UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE Dragana Laković KORELACIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI KOD DJECE

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE Dragana Laković KORELACIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI KOD DJECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA (Završni rad) Nikšić, 2017. godine

UNIVERSITY OF MONTENEGRO FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION Dragana Lakovic MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS AND MOTOR ABILITIES CORRELATION IN PRESCHOOL CHILDREN (Final paper) Niksic, 2017 th year II

PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU Ime i prezime: Dragana Laković Datum i mjesto rođenja: 05.08.1980. godine u Podgorici Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne akademske studije - Fizička kultura, 2014godine. INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalističke studije - Fizička kultura. Naslov rada: Korelacija morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškoslog uzrasta. Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema: Datum prijave završnog rada: Komisija za odbranu rada: - 1. :Predsjednik: Doc. dr Danilo Bojanić 2. Mentor: Doc.dr Aldijana Muratović 3. Član: mr Rajko Milašinović Datum odbrane završnog rada: 19.05.2017. III

SAŽETAK Cilj ovog istraživanja predstavlja utvrđivanje korelacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškoloskog uzrastra. Kao uzorak istraživanja uzeti su dječaci i djevojčice uzrasta 4 i 5 godina, polaznici škole sporta Smart Gym iz Podgorice, koji su podijeljeni u dva subuzorka (dječaci n=38, djevojčice n=34). Na uzorku primijenjeno je 6 mjera za procjenu morfoloških karaktertistika, 6 testova za procjenu motoričkih sposobnosti kao i 1 test za procjenu specifične motorike. Rezultati ovog istraživanja podvrgnuti su postupcima deskriptivne statistike a za utvrđivanje povezanosti između pokazatelja dva antropološka prostora, korišćena je korelaciona analiza. Izvodi se zaključak da rezultati pokazuju kako u većini slučajeva ne postoji statistički značajna korelacija na p 0.05 nivou statističke značajnosti, između pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti unutar samih grupa oba subuzorka. Ključne riječi: morfološke karakteristike, motoričke sposobnosti, korelacija, djeca predškolskog uzrasta. IV

ABSTRACT Aim of this study is to determine existence of morfological characteristics and motor abilities correlation in preschool children. Boys (n=38) and girls (n=34) aged 4 i 5 years, Smart Gym sport school participants, from Podgorica, were enrolled as sample of subjects for this study. This sample od subjects were subjected to 6 morphological characteristic measurements, 6 motor ability tests, and 1 specific motor ability test. Descriptive statistics parameters were calculated from the results, and determination of existence of correlation between two antropological fields, were made by correlation analisys. It could be concluded that results represent no significant correlation (p 0.05) between parameters of morphological characteristics and motor abilities in both subgroups of subjects. Key words: morphological characteristics, motor abilities, correlation, preschool children. V

SADRŽAJ 1. UVODNA RAZMATRANJA... 1 2. TEORIJSKI OKVIR RADA... 3 2.1 Definicije osnovnih pojmova... 3 2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja... 4 3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA... 8 4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA... 9 5. METOD RADA... 11 5.1 Tok i postupci istraživanja... 11 5.2 Uzorak ispitanika... 11 5.3 Uzorak mjernih instrumenata... 12 5.4 Opis mjernih instrumenata... 13 5.5 Statistička obrada podataka... 20 6. INTERPRETACIJA REZULTATA... 22 6.1 Analiza centralnih i disperzionih parametara subuzorka dječaci... 22 6.2 Analiza centralnih i disperzionih parametara subuzorka djevojčice... 24 6.3 Korelacija morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti... 26 6.4 Interkorelacija unutar pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti... 28 7. ZAKLJUČAK... 32 LITERATURA... 35 VI

1. UVODNA RAZMATRANJA Rast i razvoj djece zauzima značajno mjesto u proučavanju cjelokupnog antropološkog statusa djece, kako u dijelu antropologije, tako i u dijelu biološke antropologije, medicinskih nauka, fiziologije, psihologije, a naročito kineziologije (Bala, 2009). U praksi se jedan od prioritetnih zadataka u radu sa djecom, odnosi na brigu o njihovom optimalnom rastu i razvoju. U ovom dijelu, posebno je osjetljivo razdoblje razvoja djece u predškolskom uzrastu (Horvat, 2010). Razlog za ovo je to što većina motoričkih sposobnosti i navika razvija se i stiče isključivo u periodu djetinjstva, a na njih se može povoljno uticati u predškolskom uzrastu, to jeste od 4 do 7. godine. U tom periodu izgrađuje se struktura motoričkog prostora na osnovu genetskih i spoljašnjih faktora koji utiču na cjelokupni rast i razvoj djece (Bala, Kiš i Popović, 1996 ). Uticaj motoričkog razvoja od presudne je važnosti za cjelokupni razvoj djece predškolske dobi. Na žalost, mnogi smatraju da djeca svoju motoriku mogu razviti sama od sebe. Generalno hronoški razvoj bioloških potencijala djece u ovom razdoblju nije garant da će se razviti svi antropometrijski potencijali na adekvatnom nivou. Deficit kretnih aktivnosti ili njihov kompletan izostanak, tokom dječjeg rasta i razvoja, ne može se nadoknaditi u kasnijim periodima rasta i razvoja. Nivo uticaja raznih kinezioloških stimulusa na dječju motoriku postepeno opada kako oni dolaze u odrasli stadijum, što se često u praksi naziva kao kritična faza razvoja (Horvat, Babić i Miholić 2013). Krizna morfološko motorička razdoblja se mogu podijeliti na: - Dob prve godine života, kada se dijete počinje uspravljati i stajati; - Dob od 6. do 7. Godine, kada dijete polazi u školu; - Dob puberteta, kada dolazi do adolescentnog zamaha rasta i razvoja (Paušić, 2007). Pojedine kretne karakteristike djece predškolskog uzrasta, naročito od 4. do 5. godine u odnosu na ranije uzraste, može se opisati kao da se dijete kreće sve skladnije i sigurnije (Bala, 2009). Dobro se orijentiše u prostoru, lako i slobodno se zaustavlja, mijenja pravce kretanja i položaje tijela. Ima bogatiji repertoar kretanja. Okretnije je i ima više samopouzdanja ali je još uvijek neobazrivo. Stoji i skače na jednoj nozi u visinu, daljinu. Hoda po suženoj površini sigurno bez straha. Samostalno se svlači i oblači i spušta stepenicama sa naizmjeničnim radom ruku i nogu. Hvata dobačen predmet šakama. Razlikuje desnu od lijeve ruke. Vozi bicikl i lako 1

okreće pedale, dobro se zaustavlja i održava pravac kretanja. Sposobno je duže vježbati i da izvršava teže i složenije zadatke. Pokazuje interesovanje da vježbe uzastopno ponovi više puta da bi naučilo zadatu kretnu strukturu. Vježbanje u ovom uzrasnom periodu je pogodno, jer se sve više pojavljuju procesi kočenja (inhibicije) u nervnim centrima, ograničavajući procese razdraženja (iradijacije) koji u ovom uzrasnom periodu još prevladavaju. Fizički razvoj malog i predškolskog djeteta sprovodi se uglavnom u vidu igre. Kako od ranije postoji iskustvo u radu sa djecom ovog uzrasta, javila se želja da istraživanjem sa djecom predškolske dobi. U Crnoj Gori, još uvijek nije dovoljno zaživljela svijest o značaju vježbanja kod djece ove uzrasne dobi, već je u hijerarhiji dnevnih aktivnosti, sport na posljednjem mjestu. Ne postoji veliki broj istraživanja koji opservira ovu populaciju, s toga se u ovom radu razmatra kako odnos, tako i međuodnos između antropometrijskih osobina i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta. 2

2. TEORIJSKI OKVIR RADA 2.1 Definicije osnovnih pojmova Antropološkim obilježjima smatraju se organizovani sistemi svih osobina, sposobnosti i motoričkih informacija i njihove međusobne relacije. Među antropološkim obilježjima ubrajaju se: antropometrijske karakteristike, motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, konativne karakteristike ili osobine ličnosti i socijalni status (Radman i Zečić, 2003). Morfološke karakteristike nose informacije o specifičnostima građe čovječijeg tijela, odnosno o dimenzionalnosti perifernog lokomotornog podsistema. Smatra se da latentnu strukturu morfoloških karakteristika sačinjavaju četiri dimenzije (Kurelić i sar., 1975). 1. Longitudinalna dimenzionalnost skeleta faktor odgovoran za rast kostiju u dužinu (tjelesna visina, sjedeća visina trupa, dužina ruke, dužina noge...). Ova morfološka dimenzija je gotovo potpuno urođena osobina sa koeficijentom urođenosti od preko 95% (Dž. Idrizović i K. Idrizović, 2001); 2. Transverzalna dimenzionalnost skeleta faktor odgovoran za rast kostiju u širinu (širina ramena, širina kukova, dijametar koljena, dijametar lakta...). Koeficijent urođenosti je vrlo visok i gotovo potpuno zavisi od dispozicija (Dž. Idrizović, i K. Idrizović, 2001). 3. Cirkularna dimenzionalnost tijela i tjelesna masa; - faktor odgovoran za ukupnu masu i obime tijela (tjelesna masa, obim vrata, obim grudnog koša, obim podlaktice...). Koeficijent ovog faktora je 40-60% (Dž. Idrizović, i K. Idrizović, 2001). 4. Potkožno masno tkivo odgovorno za ukupnu količinu masti u organizmu (debljina kožnog nabora na nadlaktici, na podlaktici, na leđima, na trbuhu...). Koeficijent urođenosti ovog faktora je 40-60% (Dž. Idrizović, i K. Idrizović, 2001). Motoričke sposobnosti su one sposobnosti čovjeka koje učestvuju u rješavanju motoričkih zadataka i uslovljavaju uspješno kretanje, bez obzira da li su sposobnosti stečene treningom ili ne (Malacko, 1991). 3

Bazične motoričke sposobnosti predstavljaju fundamentalne ili osnovne motoričke sposobnosti koje su genetski određene u većem ili manjem stepenu i koje se kao latentne dimenzije nalaze zabilježene u genetskom kodu svakog čovjeka, a dolaze do izražaja samo prilikom motoričkog funkcionisanja u manjem ili većem stepenu, zavisno od motoričkog iskustva i ciljeva koji se žele postići. Bazične motoričke sposobnosti su osnova u svakom motoričkom učenju i predstavljaju elementarnu vrijednost u ukupnom prostoru motorike čovjeka. Iako je veliki broj autora pokušao da odgonetne konačan broj bazičnih motoričkih sposobnosti, tako je na osnovu mnoštva istraživanja i navoda (Zaciorski, 1975; Kukolj, 1996; Nićin, 2000), prihvaćena sljedeća struktura: snaga, brzina, izdržljivost, koordinacija, fleksibilnost, ravnoteža i preciznost. Pod situacionim motoričkim sposobnostima se podrazumijevaju sposobnosti koje direktno utiču na rezultatsku uspješnost, s obzirom na to da je njihova struktura, karakter i intenzitet opterećenja veoma blizak aktivnostima koje se izvode na takmičenjima i pokazuju najveću povezanost sa postignutim sportskim uspjehom (Kuleš, 1998). 2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja Bala (2003) je u svom istraživanju na uzorku od 184 dječaka i 131 djevojčice, uzrasta 4-6 godina, primijenio bateriju od 3 antropometrijske mjere i 7 motoričkih testova, gdje su se pokušale utvrditi značajne razlike u antropološkim obilježjima. Morfološki status djece je procijenjen preko tri mjere: tjelesna visina, tjelesna masa i kožni nabor nadlaktice. Motorički prostor je procijenjen sa testovima: Poligon natraške, taping rukom, duboki pretklon, skok udalj s mjesta, podizanje trupa, vis u zgibu i trčanje 20m. Primjenom kanoničke diskriminativne analize, kako u cjelokupnom uzorku ispitanika, tako i u subuzorcima svakog godišta, dobijeni su rezultati koji ukazuju na postojanje kvantitativnih razlika između dječaka i djevojčica u motoričkom prostoru, međutim te razlike se nijesu primijetile u antropometrijskim karakteristikama. Autor navodi da pojedina ranija istraživanja nijesu ustanovila značajne razlike u strukturalnim razlikama motoričkih sposobnosti dječaka i djevojčica. Preporučuje se da se kineziološke 4

aktivnosti dječaka i djevojčica u vrtićima i sportskim klubovima organizuju zajednički u tom uzrastu. Priviteli, Caput-Jogunica, Gulan i Bochi (2007) navode da su sportske aktivnosti prepoznate kao jedan od načina kojim se, podizanjem opšte tjelesne i psihičke kondicije, može spriječiti nastanak raznih bolesti. Kao i većinu drugih navika, tako i navika bavljenja sportom bi se trebala početi usvajati što ranije, dakle i u predškolskoj dobi. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi uticaj bavljenja sportom na promjenu motoričkih sposobnosti djece predškolske dobi. Uzorak ispitanika čini ukupno 136 djece (61 djevojčica i 75 dječaka) uzrasta četiri do šest godina iz nekoliko predškolskih ustanova u kojima se sprovodi fizička aktivnost. Motoričke sposobnosti djece izmjerene su na početku i na kraju programa sa serijom od 6 motoričkih testova kojima se testiraju eksplozivna snaga, repetitivna snaga, fleksibilnost, koordinacija, agilnost i ravnoteža. Utvrdili su osnovne deskriptivne karakteristike rezultata kao i globalne i parcijalne promjene između inicijalnog i završnog mjerenja motoričkih sposobnosti. Rezultati su ukazali na poboljšanje motoričkih sposobnosti djece kroz učinak trenažnog djelovanja primijenjenog sportskog programa. Najveća razlika se mogla primijetiti u testu za procjenu repetitivne snage, a najniža u testu fleksibilnosti. Analizom razlike motoričkih sposobnosti između dječaka i djevojčica, može se zaključiti da dječaci imaju bolje rezultate kod testova eksplozivne snage i koordinacije, a djevojčice u testiranju repetitivne snage, fleksibilnosti i ravnoteže. Autori zaključuju da se na osnovu iznijetih rezultata može govoriti o značajnosti fizičkog vježbanja kod najmlađih, posebno u dijelu rasta i razvoja, a takođe, u dijelu zdravlja. Motoričke sposobnosti su u ovom slučaju samo jedan segment na koji se može uticati prilagođenim sportskim programom u predškolskoj dobi. Vidaković i Korica (2007) su na uzorku od 274 djece uzrasta od 3 godine od čega su 117 djevojčice a 130 dječaci, iz cijele Dalmacije, upotrijebili testove za procjenu motoričkih sposobnosti: brzo trčanje, puzanje četvoronoške, puzanje potrbuške, provlačenje u poluležećem stavu, skok udalj iz mjesta, prenjanje na sanduk, dizanje i stavljanje lopte u koš, gađanje mete, hodanje po dasci i hodanje po klupi s dubinskim skokom. Pored ovih upotrijebili su i mjere za procjenu morfoloških karakteristika od čega, tjelesna visina i masa, porođajna tjelesna visina i 5

masa. Upotrijebljena je korelaciona matrica za uspostavljanje provjere relacija između pomenutih varijabli. Na osnovu dobijenih rezultata, autori kažu da kod ovog uzrasta još nije došlo do disocijacije motoričkog pa ni morfološkog prostora. Na uspješnost osnovnih kretnih struktura djeluju složeni mehanizmi regulacije strukture kretanja, regulacije energetskih izlaza i regulacije rasta kao i njihove međusobne interakcije. Bala, Jakšić i Popović (2009) su na velikom uzorku od 1170 (od čega 565 dječaka i 605 djevojčica) uzrasta od 4 do 7.5 godina iz vojvođanskih predškolskih ustanova, izmjerili osam antropometrijskih karakteristika i primijenili bateriju od sedam motoričkih testova. Analize uzorka ispitanika je rađena u sedam uzrasnih kategorija, kao i relacije između antropometrijskih karakteristika i motoričkih sposobnosti putem matrica interkorelacija i kanoničkom korelacionom analizom. U dijelu antropometrijkih karakteristika korišćeni su mjere za utvrđivanje tjelesne visine, tjelesne mase, srednji obim grudi, obim nadlaktice, obim podlaktice, kožni nabor trbuha, kožni nabor leđa, kožni nabor nadlaktice. Dio motoričkih sposobnosti se analizirao testovima: poligon natraške, skok udalj iz mjesta, trčanje na 20m, taping rukom, pretklon u sjedu raznožno, podizanje trupa i izdržaj u zgibu. Moglo se primijetiti da je relacija ispitivanih parametara nešto veća kod dječaka tokom svih analiziranih uzrasnih kategorija, osim u najmlađem uzrastu, ali je kod djevojčica znatno viši nivo povezanosti morfološke i motoričke strukture. Takav rezultat istraživanja tumači se trendom i nivoom rasta i razvoja morfološke i razvojem motoričke strukture, kao i razvojem centralnog nervnog sistema, ali i fizičkom aktivnošću, koja je u ovom uzrastu, statistički, više izražena kod dječaka nego kod djevojčica. Jonić, Projović i Janković (2009) su u svom istraživanju imali za cilj da se utvrdi efekat dva programa fizičkih aktivnosti kod dječaka predškolskog uzrasta na bazičnu motoričku. Ukupan uzorak od 122 dječaka polaznika predškolskih ustanova starosti 6±0.5 godina, podijeljen je na subuzorke u zavisnosti od programa u kojem su učestvovali. Eksperimentalnu grupu je činilo 75 dječaka, a kontrolnu grupu 47 dječaka. Obje su grupe obuhvaćene redovnom fizičkom aktivnošću u trajanju od šest mjeseci, s tim što je eksperimentalna grupa imala organizovane časove fizičkog vježbanja pet puta nedjeljno, a kontrolna grupa dva puta. Za praćenje motoričkih sposobnosti korišćeno je devet motoričkih testova i tri morfološke varijable. Za utvrđivanje 6

razlika u motorici i morfologiji na inicijalnom i finalnom testiranju primijenjena je MANOVA. Rezultati pokazuju da ne postoje značajne razlike između grupa u dijelu morfoloških karakteristika, dok je došlo do većeg poboljšanja motoričkih sposobnosti kod eksperimentalne u odnosu na kontrolnu grupu. Međutim, kontrolna grupa, takođe, bilježi značajna poboljšanja u dijelu motoričkih sposobnosti. Popović i Stupar (2011) navode da sportska školica, kao jedan vid organizovanog fizičkog vježbanja, predstavlja idealan početak bavljenja fizičkom aktivnošću. Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi koliko fizičko vježbanje u okviru sportske školice utiče na razvoj motoričkih sposobnosti dječaka predškolskog uzrasta. Na uzorku od 51 dječaka uzrasta 4-7 godina uključenih u programa vježbanja u okviru sportske školice u Novom Sadu, kao i još 48 dječaka istog uzrasta koji su pohađali redovan program fizičkih aktivnosti u okviru svoje predškolske ustanove. U ovom slučaju primijenjena je baterija od 7 motoričkih testova. Na osnovu rezultata istraživanja, može se zaključiti da su se, nakon primjene eksperimentalnog tretmana vježbanja u sportskoj školici, značajno poboljšale sve procijenjene motoričke sposobnosti eksperimentalne grupe u odnosu na svoje vršnjake iz kontrolne grupe. Ta razlika se ogleda u efektima jednogodišnjeg tretmana vježbanja koja je utvrđena na osnovu rezultata MANCOVA-e što predstavlja pokazatelj koliko većina dječaka koji su i ranije vježbali u sportskoj školici ima kvalitetnije razvijenu motoriku od svojih vršnjaka. Pavlović i Marinković (2013) su na uzorku od 150 djece predškoslog uzrasta od 4 do 6 godina, koji su izvučeni iz populacije djece u predškolskim ustanovama i vrtićima u Užicu, primijenjeno je 7 testova za procjenu motoričkih sposobnosti i 5 testova za procjenu morfoloških karakteristika. Predmet ovog istraživanja je veza sa relacijama kožnih nabora i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta kod oba pola, dok je cilj istraživanja bio da se ukaže koji je značaj te korelacije. Primjenom Pirsonove korelacije, utvrđeno je da postoji statistički značajna korelacija između kožnih nabora i izdržaja u zgibu, zatim kožnih nabora i poligona natraške kod dječaka, dok je kod djevojčica pronađena korelacija između kožnih nabora i izdržaja u zgibu, međutim, relacija između kožnih nabora i poligona natraške ne postoji u značajnoj mjeri. 7

3. PROBLEM, PREDMET I CILJ ISTRAŽIVANJA Osnovni problem ovog istraživanja je da se utvrdi odnos morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta. Predmet ovog istraživanja su morfološki i motorički prostor djece predškolskog uzrasta koja redovno upražnjavaju fizičke aktivnosti. Generalni cilj istraživanja predstavlja utvrđivanje korelacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta. Iz generalnog cilja proizilaze parcijalni ciljevi: da se utvrdi statistički značajna povezanost morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta kod subuzorka dječaci; da se utvrdi statistički značajna povezanost morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta kod subuzorka djevojčice; da se utvrdi statistički značajna međupovezanost u prostoru morfoloških karakteristika kod subuzorka dječaci da se utvrdi statistički značajna međupovezanost u prostoru morfoloških karakteristika kod subuzorka djevojčice; da se utvrdi statistički značajna međupovezanost u prostoru motoričkih sposobnosti kod subuzorka dječaci; da se utvrdi statistički značajna međupovezanost u prostoru motoričkih sposobnosti kod subuzorka djevojčice; 8

4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA Za potrebe ovog istraživanja, na osnovu generalnog cilja istraživanja, a ponovo shodno predloženom problemu i predmetu istraživanja, predložena je sledeća generalna i njoj alternatina hipoteza: Hg0 Ne postoji statistički značajna povezanost motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta. Ag Postoji statistički značajna povezanost motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta. Na osnovu generalne hipoteze, a shodno što boljem odgovoru na zahtjeve ovog rada postavljene su sledeće parcijalne hipoteze i njima alternativne hipoteze: H10 Ne postoji statistički značajna povezanost pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci. A1 Postoji statistički značajna povezanost pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci H20 Ne postoji statistički značajna povezanost pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. A2 Postoji statistički značajna povezanost pokazatelja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. H30 Ne postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci. A3 Postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci. H40 Ne postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. A4 Postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja morfoloških karakteristika kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. 9

H50 Ne postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci. A5 Postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak dječaci. H60 Ne postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. A6 Postoji statistički značajna međupovezanost pokazatelja motoričkih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta - subuzorak djevojčice. 10

5. METOD RADA 5.1 Tok i postupci istraživanja Ovo istraživanje, prema vremenskoj usmjerenosti, može se definisati kao istraživanje transverzalnog tipa. Svako testiranje je odrađeno u sali dječjeg fitness centra Smart Gym iz Podgorice, gdje djeca ovog centra i obavljaju treninge sportske školice. Ova sala pozitivno odgovara na sve zadate uslove vježbanja djece predškolskog uzrasta. Na svakom testiranju, mjerenja su vršili, studenti Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, a po potrebi u ulozi pomoćnika našli su se i treneri školice sporta. Ovo istraživanje predstavlja, istraživanje transverzalnog tipa, ali kako je uzorak ispitanika malo specifičan, za testiranje je bila potrebna nedjelja dana. Testiranja se sprovodilo u dva navrata, u prvom su se obavila mjerenje morfoloških karakteristika, dok se u drugom odradilo testiranje motoričkih sposobnosti. U konačan uzorak ispitanika, našli su se samo ispitanici koji su prošli kompletnu proceduru testiranja. Za sam postupak prikupljanja podataka, korišćeni su standardizovani instrumenti, koji su prethodno baždareni, kalibrisani i kontrolisani prije svakog korišćenja. Prilikom testiranja, ispitanici su morali biti u odgovarajućoj sportskoj opremi, koja podrazumijeva patike, pamučnu majicu i šorts. 5.2 Uzorak ispitanika U ovom istraživanju uzorak ispitanika činili su dječaci i djevojčice predškolskog uzrasta, starosti 4 i 5 godina. Svi ispitanici su polaznici školice sporta koja radi u okviru dječjeg fitness centra Smart Gym u Podgorici. Ukupan uzorak ispitanika sastoji se od 72 djece, koja su podijeljena u 2 subuzorka. Subuzorci su podijeljeni na osnovu pola, tako da postoje: - Subuzorak dječaci n=38; - Subuzorak djevojčice n=34. 11

Na osnovu tipa istraživanja, u uzorak ispitanika ušla su samo djeca koja su odradila kompletan tretman testiranja. Takođe, u uzorku ispitanika našla su se samo djeca koja van školice sporta nemaju sistematsko fizičke aktivnosti u drugim klubovima ili organizacijama. 5.3 Uzorak mjernih instrumenata Kao što je već utvrđeno većim brojem istraživanja, ustanovljena je metodologija testiranja motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika, stoga je za potrebe ovog istraživanja upotrijebljena baterija mjernih instrumenata, koja je modifikovana za potrebe testiranja djece predškolskog uzrasta (Bala, 2002, 2003, 2009; Popović i Stupar, 2011; Popović i sar., 2014): Mjere za procjenu morfoloških karakteristika: 1. Tjelesna visina ATV 2. Tjelesna masa ATM 3. Srednji obim grudnog koša AOG 4. Obim nadlaktice AON 5. Kožni nabor leđa ANL 6. Kožni nabor trbuha ANT Testovi za procjenu motoričkih sposobnosti: 1. Skok udalj s mjesta - MSUD; 2. Poligon unazad MPLU; 3. Duboki pretklon na klupi MDPK; 4. Stork test MSTK; 5. Ležanje sjed 30 sec MLS30; 6. Izdržaj na vratilu MINV. 12

Kako bi se upotpunila motorička struktura djece predškolskog uzrasta, uključen je i jedan situaciono-motorički test prilagođen ovom uzrastu, a koji se sastoji od pojedinih gimnastičkih elemenata i jednostavnih kretnih struktura (Bala, 2009). 1. Modifikovani poligon spretnosti - SMPS. 5.4 Opis mjernih instrumenata Opis mjera za procjenu morfoloških karakteristika: 1. Tjelesna visina ATV Visina tijela mjeri se antropometrom po Martinu. Pri mjerenju ispitanik je obavezno bos, stoji u uspravnom stavu na čvrstoj vodoravnoj podlozi. Glava ispitanika treba da je u takvom položaju da frankfurtska ravan bude horizontalna. Ispitanik ispravlja leđa koliko je moguće, a stopala sastavlja. Ispitivač stoji sa lijeve strane ispitanika i kontroliše da li je antropometar postavljen neposredno duž zadnje strane tijela i vertikalno, a zatim spušta metalni prsten klizač da horizontalna prečnika-prečka dođe na glavu (tjeme ispitanika). Rezultat se čita sa tačnošću od 0,1 cm. 2. Tjelesna masa ATM Masa tijela mjeri se vagom postavljenom na horizontalnu podlogu. Ispitanik je bos u gaćicama, stane na sredinu vage i mirno stoji u uspravnom stavu. Kada se kazaljka na vagi umiri, rezultat se čita sa tačnošću od 0,5 kg (zaokružuje se na nižu vrijednost). 3. Srednji obim grudnog koša AOG Mjeri se metalnom mjernom trakom. Prilikom mjerenja ispitanik je samo u gaćicama i stoji u uspravnom stavu s rukama opuštenim niz tijelo. Mjerna traka mu se obavije oko grudnog koša uspravno na osovinu tijela, prolazeći horizontalno kroz tačku pripoja 3. i 4. rebra za grudnu 13

kost. Rezultat mjerenja čita se kada je grudni koš u srednjem položaju (pri kraju normalnog izdisaja, odnosno, u pauzi između izdisaja i udisanja), rezultat se čita sa tačnošću od 0,1 cm. 4. Obim nadlatkice AON Mjeri se metalnom mjernom trakom. Prilikom mjerenja ispitanik je samo u gaćicama i stoji u uspravnom stavu s rukama opuštenim niz tijelo. Mjerna traka mu se obavije oko sredine lijeve nadlaktice, na osovinu ruke. Rezultat mjerenja se čita kada je ruka potpuno opuštena, a rezultat se čita sa tačnošću od 0.1cm. 5. Kožni nabor leđa ANL Mjeri se kaliperom podešenim da pritisak vrhova krakova na kožu bude 10 gr/mm2. Prilikom mjerenja ispitanik je u gaćicama i stoji u uspravnom stavu s ležerno opuštenim rukama niz tijelo. Ispitivač palcem i kažiprstom uzdužno odigne nabor kože na leđima sa lijeve strane (ispod donjeg vrha scapula-e) na mjestu koje odgovara sredini između lopatice i kičme, pazeći da ne zahvati i mišićno tkivo, obuhvata nabor kože vrhovima krakova kalipera (postavljenim niže od svih vrhova prstiju) i uz pritisak od 10 gr/mm2 pročita rezultat. Mjerenje se vrši tri puta, a kao konačna vrijednost uzima se srednja vrijednost. Rezultat se čita sa tačnošću od 0,1 cm. 6. Kožni nabor trbuha ANT Mjeri se kaliperom podešenim da pritisak vrhova krakova na kožu bude 10 gr/mm2. Prilikom mjerenja ispitanik je u gaćicama koje su malo spuštene i stoji u uspravnom stavu s ležerno opuštenim rukama niz tijelo i relaksiranim trbuhom. Ispitivač palcem i kažiprstom vodoravno odigne nabor kože na lijevoj strani trbuha u nivou pupka (umbilikusa) i 5 cm u lijevo od njega, pazeći da ne zahvati i mišićno tkivo, obuhvati nabor kože vrhovima krakova kalipera (postavljenih medijalno od svojih vrhova prstiju) i uz pritisak 10 gr/mm2 pročita rezultat. Mjerenje se vrši tri puta, a kao konačna vrijednost uzima se srednja vrijednost. Rezultat se čita sa tačnošću od 0,1 cm. 14

Opis testova za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti: 1. Skok udalj s mjesta MESDM Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za testiranje jednog ispitanika je jedan minut. Broj ispitivača: Jedan ispitivač. Rekviziti: Odskočna daska, mjerna traka, 2 tanke strunjače, kreda. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u otvorenom ili zatvorenom prostoru gdje je važno da postoji čvrsta podloga na kojoj nema proklizavanja, minimalnih dimenzija 2x4m. Odskočnu dasku je potrebno postaviti sa jednog kraja strunjača koje su postavljene u produžetku, jedna iza druge po dužini. Odskočna daska je tako okrenuta da je odskočna platforma okrenuta na suprotnu stranu od strane skakanja. Početni položaj ispitanika: Ispitanik stoji u uspravnom raskoračnom stavu na kraj odskočne daske tako da prsti stopala ne prelaze graničnu liniju. Izvođenje zadatka: Iz malog raskoračnog stava (vrhovi prstiju su iza obilježene linije), kroz pretklon i zaručenje, polu čučnjem i zamahom rukama, sunožnim odskokom doskočiti što dalje na strunjaču, ispitanici treba da se trude da doskoče sunožno, bez pomjeranja stopala. Kraj zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik izvede 2 uspješna skoka. Položaj ispitivača: Ispitivač stoji iz strunjače i pazi da ispitanik ne prestupi prilikom faze odskoka. Posle izvršenog skoka pažljivo mjeri dužinu skoka, mjernom trakom. Ocjenjivanje: Vrednuje se najbolji pokušaj u vrijednosti od 1 cm. Dužina skoka je ona vrijednost od odskočne linije pa do zadnje tačke tijela, bilo da je to ruka ili noga. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje, precizno objasniti ocjenjivanje i vrednovanje zadatka. Napomena: Ukoliko ispitanik, zbog nekog razloga ne izvede kvalitetno skok, biće mu dozvoljen još jedan pokušaj. 2. Poligon unazad MPLU Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za procjenu jednog ispitanika je 3 minuta. Broj ispitivača: Jedan ispitivač i jedan pomoćnik. Rekviziti: Štoperica, poklopac i jedna ćelija švedskog sanduka. 15

Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na čvrstom tlu minimalnih dimenzija 2x11m. Na početku poligona označena je startna linija. Na trećem metru postavlja se poklopac švedskog sanduka dok se na sedmom metru postavlja ćelija švedskog sanduka položena na stranu. Na desetom metru označena je finalna linija. Početni položaj ispitanika: Ispitanik zauzme početni položaj, tako što četvoronoške bude okrenut leđima poligonu. Potrebno je da gleda kroz noge, a stopala se postavljaju iza početne linije. Izvođenje zadatka: Zadatak počinje kada ispitivač da znak za početak. Ispitanik, krećući se četvoronoške unazad, a gledajući stalno kroz noge, bez okretanja sa strane prelazi poligon. Prvo je potrebno da pređe preko poklopca švedskog sanduka, provuče se kroz ćeliju švedskog sanduka i krećući se četvoronoške unazad pređe finalnu liniju. Kraj zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik uspješno pređe poligon, bez grešaka. Ocjenjivanje: Registruje se vrijeme koje je ispitaniku potrebno da pređe zadati poligon, bez grešaka. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se istovremeno demonstrira i opisuje. Uvježbavanje: Ispitaniku je dozvoljen probni pokušaj. Napomena: Pomoćnik ispitivača prati tačnost izvođenja kretne strukture. 3. Duboki pretklon na klupi - MDPK Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za procjenu jednog ispitanika je 1 minut. Broj ispitivača: Jedan ispitivač. Rekviziti: Štoperica, švedska klupa sa pričvršćenom mjernom trakom koja je postavljena na 40 cm od gornje ivice švedske klupe. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na čvrstom tlu minimalnih dimenzija 2x2 m gdje je postavljena švedska klupa. Početni položaj ispitanika: Ispitanik stoji bos na ivici švedske klupe. Zauzme sunožni stav i pripremi se za dalje instrukcije. Izvođenje zadatka: Ispitanik spušta ruke niz pričvršćenu mjernu traku, bez savijanja koljena i pokušava da dohvati najniži moguću tačku bez narušavanja zadate forme. 16

Kraj zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik više nije u mogućnosti da niže spusti ruke, bez savijanja koljena ili narušavanja zadate forme. Ocjenjivanje: Registruje se najveća dužina koju je ispitanik uspio da ostvari od 3 ponavljanja. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se istovremeno demonstrira i opisuje. Uvježbavanje: Ispitaniku nije dozvoljen probni pokušaj. 4. Stork test MSTK Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za procjenu jednog ispitanika je 2 minuta. Broj ispitivača: Jedan ispitivač. Rekviziti: Štoperica. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na čvrstom tlu minimalnih dimenzija 1x1m. Početni položaj ispitanika: Ispitanik stoji bos na tvrdoj podlozi. Zauzme položaj gdje su mu ruke na kukovima, a stoji na jednoj (boljoj nozi), dok mu je stopalo druge noge prislonjeno uz stajnu nogu. Izvođenje zadatka: Zadatak počinje kada ispitanik pošto zauzme početni položaj. Potrebno je da taj položaj ispitanik zadrži što je duže moguće, bez pomjeranja stajne noge, kao i ruku sa kukova. Kraj zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik više nije u mogućnosti da zadrži zadati položaj, ili kada spusti podignutu nogu, skloni ruke sa kukova ili počne da pomjera stajnu nogu. Ocjenjivanje: Registruje se najduže vrijeme trajanja vježbe koje ispitanik ostvari od 3 ponavljanja. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se istovremeno demonstrira i opisuje. Uvježbavanje: Ispitaniku je dozvoljen probni pokušaj. 5. Ležanje sjed za 30 sekundi MLS30 Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za testiranje jednog ispitanika je 1 minut. Broj ispitivača: Jedan ispitivač i jedan pomoćnik. Rekviziti: Tanka strunjača i štoperica. 17

Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na tankoj strunjači ili drugoj mekanoj podlozi minimalnih dimenzija 1x2 m. Početni položaj ispitanika: Ispitanik leži na leđima, sa nogama savijenim u koljenima pod uglom od 90 o, stopala su razmaknuta 10cm i postavljana na strunjaču, ruke su savijene u laktovima, sastavljene iza glave. Izvođenje zadatka: Zadatak se izvodi na taj način što ispitanik, što je to brže moguće vrši podizanje i spuštanje trupa, na taj način što svaki put prilikom podizanja mora da dohvati laktovima koljena i to u roku od 30s. Kraj zadatka: Zadatak je završen kada istekne vremensko ograničenje od 30 sec. Položaj ispitivača: Ispitivač, sjedi ili kleči licem okrenut prema ispitaniku i ima zadatak da mu fiksira stopala o tlo i da prekontroliše da li su stopala u pravilnom položaju. Potrebno je svako pravilno ponavljanje brojati na glas, dok pomoćnik prati vrijeme na štoperici. Ocjenjivanje: Bilježi se rezultat uspješnih ponavljanja ostvarenih u predviđenom vremenskom period od 30s. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje. Napomena: Voditi računa da svako ponavljanje bude izvedeno pravilno. 6. Izdržaj na vratilu MINV Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 5 minuta. Broj ispitivača: Jedan ispitivač. Rekviziti: Vratilo prečnika od 2,5 do 4 cm, takve visine da ispitanik sa najvećom visinom u zgibu stopalima ne dodiruje tlo, strunjača, stolica, štoperica, magnezijum. Opis mjesta izvođenja: Test se može izvesti u sali za fizičko vaspitanje ili u sportskoj hali, minimalnih dimenzija 3x3 m. Početni položaj ispitanika: Ispitanik stane na stolicu koja se nalazi ispod vratila, nathvatom se hvata za vratilo, brada mora biti iznad pritke. Izvođenje zadatka: Ispitanikov zadatak je da, kada mu se makne stolica, u zgibu izdrži što duže, a da bradom ne dodiruje pritku. Kraj izvođenja zadatka: Zadatak je završen kada ispitaniku visina očiju padne ispod pritke. 18

Položaj ispitivača: Ispitivač se nalazi naspram ispitanika, kontroliše ispitanika i registruje rezultat. Ocjenjivanje: Ocjenjuje se vrijeme izdržaja u zgibu sa tačnošću od desetine sekunde. Napomena: Ispitanik za vrijeme izvođenja testa ne smije da se njiše, i u toku testiranja ne saopštavati vrijeme ispitaniku. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje. Uvježbavanje: Ispitanik nema probni pokušaj. Opis testa za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti: 1. Modifikovani poligon spretnosti MSMPS Vrijeme rada: Vrijeme potrebno za procjenu jednog ispitanika je 4 minuta. Broj ispitivača: Jedan ispitivač i jedan pomoćnik. Rekviziti: Štoperica, švedski sanduk visine 60cm, odskočna daska, tanka strunjača, elastični tunel dužine 2m i visine 40 cm, 4 prepone visine 10 cm, niska gimnastička greda, 5 markera, 8 obruča prečnika 50 cm, obruč prečnika 1 m i elastična kornjača. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na čvrstom tlu minimalnih dimenzija 8x11m. Na početku poligona označena je startna linija, odakle ispitanik započinje poligon. Na početku uzdužno je postavljena strunjača, zatim elastični tunel, prepone, gimnastička greda, odskočna daska sa produžetkom švedskog sanduka, 5 markera postavljenih u nastavku, 8 obruča postavljenih cik-cak jedan uz drugi, vertikalno postavljen veliki obruč i elastična kornjača. Rekviziti i sprave su postavljene na taj način da u sali u obliku slova G. Početni položaj ispitanika: Ispitanik zauzme visoki start iza linije i čeka znak za početak. Izvođenje zadatka: Zadatak počinje kada ispitivač da znak za početak. Ispitanik, ima zadatak da što brže pređe zadati poligon. Prvo izvodi kolut naprijed, provlači se kroz elastični tunel, pretrčava prepone, uporom preskače gimnastičku gredu 3 puta, sa odskočne daske naskače koljenima na švedski sanduk i saskok, markere prolazi cik-cak četvoronoške, pretrčavanjem postavlja noge u svaki od obruča, provlači se kroz vertikalno postavljeni obruč i rukama dohvati elastičnu kornjaču. 19

Kraj zadatka: Zadatak je završen kada nakon uspješno pređenog poligona, postavi ruke na elastičnu kornjaču. Ocjenjivanje: Registruje se vrijeme koje je ispitaniku potrebno da pređe zadati poligon sa što manje grešaka. Uputstvo ispitaniku: Zadatak se istovremeno demonstrira i opisuje. Uvježbavanje: Ispitaniku je dozvoljen probni pokušaj. Napomena: Pomoćnik ispitivača prati tačnost izvođenja kretne strukture i po potrebi asistira ispitaniku. Ovaj situaciono-motorički test predstavlja kombinaciju kretnih struktura koje djeca uče u toku pohađanja školice sporta. 5.5 Statistička obrada podataka Dobijeni rezultati u ovom istraživanju su podvrgnuti postupcima deskriptivne i komparativne statistike a povezanost između pokazatelja antroploškog prostora, korišćena je korelaciona analiza. Izračunati su sljedeći deskriptivni statistički parametri: Raspon između minimalnih i maksimalnih rezultata (Range R); Minimalni (Min.) i maksimalni rezultat (Max.) kao granične vrijednosti koje definišu raspon; Aritmetička sredina (Mean M) kao standardna statistička mjera centralne tendencije; Standardne greške aritmetičke sredine (Std. error mean Se) kao mjera variranja aritmetičke sredine uzorka oko prave aritmetičke sredine, kojom se mjeri pouzdanost podataka; Koeficijent varijacije (Cofficient of variation KV) relativna mjera disperzije kojom se pokazuje da li je posmatrani statistički skup homogen ili heterogen; 20

Standardna devijacija (Std.Deviation SD) kao apsolutna mjera varijabiliteta koja, takođe, pokazuje stepen disperzije rezultata oko aritmetičke sredine. Testiranje normalnosti raspodjela frekvencija primijenjenih morfoloških i specifičnomotoričkih varijabli su izvršeni pomoću sljedećih statističko-matematičkih postupaka: Standardizovanog koeficijenta asimetrije (skewness SK); Standardizovanog koeficijenta izduženosti ili sploštenosti (kurtosis KU); Kolmogorov-Smirnovljevog testa (K-S). Povezanost između opserviranih pokazatelja antropološkog statusa je obrađena korelacionom analizom, kao i grafičkim prikazom matrice korelacije. 21

6. INTERPRETACIJA REZULTATA U ovom poglavlju prikazani su statistički obrađeni rezultati dobijeni u ovom istraživanju u vidu tabela kao i interpretacija i objašnjenja vezana za dobijene rezultate. S obzirom na ciljeve istraživanja, tabelarni prikaz je izvršen na taj način da su prvo prikazane tabele deskriptivne statistike oba subuzorka kao i oba istraživana prostora, morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti. U narednom dijelu dat je prikaz korelacionih i interkorelacionih matrica po prostorima kao i između istraživanih antropoloških statusa. 6.1 Analiza centralnih i disperzionih parametara subuzorka dječaci U tabeli 1 prikazane su kolone standardizovanih koeficijenata asimetričnosti distribucija skewness-a (Sk), koji obezbjeđuje provjeru saglasnosti raspoređenosti empirijskih podataka sa teorijski idealnom Gauss-ovom raspodjelom. Kod dva slučaja postoji značajnije pomjeranje Gauss-ove krive i to kod varijabli AON (Sk=3.93) i ANL (Sk=3.31), gdje je kod oba slučaja došlo do pomjeranja Gauss-ove krive u lijevo, što govori o većem broju ispod prosječnih rezultata. Uvidom u rezultate parametra zakrivljenosti vrha Gauss-ove krive (kurtosis) vidljivo je da samo kod jedne varijable postoji značajno odstupanje od normalne distribucije rezultata. Ponovo se radi o dvije varijable AON, gdje je vrijednost kurtosisa od Ku=14.91 i ANL, Ku=11.31. U oba slučaja se govori o pozitivnom zakrivljenju Gauss-ove krive odnosno da su rezultati grupisani oko aritmetičke sredine. Sve ostale varijable su u granicama, normalne, odnosno, mezokurtične raspodjele rezultata. Tabela 1. Centralni i disperzioni parametri morfoloških karakteristika - subuzorak dječaci N M Min Max R SD KV Se Sk Ku K-S ATV 38 115.24 105.30 131.20 25.90 5.56 4.82 0.90 0.68 0.32 0.70 ATM 38 21.33 15.70 27.80 12.10 3.65 17.13 0.86 0.52-0.68 0.86 AOG 38 55.24 44.00 59.00 15.00 3.94 28.38 0.48 0.66-0.24 0.25 AON 38 17.41 14.00 23.00 9.00 3.11 82.45 0.99 3.93 14.91 0.00 ANL 38 7.93 3.50 35.00 31.50 6.72 84.73 1.09 3.31 11.31 0.00 ANT 38 13.18 8.50 25.00 16.50 3.41 25.85 0.55 1.75 4.00 0.34 22

Ovakve rezultate potvrđuje i Kolmogorov-Smirnovljev test, gdje se jasno vidi da odstupanje od normalne distribucije rezultata imaju varijable AON i ANL dok sve ostale varijable imaju normalnu distribuciju rezultata. Inspekcijom rezultata koeficijenta varijacije vidljivo je da je većina varijabli u okvirima izrazite homogenosti, naročito je to vidljivo kod varijable ATV (KV=4.82). Međutim, kod dvije varijable je vidljivo da postoji izrazita heterogenost rezultata i to kod AON (KV=82.45) i ANL (KV=84.73). Izračunate vrijednosti standardne greške aritmetičke sredine su numerički znatno niske u poređenju sa odgovarajućim standardnim devijacijama. Na osnovu toga konstatuje se minimalna disperzija ispitivanih varijabli, tj. njihovih srednjih vrijednosti, u odnosu na potencijalne aritmetičke sredine istih testova. Kod svih varijabli se može konstatovati optimalna diskriminativnost rezultata jer se blizu pet vrijednosti standardne devijacije (SD) može sadržati u varijacionoj širini (R). Sledeći parametar koji je podvrgnut analizi, predstavlja najčešće upotrebljivani i pouzdani parametar deskriptivne statistike, a to je standardna devijacija. Ova apsolutna mjera disperzije opisuje prosječno odstupanje svih empirijskih vrijednosti od aritmetičke sredine. Na osnovu vrijednosti standardne devijacije (SD), kao i njenog odnosa sa aritmetičkom sredinom (M) može se zaključiti da kod većine varijabli ne postoji statistički značajno odstupanje rezultata. Ovo je zaključeno na osnovu toga što kod većine varijabli standardna devijacija čini barem trećinu aritmetičke sredine. Kod jedne varijable postoji značajno odstupanje od aritmetičke sredine a govori se o ANL (SD=6.92). Tabela 2. Centralni i disperzioni parametri motoričkih sposobnosti - subuzorak dječaci N M Min Max R SD KV Se Sk Ku K-S MSUD 38 102.05 67.00 136.00 69.00 16.08 15.76 2.61-0.45 0.17 0.77 MPLU 38 29.13 14.31 52.39 38.08 8.59 29.49 1.39 0.51 0.27 0.70 MDPK 38 41.29 31.00 51.00 20.00 3.87 9.37 0.63 0.31 1.42 0.06 MSTK 38 11.66 2.34 55.60 53.26 10.62 91.07 1.72 2.44 7.73 0.12 MLS30 38 11.97 3.00 20.00 17.00 3.94 32.92 0.64-0.30-0.28 0.50 MINV 38 9.33 0.00 37.01 37.01 9.33 99.98 1.51 1.46 1.99 0.20 SMPS 38 34.93 23.95 45.94 21.99 6.40 18.32 1.04 0.12-0.84 0.96 23

Pregledom rezultata u tabeli 2 a naročito dijela koji se odnosi na odstupanja od normalne Gauss-ove krive, vidljivo je da samo kod jedne varijable postoji manje odstupanje od normalne raspodjele rezultata. Govori se o varijabli MSTK, kod koje je došlo do pomjeranja krive u lijevo (Sk=2.44), dok je ova kriva poprima oblike pozitivne zakrivljenosti (Ku=7.73). Ovakvu tvrdnju podržava i rezultat Kolmogorov-Smirnovljenog testa. Većina varijabli ima pozitivne karakteristike homogenog skupa. Najveća homogenost se može vidjeti kod varijable MDPK (KV=9.37). Dvije varijable posjeduju karakteristike izrazito heterogenog skupa, MSTK (KV=91.07) i MINV (KV=99.98). Za ova dvije varijable se ovo i očekivalo iz razloga što je moguća skala rezultata od 0 sec pa do 60 sec, a kako se radi o testovima izdržaja, ne iznenađuje ovakva izrazita heterogenost rezultata. Izračunate vrijednosti standardne greške aritmetičke sredine su numerički znatno niske u poređenju sa odgovarajućim standardnim devijacijama. Na osnovu toga konstatuje se minimalna disperzija ispitivanih varijabli, tj. njihovih srednjih vrijednosti, u odnosu na potencijalne aritmetičke sredine istih varijabli. Kod većine varijabli se može konstatovati optimalna diskriminativnost rezultata jer se blizu pet vrijednosti standardne devijacije (SD) može sadržati u varijacionoj širini (R). Postoje dva slučaja odstupanja od ovakvog odnosa i to kod MINV (R=37.01; SD=9.33) i SMPS varijable (R=21.99; SD=6.40). Upoređivanjem standardne devijacije sa aritmetičkom sredinom svake varijable ponaosob, vidljivo je da se kod svake varijable javlja standardizovano odstupanje od aritmetičke sredine u normalnim okvirima. 6.2 Analiza centralnih i disperzionih parametara subuzorka djevojčice Analizom tabele 3, kao i u prethodnim slučajevima započeće se pregledom dijela koji se odnosi na normalnost frekvencija rezultata u odnosu na aritmetičku sredinu, preko pokazatelja stepena pomjeranja i zakrivljenosti Gauss-ove krive. U dijelu morfoloških karakteristika subuzorka djevojčice vidljivo je da kod većine varijabli postoji normalna raspodjela frekvencija rezultata, odnosno da Gauss-ove kriva ima normalan oblik zvona. Jedini slučaj narušavanja normalne frekvencije je kod varijable za procjenu tjelesne visine (ATV) gdje je došlo do 24

pomjeranje krive u desno (Sk=-4.91), što govori o većem broji iznadprosječnih rezultata. Postoji velika mezokurtičnost ove varijable (Ku=26.76), a ovo govori o pozitivnom zakrivljenju, odnosno o grupisanju rezultata oko aritmetičke sredine. Ovo podržava i vrijednost značajnosti Kolmogorov-Smirnovljevog testa. Tabela 3. Centralni i disperzioni parametri morfoloških karakteristika - subuzorak djevojčice N M Min Max R SD KV Se Sk Ku K-S ATV 34 110.27 14.80 123.70 108.90 17.81 16.15 3.05-4.91 26.76 0.00 ATM 34 19.87 14.80 27.50 12.70 3.39 17.08 0.88 0.49 0.54 0.94 AOG 34 53.46 40.00 59.00 19.00 12.01 17.57 0.35 0.44 0.56 0.72 AON 34 16.81 13.50 18.00 5.50 1.79 26.32 0.31 0.94 1.79 0.12 ANL 34 7.74 3.50 16.00 12.50 3.09 39.89 0.53 0.89 0.47 0.44 ANT 34 14.78 9.00 20.50 11.50 2.48 16.79 0.43 0.10 0.51 0.42 Vrijednost greške aritmetičke sredine su dosta manje od njima odgovarajućih aritmetičkih sredina pa se uzima u obzir minimalna disperzija rezultata. Numerička vrijednost koeficijenta varijacije ukazuje da su sve varijable skupa na zadovoljavajućem nivou homogenosti, gdje je najveća homogenost vidljiva kod varijable ATV (KV=16.15). U ovom slučaju nema varijabli sa heterogenim karakteristikama. Standardna greška aritmetičke sredine je dosta niža u odnosu na odgovarajuću aritmetičku sredinu pa se konstatuje minimalna disperzija rezultata. Takođe u svim slučajevima oko pet vrijednosti standardne devijacije se sastoji u varijacionoj širini, što ukazuje na optimalnu diskriminativnost rezultata. Daljom inspekcijom tabele 3 vidi se da kod svake varijable odnos numeričkih vrijednosti aritmetičke sredine i njoj odgovarajuće standardne devijacije je u normalnim okvirima. Tabela 4. Centralni i disperzioni parametri motoričkih sposobnosti - subuzorak djevojčice N M Min Max R SD KV Se Sk Ku K-S MSUD 34 95.97 62.00 135.00 73.00 18.82 19.61 3.23-0.11-0.52 0.60 MPLU 34 34.33 13.95 79.35 65.40 14.00 40.77 2.40 1.32 2.61 0.54 MDPK 34 44.26 36.00 56.00 20.00 4.78 10.80 0.82 0.66-0.04 0.09 MSTK 34 16.34 1.36 60.00 58.64 15.46 94.66 2.65 1.88 2.83 0.01 MLS30 34 12.76 4.00 22.00 18.00 4.00 31.34 0.69 0.23 0.73 0.26 MINV 34 8.46 0.00 43.18 43.18 9.85 116.40 1.69 1.71 3.44 0.14 SMPS 34 39.42 23.43 63.59 40.16 8.26 20.96 1.42 0.47 0.99 0.99 25

Analiza tabele 4, koja sadrži deskriptivnu statistiku motoričkih sposobnosti kod subuzorka djevojčice, vidi se da gotovo kod svih varijabli postoji normalna frekvencija rezultata, na osnovu vrijednosti skewness-a i kurtosis-a. Značajnija pomjeranja Gauss-ove krive od normalne raspodjele rezultata su samo vidljiva kod varijable MSTK (Sk=1.88; Ku=2.83), gdje dolazi do pomjeranja krive u lijevo a ona postaje mezokurtična. Ovo potvrđuje koeficijent značajnosti Kolmogorov-Smirnovljenog testa (K-S=.01). Vrijednosti koeficijenta varijacije govore da je većina varijabli u okvirima izrazito homogenog skupa. Najveći nivo homogenosti je primjetan kod varijable skok udalj s mjesta (MSUD). Postoje dvije varijabli koje poprimaju oblik izrazito heterogenog skupa. Kao kod subuzorka dječaci i ovdje varijable MSTK (KV=94.66) i MINV (KV=116.40). Mora se istaći da je ovo očekivano. Standardna greška aritmetičke sredine je dosta niža u odnosu na odgovarajuću aritmetičku sredinu pa se konstatuje minimalna disperzija rezultata. Takođe u skoro svim slučajevima oko pet vrijednosti standardne devijacije se sastoji u varijacionoj širini, što ukazuje na optimalnu diskriminativnost rezultata. Jedini slučaj odstupanja od ovakvog odnosa je kod varijable MLS30 (SD=4.00) Daljom inspekcijom tabele 3 vidi se da kod svake varijable odnos numeričkih vrijednosti aritmetičke sredine i njoj odgovarajuće standardne devijacije je u normalnim okvirima. 6.3 Korelacija morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti U ovom dijelu rada obrađena je korelacija između varijabli za procjenu oba ispitivana prostora antropološkog statusa kod subuzoraka dječaci i djevojčice. Tabela 5. Korelacija između pokazatelja motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika- subuzorak dječaci ATV ATM AOG AON ANL ANT MSUD -0.16-0.35* 0.00-0.21-0.16-0.20 MPLU 0.01-0.07-0.30-0.38-0.33-0.24 MDPK 0.47 0.29-0.04-0.01-0.07-0.05 MSTK -0.11-0.44-0.62* -0.29-0.40* -0.48* MLS30-0.07 0.06 0.29 0.18 0.22 0.25 MINV 0.46* 0.28 0.12 0.03 0.00-0.04 SMPS 0.12 0.07-0.28-0.07-0.14-0.08 26