviji dokument je Deklaracija o ukidanju svih oblika nesnoπljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja iz 1981. godine (vidi Dodatak 3.). CrkvaDrustvo 17

18 CRKVA I DRU TVO Regionalni dokumenti o ljudskim pravima koji se odnose na vjersku slobodu: 1. Europska konvencija o zaπtiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.) 2. AmeriËka konvencija o ljudskim pravima (1969.) 3. Helsinπka deklaracija (1975.) 4. AfriËka povelja o pravima Ëovjeka i naroda (1981.) 5. Zavrπni dokument BeËkog sastanka Komisije za sigurnost i suradnju u Europi (1986.) 6. Dokument Kopenhaπkog sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji (1990.) Na temelju tih dokumenata, od kojih neki pravno obvezuju dræave, moæe se uloæiti prigovor na krπenje vjerske slobode. Takvi se postupci mogu provesti kroz Ujedinjene narode, Komisiju za ljudska prava, ukljuëujuêi posebnog izvjestitelja o slobodi vjere ili vjerovanja, Europski sud za ljudska prava, AmeriËki sud za ljudska prava i AfriËku komisiju za ljudska prava. Zbog toga AdventistiËka crkva ima predstavnika u Ujedinjenim narodima i redovito informira Komisiju za ljudska prava o predmetima vezanima uz vjersku slobodu, istiëuêi sluëajeve iz svijeta koji zahtijevaju pozornost. Jonathan Gallagher, direktor Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu Generalne konferencije KrπÊanske adventistiëke crkve, predstavnik u Ujedinjenim narodima CrkvaDrustvo 18

19 Zaπto djelovati u Ujedinjenim narodima? Ujedinjeni narodi su meappleunarodni forum u kojemu sudjeluju sve dræave. Osiguravaju platformu za informacije, raspravu, rezolucije u vezi sa sukobima, meappleunarodne sporazume, razvitak resursa, socijalne programe, poboljπanje obrazovanja, zdravstvenu skrb, koordinaciju humanitarne pomoêi, pregovore o razoruæanju ukratko, pokrivaju sva podruëja ljudskog æivota i druπtva. Kao svaka ljudska ustanova, UN su daleko od savrπenstva. Meappleutim, UN su primarno mjesto gdje se sastaju dræave i korisno sluæe u diplomaciji, pregovaranju i davanju preporuka. Njihov razvitak meappleunarodnih konvencija i sporazuma Ëini osnovni okvir mnogih temeljnih prava i naëela, posebice u podruëjima kao πto su vjerska sloboda i ljudska prava, rezolucija o nasilju i ratu, nuklearnom razoruæanju, kemijskom i bioloπkom oruæju, æenskim pravima, ekologiji, odræivom razvoju, humanitarnoj pomoêi i razvoju te drugome. KrπÊanska adventistiëka crkva je u proπlosti imala predstavnike u nacionalnim i meappleunarodnim organizacijama. Naπi predstavnici govorili su pred AmeriËkim kongresom 1890-ih godina i pred Ligom naroda 1930-ih godina. Adventisti vjeruju da trebaju biti dio graappleanskog druπtva i svoje vjerovanje i programe podijeliti sa πirom zajednicom. Osim toga, adventisti u potpunosti podræavaju programe koji nastoje ublaæiti siromaπtvo, patnju, bolesti, nasilje i druge probleme, dok UN i druge organizacije istodobno informiraju o vjerovanjima i programima crkve. Zaπto djelovati u Ujedinjenim narodima? Najbolji odgovor je: zato πto nam to pruæa izvanrednu prigodu CrkvaDrustvo 19

20 CRKVA I DRU TVO da se obratimo diplomatima i voappleama na visokim razinama, da iznosimo svoju vijest i misiju i da svojim glasom sudjelujemo u odlukama koje se tiëu cijeloga svijeta. Bila bi tragedija kad ne bismo iskoristili prigodu da suraappleujemo s mnogim pojedincima i organizacijama kako bismo pomogli tolikim ljudima. Ako stvarno vjerujemo da su naπ program i vijest bitni, onda ne moæemo zanemariti moguênosti koje nam pruæa pristup i sudjelovanje u Ujedinjenim narodima i drugim globalnim organizacijama. Nismo pozvani raditi samo za neku skupinu ili narod, veê za sve ljude. Organizacija Ujedinjenih naroda osigurava predivnu moguênost ostvarivanja te zadaêe. to Êe donijeti buduênost? Znamo da su rjeπenja problema ovoga svijeta golem izazov i da se bez boæanske pomoêi neêe moêi rijeπiti. Ali to nije razlog da ne uëinimo svoj dio i da ne obavljamo svoj posao dok Isus ne doapplee. Znatno se moæe pomoêi kroz naπ program povezanosti s Ujedinjenim narodima. Smatramo prednoπêu πto pred tako vaænim skupom moæemo predstavljati AdventistiËku crkvu i Boga kojega ljubimo. Jonathan Gallagher CrkvaDrustvo 20

21 Odnosi meappleu crkvama i vjerama Adventisti sedmoga dana Ëvrsto vjeruju da je njihova crkva 1863. organizirana kao odgovor na Boæji poziv. Adventizam je proroëki pokret kojemu je povjerena posebna zadaêa navijeπtanja vjeënog evanappleelja u pripremi za Kristov drugi dolazak. Zbog toga istiëemo poziv da Boæja djeca iziappleu iz babilonske zablude i nejedinstva i da se pridruæe globalnoj adventnoj obitelji istine, jedinstva, ljubavi i evanappleeoskog svjedoëenja. Premda je joπ od Millerova pokreta bilo trenutaka ogorëenih odnosa s drugim vjerskim zajednicama, ne smijemo zanemariti Ëinjenicu da u drugim vjerskim zajednicama postoje mnoga predivna Boæja djeca. Adventisti priznaju sve organizacije koje uzdiæu Krista kao dio boæanskoga plana za evangeliziranje svijeta. To je potvrappleeno Radnim pravilnikom Generalne konferencije joπ od 1926. godine. Da, Bog æeli da se Njegov narod odvoji od svijeta i bude æiv primjer svetosti, ali ne zato da bi zanemario ili Ëak ignorirao druge crkve, veê da svijet bude rasvijetljen i da se mnoge duπe spase. Adventisti vjeruju da Êe se zavrπni dogaappleaji uglavnom odigrati na dvama podruëjima odnosa crkve i dræave i meappleucrkvenih odnosa. To je jedan od razloga πto imamo Odjel za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu (Public Affairs and Religious Liberty, PARL) koji osigurava informacije, struënost i zastupanje na tim podruëjima. Ne moæemo biti dobro informirani ako æivimo u izolaciji. Tijekom posljednjih pedesetak godina ekumenski pokret je bio znaëajna snaga s kojom se moralo raëunati. CrkvaDrustvo 21

22 CRKVA I DRU TVO ZahvaljujuÊi njemu, meappleucrkveni odnosi su danas manje neprijateljski, a viπe dobrostivi, miroljubivi, Ëesto i kooperativni. Iako adventisti imaju primjedbe na ekumenski pokret i njegove glavne organizacijske manifestacije (Svjetski ili Nacionalni savez crkava), moramo spremno priznati da je bilo nekih pozitivnih ciljeva i rezultata. Jedinstvo za koje se Krist molio pohvalan je cilj. Adventisti ne mogu dopustiti da ih se smatra protivnicima jedinstva u istini, svetosti, ljubavi i svjedoëenju. Vjerska sloboda, srdaëniji meappleucrkveni odnosi, viπe dijaloga a manje jadikovanja, uklanjanje neutemeljenih predrasuda i neistinitih karakterizacija pohvalni su ciljevi i ostvarenja. Potpuna izolacija i iskljuëivost priznata su obiljeæja sljedbe. AdventistiËka crkva nije sljedba, veê krπêanska crkva svjetskih razmjera, koja upravlja sa 7.804 πkole i stotinama zdravstvenih ustanova. Drugi trebaju biti svjesni tih vaænih obiljeæja adventizma, ukljuëujuêi i meappleunarodnu humanitarnu organizaciju ADRA i zna- Ëajan rad na promicanju vjerske slobode svih u suradnji s vjerskim voappleama i predstavnicima razliëitih religija. Moæemo se upitati zaπto AdventistiËka crkva nije Ëlanica organiziranog ekumenskog pokreta, poput Svjetskog saveza crkava. Ne upuπtajuêi se u duæu raspravu, evo nekoliko jasnih razloga: 1. Eshatoloπka slika Boæje crkve nije slika sveopêe crkve koja obuhvaêa Ëitavo ËovjeËanstvo, veê je to slika ostatka. Ekumenski pokret uglavnom umanjuje vaænost ili potpuno ignorira krivovjerje (osim nejedinstva i rasizma) i otpad. 2. Omekπavanje i relativizacija vjerovanja. Govori se (a u tome ima istine) da su sve denominacijske for- CrkvaDrustvo 22

ODNOSI ME U CRKVAMA I VJERAMA 23 mulacije istine djelomiëne, relativne i neprikladne. Zastupa se pomirena raznolikost, ali kako pomiriti, primjerice, subotu i nedjelju ili krπtavanje odraslih i novoroappleenëadi? 3. Mnogi zastupnici ekumenizma smatraju da Biblija nije sama po sebi normativna i autoritativna. NadahnuÊe nije toliko u biblijskom tekstu, veê u iskustvu. Takvi apokaliptiënom proroπtvu praktiëno ne daju ulogu svrπetka. 4. KategoriËno protivljenje prozelitizmu. Premda postoje razliëite definicije prozelitizma (primjerice: uporno i dosljedno nastojanje obraêanja drugih na svoju vjeru ili ideologiju, od kojih su neke negativne i s kojima se slaæemo), osuappleivanje prozelitizma u ekumenskim redovima jako je blizu protivljenju svakom πirenju Evanappleelja.»ak i meappleu onima koji su samo formalno vjernici neke crkve, spasenje se Ëesto smatra spaπavanjem druπtva od nasilnih reæima, od gladi i drugog, umjesto spaπavanja pojedinaca od grijeha i za vjeënost. S obzirom na vaænost meappleucrkvenih odnosa i vjera, Generalna konferencija KrπÊanske adventistiëke crkve osnovala je 1980. godine VijeÊe za meappleucrkvene odnose zbog davanja nekih opêih smjernica o odnosu s drugim vjerskim zajednicama. U proteklih nekoliko desetljeêa bilo je teoloπkih i drugih razgovora s teolozima i voappleama drugih vjerskih zajednica: luteranima, prezbiterijancima, evangelicima, Vojskom spasa i drugima. Te su rasprave bile korisne jer su uklonile laæne stereotipe, otkrile gdje postoji slaganje, a gdje su male ili znakovite razlike. Izoπtrile su i naπa teoloπka oruapplea i poveêale naπe razumijevanje vlastite vjere i vjerovanja. CrkvaDrustvo 23

24 CRKVA I DRU TVO Glede razliëitih crkvenih koncila iskustvo nas je nauëilo da je za adventiste najbolji status promatraëa ili konzultanata. To nam pomaæe da ostanemo informirani i da razumijemo trendove i razvoj, pomaæe nam u poznavanju krπêanskih mislilaca i voapplea i pruæa nam prigodu da pokaæemo svoju nazoënost i objelodanimo svoja crkvena glediπta.»lanstvo ne preporuëujemo. Ekumenska tijela nisu neutralna.»esto imaju posebne ciljeve i zastupaju teoloπke i druπtvenopolitiëke uloge s kojima se uopêe ne slaæemo. OpÊenito je dobro da se adventistiëki propovjednik pridruæi udrugama pastora, bratstvima, nekim mjesnim crkvenim organizacijama, druπtvima koje prouëavaju Bibliju i posebnim skupinama koje nastoje zadovoljiti potrebe druπtva. Nije dobro da se dobije dojam kako nas ne zanima odgovornost za lokalnu zajednicu. Nema razloga da adventistiëki propovjednici ili voapplee laici imaju kompleks manje vrijednosti. Predivna je prednost biti adventist i znati da su teoloπki i organizacijski temelji AdventistiËke crkve sigurni i Ëvrsti. S obzirom na naπa eshatoloπka i proroëka glediπta u vezi s papinstvom, vaæno je da budemo osobito oprezni u odnosima s rimokatolicima. Ellen G. White o tome daje viπe mudrih savjeta. Evo nekih: Ne bismo se trebali okomiti na katolike. (Counsels to Writers and Editors, str. 63) OsjeÊam bol kad vidim da se toliko napada katolike. Propovijedajte istinu, ali se suzdræite od rijeëi koje pokazuju grub duh. (Counsels to Writers and Editors, str. 64) Kad nekamo doappleemo, ne diæimo nepotrebne zapreke izmeappleu sebe i drugih denominacija, posebice katolika, tako da misle da smo im zakleti neprijatelji.... Trebamo izbjegavati napadati katolike. (Evangelism, str. 574) Ima joπ jedna zanimljiva izjava, napisana davno prije Drugog vatikanskog koncila i promjena koje je izazvao u praksi katolika:... O pojedinim CrkvaDrustvo 24

ODNOSI ME U CRKVAMA I VJERAMA 25 stvarima imamo manje kazati glede rimske sile i papinstva. (Counsels to Writers and Editors, str. 65) Voditelji Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu trebaju biti graditelji mostova. Mnogo je lakπe i bræe sruπiti crkvene mostove i postupati neodgovorno kao krπêanski komandosi. Potrebno je mnogo mudrosti i vremena da dopremo do drugih propovjednika i utjeëemo na ljude koji vode druπtvo. Naπi propovjednici trebaju se nastojati pribliæiti propovjednicima drugih vjerskih zajednica. Molite se za te ljude, za koje Krist obavlja posredniëku sluæbu, i molite se s njima... Kao Kristovi vjesnici trebali bismo pokazati duboko, ozbiljno zanimanje za te pastire stada. (Ellen G. White, Iz riznice svjedoëanstava, sv. 2, str. 312) Ona ih naziva pastirima stada, i oni koji zastupaju vjersku slobodu i rade na meappleucrkvenim odnosima, ne smiju to zaboraviti. U meappleucrkvenim odnosima trebamo slijediti trostruko Petrovo naëelo: premda uvijek trebamo biti spremni dati razlog za adventnu vijest nade, uëinimo to uvijek: 1. ponizno, 2. s poπtivanjem i 3. dobre savjesti koja je plod poπtenja (vidi 1. Petrova 3,15.16). to adventisti misle o rimokatoliëanstvu? Adventisti smatraju sve ljude jednakima pred Bogom. Odbacujemo nesnoπljivost prema bilo kome, bez obzira na rasu, nacionalnost ili vjeru. Osim toga, slobodno priznajemo da iskrene krπêane moæemo naêi u drugim vjerskim zajednicama, ukljuëujuêi i rimokatoliëku, i djelujemo zajedno sa svim institucijama i tijelima koja nastoje olakπati ljudske patnje i uzdignuti Krista pred svijetom. Adventisti nastoje zauzeti pozitivno glediπte o drugim vjerama. Naπa je najvaænija zadaêa objaviti Evanappleelje Isusa Krista imajuêi na umu Kristov skori po- CrkvaDrustvo 25

26 CRKVA I DRU TVO vratak, a ne isticati nedostatke drugih vjerskih zajednica. Vjerovanja adventista sedmoga dana utemeljena su na biblijskom apostolskom uëenju i zbog toga su mnoge bitne toëke krπêanske vjere zajedniëke s toëkama sljedbenika drugih krπêanskih crkava. Meappleutim, mi se smatramo posebnim pokretom. Naπa je vijest za krπêane i nekrπêane prenijeti nadu usmjeravajuêi se na kvalitetu æivota ostvarenog u Kristu. Kad adventisti govore o rimokatoliëanstvu, u naπe razmiπljanje ulazi proπlost i buduênost. Ne moæemo izbrisati niti zanemariti povijesni izvjeπtaj o ozbiljnoj nesnoπljivosti, Ëak i o progonstvima od strane RimokatoliËke crkve. RimokatoliËki sustav upravljanja crkvom, utemeljen na nebiblijskom uëenju o papinskom primatu, doveo je do ozbiljnih zlouporaba vjerske slobode kad se crkva povezala s dræavom. Adventisti su osvjedoëeni u vjerodostojnost naπih proroëkih glediπta prema kojima ËovjeËanstvo danas æivi sasvim blizu kraja vremena. Na temelju biblijskih proroëanstava adventisti vjeruju da Êe neposredno pred Kristov dolazak ova Zemlja doæivjeti razdoblje nezamislivog meteæa u kojemu Êe subota zauzimati srediπnje mjesto. S obzirom na to, oëekujemo da Êe se svjetske religije ukljuëujuêi glavna krπêanska tijela kao klju- Ëne Ëimbenike povezati sa silama koje se protive Bogu i suboti. Ujedinjenje crkve i dræave ponovno Êe izazvati opêe vjersko progonstvo. Okriviti jednu vjersku zajednicu za proπla krπenja krπêanskih naëela nije ispravno prikazivanje povijesti ni biblijskih proroëanstava. Svjesni smo da su protestanti, ukljuëujuêi i adventiste sedmoga dana, katkad pokazivali predrasude, pa i zadrtost. Ako adventisti, tumaëeêi ono πto Biblija uëi, ne pokaæu ljubav prema onima kojima se obraêaju, onda ne pokazujemo pravo CrkvaDrustvo 26

ODNOSI ME U CRKVAMA I VJERAMA 27 krπêanstvo. Adventisti nastoje biti iskreni u kontaktu s drugima. Premda ostajemo svjesni povijesnih zapisa i nastavljamo Ëuvati svoja glediπta o buduêim dogaappleajima, odnedavno prepoznajemo neke pozitivne promjene u katoliëanstvu te istiëemo uvjerenost da su mnogi rimokatolici braêa i sestre u Kristu. Bert B. Beach, direktor Odjela za odnose meappleu crkvama Generalne konferencije KrπÊanske adventistiëke crkve Ovu je izjavu 15. travnja 1997. godine zapisniëki utvrdio Administrativni odbor Generalne konferencije Crkve adventista sedmoga dana, a objavio Ured predsjednika Roberta S. Folkenberga. CrkvaDrustvo 27

28 CRKVA I DRU TVO Predstavniπtvo u vladi Sjedinjenih AmeriËkih Dræava AdventistiËka crkva je svoje predstavnike u vlastima Sjedinjenih AmeriËkih Dræava odavno smatrala klju- Ënim Ëimbenikom naπega djelovanja na podruëju vjerske slobode. Za to postoji pet osnovnih razloga: 1. U Sjedinjenim Dræavama adventisti imaju velik broj vjernika i kljuënih ustanova, ukljuëujuêi i Glavnu upravu za cijeli svijet. Zbog toga politika dræave izravno utjeëe na AdventistiËku crkvu u svijetu. 2. Sjedinjene Dræave jedan su od najstarijih primjera vjerske slobode i danas ih smatraju najutjecajnijim modelom vjerske slobode u svijetu. Zbog toga postupanje s vjerskom slobodom u Sjedinjenim Dræavama utjeëe na ostali svijet. 3. Sjedinjene Dræave danas su jedina svjetska velesila. Uporaba te sile snaæno utjeëe na slobodu savjesti po svijetu. 4. Adventisti odavno razumiju da biblijsko proroπtvo pokazuje kako Êe Sjedinjene Dræave imati srediπnju ulogu u dogaappleajima posljetka. 5. Ellen G. White je posebice uputila adventiste da budu nazoëni u Washingtonu... (Review and Herald, 16. veljaëe 1905.). AdventistiËko predstavniπtvo u vlastima Sjedinjenih Dræava moæe se podijeliti na domaêe i meappleunarodne probleme koji uzajamno utjeëu jedni na druge. Naπ rad na domaêem podruëju uglavnom je usredotoëen na dvije reëenice Prvog amandmana ameriëkog Ustava: CrkvaDrustvo 28

PREDSTAVNO TVO U VLADI SJEDINJENIH AMERI»KIH DRÆAVA 29 Kongres neêe proglasiti nijedan zakon kojim bi se uspostavila religija ili zabranilo njezino slobodno ispovijedanje i prakticiranje... Zabrana uspostave religije postoji zato da se crkva i dræava ne bi pretjerano upletale u poslove jedna drugoj. Premda primjena toga naëela moæe katkad biti sloæena, u ameriëkom politiëkom æivotu javljaju se mnogi ozbiljni problemi. Meappleu njima su nastojanja da se proglase vjerski zakoni, primjerice nedjeljni zakon, i nastojanja da se javne institucije rabe kao opunomoêenici vjerskih denominacija. Drugi krak vjerske slobode joπ je vaæniji jer je usmjeren na osobno pravo slobodnog ispovijedanja vjere. Adventisti su snaæno utjecali na glediπte o tome pravu ukljuëivanjem u dva uspjeπna sluëaja pred Vrhovnim sudom. Premda adventisti priznaju da moraju postojati odreappleene granice vjerske slobode neki revnitelj ne moæe ubiti krivovjerca Ëak ni ako je uvjeren da ga na to potiëe njegova vjera mi vjerujemo da se one moraju postaviti samo u jasnim sluëajevima u kojima Êe vjerski postupci naπkoditi pravima drugih u odnosu na njihov fiziëki integritet, vlasniπtvo ili sliëne oëite zlouporabe. Naπ rad na podruëju meappleunarodne vjerske slobode usmjeren je na Ëetiri institucije Sjedinjenih AmeriËkih Dræava: 1. AmeriËki kongres; 2. Izvrπno tijelo Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, ukljuëujuêi Bijelu kuêu i Ministarstvo vanjskih poslova; 3. Komisiju za meappleunarodnu vjersku slobodu Sjedinjenih AmeriËkih Dræava i 4. Organizaciju o europskoj sigurnosti i suradnji (koja je agencija ameriëke vlade). CrkvaDrustvo 29

30 CRKVA I DRU TVO Svaka od tih institucija snaæno djeluje na slobodu vjeroispovijedanja po svijetu. AmeriËki kongres, primjerice, ponekad se odluëuje posluæiti ekonomskim pritiskom na reæime koji krπe vjersku slobodu. Ministarstvo takoappleer ima naëina izvrπiti diplomatski pritisak na reæime koji krπe vjersku slobodu. AmeriËka komisija za meappleunarodnu vjersku slobodu oblik je i sredstvo za odræavanje vjerske slobode na Ëelu ameriëke inozemne politike, dok Komisija za europsku sigurnost i suradnju odræava jednu od svojih glavnih misija za napredak vjerske slobode u zemljama Europe i nekadaπnjeg Sovjetskog Saveza. AmeriËki utjecaj na vjersku slobodu po svijetu moæe biti negativan i pozitivan. Sjedinjene Dræave katkad pomaæu i naoruæavaju reæime koji progone na vjerskoj osnovi (Sjedinjene Dræave su nedavno kanile uvjeæbavati policijske snage u Turkmeniji, zemlji koja najviπe krπi vjerske slobode u svijetu). AdventistiËka crkva djeluje protiv prihvaêanja takvih loπih odluka, a ako su prihva- Êene, nastoji da se promijene. Naπe djelovanje u Washingtonu Ëesto zahtijeva koalicijsku suradnju. Koalicije nastaju zbog nekog zakonskog prijedloga ili problema. TrenutaËno supredsjedamo koaliciji koja zahtijeva da poslodavci poπtuju prava vjernika, ukljuëujuêi svetkovatelje subote. U toj su koaliciji 44 organizacije, ukljuëujuêi velik broj krπêanskih, æidovskih i muslimanskih organizacija, ukljuëjuêi i organizaciju Sikha. Koalicija u kojoj radimo nije ekumenske naravi, veê je usmjerena na problem. RadeÊi s drugim skupinama koje imaju sliëno glediπte o odreappleenom predmetu, uvelike jaëamo moguênost pozitivne promjene. Time slijedimo model πto su ga ostavili prvi adventisti koji su se udruæili s komercijalnim interesnim skupinama da bi 1880-ih onemoguêili donoπenje predloæenog nedjeljnog zakona. CrkvaDrustvo 30

PREDSTAVNO TVO U VLADI SJEDINJENIH AMERI»KIH DRÆAVA 31 Naπa suradnja s vlastima je kljuëna, jer u Sjedinjenim Dræavama imamo mnogo vjernika i institucija. Primjer Sjedinjenih Dræava odjekuje u svijetu, a sila kojom raspolaæe moæe mnogo pomoêi u promicanju ili koëenju vjerske slobode. Ellen G. White je pozivala adventiste da budu nazoëni u Washingtonu. Danas nastavljamo slijediti tu uputu tako πto u glavnom gradu podræavamo najdragocjeniji dar, slobodu savjesti. Izgradnja mostova s vladinim duænosnicima Ako Ëekamo dok nam trebaju prijatelji na vlasti, bit Êe prekasno da ih stvaramo. Vrijeme za izgradnju mostova s vladinim duænosnicima nije kad se pojavi kriza, veê dok stvari teku glatko. Postoji mnogo naëina da se izgrade mostovi s duænosnicima vlasti. Jedan od najboljih je pozvati ih da posjete naπe institucije ili pogledaju kako provodimo svoje programe. Dobar primjer toga je program Vidi tko nam dolazi Ëitati, a vodi ga Leisa Standish. Ona svake godine poziva dræavne duænosnike da doappleu i Ëitaju u njezinom vrtiêu.»itao je veê jedan Ëlan Kongresa, predstavnici savezne dræave dolaze svake godine, godinama su dolazili federalni i dræavni suci, Ëlan gradske skupπtine, πef vatrogasaca i πef policije. Svi su oni bili na odgovornim poloæajima u vlasti i sve ih se duboko dojmilo pozitivno krπêansko ozraëje za uëenje koje pruæaju adventisti. I naπe bolnice, crkve, klubovi izviappleaëa i samaritanski odjeli pruæaju mnoge moguênosti za pozivanje duænosnika na vlasti da upoznaju nas i pozitivan rad koji obavljamo. Upoznati naπe predstavnike moæe biti jednostavno kao otiêi u njihov ured, pojaviti se na javnim dogaappleanjima i ukljuëiti se u druπtvene aktivnosti. Pruæanje potpore inicijativama na podruëju zdravstva, obrazovanja CrkvaDrustvo 31

32 CRKVA I DRU TVO ili javnih sluæbi, koje podræava izabrani predstavnik, pruæa prigodu da upoznamo toga predstavnika i njegov tim i tako izgradimo povjerenje koje moæe biti vrlo korisno kad se pojave problemi vezani uz vjersku slobodu. Povremeno prireappleivanje veëere u Ëast duænosnika vlasti koji su se posebno iskazali na podruëju zdravstva, obrazovanja, vjerske slobode i sliënog, u nekim sluëajevima moæe uëvrstiti odnos. Kad je dobro pripremljena, ona pomaæe u isticanju naπe crkve meappleu vodeêim ljudima u civilnom druπtvu. Manje poznate zakonodavce, mlaapplee sluæbenike i osoblje izabranog predstavnika katkad smatramo previπe beznaëajnima da bismo s njima uspostavili odnose. To je pogreπno. Osoblje itekako snaæno utjeëe na one za koje radi. Duænosnici Ëesto sluæe na niæim poloæajima prije nego πto doappleu na viπe poloæaje. Ako ima volju, Ëak i manje istaknuti Ëinovnik u zakonodavstvu moæe znatno utjecati u pravim okolnostima. to prije izgradimo odnose s izabranim predstavnicima, to duæe nam oni mogu biti od koristi. Recimo na kraju kako je vaæno zapamtiti da je na- Ëin kako druπtvo reagira prema nama jako povezan s naëinom na koji mi postupamo prema druπtvenoj zajednici. Duænost je adventista ukljuëiti se u svoju druπtvenu zajednicu praktiëno i pozitivno i æivjeti primjerenim æivotom. Biti pravi krπêanin najbolji je naëin izgradnje mostova. Osnovne kampanje U druπtvu u kojemu vladaju demokratska naëela, prava koja proistjeëu iz takve vrste vlasti praêena su odgovornostima. Te odgovornosti ukljuëuju i naπ glas u promicanju vjerske slobode. Ellen G. White je rekla: Ne vrπimo Boæju volju ako mirno sjedimo i ne uëinimo CrkvaDrustvo 32

PREDSTAVNO TVO U VLADI SJEDINJENIH AMERI»KIH DRÆAVA 33 niπta da bismo saëuvali slobodu savjesti. (Ellen G. White, Testimonies to the Church, sv. 5, str. 714) Jedan od najboljih naëina da u demokratskom druπtvu budemo posebni zastupnici slobode savjesti jest organizirati vjernike da pomognu u promicanju prijedloga vezanih uz vjersku slobodu. Organiziranje vjernika zapravo je mobilizacija na najniæoj razini. Postoje Ëetiri glavna naëina za uëinkovitu primjenu potpore na najniæoj razini (uputnost tih metoda varirat Êe ovisno o druπtvenoj i politiëkoj kulturi): 1. kontaktirati s izabranim predstavnikom (zastupnikom); 2. posjetiti izabranog predstavnika; 3. organizirati dane lobiranja i 4. prirediti javna dogaappleanja. Kad je vjerska sloboda u opasnosti, adventisti imaju dugu povijest mobiliziranja na najniæoj razini. AdventistiËki vjernici su proveli uspjeπnu kampanju da bi 1880-ih godina onemoguêili prihvaêanje predloæenog nedjeljnog zakona u Sjedinjenim Dræavama, kad su svojim izabranim predstavnicima predali peticije s tisuêama imena onih koji su se protivili nedjeljnim zakonima. Nekoliko stotina pisama biraëa, koja se odnose na neki prijedlog, danas mogu snaæno utjecati na nekog duænosnika buduêi da su svi izabrani duænosnici ovisni o dobroj volji svojih biraëa da ostanu na vlasti. Posjeti biraëa uredima izabranih duænosnika radi zastupanja odreappleenih prijedloga vezanih uz vjersku slobodu mogu takoappleer biti snaæno sredstvo s pomoêu kojega vjernici mogu promicati vjersku slobodu. Vaæno je da takvi posjeti budu dobro pripremljeni. Vjernici se moraju unaprijed pripremiti, imati pisanu graappleu kojom Êe CrkvaDrustvo 33

34 CRKVA I DRU TVO potkrijepiti svoja glediπta, pruæiti organiziranu prezentaciju i nakon posjeta se dalje zanimati kako stvari napreduju. U takve posjete trebaju iêi samo oni koji su upoznati s problemom, a opêenito je bolje prigodom posjeta iznijeti samo jedan problem. Da bi mogla provesti mobilizaciju na najniæoj razini, crkva mora uëinkovito i brzo komunicirati s vjernicima, osigurati im pisanu graappleu i objasniti idealan naëin komunikacije s njihovim predstavnicima. O kakvoj je potpori rijeë, primjer je web stranica (ola.adventist.org), na kojoj se nalaze primjerci pisama upuêenih ameriëkim predstavnicima i poziv vjernicima da se prijave za primanje upozorenja u vezi s vjerskom slobodom elektroniëkom poπtom. Ona moæe biti odliëno sredstvo za komuniciranje s vjernicima kad su vam u razmjerno kratkom roku potrebna pisma, pozivi ili posjeti u vezi s nekim posebnim problemom. Drugi vaæan naëin uklju- Ëivanja vjernika u naπ rad za vjersku slobodu jest odræavanje teëajeva na kojima ih pouëavamo kako se trebaju ponaπati pri susretu s izabranim predstavnicima. AmeriËke organizacije Ëesto prireappleuju dane lobiranja tijekom kojih stotine njihovih Ëlanova dolaze iz Ëitave zemlje u Washington posjetiti svoje predstavnike i/ili osoblje ureda izabranih predstavnika. Dani lobiranja mogu biti uëinkovit naëin da pokaæemo kako smo organizacija koja obuhvaêa cijelu zemlju, mobilizirana za slobodu savjesti. Djelotvornost takvog nastupa ovisit Êe, meappleutim, o kulturnim normama druπtva. U nekim sluëajevima moæe biti korisno odræati javna dogaappleanja/relije da bismo pozornost zakonodavaca i druπtva u cjelini usmjerili na neki problem. To je sredstvo bilo uspjeπno u ukidanju ropstva i poslije u borbi za graappleanska prava. No moramo temeljito razmisliti hoêe li u odreappleenoj situaciji takvo okupljanje biti korisno za naπe djelo. Ali zakljuëimo da jest, moramo ga CrkvaDrustvo 34

PREDSTAVNO TVO U VLADI SJEDINJENIH AMERI»KIH DRÆAVA 35 dobro isplanirati da bi to bio pozitivan dogaappleaj bez problema. Izgradnjom kapaciteta za uëinkovitu kampanju na najniæoj razini uvelike jaëamo glas naπe crkve kad je rijeë o sudbonosnim pitanjima i ostvarujemo moguênost da postanemo posebice poznati kao zastupnici slobode savjesti. James Standish, direktor Odjela za odnose s javnoπêu i vjersku slobodu, predstavnik u AmeriËkom kongresu CrkvaDrustvo 35

36 CRKVA I DRU TVO KrπÊanin i vlasti Od samih poëetaka adventisti su bili oduπevljeni zastupnici graappleanske i vjerske slobode. To pokazuje naπu skrb za otvorenost uma prema istini koju æelimo iznijeti, ali i za oëite izazove s kojima se AdventistiËka crkva koja svetkuje subotu suoëava u druπtvu koje ve- Êim dijelom svetkuje nedjelju. Premda je naπa prva i najveêa duænost odgovornost naπemu Bogu u kojega se uzdamo i kojega πtujemo, Biblija takoappleer uëi krπêane da se pokoravaju vlastima nad sobom (Rimljanima 13,1 Duda i FuÊak), odnosno graappleanskim vlastima. Isus je govorio o toj dvostrukoj odanosti Bogu i dræavi. Kad su Ga neprijatelji æeljeli uhvatiti u zamku pitanjem o rimskoj vlasti i o tome trebaju li Æidovi plaêati poreze, Isus je vrlo mudro odgovorio. Taj nam odgovor danas uvelike pomaæe u odreappleivanju πto trebamo Ëiniti. Isus je rekao: Podajte caru carevo, a Bogu Boæje! (Matej 22,21) On nam je pokazao da smo odgovorni Bogu i Njegovoj crkvi, ali da isto tako imamo obveze prema vlastima. I jedno i drugo je vaæno. Meappleutim, kad graappleanske vlasti pokuπavaju stvoriti i nametnuti zakone da bi nadzirale vjerska uvjerenja, mi trebamo, kao Petar i Ivan, potvrditi da moramo viπe sluπati Boga nego Ëovjeka. Isusov primjer Sjetimo se da je Isus æivio u doba rimske okupacije i tlaëenja. Mnogi æidovski zeloti prikljuëili su se u Kristovo doba politiëkim pokretima kojima je cilj bio zbacivanje vlasti, ali je Isus odbio odobriti takve aktiv- CrkvaDrustvo 36

KR ANIN I VLASTI 37 nosti. On nije doπao da bi se prikljuëio politiëkim pokretima. Poπtivao je rimske stotnike i duænosnike (Luka 7,1-10), rekao je svojim sljedbenicima da posluπaju vojne zapovijedi (Matej 5,41) i pozvao ih da ljube svoje neprijatelje i mole se za njih Ëak i kad stradaju od njihovih ruku (Matej 5,44). Isus se nije borio za svoja prava. Premda Bog, nije nastojao da Mu se ukaæe Ëast niti je pokuπavao steêi neko zakonito priznanje svoje nadmoêi. Umjesto toga uzeo je na sebe ulogu sluge. On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπi sliëan ljudima. Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu. (Filipljanima 2,6-8) Tako ni krπêani ne trebaju oëekivati poπtenje, pravdu i poπtivanje od svih zakonodavnih i izvrπnih vlasti. Sâm Isus je upozorio: Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas!... Sjetite se rijeëi koju vam rekoh: Nije sluga veêi od svoga gospodara! Ako su mene progonili, i vas Êe progoniti. (Ivan 15,18-20) Kristov primjer nepruæanja otpora i strpljivog podnoπenja patnji kad su Ga uhitili i osudili, uëi krπêane kako se trebaju ponaπati u sliënim situacijama. Isus je upozorio da krπêani mogu oëekivati progonstvo, zatvaranje, pa i smrt kako se bude pribliæavao svrπetak vremena. Meappleutim, Novi zavjet dosljedno uëi obvezi da poπtujemo zemaljske vlasti i da je naπa duænost ozbiljno im posvjedoëiti o Bogu, kao πto je Pavao svjedoëio Feliksu, Festu, Agripi i drugima. Novi zavjet i graappleanska posluπnost Pavao je rekao: Neka se svatko pokorava viπim vlastima, jer nema vlasti osim od Boga. I one koje postoje, od Boga su uspostavljene. (Rimljanima 13,1.2) CrkvaDrustvo 37

38 CRKVA I DRU TVO Ne zaboravimo da je pisac tih rijeëi sâm pretrpio mnoge nepravde i na kraju smrt od ruku rimskih vlasti. Meappleutim, Pavao jasno kaæe da smo kao krπêani duæni posluπati i slijediti zahtjeve graappleanskih vlasti. Svjestan da su takve vlasti opunomoêene od Boga, krπ- Êani Êe prihvatiti proglase vlasti i poπtivati ih dokle god se ne sukobljuju s Boæjom voljom. Podajte svakomu ono πto mu pripada: onomu koji s pravom traæi porez, porez; koji carinu, carinu; koji poπtovanje, poπtovanje; koji Ëast, Ëast! (Rimljanima 13,7) Novi zavjet poziva krπêane da suraappleuju s vlastima i priznaju njihov autoritet. To znaëi da Êe plaêati poreze i carine, biti odani voappleama svoje zemlje i postupati kao dobri graappleani. Tu nema mjesta revolucionarnim i politiëkim aktivnostima. Ellen G. White je pisala: Boæji narod Êe priznati ljudsku vlast kao boæanski odreappleeno ureappleenje i posluπnost njoj uëiti kao svetu duænost, unutar njezina zakonita djelokruga. (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6, str. 402) Bog je uspostavio vlasti Time πto je ustvrdio da su vlasti koje postoje, od Boga (su) postavljene (Rimljanima 13,1), Pavao nije æelio reêi da je Bog uspostavio odreappleenu vrstu vlasti, a ostale oblike nije. Nije æelio reêi niti da je Bog postavio osoblje u bilo kojoj vlasti ili da vlast treba djelovati u skladu s boæanskim naëelima. Vlasti to mogu i ne moraju. Pavao govori o samoj ideji vlasti, da je graappleanska vlast od Boga dobivena, ili joj je povjereno pravo i moê da obavlja ljudske poslove. Bog je dao vlasti radi oëuvanja zakona i reda, za zaπtitu druπtva. Pavao jasno kaæe: Poglavarâ se ne treba bojati kad se radi dobro, veê kad se radi zlo. HoÊeπ li da se ne moraπ bojati CrkvaDrustvo 38