vatrogasne mlade`i tijekom boravka u Kampu vatrogasne mlade`i. Ove godine organizatori seminara vodili su ra~una o slobodnom vremenu polaznika pa su s

vatrogasne mladeì tijekom boravka u Kampu vatrogasne mladeì. Ove godine organizatori seminara vodili su ra~una o slobodnom vremenu polaznika pa su slijedom toga subotnje popodne predvidjeli kao slobodno vrijeme {to su neki iskoristili za upoznavanje sa kulturnim znamenitostima obli`nje Pule dok su neki iskoristili vrijeme za posjet Nacionalnom parku Brioni, a neki su slobodno vrijeme usmjerili na odmor i uìvanje u ~arima blagodati samog Kampa budu}i da su neki po prvi puta boravili u njemu. Nedjelja kao zavr{ni dan zapo~eo je sjednicom Savjeta vatrogasne mladeì na kojoj se rasprava bazirala na pripremi i organizaciji ovogodi{njeg 12. Kampa vatrogasne mladeì te na ovogodi{njem susretu vatrogasne mladeì Hrvatske i Slovenije koje se odràva 2. lipnja.2007. u Gare{ni~kom Brestovcu. Polaznici su iznijeli pozitivne dojmove o Seminaru {to je svakako poticaj za daljnje osposobljavanje voditelja radi {to kvalitetnije obuke vatrogasne mladeì kao budu}nost hrvatskog vatrogastva. Polaznicima Seminara uru~ene su diplome te im je voditeljstvo zaèlilo puno uspjeha u daljnjem radu. Ivica Sikra Vatrogasna mlade` DVD-a Krapinske Toplice u Muzeju U pro{losti su gradove od poàra ~uvali «no}obdije», ali to ~esto nije sprje~avalo izbijanje katastrofalnih poàra koji su uni{tavali i ~itave gradove poput Londona 1666. U nas je najpoznatiji veliki poàr izbio u Vara`dinu 1776, kada je vatrena stihija uni{tila dotada{nji glavni grad Hrvatske u vrijeme njegove najve}e mo}i i sjaja. Mo`da je ba{ zbog toga u Vara`dinu 1864. osnovan Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor. Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo u Vara`dinu tre}e je osnovano u tada{njoj Habsbur{koj monarhiji. To je i jedan od razloga {to je upravo u Vara`dinu ure en Muzej hrvatskog vatrogastva, jer taj hrvatski povijesni grad s pravom nosi naziv «kolijevke hrvatskog vatrogastva». Svaka vatrogasna postrojba koja drì do svojih mladih nasljednika i nastoji im usaditi ponos i tradiciju tog zanimanja, vodi svoje mali{ane u posjet tom poznatome Muzeju hrvatskog vatrogastva. Tako je pred kraj travnja to u~inilo vodstvo VZO Krapinske Toplice. Zapovjednica Nadica [poljar- Sinkovi} svoju je mlade` i vatrogasni podmladak povela na izlet u Vara`din. Tom su prilikom djeca s veliki zanimanjem razgledala Muzej, njegove eksponate i vrlo zanimljive stare fotografije koje do~aravaju povijest razvitka vatrogastva na ovim podru~jima. Rado su se fotografirala s voditeljem Muzeja \urom ôvranom i nakon toga isprobala visinske vatrogasne ljestve u dvori{tu Postrojbe te se barem na trenutak uvjerila u nezaboravan pogled na Vara`din iz zraka. Poznato izleti{te Aqua City pruìlo im je na povratku okrepu i uìvanje u blizini jezera, ali i mogu}nost rekreacije na igrali{tu. Vatrogasni zbor sastavljen od najmla ih pripadnika Podru~ne {kole Gregurovec tom im se prilikom oduìo izvo enjem vatrogasne himne. Dean Stuli} INICIJATIVA ZA IZGRADNJU VATROGASNOG DOMA U Turisti~kom naselju Bu~anje Nerezine Lo{inj preteìto borave slovenski dràvljani. Nekoliko apartmana posjeduju i vatrogasci Vatrogasne zajednice Op}ine Kr{ko, koji su u naselje dovezli vatrogasno vozilo s podosta opreme. Sada bi u cilju za{tite vozila i opreme unutar naselja htjeli izgraditi vatrogasni dom. @elja je slovenskih vatrogasaca da poja~ano {tite Turisti~ko naselje Bu~anje, ali i da pomognu u ga{enju poàra na otoku, {to su ve} vi{ekratno i ~inili. Tako er èle svoje vatrogasno vozilo i vatrogasnu opremu, kad to bude potrebno, staviti na raspolaganje vatrogascima Nerezina. Hvale vrijednu zamisao slovenskih vatrogasaca vrijedi podràti. Izgradnju vatrogasnog doma valja u~initi u duhu zakona i propisa. Kako bi se to ostvarilo, 21. svibnja 2007. godine u Turisti~kom je naselju Bu~ani odràn sastanak na kojem su bili nazo~ni: predsjednik i zamjenik predsjednika Vatrogasne zajednice Slovenije Ernest Eöry i Toni Koren, predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice Op}ine Kr{ko Slavko [ribar i August Mlakar, direktor Ferijalnog saveza Kr{ko Mirko [tajner, upraviteljica Turisti~kog naselja Bu~anje Sonja Gabun, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Mali Lo{inj Bo{ko Rilak, ùpanijski vatrogasni zapovjednik Primorsko-goranske ùpanije Slavko Gau{ te njihovi gosti: predsjednik Vatrogasne zajednice Op}ine Brdovec Josip Gerjevi} i Branko Smrekar. Ideja o izgradnji vatrogasnog doma nai{la je na puno razumijevanja i dobila potporu te su na{i vatrogasci preuzeli obvezu kontakta s lokalnom samoupravom i nadle`nom slu`bom. Vjeruje se da se na kamen ugaoni ne}e dugo ~ekati. Branko Smrekar ISSN 1331-7652 Zagreb, 2. lipnja 2007. 6 / 2007 Vatrogasni Utemeljeno 1896 glasilo za za{titu od poàra i vatrogastvo Vjesnik

Sadràj 7 15 46 47 Poàri i intervencije................................................ 4 Poàr u Kopa~kom ritu............................................. 7 Vje`ba u Zra~noj luci Dubrovnik...................................... 9 Utjecaj vjetra na {irenje poàra raslinja.............................. 15 Spa{avanje u brodogradnjama..................................... 22 Radiolo{ki terorizam.............................................. 29 Nova raspodjela poreza na dohodak................................. 32 Skup{tina Hrvatske vatrogasne zajednice............................. 35 Premijer dr. sc. Ivo Sanader primio vatrogasno izaslanstvo............... 46 Konzorcij Vatrogastvo Hrvatske..................................... 47 Projekt izgra ivanje kapaciteta za sprje~avanje {umskih poàra........... 48 Me unarodni kongres o {umskim poàrima........................... 53 @upanijske vijesti................................................. 64 Dodatak.......................................................I-IV Vatrogasni vjesnik, Glasilo za za{titu od poàra i vatrogastvo Na{i~ka 14, 10000 Zagreb Tel.: +385 (01) 3689 160 Fax.:+385 (01) 3025 026 Internet adresa: www.hvz.hr e-mail: vatrogasni.vjesnik@hvz.hr Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednica Na~elnik: mr. sig. @eljko Popovi} Nakladni~ki savjet: Marijan Mlinari}, dr. med. predsjednik Savjeta, \uro Poldruga~, zamjenik predsjednika Savjeta, Mijo Brle~i}, dipl. in`, Berislav Hengl,dipl. in`, Mladen Jurin, dipl. in`., mr. sc. Miroslav Kirin~i}, Stjepan Kova~ek, dipl. in`, Mi{e Miloslavi}, \uro Petri}, mr. sig. @eljko Popovi}, Gabriel [pehar, ing., Nikica Tramontana. Glavni urednik: mr. sc. Miroslav Kirin~i} Urednici: \ulijano Grum, dipl. in`. (poàri i intervencije), mr. sig. @eljko Popovi} (struka i praksa), Branko Smrekar, dipl. in`. (obrazovanje u sustavu za{tite i spa{avanja), mr. sig. Neven Szabo (vatrogasna operativa), mr. sig. Mario Star~evi} (vatrogastvo u svijetu), Gabriel [pehar, ing. (vatrogasne organizacije). Ovla{teni dopisnici: Asim âbaravdi}, Istarska ùpanija Boris Oàni}, Poè{ko-slavonska ùpanija \uro Gajdek, Sisa~ko-moslava~ka ùpanija Denis Ruì}, Grad Zagreb Dragutin Rendi}, Koprivni~ko-krièva~ka ùpanija Damir Mareni}, Zagreba~ka ùpanija Stru~na suradnica: Sandra Bodako{ Omotnica: Nato civilna vje`ba, IDASSA 2007. Snimio: Alan Brbot Komisija CTIF-a za mlade Sastanak komisije za mlade pri CTIF-u odràn je od 21. do 23 travnja u Revingeu, u [vedskoj, gdje }e boraviti mladi na predstoje}em natjecanju mladih u organizaciji CTIF-a. Dakle, mladi }e u mjestu Revinge boraviti i natjecati se na»lager olimpijadi», a natjecanje u vje`bi s preprekama i {tafetnoj utrci odràti }e se u mjestu Eslov, pola sata vo`nje autobusom od Revingea. Na samom sastanku raspravljalo se o nekoliko tema, a najvi{e vremena posvetilo se nacionalnim planovima rada s mladim vatrogascima, projektu rada s mladima kolege iz Velike Britanije, te informacijama o samoj Olimpijadi mladih vatrogasaca. Projekt kolega iz Velike Britanije interesantan je u smislu rada s djecom koju èle socijalizirati i kroz vatrogasnu organizaciju pruìti im priliku za uklapanje u normalan ìvot, a uz to svakako i obu~iti {to ve}i broj ljudi za rad s mladima. U sklopu tog programa, koji je razra en i ima svoje smjernice, predvi ena je i razmjena iskustava, druènje mladih van svojih zemalja i sl., a za sve to svakako trebaju i sredstva. Ideja vodilja k djelomi~nom rje{avanju problema s financijama fondovi su EU. Mi{ljenje je da se jedan ~ovjek na razini CTIF-a zaduì upravo u pogledu rada EU fondova i da se poku{aju namiriti sredstva za takve i sli~ne projekte. Predstoje}e natjecanje odvija se na dvije lokacije koje su me usobno Posljednjeg vikenda u mjesecu travnju odràn je seminar voditelja vatrogasne mladeì u Faàni u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice. Predsjednik Savjeta vatrogasne mladeì Nikola So~ev pozdravio je sve nazo~ne te im zaèlio ugodan rad na seminaru nakon ~ega je rije~ predao voditelju seminara Liviju Andlaru udaljene oko pola sata vo`nje autobusom. Djeca borave u sklopu vojarne koja je otvorenog tipa. Hranit }e se u restoranu, koji odjednom moè primiti oko 300 ljudi uz samoposluìvanje. Restoran je od spavaonica udaljen tek 50 metara. U neposrednoj blizini restorana i spavaonica nalazi se kino dvorana, Internet cafe i prostorija s raznim igrama (stolovi za biljar, stolni nogomet, pikado, razni video simulatori igrica i sl.), a tu se moè nabaviti sok i poneki slatki{. Va`no je naglasiti da je sredstvo pla}anja [vedska kruna, a u prostoru Vojarne i Vatrogasne {kole mo}i }e pla}ati i Eurima. Odnos vrijednosti [vedske krune i na{eg novca pribli`no je ista. U sklopu vojarne postoje jo{ i nogometno igrali{te, otvoreni bazen te igrali{te za Polo, na kojem }e se odràti natjecanje u igricama, odnosno tzv. Lager olimpijada. Treninzi i samo Natjecanje odràvat }e se u mjestu Eslov na nogometnom igrali{tu koje ima tartansku atletsku Seminar voditelja vatrogasne mladeì stazu s 4 trake. Uz glavno igrali{te postoji i pomo}no koje moè sluìti za zagrijavanje ekipa i pripremu natjecatelja. Tribine igrali{ta imaju samo 5 stepenica i u neposrednoj su blizini atletske staze, a natkrivenog prostora je 50 metara tribina. Za sve ekipe bit }e organiziran autobusni prijevoz od vojarne do Eslova s time da }e se morati po{tivati vozni red. Ekipe }e dobiti startne brojeve i taj raspored brojeva bit }e vaè}i i za treninge i za Natjecanje. Navija~i koji }e do}i bodriti svoje ekipe mo}i }e se smjestiti u tzv. Kamp, koji je u stvari livada iza sportske dvorane u sklopu Vatrogasne {kole. Bit }e na raspolaganju 100 {atora za po 12 osoba, ali bez ikakvih kreveta ili madraca. Zna~i sve osim {atora treba ponijeti sobom. U slu~aju kasne rezervacije morat }e se ponijeti i {atori. Sanitarni ~vorovi i tu{evi mo}i }e se koristiti u sportskoj dvorani. [to se ti~e prehrane ona je mogu}a u restoranu Vatrogasne {kole koji je udaljena oko 100 metara od Kampa. Vatrogasni suci, prevoditelji i ~lanovi Komisije CTIF-a za mlade bit }e smje{teni u Vatrogasnoj {koli koja je 5 minuta hoda udaljena od vojarne u kojoj su smje{tene ekipe. Sve informacije i slike dostupne su i na Internet stranicama CTIF-a. Livio Andlar koji je prisutne upoznao s programom rada. Radni dio seminara zapo~eo je predavanjem Milana Risti}a pod nazivom Predpristupni fondovi EU u kojem je bilo rije~i o sustavima i sredstvima koja su na raspolaganju te kako ih ostvariti posredstvom spomenutih fondova. Jedan od glavnih zaklju~aka tog predavanja je potreba za {to boljom organizacijom te pristupom k izradi projekata za kori{tenje fondova jer je veliki broj ve} napravljenih projekata odbijen zbog formalnih stvari koje se odnose na preciznu formu izrade planova i programa. Stjepan Kova~ek nazo~ne je upoznao s multimedijalnim DVDom pod nazivom Plamenko koji je izdala Hrvatska vatrogasna zajednica. Stjepan Kova~ek je napomenuo da je projekat u vrlo kratkom vremenu nai{ao na dobar prijem {to je pokazatelj o svrsihodnosti tog materijala te poticaj za pro{irivanje gra e pa je i najavio izradu nove ina~ice Plamenka. Drugog dana seminara program se odvijao u tri u~ionice i na igrali{tu na kojem su se sudionici upoznali s vatrogasnim natjecanjem kroz njegov pravilnik i upute za izvo enje vje`bi koje su prezentirali Ivo Brle~i} i Stjepan Kenfelja. U u~ionicama je Mladen Kratohvil dr., polaznike upoznao s osnovama prve pomo}i kroz teorijski i prakti~ni dio, Milan Risti} s temom Osnove upravljanja projektnim ciklusom u odnosu na predpristupne fondove te Livio Andlar i Nikola So~ev koji su voditelje upoznali s ulogama, obvezama i odgovornostima voditelja VATROGASNI VJESNIK 83 ùpanijske vijesti

Prevencija i informiranje uvodnik Poznato je da se u nas prevenciji pridaje nedovoljna pa`nja. Isto je tako poznato da su informiranje i promid`ba u za{titi od poàra na niskoj razini. Kada je tome tako treba li nam marketing u tom podru~ju? Svakako, jer to je nadogradnja promid`bi. A od marketinga do stvaranja vatrogasnog branda potreban je samo kvalitetan iskorak. No, zastanimo kod prevencije, informiranja i promid`be. Posebno je to naglasio i kao problem, ali i kao budu}u vodilju u za{titi od poàra predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader prigodom nedavnog prijama vatrogasnog izaslanstva. Prevencija je rodni pojam informiranju i promid`bi, odnosno sastav nim su njenim dijelom. Prevenciju ~ine i mnogobrojne aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice i njenih organizacija, poput vatrogasnih natjecanja, rada s vatrogasnom mladeì, rada s djecom pred{kolskog i {kolskog uzrasta i td. Me utim, informacija o tim aktivnostima gotovo da i nema u javnim medijima. Dakle, izostaje i sama prevencija. Uostalom, nije tome tako samo s vatrogasnom djelatno{}u. Informiranje i o drugim segmentima humanitarnog rada gotovo je zanemariva. O~ito je da sve {to je u funkciji za{tite i spa{avanja ljudskih ìvota nije dovoljno komercijalna roba za javne medije. Kada je tome tako i kada je nedovoljno razumijevanja od lokalne do dràvne vlasti za preventivne, odnosno humanitarne aktivnosti na volonterskoj osnovi, sama vatrogasna organizacija mora posegnuti za promid`bom, pa makar to nazivali i podizanjem svijesti u gra ana o opasnostima od poàra. Kako je, ina~e, vatrogasna djelatnost samozatajna, pomalo stidljiva, valja nam se uhvatiti u ko{tac s osvje{}ivanjem medija i dràvnih upravnih struktura. Mogu}e je to u~initi putem nacionalnog programa preventivne za{tite i promid`be koji, eto, podupire i pre mijer dr. sc. Ivo Sanader. No, taj program podrazumijeva i nominiranje nacionalnog koordinatora u prevenciji, informiranju, promid`bi, marketingu i nakladni{tvu. Me utim, subjekti koji pretendiraju vo diti taj posao rascjepkali su odgovornost, rascjepkali su sredstva i u kona~nosti rascjepkali su programe preventivnih i promid`benih aktivnosti. Ta rascjepkanost dovela je, primjerice, do toga da Dràvna uprava za za{titu i spa{avanja i Hrvatska vatrogasna zajednica, svaka u svom dvori{tu, ulaù u informativno-promid`benu aktivnost tijekom ovogodi{nje pro tu poàrne sezone tek 100 tisu}a kuna. Istodobno plju{te hvale kako dràva ove godine u pripremu pro tupoàrne sezone ulaè oko 500 milijuna kuna (djelovanje kanadera, nabava novih vatrogasnih vozila i opreme, dislokacije, intervencijske postrojbe, sezonski vatrogasci). Ve} samo 1 posto tog operativnog iznosa bio bi dobar start promid`bi i informiranju u za{titi od poàra i vatrogastvu. Toliko se, podsjetimo se, izdvajalo prije desetak godina, kada je operativna funkcija vatrogastva bila u daleko lo{ijem poloàju. Pri tome ne treba nagla{avati da zapostavljanje dobrovoljnog vatrogastva, ponajprije u segmentu nepravednog financiranja vatrogastva s razine dràva kroz jedinice lokalne samouprave, pridonosi jo{ lo{ijoj prevenciji i promid`bi. Jer, prevenciju, promid`bu, marketing, pa i stvaranje vatrogasnog branda, objektivno mogu najkvalitetnije i najracionalnije provoditi vatrogasne organizacije. Ne treba zaboraviti da su ve}ina ~lanova tih organizacija dobrovoljni vatrogasci, bez obzira radili oni i kao profesionalci. Dakle, dobrovoljci, koji u srcu nose humanitarni poziv i kojima je ljubav prema bli`njem ìvotno opredjeljenje. A, ne treba ni podsje}ati da ulaganja u prevenciju uvelike osloba aju ulaganja u operativu. Uravnoteèn i odrìvi nacionalni program informiranja i promid`be, odnosno prevencije, uskla en i udruèn s uravnoteènim programom operativnog ulaganja u vatrogastvu, svakako bi pridonio djelotvornijoj za{titi od poàra i vatrogastvu uz, dakako, orkestriranje jedne nacionalne vatrogasne organizacije. Miroslav Kirin~i} VATROGASNI VJESNIK 3

poàri obavijest i intervencije Poàri i intervencije tijekom travnja 2007. Tijekom travnja 2007. godine na podru~ju Republike Hrvatske nas talo je 850 poàra, od kojih 257 poàri gra evina, 59 poàri prometnih sredstava i 534 poàra raslinja u kojima je izgorjelo 11.620 ha povr{ine. Ovog mjeseca ukupna materijalna {teta iznosi 24 milijuna i 663 tisu}e kuna, od kojih 68,6% pripada poàrima raslinja. U poàrima u travnju 2007. godine smrtno je stradalo sedam, a ozlije eno je jedanaest osoba. êtiristotine hektara izgorjelo kod Donjih Dubrava U poslijepodnevnim satima 1. trav nja kod mjesta Donje Dubrave izgorjelo je ~etiristotine hektara niskog raslinja. Poàr su pogasili ogulinski i tounjski vatrogasci. Izgorjela vozila u Samoboru Kvar na elektri~nim instalacijama izazvao je poàr osobnog vozila u sitnim satima 2. travnja u Samoboru. Do dolaska samoborskih vatrogasaca plamen je zahvatio jo{ jedno vozilo. Ukupna {teta procijenjena je na 750 tisu}a kuna. Samoupala ugljena Uskladi{teni drveni ugljen, uslijed prirodnog procesa samozagrijavanja, zapalio se 3. travnja u ve~ernjim satima na skladi{tu kod mjesta Sveti Donat. Dvadesetak tona ugljena gasili su vatrogasci iz Buzeta, a materijalna {teta iznosi 100 tisu}a kuna. Gorjelo na Brdu Utinjskom U poslijepodnevnim satima 4. travnja vatrogasci iz Vojni}a gasili su poàr koji je na Brdu Utinjskom zahvatio ~etiristotine hektara niskog raslinja. Protupoàrne zrakoplovne snage u Baranji Tristotinjak hektara niskog raslinja i trstike izgorjelo je, na djelomice miniranom terenu, tijekom dana 6. travnja u Parku prirode Kopa~ki Rit. Uz vatrogasce iz Bilja, Osijeka te djelatnika Parka prirode, poàr su pogasili jedan protupoàrni zrakoplov Canadair i jedan helikopter. Ro{tiljanje izazvalo poàr U poslijepodnevnim satima 6. travnja na Medvedskom Bregu u zagreba~koj Dubravi ro{tiljanje na terasi uz obiteljsku ku}u izazvalo je poàr. Vatru su savladali vatrogasci iz û~erja, Vidovca i Zagreba. Materijalna {teta iznosi 100 tisu}a kuna. Preminuo u poàru U poàru leàja koji je izazvan neuga{enim opu{kom cigarete u obiteljskoj ku}i u Batrini preminuo je 7. travnja u sitnim satima pedesetogodi{njak. Intervenirali su vatrogasci iz Nove Kapele. Poàr ugostiteljskog lokala Nepoznati po~initelj izazvao je u kasnim satima 7. travnja poàr ugostiteljskog lokala u zagreba~kom naselju Vrap~e. Vlasnik objekta o{te}en je za 150 tisu}a kuna, a poàr su pogasili zagreba~ki vatrogasci. Policija intenzivno traga za po~initeljem. Dotrajale instalacije izazvale poàr U novozagreba~kom naselju Travno 9. travnja u sitnim satima dotrajale instalacije izazvale su poàr trafostanice. Poàr su pogasili zagreba~ki vatrogasci. Materijalna {teta nije utvr ena. Poàr obiteljske ku}e U mjestu Bukovac Peru{i~ki 9. travnja u ve~ernjim satima neispravne elektri~ne instalacije izazvale su poàr potkrovlja, a do dolaska pe ru{i~kih i gospi}kih vatrogasaca 4 lipanj /2007/

vatra je zahvatila cijelu ku}u. Materijalna {teta nije utvr ena. [ezdesetogodi{njak preminuo na njivi U poku{aju da ugasi manji poàr niskog raslinja 9. travnja u ve~ernjim satima {ezdesetogodi{njaku je prvo pozlilo, a zatim je preminuo na gari{tu na podru~ju Podcetina. Preminulog je prona{la policija, nakon prijave njegova nestanka. U poàru niskog raslinja izgorjela napu{tena ku}a Nekontroliranim spaljivanjem otpada mje{tanin Orijevca kod Barilovi}a izazvao je 10. travnja u poslijepodnevnim satima poàr koji je zahvatio tri tisu}e hektara niskog raslinja te jedan napu{teni drveni objekt. Poàr su pogasili vatrogasci iz Generalskog Stola i Bukovja. Opoàreno tisu}u hektara na podru~ju Barilovi}a Tijekom poslijepodneva 11. travnja izgorjelo je tisu}u hektara nis kog raslinja na {irem podru~ju Barilovi}a. Poàr su savladali vatrogasci iz Barilovi}a, Belavi}a, Belajskih Poljica i Si~a. Dje~ja igra izazvala poàr Dva dje~aka, starosti {est i pet godina ukrali su upalja~ i 11. travnja u poslijepodnevnim satima na baliranoj slami u gospodarskom objektu u Novom Virju zapo~eli igru koja je vlasnika objekta o{tetila za 150 ti su}a kuna. Poàr su pogasili vatrogasci iz \ur evca, Novog Virja i Molva. iz [ibenika i Tisnog intervenirali su na poàru glisera. Uzrok poàra se jo{ utvr uje, a vlasnik plovila o{te}en je za 200 tisu}a kuna. Preminuo od ozljeda zadobivenih u poàru Dok je spaljivao biljni otpad, neopreznom pedesetogodi{njaku vatra se, kod mjesta Brgod, na podru~ju Ra{e, 14. travnja u poslijepodnevnim satima, nekontrolirano pro{irila. U namjeri da sprije~i {irenje, mu{karca je zahvatio plamen i zadobio je te{ke tjelesne ozlijede. Dva dana kasnije mu{karac je preminuo u rije~kom klini~kom centru. Poàr su pogasili labinski vatrogasci. Motiv paljevine jo{ se istraùje Pedesetogodi{nji mu{karac provalio je 15. travnja prijepodne u upravnu zgradu ka{telanske cementare. Na drugom katu, prethodno zaliv{i namje{taj benzinom, izazvao je poàr. Materijalna {teta iznosi 150 tisu}a kuna, a poàr su pogasili ka{telanski vatrogasci. Po~initelj je priveden, a motiv paljevine se jo{ utvr uje. Gorjela peradarska farma Kvar na elektri~nim instalacijama najvjerojatniji je uzrok poàra koji je 17. travnja u sitnim satima nastao na tinjanskoj peradarskoj farmi. Poàr su pogasili pazinski vatrogasci, a ma terijalna {teta iznosi 150 tisu}a kuna. Tragedija u Krbavici U mjestu Krbavica na podru~ju Plitvi~kih Jezera 17. travnja prijepodne uslijed pregrijavanja pe}i na kruta goriva nastao je poàr u drvenoj obiteljskoj ku}i. U poàru su smrtno stradali djevoj~ica stara pet i dje~ak star dvije godine. Usprkos brzoj intervenciji, koreni~ki vatrogasci nisu sprije~ili tragediju. Neispravni kabel izazvao poàr U dvori{noj zgradi obiteljske ku}e u Donjim Andrijevcima, neispravni elektri~ni kabel izazvao je 17. travnja u popodnevnim satima poàr, kojeg su pogasili andrijeva~ki vatrogasci. Materijalna {teta procijenjena je na 100 tisu}a kuna. Preoptere}enje izazvalo poàr U poslovnom prostoru na zagreba~kom Medve{~aku 19. travnja u popodnevnim satima, uslijed preoptere}enja produ`nog kabla, nastao je poàr, u kojem je vlasnik prostora o{te}en za 200 tisu}a kuna. Poàr su pogasili zagreba~ki vatrogasci. poàri i intervencije Gorjelo na podru~ju Donje Perjasice Na podru~ju Donje Perjasice kod Barilovi}a 14. travnja u jutarnjim satima nastao je poàr koji je do kasnog popodneva opoàrio 900 ha niskog raslinja. Poàr su gasili vatrogasci iz Duge Rese, Barilovi}, Bukovlja i Generalskog Stola. Poàr glisera U murterskoj marini 14. travnja u poslijepodnevnim satima vatrogasci VATROGASNI VJESNIK 5

poàri i intervencije Poàr stana Na prvom katu zgrade na zagreba~kom ^rmomercu 20. travnja u sitnim satima, u trenutno neutvr enim okolnostima nastao je poàr u stanu. Plamen se fasadom {irio prema stanovima na gornjim etaàma, a daljnje {irenje sprije~ili su zagreba~ki vatrogasci. Materijalna {teta jo{ nije utvr ena. Tisu}u hektara izgorjelo kod Gerova Na {umskom podru~ju izme u Gerova i Gornjih Dubrava tijekom poslijepodneva 20. travnja izgorjelo je oko tisu}u hektara niskog raslinja. Poàr su pogasili tounjski vatrogasci. Poàr obiteljske ku}e Uslijed dotrajalih elektri~nih instalacija u mjestu Trnovica kod Stona 22. travnja u ranim prijepodnevnim satima nastao je poàr obiteljske ku}e. Poàr su pogasili vatrogasci iz Slanog, a materijalna {teta iznosi 150 tisu}a kuna. dnevnim satima curenje ulja iz kotla za zagrijavanje izazvalo je poàr. Materijalna {teta iznosi milijun kuna, a poàr su pogasili vatrogasci iz Gare{nice. Poàr garaè Neopreznim rukovanjem plinskim plamenikom sedamdesetogodi{nji mu{ karac 23. travnja u kasno prijepodne izazvao je poàr garaè u Bujama. Vlasnik garaè o{te}en je za 100 tisu}a kuna, a poàr su pogasili vatrogasci iz Umaga. Poàr prikolice Tehni~ki kvar na priklju~nom vozilu izazvao je poàr teretnog vozila tijekom vo`nje Istarskim- Y kod ~vora Cerovlje 25. travnja u popodnevnim satima. Poàr su pogasili pazinski vatrogasci, a materijalna {teta iznosi 400 tisu}a kuna. Poàr lokomotive Kod Primorskog Dolca u sitnim satima 26. travnja nastao je poàr lokomotive teretne kompozicije koja se kretala prema Perkovi}u. Poàr su pogasili ka{telanski vatrogasci, a materijalna {teta iznosi 110 tisu}a kuna. Kratki spoj izazvao poàr Vatrogasci iz Velike Kopanice intervenirali su 28. travnja u poslijepodnevnim satima na poàru gospodarskog objekta u Velikoj Kopanici. Vlasnik objekta o{te}en je za 100 tisu}a kuna, a poàr je izazvan zbog kvara na elektri~nim instalacijama. Poàr potkrovlja Neispravne elektri~ne instalacije uzrok su poàra koji je nastao 29. travnja u prijepodnevnim satima u potkrovlju sisa~ke stambene zgrade. U poàru izgorio je jedan, a o{te}eno je vi{e stanova. Materijalna {teta jo{ nije utvr ena, a ve}u {tetu sprije~ili su sisa~ki vatrogasci. Izgorio kombi Kvar na alternatoru izazvao je poàr kombi vozila koji se 30. travnja u prijepodnevnim satima kretao podru~jem Barbana. Do dolaska pulskih vatrogasaca plamen je zahvatio cijelo vozilo, vatra se po~ela {iriti okolnim niskim raslinjem. Materijalna {teta iznosi 110 tisu}a kuna. \ulijano Grum Poàr na @umbera~koj gori Vatrogasci iz Bregane, Samobora i Otoka 22. travnja u prijepodnevnim satima gasili su prizemni poàr u bjelogori~noj {umi na predjelu Tisova~ka Bregana. Opoàreno je 150 ha niskog raslinja. Kvar na kotlu izazvao poàr U hercegova~kom pogonu za proizvodnju ~ipsa 23. travnja u prijepo- 6 lipanj /2007/

Poàr u Kopa~kom ritu Park prirode Kopa~ki rit obuhva}a povr{inu veli~ine 17.700 ha, od kojih specijalni zoolo{ki rezervat obuhva}a 8.000 ha. Uvr{ten je u listu podru~ja svjetski za{ti}enih Ramsarskom konvencijom (Konvencija o vla`nim podru~jima od me unarodnog zna~aja) kao i u listu ornitolo{ki zna~ajnih podru~ja-iba (Important Bird Area). Isto tako ima i nominaciju UNESCO Svjetska prirodna ba{tina. Kopa~ki je rit izuzetno vrijedan prirodni laboratorij u kojem se moè istraìvati ìvot. Istodobno pruà mogu}nosti uìvanja u jedinstvenoj prirodi, danas u Europi rijetkih ekosustava. Unazad 10 godina, svake godine na tim podru~jima izbijaju poàri u proljetno doba kada se spaljuje trska i drugi poljoprivredni otpad. Budu}i da je to podru~je minirano u ve}ini slu~ajeva ostavlja se da se poàr sam ugasi. Svjedoci smo tada da se u okolici Osijeka vide odbljesci poàra, a nerijetko i detonacije u miniranom podru~ju. I ove godine to se dogodilo na podru~ju Specijalnog zoolo{kog rezervata u Kopa~kom ritu. Prva pojava poàra Zapovjedniku DVD Bilje, dana 5. travnja 2007. (~etvrtak) u 21,50 dojavljeno je o poàru u Kopa~kom ritu. Na poàri{te izlazi DVD Bilje s 5 vatrogasaca i jednim vozilom. Na poàri{tu se nalaze i djelatnici Javne ustanove Park prirode (JUPP) Kopa~ki rit. Budu}i da se radi o miniranom podru~ju vatrogasci su raspore eni na prilazne putove radi zaustavljanja poàra. Poàr se smirio te se vatrogasci povla~e u 23,50 sati. Dana 6. travnja 2007. (petak) u 10,55 dojavu o poàru uz Dravu izme u 12. i 14. kilometra u JUPP Kopa~ki rit zaprimio je zapovjednik DVD Bilje. Dojavu je izvr{io zapovjednik JPVP Osijek. Uslijed jakog vjetra poàr se naglo {irio u dubinu miniranog podru~ja. Opoàrena povr{ina je iznosila oko 300 ha. Na mjesto poàra iza{ao je DVD Bilje s 12 vatrogasaca i 2 vatrogasna vozila. Budu}i da se radi o miniranom podru~ju, vatrogasci su zadràni na rubnom podru~ju, a na mjesto po- àra na poziv Centra 112 upu}uje se u 11,00 sati ùpanijski vatrogasni zapovjednik. Na mjestu je zatekao ravnateljicu Parka Prirode i djelatnike JUPP Kopa~ki rit. Izvje{}uje se VOC u Zagrebu u 11,45 o poàru u Kopa~kom ritu te ùpan Osje~ko-baranjski. Izvje{ten je o poàru i glavni vatrogasni zapovjednik i pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika u 11,50. U 12,30 ponovno je kontaktiran glavni vatrogasni zapovjednik i pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika te je predloèno da se u pomo} pozove helikopter. U daljnjem kontaktu pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika u 12,45 daje informaciju o pripremi podizanja helikoptera s baze Zadar ili Zagreb, jer je prosudba ùpanijskog vatrogasnog zapovjednika ako letjelica baci nekoliko vodenih bombi poàr se moè staviti pod nadzor. Oko 13,00 sati dobivena je obavijest da helikopter kre}e iz Zagreba. U 13,30 pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika, uz suglasnost glavnog vatrogasnog zapovjednika, predloìo je ùpanijskom vatrogasnom zapovjedniku podizanje kanadera imaju}i u vidu mogu}nost punjenja kanadera na jezeru Borovik kod \akova. U kontaktu s Hrvatskim vodama, ùpanijski vatrogasni zapovjednik i pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika putem VOC-a u Zagrebu dobili su potvrdu od Hrvatskih voda da je mogu}e punjenje kanadera na jezeru Borovik (ra{~i{}avanje jezera od ~amaca i ribi~a) ~ime su stvoreni uvjeti za dolazak kanadera. Pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika Darko Lovri} i pilot kanadera Ivica Marka~ 3. sije~nja 2007. godine uz nazo~nost ùpanijskog vatrogasnog zapovjednika obi{li su mogu}e lokacije za punjenje kanadera (Borovik-\akovo, akumulacija Hrvatskih voda kod Na{ica, rijeka Drava nizvodno od Osijeka te rukavac Dunava-Sakada{). Dolazak zra~nih snaga U 13,50 pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika telefonskim putem obavje{tava ùpanijskog va- poàri i intervencije VATROGASNI VJESNIK 7

poàri i intervencije trogasnog zapovjednika da se letjelice mogu o~ekivati na podru~ju zra~ne luke Klisa-Osijek u 16,00 sati. Helikopter i kanader na mjesto poàra dolaze u 16,00 sati, te u komunikaciji sa zemaljskim snagama pristupaju ga{enju poàra. Dolaskom letjelica na podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije uspostavljen je kontakt radio vezom na 9. kanalu. Prvi kontakt s kanaderom je uspostavljen u 15,30 sati kada se nalazio iznad Poège, a s helikopterom u 15,45 kada se nalazio u zra~noj luci Klisa-Osijek. Zemaljske snage su sa~injavali: ùpanijski vatrogasni zapovjednik, zapovjednik JPVP Belog Manastira i VZ Baranja, pripadnici DVD Bilje s 12 vatrogasaca, zapovjednik JPVP Osijek s 3 vatrogasaca i 5 djelatnika JUPP Kopa~ki rit. Navo enjem helikoptera i kanadera gasilo se minsko polje do 19,00 sati. Tom prilikom kanader je izvr{io 7 naleta rubnog opoàrenog podru~ja kako bi sprije~io daljnje {irenje poàra sa zahva}anjem vode iz jezera Borovik kod \akova (ciklus punjenja i pra`njenja kanadera trajao je prosje~no 22 minute). Helikopter je zahva}ao vodu iz Drave koja je udaljena 300 m od poàri{ta i gasio je poàr u àri{tu. Vatrogasne zemaljske snage s terena se povla~e u 20,00 sati a na deùrstvu ostaju djelatnici JUPP Kopa~ki rit. U subotu 7. travnja 2007. u 7,00 sati na teren izlazi zapovjednik JPVP Belog Manastira i zapovjednik VZ Baranje i glavni nadzornik JUPP Kopa~ki rit. U 7,30 sati helikopter je izvr{io izvi anje poàri{ta s navo enjem od strane zapovjednika poàri{ta. Prije dono{enja kona~ne odluke o nepostojanju opasnosti od ponovnog pojavljivanja i pro{irenja poàra, te o otpu{tanju zra~nih snaga, opoàrenu povr{inu izvi aju iz zraka zapovjednik poàri{ta i glavni nadzornik JUPP Kopa~ki rit. Izvi anje traje do 8,30 sati. Nakon {to su posada helikoptera i zapovjednik poàri{ta zajedno utvrdili da je poàr uga{en, izdan je nalog da se kanader vrati u zra~nu bazu u Zadar, a helikopter je zadràn u zra~noj luci Klisa-Osijek dok zemaljske snage jo{ jednom ne utvrde da nema opasnosti od ponovnog izbijanja i {irenja poàra. U 10,30 sati helikopter je oslobo en deùrstva i vra}a se u bazu. Poàri se nastavljaju U ponedjeljak 9. travnja 2007. u 13,25 sati zaprimljena je dojava o poàru od strane zapovjednika DVD Grabovac na rubnom dijelu Kopa~kog rita kod mjesta Grabovac. Na mjesto poàra izlazi DVD Grabovac sa 6 vatrogasaca i jednim vozilom. Poàr je lokaliziran u 13,50 sati, a uga{en je u 14,00 sati. Opoàrena je povr{ina 0,5 hektara. Isti dan u 16,20 sati zaprimljena je dojava o poàru od strane zapovjednika DVD Bilje na rubnom dijelu Kopa~kog rita kod mjesta Vardarac. Na poàr izlazi 15 vatrogasaca DVD Bilje sa 2 vozila i 11 vatrogasaca DVD Vardarac i 3 djelatnika JUPP Kopa~ki rit. Poàr je lokaliziran u 17,29 sati, a uga{en je u 18,15 sati. Opoàrena je povr{ina 5 hektara. Prema mi{ljenju ùpanijskog vatrogasnog zapovjednika zemaljske i zra~ne vatrogasne snage uspje{no su ugasile poàr budu}i da se samo poàri{te nalazilo u miniranom podru~ju. Odluka o angaìranju zra~nih snaga imala je potpunu opravdanost jer bez njihovog sudjelovanja zahva}ena povr{ina Parka prirode bila bi znatno ve}a. Ukupna opoàrena povr{ina iznosila je 900 ha. Sudionici ga{enja poàra: * êtvratak 5. travnja 2007. u 21,50 sati 23,50 sati DVD Bilje 5 vatrogasaca Djelatnici JUPP Kopa~ki rit 3 djelatnika * Petak 6. travnja 2007. u 11,00 sati 20,00 sati @upanijski vatrogasni zapovjednik Zapovjednik JPVP Belog Manastira i VZ Baranja Zapovjednik JPVP Osijek DVD Bilje 12 vatrogasaca JPVP Osijek 4 vatrogasca Djelatnici JUPP Kopa~ki rit 5 djelatnika Zra~ne snage : helikopter(5 ~lanova posade) i kanader(3 ~lana posade) Djelatnici PU Osje~ko-baranjske * Subota 7. travnja 2007. u 7,00 10,30 sati Zapovjednik VZ Baranja Zapovjednik JPVP Osijek Djelatnici JUPP Kopa~ki rit 5 djelatnika Zra~ne snage : helikopter(5 ~lanova posade) i kanader (3 ~lana posade) Djelatnici PU Osje~ko-baranjske * Ponedjeljak 9. travnja 2007. u 13,25 14,20 sati DVD Grabovac 6 vatrogasca * Ponedjeljak 9. travnja 2007. u 16,20 18,15 sati DVD Bilje 15 vatrogasaca DVD Vardarac 11 vatrogasaca Djelatnici JUPP Kopa~ki rit 3 djelatnika. @upanijski vatrogasni zapovjednik Draèn He}imovi}, dipl. ing. gra. 8 lipanj /2007/

Vje`ba u Zra~noj luci Dubrovnik organizaciji Dràvne uprave za U za{titu i spa{avanje provedene su 18. travnja 2007. tehni~ke demonstracije u Zra~noj luci Dubrovnik, u sklopu êtvrtog svjetskog kon gresa o kemijskom, biolo{kom i radiolo{kom terorizmu, CBMTS-Industry. Zada}u pripreme, organizacije i pro vedbe Kongresa imalo je Ministarstvo obrane RH, uz podr{ku Vlade Republike Hrvatske. Dràvna uprava za za{titu i spa- {avanje (DUZS), pripremila je i provela tehni~ke demonstracije u Zra~noj luci Dubrovnik. Voditelj sektora tehni~kih demonstracija bio je Damir Trut, mr. sig. zamjenik ravnatelja Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje. Zajedni~ki Elaborat djelovanja operativnih snaga DUZS (DIP, va trogasne postrojbe, CZ, HMP, MORH, OS RH, MUP-a, Zra~ne luke Dubrovnik i HAZ-MAT Civil Support Teama iz SAD-a izradio je Goran Violi}, mr. krim. pro~elnik Podru~nog ureda za za{titu i spa- {avanje Dubrovnik, DUZS. Scenarij doga aja 18. travnja 2007. g. Dana 18. travnja u 14,00 sati, primljena je hitna obavje{tajna poruka prijateljske dràve da je iz jednog me unarodnog aerodroma poletio avion za Dubrovnik s velikom vjerojatno{}u da se u njemu nalaze teroristi i po{iljka patogenog biolo{kog materijala. Nakon detaljne analize, nadle`na tijela RH hitno izra uju plan djelovanja u suradnji sa stru~njacima prijateljske dràve te se cjelokupne sigurnosno za{titne snage aerodroma stavljaju u punu pripravnost. Odmah po slijetanju, u 14,50 sati avion je usmjeren na sporednu stazu te su ga okruìle jake sigurnosne snage aerodromske grani~ne policije. U 15,00 sati na Aerodrom Dubrovnik do{ao je pregovara~ki tim, postrojba Specijalne policije, MUP-a RH, postrojbe i timovi Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje (vatrogasci iz DIP, pripadnici CZ, medicinski timovi i toksikolo{ki eksperti) te vatrogasci iz JVP i DVD i specijalna postrojba ABKO OS RH. Pola sata poslije helikopterom dolazi i HAZ-MAT Civil Support Team s nosa~a aviona. U 16,00 sati svi timovi i postrojbe javili su da su spremni za djelovanje. Ponovo se poziva teroriste na predaju, a isti odgovaraju izbacivanjem jednog putnika kroz vrata aviona kojega su prethodno ubili ugu{enjem. Iz Vlade RH, uz suglasnost dràve odakle je ve}ina putnika u avionu, dozvoljava se napad i zauzimanje aviona uz uporabu smrtonosne vatre po identificiranim teroristima. Na pravcu kretanja vjetra, u dubinu od 10 kilometara i {irini od 1 km (kod aerodroma) do 5 km (na zavr{etku) DUZS provede na je preventivna evakuacija sta novni{tva Pripadnici postrojbe Specijalne policije MUP-a RH upali su u avion maskirani aktivno{}u pretakanja goriva iz auto-cisterne. Po uspostavi kontrole u putni~kom prostoru aviona, zahtijevalo se brzo napu{tanje aviona od strane svih putnika i ~lanova posade aktiviranjem tobogana za hitne slu~ajeve bez uzimanja ikakvih stvari i predmeta. Svi su putnici i dalje bili pod paskom postrojbe Specijalne policije MUP-a RH i Aerodromske grani~ne policije. Paralelno pripadnici Haz-Mat Civil Support Team-a i izvidnici ABKO tima OSRH zapo~eli su s pregledom putni~kog prostora aviona i prostora za prtljagu u traènju biolo{kog teroristi~kog agensa. Odmah po izno{enju vre}e s prtljagom su se tretirale pjenom za biolo{ku dekontaminaciju od strane snaga DUZS, te su se potom odnosile u posebno odre eni prostor, koji se hermeti~ki zatvarao. Ostalu prtljagu iz aviona iznosili su pripadnici aerodromske vatrogasne postrojbe koja se potom tako er tretirala dekontaminacijskom pjenom i odlagala u posebno odre eni prostor. Sve sumnjive stvari i sva sumnjiva ambalaà za koju se i posumnjalo da ima bilo kakav mehanizam (nadtlak, propelant i sl.) kojim bi se biolo{ki materijal disiminirao u okolni prostor otvaranjem, nije se otvarala ve} se na licu mjesta uni{tavala u Bast-Quard antiteroristi~kom {atoru. Paralelno s tim aktivnostima odvijala se trijaà i dekontaminacija oso blja, putnika i terorista, a u na stavku i daljnja kriminalisti~ka obrada radi otkrivanja svih terorista te medicinsko, psiholo{ko i logisti~ko zbrinjavanje navedenih. Po izno{enju svih stvari i robe iz aviona zapo~ela je njegova bio lo{ka dekontaminacija te dekontaminacija okolnog prostora. Uspostavio se biolo{ki monitoring od strane Zavoda za javno zdrav- poàri i intervencije VATROGASNI VJESNIK 9

poàri i intervencije stvo i postrojbe ABKO do potvrde laboratorija da nije nastupila kontaminacija, a ako je ista nastupila, do potpune dekontaminacije cjelokupno kontaminiranog podru~ja. Operativne snage i sredstva koja su sudjelovala u tehni~kim demonstracijama MUP: Postrojba specijalne policije MUP-a RH, Aerodromska grani~na policija MUP-a, Zra~na luka Dubrovnik: Za{titarska slu`ba aerodroma, Vatrogasna postrojba, sa aerodromskim vatrogasnim vozilima i potpunom izolacijskom opremom, Uprava i osoblje aerodroma, DUZS, Slu`ba za CZ, Slu`ba za vatrogastvo (sve snage i oprema prema procjeni i elaboratu): Podru~ni ured za za{titu i spa- {avanje Dubrovnk, Dràvne intervencijske postrojbe iz Dubrovnika, Splita, [ibenika i Zadra, sa vozilima i za{titnom izolacijskom opremom, @upanijski centar 112, Odjel za{tite i Spa{avanja Vatrogasne postrojbe iz Du brova~ko-neretvanske ùpanije: JVP Konavle, JVP Dubrova~ki vatrogasci, DVD @upa Dubrova~ka Ostale operativne snage za{tite i spa{avanja (Hitna medicinska pomo}, Zavod za javno zdravstvo, i dr.) MORH Vod ABKO za dekontaminaciju 50.b ABKO, ACD, vozila, Blas- Quard, {atori za dekontaminaciju, NBC {ator, Zrakoplov AN-32 s posadom. SAD, Georgia, HAZ-MAT Civil Support Team, s nosa}a aviona, s pripadaju}om za{titnom opremom. Djelovanje zajedni~kih snaga DUZS Opis aktivnosti zajedni~kih operativnih snaga Dràvne uprave za za{titu i spa{avane u tehni~kim demonstracijama u Zra~noj luci Dubrovnik izradio je stru~ni tim na ~elu sa Tomislavom Vukom, pomo}nikom glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalni dio. ^lanovi stru~nog tima bili su jo{ Stjepan Simovi}, zapovjednik DIP Dubrovnik, Mi{e Miloslavi}, vatrogasni zapovjednik Dubrova~koneretvanske ùpanije, Mladen Bori~evi}, na~elnik odjela za operativne poslove CZ i Nino Skuri}, zapovjednik vatrogasne postrojbe Zra~ne luke Dubrovnik. Zapovjednik Dràvne intervencijske postrojbe Dubrovnik Stjepan Simovi} koordinirao je aktivnosti vatrogasnih snaga tijekom tehni~kih demonstracija. Sudionici zajedni~kih operativnih snaga DUZS: - Vatrogasna postrojba Aerodroma Dubrovnik - Dràvne intervencijske postrojbe (DIP) iz Dubrovnika, Splita, [ibenika i Zadra - Vod ABKO, OS RH - Vatrogasne postrojbe iz Dubrova~ko-neretvanske ù pa nije: JVP Konavle, JVP Du brova~ki vatrogasci, DVD @upa Dubrova~ka - Vatrogasna zajednica Dubro va~ko-neretvanske ùpanije Aktivnosti zajedni~kih snaga DUZS tijekom tehni~kih demonstracija Vatrogasne operativne snage POSTROJBA TEHNIKA PRIPADNICI ZADA]A Vatrogasna postrojba Zra~ne luke Dubrovnik DIP Dubrovnik DIP Split DIP [ibenik DIP Zadar MORH, ABKO Vatrogasne postrojbe iz Dubrova~ko-neretvanske ùpanije Aerodromska vatrogasna vozila Navalna vozila, vozila za dekontaminaciju, {atori za obla~enje, NBC i Bast-quard {atori ACD, vozila, Blas- Quard, {atori za dekontaminaciju, NBC {ator. JVP Konavle DVD @upa dubrova~ka JVP Dubrova~ki vatrogasci U potpunoj za{titnoj opremi U potpunoj za{titnoj opremi U potpunoj za{titnoj opremi U potpunoj za{titnoj opremi U potpunoj za{titnoj opremi U potpunoj za{titnoj opremi prislanjaju pokretne ljestve do zrakoplova ozlije ene, neozlije ene i mrtve dovode do {atora za dekontaminaciju prenose opremu iz zrakoplova do {atora za dekontaminaciju postavljanje linije za dekontaminaciju zajedno sa ABKO timom, OS RH spajanje opreme na vatrogasno vozilo s vodom ozlije ene, neozlije ene i mrtve provode kroz {ator za dekontaminaciju do mjesta za trijaù. na ulazu/izlazu vode evidenciju o ljudstvu i opremi postavlja cijevnu prugu s pjenom do Bastquard {atora zajedno sa ABKO postavljanje linije za dekontaminaciju zajedno sa DIP Postavljanje linije za dekontaminaciju zajedno sa Dràvnim intervencijskim postrojbama, zaduèni za opskrbu i operativnu za{titu Postavljanje linije za dekontaminaciju zajedno sa Dràvnim intervencijskim postrojbama, zaduèni za opskrbu i operativnu za{titu Postavljanje linije za dekontaminaciju zajedno sa Dràvnim intervencijskim postrojbama, zaduèni za opskrbu i operativnu za{titu 10 lipanj /2007/

Pripadnici Dràvne intervencijske postrojbe Dubrovnik stigli su u Zra~nu luku Dubrovnik i stavila se na raspolaganje Stoèru kojem su dali informacije vezano za broj ljudi i opremu za dekontaminaciju kojom raspolaù. Stoèr ih je upoznao sa njihovim zada}ama i uputio na mjesto izvr{enja. Po dolasku na pistu, gdje se nalazio oteti zrakoplov, zajedno s ABKO timom OS RH, postavljaju liniju za dekontaminaciju opreme i ljudi na izlazu iz ugroène zone koji se sastoji od {atora za dekontaminaciju u kojem se nalazi pripadaju}a oprema za tu svrhu, {atora za obla~enje, NBC {atore i kaskadu s Bast-quard {atorom. Po postavljanju {atora za dekontaminaciju opremu u istome spajaju na vatrogasno vozilo s vodom. Kroz {ator za dekontaminaciju prolaze neozlije eni putnici i pripadnici svih slu`bi koje su djelovale unutar ugroène zone. Ozlije ene putnike na nosilima, iz aviona do {atora za dekontaminaciju, donose djelatnici Vatrogasne postrojbe aerodroma gdje ih preuzimaju pripadnici DIP-a i pronose ih kroz liniju za dekontaminaciju i zatim ih odnose na mjesto za trijaù ozlije enih. âsnik za sigurnost vodio je evidenciju o spasila~kim timovima vezano za opremljenost te koliko dugo isti mogu djelovati u ugroènoj zoni. Na izlazu iz linije za dekontaminaciju âsnik za sigurnost vodio je evidenciju o putnicima i opremi koja je ulazila i izlazila iz ugroène zone. ABKO tim postavljao je cijevnu prugu do Bast-quard {atora kojega pune s pjenom za biolo{ku dekontaminaciju. Pripadnici ABKO tima (DIP-a) postavljaju cijevnu prugu uz liniju za dekontaminaciju i pjenom za biolo{ku dekontaminaciju prekrivaju svu opremu koju djelatnici Vatrogasne postrojbe aerodroma iznose iz putni~kog prostora zrakoplova te je nakon tretiranja odnose i odlaù u posebno odre eni prostor. Prtljaga koju djelatnici Vatrogasne postrojbe aerodroma iznose iz tovarnog prostora zrakoplova pripadnici ABKO tima (DIP-a) prekrivaju pjenom za biolo{ku dekontaminaciju te je nakon tretiranja odlaù u posebno odre eni prostor. Djelatnici Vatrogasna postrojba ae rodroma po nalogu Stoèra, nakon akcije antiteroristi~ke postrojbe MUP RH, za{ti}eni odijelima za potpunu za{titu od biolo{kog agensa prislanjaju pokretne stepenice i izvode lak{e ozlije ene, a teè ozlije ene i mrtve iznose i sve ih proslje uju do linije za dekontaminaciju. Nakon putnika iznose prtljagu iz putni~kog i tovarnog prostora zrakoplova te ih odnose do mjesta gdje }e ih pripadnici DIP-a tretirati pjenom za biolo{ku dekontaminaciju i nakon toga odnijeti u posebno odre eni prostor. Vatrogasne postrojbe, JVP Konavle, JVP Dubrova~ki vatrogasci i DVD @upa dubrova~ka postavljale su i opskrbljivale liniju za dekontaminaciju i bile su u operativnoj za{titi tijekom trajanja tehni~kih demonstracija. Scenarij vatrogasnog djelovanja Cilj tehni~kih demonstracija Ukazati na realnost ovakvih i sli~nih scenarija te ukazati na svu kompleksnost i multidisciplinarnost zada}a, metoda, snaga i sredstava u rje{avanju ovakvih teroristi~kih prijetnji, Ukazati na svjesnost RH da su takve opasnosti realnost i spremnost da se na bilateralnoj i multilateralnoj razini nosi s navedenim i sli~nim ugrozama, Ukazati na spremnost, osposobljenost i opremljenost snaga RH koje se trebaju suo~iti i nositi s takvim situacijama, kao i na operativnost i kompatibilnost sa stranim timovima iz dràva-~lanica NATO-a. Zaklju~ak Postrojba Specijalne policije MUP RH pokazala je visoku razinu osposobljenosti i spremnosti za rje{avanje kriznih situacija otmica zrakoplova. Postrojbe OS RH, pripadnici aerodromske policije i HAZ-MAT Civil Support Teama iz SAD izvrsno su izvr{ile svoje zada}e te su akcijama zna~ajno pridonijela ukupnoj uspje{nosti sektora demonstracija na ovom za me unarodnu sigurnost i Republiku Hrvatsku va`nom Kongresu. Jedinice Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje (DUZS), u prvom redu Dràvne intervencijske postrojbe poàri i intervencije VATROGASNI VJESNIK 11

poàri i intervencije (DIP) iz Dubrovnika, Splita, Zadra i [ibenika, potpomognute vatrogasnim snagama iz Dubrova~ko-neretvanske ùpanije, po dolasku na mjestu doga anja, zajedno s ABKO timom OS RH, postavile su liniju za dekontaminaciju opreme i ljudi na izlazu iz ugroène zone koja se sastojala od {atora za dekontaminaciju u kojima se nalazila pripadaju}a oprema za tu svrhu. Kroz {atore za dekontaminaciju pro{li su putnici iz zrakoplova i pripadnici svih slu`bi koje su djelovale unutar ugroène zone. U sastavu operativnih snaga DUZS djelovali su i pripadnici JVP Konavle, DVD @upa Dubrova~ka i JVP Dubrova~ki vatrogasci. Zajedni~ke operativne snage DUZS pokazale su spremnost djelovanja i u ovakvim sloènim intervencijama kada su u pitanju postupanja sa po{iljkama patogenog biolo{kog materijala. Uprava, osoblje i vatrogasci Zra~ne luke Dubrovnik iskazali su se i pruìli veliku podr{ku u ovoj zahtjevnoj i sloènoj vje`bi, kao i osoblje hitne medicinske pomo} iz Dubrovnika. Elaborat vje`be predvidio je u stvar nim situacijama i provedbu preventivne evakuacije stanovni{tva, kao i organiziranje biolo{kog monitoringa uz pomo} Zavoda za javno zdravstvo Dubrova~ko-neretvanske ùpanije, dok se tijekom tehni~kih demonstracija samo pretpostavljalo poduzimanje takvih mjera. Goran Violi} Za desetak minuta obitelj Budiseli} ostala bez ku}e Na fotografiji izgorjela ku}a u Mrkoplju Mrkoplju je krajem travnja u U ulici Nova Varo{ na broju 21 bez ku}e ostala tro~lana obitelj Antuna Budiseli}a. Zamolili smo predsjednika DVD Mrkopalj Marinka Ga{parca da nam ukratko kaè {to se dogodilo. Ja sam se vra~ao s puta i na prilazu Sungeru ugledao sam visoki crni dim nad Mrkopljem, kazao nam je Ga{parac. Odmah mi je na pamet pala misao ne{to gori i bio sam u pravu. Potvrdila je to i sirena koju sam ~uo netom poslije. Iako sam ne{to kasnije do{ao na poàr i uklju~io se u ga{enje mene je o po~etku poàra i ga{enja upoznao na{ spremi{tar i provjereni vatrogasac Ivan Kus. Zanimljivo je da je upravo on vra}aju}i se s pilane prvi ugledao dim u potkrovlju ku}e uz koju je prolazio dok su uku}ani upravo ru~ali i nisu slutili {to im se doga a iznad glava na tavanu. Ivan je otr~ao ravno u Vatrogasno spremi{te aktivirao sirenu i krenulo se na intervenciju. Bilo je nekoliko minuta prije 14 sati, a ve} u 14.05 vatrogasci su organizirali napad na vatru s tri strane dobiv{i vodu iz hidranata i auto-cisterne. U potkrovlju je ve} bilo puno dima a kad su u{li vatra se rasplamsala. Kompletno krovi{te zahva}eno je vatrom za deset minuta tako da niti jedna greda nije bila po{te ena. U pomo} je stigla i postrojba iz susjednog Sungera i potom iz Delnica JVP, tako da je na okupu bilo 30-tak vatrogasaca. Pomogli su i susjedi a jedan od njih je i Dalibor Karlovi} koji je sudjelovao u izna{anju stvari iz ku}e, ali i brojni Mrkopaljci koji su svaki na svoj na~in pomagali. Vatra se dràla pod kontrolom i sprje~avalo se da se ne zapali svega par metara udaljena susjedna zgrada ali i sjenik pun sijena. Iako se ku}a nije spasila vatrogasci su svojom intervencijom spasili {irenje poàra i za po`rtvovan i stru~an rad od svog predsjednika dobili ocjenu odli~an. Ve} drugi dan prijatelji i dobri Mrkopaljci ve} su radili na ~i{}enju i saniranju {tete koja je zaista velika. Prava je sre}a {to obitelj ima svoju rodbinu u istoj ulici pa su se Antun, èna mu Lucija i k}erka Jelena privremeno smjestili kod Antunova oca. Koliko smo saznali u razgovoru s Mrkopaljcima krenut }e pomo} u radu ali i skupljanje priloga u tako zvanom lancu pomo}i a i Op}ina ne}e ostati gluha. Vatra u Mrkoplju opet je dala do znanja da nema opu{tanja, ali je tako er potvrdila visoku spremnost mrkopaljskih vatrogasaca koji za sljede}u godinu planiraju obiljeìti 100. obljetnicu i dobiti auto cisternu. M.B.Wolf 12 lipanj /2007/

Nesre}a u Zavr{ju Iza podneva 15. svibnja 2007. godine sletio je osobni automobil Mitsubishi njema~kih registracijskih oznaka u duboki jarak uz cestu u Zavr{ju, naselju pokraj Poège u op}ini Brestovac, te udario u pristupni mosti}. Ubrzo nakon udesa na mjesto nesre}e pristigli su pripadnici Prometne policije, vozilo Hitne medicinske pomo}i i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Poèga. Zbog nemogu}nosti da uporabom {kara i razupora iz slupanog automobila izvuku stradalog voza~a, najprije su vatrogasci morali izgurati vozilo iz jarka, a potom su voza~a preuzeli djelatnici Hitne medicinske pomo}i i prevezli do poè{ke Op}e ùpanijske bolnice zbog te{kih tjelesnih ozljeda. Pripadnici JVP-e grada Poèga su potom isprali kolnik, a policija je uspostavila normalan tijek Na fotografiji intervencija u Zavr{ju prometa. I ovoga se puta potvrdila spremnost i brzina vatrogasaca, te umje{nost da {to prije spase stradalnika. Boris Oàni} poàri i intervencije U helikopteru kao kod ku}e ZJVP Zabok na vje`bi u Lu~kom Dio obuke ~lanova Javne vatrogasne postrojbe grada Koprivnice spada i obuka s helikopterom, koja je odràna 7. i 8. svibnja u zrakoplovnoj bazi Lu~ko kod Zagreba. Intervencijske vatrogasne postrojbe iz Hrvatske imale su obuku iz provjere sposobnosti rada u akcidentnim situacijama s helikopterom, ukrcavanje, spu{tanje s desetak metara visine pomo}u uèta, te navo enje i spu{tanje opreme na teren. Koprivni~ka ekipa u kojoj su se nalazili Goran Zagor{~ak, Kristijan Zvonarek, Goran Mesarek, Dalibor Tehterle, Ivan Parag, Davor Geci i Draèn Jak~in bila je pod budnim okom iskusnog instruktora iz vatrogasnog odjela Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje Rene Marottija. Nakon kratkog brifinga Na fotografiji spu{tanje konopcem s desetak metara visine iz helikoptera prava je umje{nost no za vatrogasce to je bila samo rutinska vje`ba s pilotima helikoptera o upoznavanju kada, kako u}i i iza}i iz letjelice i iznijeti potrebna oprema, na zra~nom poligonu to se i prakti~no i uspje{no primijenilo. - Svake godine u prolje}e prije odlaska na dislokacije u priobalje na protupoàrnu za{titu odràva se ta vrsta obuke za na{u intervencijsku postrojbu u Zrakoplovnoj bazi Lu~ko, kako bi se provjerila sposobnost i u~inkovitost rada s helikopterom u raznim akcidentnim situacijama, rekao nam je zapovjednik JVP Koprivnice i v.d. zapovjednik VZ @upanije Slavko Tucakovi}. Osim JVP Koprivnice na obuci u Lu~kom bili su i pripadnici intervencijske vatrogasne postrojbe iz \ur evca i Krièvaca. D. Rendi} sklopu godi{njih priprema za U dislokacijske obveze zagorskih profesionalaca na moru, pripadnici ZJVP Zabok i ove su godine obnovili znanja koja }e im biti potrebna za neèljene poàrne situacije na na{em priobalju. Vatrogasci je prije same vje`be brifirao profesionalac Reno Marotti, a nakon toga slijedilo je letenje, iskakanje uz pomo} uèta te vje`ba spajanja i odvajanje tzv. «kru{ke» za vodu. Usput re~eno, nekima je ovo bila jo{ jedna dugo o~ekivana vo`nja helikopterom i pro{lih godina ve} savladana vje`ba, dok se na ne~ijim licima moglo vidjeti lagana nelagoda. Dean Stuli} VATROGASNI VJESNIK 13

poàri i intervencije Pokazna vje`ba vatrogasaca Buj{tine povodu Mjeseca za{tite od po- U àra i Dan sv. Florijana, za{- titnika vatrogasaca, Podru~na vatrogasna zajednica Umag, JVP Umag i Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo Neapolis iz Novigrada organizirali su pokaznu vje`bu za{tite i spa{avanja. Na vje`bi izvedenoj na novigradskoj Porporeli 5. svibnja sudjelovali su i ~lanovi DVD-a Umaga i Oprtlja. Asim âbaravdi} Na fotografiji: Spa{avanje «ozlije enog» ronioca Zdruèna vje`ba malom goranskom naselju Stari Laz u sastavu Op}ine Ravna U Gora sa svega 185 ìtelja organizirana je zdruèna vje`ba vatrogasnih postrojbi Vatrogasne zajednice Ravna Gora. Sudjelovali su vatrogasci iz Stare Su{ice, Starog Laza, Kupjaka i Ravne Gore. U tijeku vje`bi kori{tena je najsuvremenija oprema ko jom raspolaù ravnogorski vatrogasci i svi su zadaci pravovremeno i uspje{no odra eni. Nakon {to je sirena najavila poàr na otvorenom prvi su stigli vatrogasci iz Starog Laza i s tri strane napali poàr ko ji je brzo uga{en pa su zasluìli pljesak publike. Odmah potom su vatrogasci iz Kupjaka, Starog Laza i Ravne Gore demonstrirali sposobnost ga{enja zapaljive teku}ine, spa{avanje unesre}enog iz zapaljenog auta, ga{enje auta. Prije vje`be izaslanstvo vatrogasaca VZ Ravna Gora prisustvovalo je u kapelici na Kosi sve~anoj misi koju je vodio ùpnik Vladimir Krizmani}. M.B.Wolf Na fotografijama vje`be u Starom Lazu 14 lipanj /2007/

Utjecaj vjetra na {irenje poàra raslinja Saètak Vjetar kao jedan od meteorolo{kih elemenata vaàn je ~initelj koji utje~e na taktiku ga{enja poàra raslinja. Obala i otoci Republike Hrvatske, zbog svoga smje{taja, odnosno poloàja, razvedenosti, reljefa, raslinja i sl. posebno su izloèni vjetrovima kako u zimsko vrijeme tako i u ljetno. Ljetno vrijeme je posebno va`no za vatrogasnu djelatnost jer je tada i su{no razdoblje {to dodatno pove}ava probleme vezane uz poàre raslinja. Vjetar je horizontalno strujanje zraka uvjetovano razlikom atmosferskog tlaka. Za razliku od kontinenta, u priobalju pu{e veliki broj vjetrova, s tim {to se najja~e i naj~e{}e javljaju tri vjetra a to su bura, jugo i maestral. Bura je sjeveroisto~ni vjetar koji predstavlja ru{enje hladnog zraka iz kontinentalnog dijela priobalja prema moru. Jugo je jugoisto~ni vjetar od umjeren do olujan vjetar koji zahva}a cijeli Jadran pa i {ire. Maestral je sjeverozapadni vjetar, koji nastaje djelovanjem druga dva vjetra. Etezije pu{u na otvorenom moru, dok smorac kao druga komponenta maestrala dio je obalne cirkulacije zraka. Tijekom dnevne obalne cirkulacije zraka izmjeni se vjetar iz svih pravaca i to smjerom kazaljke na satu. Osim smorca koji pu{e s mora prema kopnu, kopnenjak ili burin je vjetar koji pu{e no}u s kopna prema moru. Vjetrovi raspiruju poàre i ote àvaju njihovo ga{enje pa stoga vatrogasna djelatnost nastoji imati {to vi{e saznanja o ovom meteorolo{kom elementu. Uvod U vatrogasnoj djelatnosti u dijelu koji se odnosi na raslinje trebaju saznanja o klimi, vi{egodi{njem prosjeku vremena odre enog podru~ja, kako bi se mogle donositi dugoro~ne odluke u preventivnim poslovima sprje~avanja nastanka poàra, potrebnom broju, veli~ini i opremljenosti vatrogasnih postrojbi, lokaciji i periodu uporabe itd. Izravnoj operativnoj vatrogasnoj djelatnosti trebaju saznanja o trenutnom stanju atmosfere na nekom podru~ju, tj. vremenu, kao i prognoze vremena da bi se mogle provoditi akcije ga{enja poàra raslinja. U ovom tekstu razloìti }e se jedan od meteorolo{kih elemenata vjetar, vaàn ~initelj vremena i klime, jedna od, klju~nih izravnih oteàvaju}ih komponenti koje prate poàre raslinja, poglavito u periodu kada izostaju oborine. Posebno su vjetrovima izloèni obala i otoci RH {to je izravno povezano sa smje{tajem, odnosno poloàjem, razvedeno{}u, reljefom, raslinjem i itd. Dakle, ovdje se ne}e govoriti o vjetru kao npr. ~initelj u procesu gorenja, ve} o vjetru kao ~imbeniku koji sna`no utje~e na taktiku ga{enja poàra raslinja u priobalju. Nakon izbijanja poàra i po~etka ga{enja, vatrogasnoj djelatnosti trebaju podaci kakvo }e biti vrijeme, pogotovo vjetar u sljede}im satima ili danima, kako bi postavili taktiku ga{enja, broj ljudi i tehnike. Dana{nja meteorologija, uz pomo} suvremene tehnologije, na visokoj znanstvenoj osnovi bavi se klimom i vremenom. Ta saznanja, kao i lokalne prilike, na pojednostavljen na~in bit }e prikazana i primaknuta vatrogascu koji se nalazi na rubu samoga poàra. Kao {to vidimo, pored su{nog razdoblja ili visokih temperatura, vjetar je najva`niji meteorolo{ki element ko ji izravno pogoduje isu{ivanju goriva, nastanku i {irenju poàra raslinja, a prilikom gorenja gledaju}i pravac dima, nije te{ko utvrditi koji je trenutno vjetar. Raslinje i vatra Pod raslinjem, biljnim pokrovom, ili vegetacijom s cvjetnim biljem podrazumijeva se sveukupni biljni pokriva~ nekog prostora. Crnogori~ne i listopadne {ume, {ikare, makije garizi, kamenjare, vrtovi, vinogradi, vo}njaci, livade, trsti- struka i praksa VATROGASNI VJESNIK 15

struka i praksa ci, travnjaci i sli~ni biljni pokrov ~ine raslinje. U najve}em broju slu~ajeva izbijanje poàra raslinja povezano je s djelovanjem ~ovjekove aktivnosti, tek manji broj poàra nastao je bez ~ovjekova izravnog ili neizravnog djelovanja a to je uglavnom grom. ôvjekovo djelovanje moè biti zlonamjerno, usmjereno k izazivanju poàra, a moè biti ~ista nepa`nja. Grom moè izazvati poàr dok vjetar to ne moè. Me utim, moè pripomo}i da olako ispu{ten opu{ak bude otpuhan do zapaljivog materijala ili da po~etnu bezazlenu vatru raspiri do katastrofalnih razmjera. Uzroci koji dovode do nastanka poàra mogu biti raznoliki, ali poàri raslinja koji zahvate ve}e povr{ine, objekte i ugroze ljude, u pravilu su potpomognuti vjetrom. Vatra na povr{ini pod raslinjem svako je zapaljenje i izgaranje trave, `bunja, svih vrsta drve}a i drvnih materijala, te njihovih otpadaka, suharaka, li{}a i td. Proces kojim se povr{inska vatra {iri moè se smatrati nizom paljenja ~estica goriva, koje gore na rubu ili blizu glavnog ruba vatre. Poàr raslinja je stihijsko, nekontroliran {irenje vatre i izgaranje raslinja bez obzira na intenzitet. U priobalju su rje i doga aji kada u {umi gori samo {umsko prizemno raslinje. U principu gori sveukupno raslinje, bilo da je povr{ina obrasla samo niskim raslinjem ili u {umi, gdje gori od prostirke na zemlji preko niskog raslinja do najvi{ih stabala,. Ako poàr nastane u uvjetima su{ nog razdoblja, dovoljnog gorivog materijala, pogotovo na kosini i ako uop}e nema vjetra, postoji velika vjerojatnost da }e se poàr razviti do razmjera stvaranja velikog toplinskog uzgona, vjetra i brzog {irenja. Kod tako razvijenog poàra pojavljuje se strujanje zraka i sve popratne posljedice vezane kao za prirodni vjetar. Oborine, su{a Treba napomenuti da jedan od meteorolo{kih elemenata, padaline, odnosno nedostatak oborina ili su{a, utje~u na poàre raslinja, ali za razliku od vjetra, one ne mogu nakon nastanka poàra pove}ati ili pro{iriti poàr. Dapa~e, prekidom su{e, dolaskom oborina izostaju po- àri raslinja. S obzirom na raspodjelu ki{e po godi{njim dobima u priobalju RH, ljeto je najsiroma{nije oborinama, osim na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka. Ljeti je koli~ina oborina na srednjem i ju`nom Jadranu izrazito malena. Ljetne su ki{e na Jadranu pljuskovite. To mogu biti sna`ni pljuskovi ili kratkotrajni slabi {kropci. Kad bi te male koli~ine padale u obliku tihe ki{ice bile bi potpuno iskoristive za biljni svijet, a time i za za{titu od poàra, ali u obliku pljuska nisu, jer tada uvijek dio vode povr{inski otje~e. Vjetar koji pu{e nakon prolaska pljuska brzo isu{i ono vode i vlage {to nije povr{inski oteklo. Kada su temperaturne razlike koje poti~u razvoj oblaka kumulonimbusa, (olujni, grmljavinski oblak) osobito velike, vertikalno mije{anje zraka i ostali prate}i procesi su poja~ani. Tada nastaje grmljavinska oluja s opasnim popratnim pojavama: sna`nim vjetrom, tu~om, pijavicom. Grmljavina se moè pojaviti u svako doba godine. Ipak je ima najvi{e ljeti i u jesen. Na rubu ljetne oluje, na prostoru koji nije zahva}en pljuskom, grmljavinska pra`njenja u pravilu izazivaju poàre raslinja. Vjetar Atmosfera je Zemljin plinoviti omota~, koji seè veoma visoko, ali svi procesi zna~ajni za vrijeme i klimu odvijaju se u plitkom prizemnom sloju visine 9 do 15 km (ovisno o geografskoj {irini i godi{njem dobu), koji se naziva troposfera i u kojem je sadràna gotovo sva vlaga atmosfere. Zrak je smjesa raznih plinova i ima odre enu teìnu {to se manifestira kao tlak zraka. Premda je tlak skalarna veli~ina koja nema smjer, pojednostavljeno ga se moè predstaviti teìnom stupca zraka jedini~nog presjeka koji seè od tla do vrha atmosfere. Prosje~ni atmosferski tlak na razini mora iznosi 1013 hpa (hektopaskala), {to bi pribli`no odgovaralo teìni stupca vode visine 10 metara. Topli i vla`ni zrak ima manju gusto}u pa je lak{i od hladnog i suhog zraka. Stoga razlike u zagrijavanju povr{ine zemlje uzrokuju i razlike u prostornoj raspodjeli tlaka, formiraju se podru~ja s visokim i podru~ja s niskim tlakom. Zbog razlika tlaka iznad odre enog podru~ja javljaju se sile koje pokre}u strujanje zraka. Zbog interakcije razli~itih sila koje pri tom djeluju, ovo strujanje je vrlo sloèno, ali u osnovi teì izjedna~avanju tlaka i traje sve dok postoji razlika tlaka na odre enom podru~ju. Horizontalna komponenta ovoga zra~nog strujanja je - vjetar. Brzina vjetra mjeri se anemometrom (m/s), a smjer prizemnog vjetra odre uje pomo}u vjetrulje. Brzina vjetra moè se odrediti i na osnovu njegova vizualnog efekta bez uporabe instrumenata a izraèna je u beaufortima. Beaufortova ljestvica je odre ena u~incima vjetra na more, drve}e, dim itd. Brzina vjetra se smanjuje nad neravnom podlogom zbog trenja, a pove}ava se na mjestima gdje zrak struji kroz uski prolaz. Brojne neravnine terena mijenjaju smjer vjetra, pa ~ak i proizvode posebne zra~ne struje. Za trajanja vjetra, pogotovu jakoga u sklopu su{noga razdoblja, postoji potreba za poja~anom pozorno{}u u pogledu lak{ih nastajanja poàra i njihova {irenja. Vjetar ometa promet zrakom. Za vatrogasnu djelatnost posebno je va`no kada vjetar najvi{e razma{e poàre, te ne mogu letjeti ni kanaderi ni helikopteri, a morem ne mogu ploviti brodice i trajekti. 16 lipanj /2007/

Vjetrovi u obalnom i oto~nom pojasu Zra~na struja s kopna prema Sre dozemlju, bez obzira koji joj je to~no smjer bio prije nego je stigla do brda na Jadranskoj obali, prelazi ta brda okomito, tj. najkra}im putem, sli~no kao {to voda te~e preko brane. Time je uz obalu pove}ana ~estina sjeveroisto~nog vjetra, bure, na ra~un susjednih smjerova, sjeverca i isto~njaka. S druge strane, i opet zbog reljefa terena, pove}ava se du` velikog dijela obale ~estina jugoisto~nog vjetra, juga, na ra~un ju`noga i jugozapadnog smjera. Tako se najvi{e isti~u vjetar koji pu{e prema sjevernom rubu Jadrana paralelno s obalom, dakle jugoisto~njak, jugo, i vjetar koji pu{e prema moru okomito na brdski lanac, dakle uglavnom sjeveroisto~njak, bura. Tih vjetrova, koji se po smjeru razlikuju samo za 90, ima cijele godine, a osobito u hladnom polugodi{tu, kad su im i brzine ve}e. Vjetar sa sjeverozapada manje je vaàn nego na pu~ini i pripada ljetu kao i zapadnjak. Tada se javljaju i slabi ili umjereni vjetrovi preko obalnih crta, s izoliranih brda prema moru i s mora prema glavnoj kopnenoj masi ili ve}em otoku. Ljeti u obalnom podru~ju postoji velika razlika izme u dana i no}i. No}u strujnice teku od kopna prema moru, da bi se zatim uklju~ile u stalnu sjeverozapadnu struju na pu~ini. Danju se pak one odvajaju iz tog sjeverozapadnog strujanja i zakre}u prema obali te dalje uz brda. Na kontinentu postoje nazivi tek za sjeverni i ju`ni vjetar, dok u priobalju za vjetrove postoji cijela lepeza naziva. To su tramuntana, burin, bura, grego levanat, levanat, jugo levanat, jugo, o{tro, lebi}, garbin, pulenat, maestral i dr. Pojedini nazivi izraàvaju i snagu vjetra. Tako je burinet slabiji od burina koji je slabiji od bure (ne pu{u strogo iz istog pravca). Ina~ice naziva vjetra lebi} je lebi}ada, maestrala je maestralun itd. Pojedini vjetrovi su ugodni za ~ovjeka, ali kao maestral, koji je vi{estruko opjevani vjetar, za vatrogasce je prava zebnja, jer udruèn s najvi{om dnevnom temperaturom stvara uvjete za lako {irenje poàra. U hrvatskom priobalju bura, jugo i maestral su naj~e{}i vjetrovi. Za razliku od maestrala, bura i jugo mogu posti}i olujnu snagu, dok su drugi vjetrovi rje i ili pu{u uglavnom umjerenom snagom. U sjeverozapadnim podru~jima priobalja olujna snaga vjetra naj~e{}a je s burom, dok je na jugoistoku to s olujnim jugom. êst je slu~aj da na jugoistoku Jadrana pu{e jugo dok na sjeverozapadu pu{e bura. Podru~je najvi{e izloèno poàrima raslinja je upravo razvedeno priobalje RH gdje su susre}u spomenuta tri glavna vjetra: bura, jugo i maestral te druge vjetrovi koji pu{u rje e ili umjerenom snagom. Nabrojeni vjetrovi imaju odre enu dinamiku, odnosno stalnost i donekle su predvidljivi {to je va`no za vo enje akcije. Me utim, neovisno od glavnog pravca vjetra, obalna cirkulacija, cirkulacija obronka, termi~ko uzdizanje dima, utjecaj raslinja, konfiguracija terena i dr. izravno na mikrolokaciji dovodi do povremenog skretanja dimne zavjese tako da se ~esto ostaje u zagu{ljivoj i nepreglednoj situaciji koja ometa u poslu i zastra{uje. Uz ove situacije na najniòj lokalnoj razini, treba uvaìti i saznanja domicilnih ljudi. Bura dske usjeke. Dalje zrak nad morem struji uglavnom horizontalno, a udari vjetra se sti{avaju. Na pu~ini vjetar vi{e ne mora imati okomit smjer na obalu. Pojas u kojem se javlja bura ome en je brdima, negdje je to tik uz more kao Velebit ili Biokovo, a drugdje zapo~inje dosta duboko kao na Dinari. Uglavnom za razvoj bure odlu~na je brdska pregrada koja nije osobito visoka a dijeli toplo podru~je koje se nalazi iznad Jadrana od hladnoga podru~ja koji se nalazi iznad kopna. Jaka bura ru{i drve}e, stupove, no si prema moru sve {to moè, pa i ljude i ìvotinje, sprje~ava zra~ni, pomorski i kopneni promet. Razbuktava poàre raslinja i onemogu}uje njegovo ga{enje. Za nastanak lokalne, kratkotrajne bure u kojoj ne sudjeluje zra~na masa izdaleka nego zrak iz uskog pojasa neposredno u kopnenom zale u, dovoljno je da se uspostavi razlika zraka s jedne i s druge strane brda. Bura za razliku od drugih vjetrova naglo po~inje, pu{e na mahove uslijed kotrljanja niz obronak gdje zapinje u nepravilne gromade i izbo~ine struka i praksa Bura je sjeveroisto~njak, vjetar obalnog i oto~nog pojasa. Pu{e s brda na isto~noj obali Jadrana prema moru. Relativno hladan i suh, a svakako mahovit vjetar. Umjerene i velike ja~ine, trajanja bar nekoliko sati. Bura je na primorskoj strani obalnih brda silazni vjetar koji predstavlja ru{enje hladnijeg zraka s kopna niz obronke, a osobito jako niz br- VATROGASNI VJESNIK 17

struka i praksa Jugo Jugo je jugoisto~ni vjetar koji nije sasvim lokalno uvjetovan i nije kratkotrajan. Jugo je umjeren, jak ili ~ak olujan i dugotrajan vjetar, a nastaje kad zra~na struja iz juga ili jugoistoka zahva}a Jadran, a ~esto i susjedne dijelove Sredozemlja i Balkanskog poluotoka. Op}i smjer te struje odre en je poljem tlaka nad srednjom i ju`nom Europom, no dio struje blizu na{oj obali u svome se donjem sloju prilago ava konfiguraciji kopna te se pomi~e uz primorska brda i usmjerava kanalima {to ih ~ine otoci s kopnom ili s drugim otocima. Ljeti toga vjetra ima manje, a ne isti~e se ni po trajanju ni po brzini. Jugo potpomaè {irenju poàra, ali za razliku od drugih vjetrova tijekom ljeta ostavlja nadu da }e s njime do}i i ki{a. Etezije Tijekom ljeta, na pu~ini Jadrana sa sjeverozapada pu{u sezonski, slabi ili umjereni vjetrovi etezije. [to dalje nad morem struji, od sjevernog Jadrana do Otranta, brzina mu se pove}ava. Op}enito etezija je slabija od zimskog sjeverozapadnjaka. Obi~no traje vi{e uzastopnih dana. Obalna cirkulacija Dok je na pu~ini etezija, u obalnom i oto~nom pojasu, preko obalnih crta i nad obroncima izmjenjuju se dnevni periodi~ni vjetrovi, obalna cirkulacija. Vjetrovi uvjetovani dnevnom razlikom u tlaku: zmorac je dnevno strujanje zraka danju s mora na kopno, dok je kopnenjak dnevno strujanje zraka no}i s kopna na more. Dnevna promjena vjetra koja te~e u smjeru kazaljke na satu svugdje, osim ispod sjevernog Velebita, smanjuje se od ju`nog prema sjevernom Jadranu i nema je u tome omjeru na pu~inskim otocima. Osnovna obalna cirkulacija ne seè daleko na pu~inu, a oto~i}i su premali da proizvedu takva strujanja. Proces stvaranja 24 satne, lokalne obalne cirkulacije zapo~inje zagrijavanjem kopna u jutarnjim satima. Ka ko se tlo zagrijava ja~e i brè nego more, nad kopnom dolazi do dizanja lak{eg zagrijanog zraka a na njegovo mjesto dolazi hladniji teì koji se je nalazio nad morem. Tako se uspostavlja dnevna cirkulacija zraka s mora na kopno. No}u je situacija obrnuta: kopno se brè hladi nego more pa tada hladan zrak struji s kopna na more. Optimalni razvoj dnevne obalne cirkulacije doga a se u toplom dijelu godine, za sun~anoga vremena, u sinopti~kim situacijama sa slabim gradijentom (razlika) tlaka. Treba, me utim, napomenuti da efekt obalne cirkulacije utje~e na lokalno pona{anje vjetra i u situacijama s razvijenim bari~kim sustavima, ako je vrijeme prete`no vedro. Tako }e smjer juga u prijepodnevnim satima postupno skretati od IJI prema J smjerovima uz zna~ajno pove}anje brzine, dok u poslijepodnevnim satima jugo slabi i ponovo se vra}a prema IJI i I smjerovima. Danja grana obalne cirkulacije ima prakti~no suprotan smjer buri, pa ne utje~e na devijaciju smjera bure, ali znatno utje~e na smanjenje brzine sredinom dana. Nije rijetkost da pri ljetnim burama u ranim poslijepodnevnim satima povremeno prevladava zmorac {to, dakle, dovodi do nagle promjene smjera vjetra za 180. Iz istog razloga bura moè zna~ajno poja~ati u ve~ernjim satima i u slabijim sinopti~kim situacijama. Maestral Zbog poloàja prostiranja na{e obale, smjer zmorca, danjeg vjetra s mora, poslijepodne se kad je najja~i, pribliàva smjeru etezija (~esto se ne prepoznaje da su to dva vjetra). Etezija se tada priklju~uje zmorcu i jo{ ga poja~ava, pa tako nastaje vjetar poznat pod imenom maestral. Smjer maestrala, na sjevernome Jadranu, pod ja~im je utjecajem zmorca te pu{e od mora prema kopnu. Ju`nije i udaljenije od kopna smjer maestrala je pod ja~im utjecajem etezija pa mu je smjer sjeverozapadni. Maestral je vjetar koji po~inje u prijepodnevnim satima i traje do zalaska sunca. Vjetar pu{e manje vi{e jednoli~no i stabilnog je smjera. Brzina tijekom dana varira zbog razli~itog stupnja zagrijanosti kopna. Najve}a brzina razvija se tijekom ranih poslijepodnevnih sati kada je 18 lipanj /2007/

kopno i zrak iznad njega najtopliji. Ako maestral izostane, znak je da je nastupio poreme}aj i moè se o~e kivati da }e nakon ti{ine, koja potraje obi~no jedan dan, vjetar skrenuti na ju`ni smjer, odnosno da }e se vrijeme pogor{ati. Cirkulacija obronka i cirkulacija izme u brda Dakle, osim naj~e{}ih vjetrova koji zadaju najvi{e problema vatrogascima prilikom ga{enja poàra, treba voditi ra~una i o cirkulaciji obronka te o cirkulaciji izme u brda ili otoka. U pravilu uzdu` na{e obale i na otocima i zmorac i kopnenjak (burin) poja~ani su u~inkom cirkulacije obronka. Naime, tako er zbog nejednakog zagrijavanja zraka uz obronak brda i u slobodnoj atmosferi, zrak danju struji uz obronak, a no}u niz obronak. Tako je, na primjer, kopnenjak (burin) u pravilu superpozicija strujanja niz obronak i no}nog strujanja s kopna na more. Kada se zrak iznad nekog otoka tijekom vru}eg ljetnog dana ja~e zagrije nego zrak okolnog mora po~et }e se uzdizati u odnosu na hladniji zrak koji ga okruùje. Istovremeno, da bi se nadomjestio uzdiù}i zrak, na drugome mjestu }e se pod djelovanjem gravitacije zrak po~eti spu{tati. Uzdizanje rje eg zraka stvara podru~je nièg tlaka, a spu{tanje atmosferskog zraka podru~je vi{eg tlaka. Na razvedenoj obali otoci ili brdske uzvisine mogu ometati da se osnovni smjer vjetra razvije, tako da dolazi do mimoilaènja prepreka na {to tako er treba ra~unati kod poàra raslinja i njegova {irenja. Poàri Kod poàra u gra evinama, gospodarstvu, prometu i sl. objekt gorenja stoji i ne mi~e se. Me utim, ovisno o vjetru, mjesto gorenja a time i ga{enja poàra raslinja, stalno se pomi~e i premje{ta. Stoga je poàre raslinja teè gasiti jer ih utjecaj vjetra nosi doslovno na sve strane. Vatrogasne postrojbe primjenjuju taktike ga{enja prilago ene stalnom brzom pomicanju snaga s jedne to~ke na drugu. Poàr koji se razvija bez utjecaja vjetra, pravilno }e se {iriti uvis te mu se moè pristupiti iz svih pravaca. Me utim, to traje relativno kratko, jer i sam uzgon koji nastaje u poàru moè uzrokovati raspirivanje i pove}anje strujanja zraka. Dakle, za razliku od urbane sredine, u prostoru pod raslinjem u biti nema poàrnog sektora, pa je poàr raslinja teè lokalizirati, odnosno zaustaviti. Kada poàr zahvati padinu, obronak ili cijelo brdo, ~esto se dogodi da vatrogasno pje{a{tvo, pogotovo ako nema podr{ku iz zraka, doslovno ostane bez daha i ne uspije na vrijeme, prije izmjene vjetra, pogasiti cijelu duìnu ruba do najvi{e zahva}ene to~ke. Obi~no te vatre nisu velike, ali su udaljene, na najvi{im to~kama koje su ostale nedohva}ene i {to je najva`nije neuga{ene. Kako je gotovo pravilo da se smjer vjetra tijekom dana promjeni tako dolazi i do promjene na rubu poàra. Kako se poàri na uzvisinama razvijaju u obliku koji podsje}a na slovo V, upravo na vr{nim to~kama razvija se nova opasnost koja se lako pro{iri. Postupno dolazi do zahva}anja sve vi{e i vi{e neizgorjelog raslinja na na~in da se poàr razma{e do ozbiljnih razmjera, tolikih da se formira nova poàrna crta. Nova poàrna crta se zahukta, pa prakti~no sve spa{eno ponovno po~ne gorjeti i spu{tati se niz brdo u suprotnome pravcu po svim pravilima koje ima poàr raslinja. Ponekad se sli~no dogodi i kada nakon sprje~avanja {irenja nema dovoljno snaga za nadzor ruba ili zbog nekog drugog razloga kada rub nije pod nadzorom. Cirkulacija zraka, uz pomo} dnevne ège, raspiri zaostali struka i praksa VATROGASNI VJESNIK 19

struka i praksa àr i rasplamsa sve u novu poàrnu situaciju. Poàr koji gori niz obronak obi~no se sporo {iri ali, ako je prisutna bura, kopnenjak ili cirkulacija obronka moè se kroz usjeke kao prirodne kanale, uz jaki huk, doslovno sjuriti prema podno`ju, {to za vatrogasno pje{a{tvo zna~i da pri spomenutim situacijama trebaju nastupati s uzvisine ili iz pravca s vjetrom u bok ili le a, gdje su manje izloèni pogibelji. Bura pu{e na mahove {to kod vatrogasnog pje{a{tva moè izazvati negativan pristup ga{enju. Naime, osim glavnog smjera kretanja poàra, na mikrolokaciji zbog puhanja na mahove dolazi do povremenih zadimljenja ~as na jednu stranu ~as na drugu. Onome koji ne pozna prilike moè se u trenu u~initi da je do{lo do promjene pravca kretanja poàra i da se nalazi u opasnoj situaciji te napraviti neprimjereno odstupanje i time se stvarno dovesti u pogibelj. Stoga treba znati da }e, ako je prisutna bura, zadimljenje biti ~as tamo ~as amo. To ne bi smjelo ometati ga{enje. Dakako, treba voditi ra~una o glavnom pravcu kretanja poàra raslinja budu}i da bura pripada vjetrovima koji mogu dosti}i olujnu snagu. Nesmetano skokovito, to~kasto pa ljenje i {irenje preko svih zapreka, u ovome slu~aju po olujnome jugu, stvara stvarno velike i pogibeljne situacije za vatrogasne postrojbe. U tim situacijama treba voditi brigu da se ne ostane u okruènju. Treba pratiti prognozu vremena koja se odnosi na vjetar i prema tome pripremiti i prilagoditi taktiku ga{enja. Maestral ne pripada olujnim vjetrovima. Me utim, pu{e u dijelu dana kada je najvi{a dnevna vru}ina, kada ta kombinacija moè stvoriti dobre uvjete za nekontrolirano gorenje. Ipak, u toj situaciji moè se prognozirati daljnje razvijanje jer maestral traje do zalaska sunca. Tada nastupa vrijeme kada vatrogasno pje{a{tvo moè iskoristiti zati{je te poduzeti sveobuhvatno ga{enje prije nailaska no}nog kopnenjaka. Smorac Najve}i broj poàra nastaje ti jekom podnevnih i poslijepodnevnih sati tijekom najve}ih ljetnih vru}ina i puhanja zmorca ili maestrala. Zato se valja upoznati s razvijenom strukturom vjetra koji dolazi s mora na kopno. Donja grana cirkulacije sastoji se od hladnijeg morskog zraka iza podignute glave. Prednja strana te struje zraka naziva se fronta smorca i obi~no je dva puta vi{a od visine strujanja morskog zraka prema obali. Morski zrak giba se prema fronti i naglo se uspinje uvis uz topliji zrak nad kopnom ispred fronte. Sudar sa suprotnom zra~nom strujom, otkrivanje fronta, prilika je za zrakoplovstvo da se podvu~e i zajedno s vatrogasnim pje{a{tvom sprije~i {irenje. Kopnenjak je vjetar koji pu{e u suprotnome pravcu i u drugom dijelu dana (no}), u odnosu na zmorac. Ako se tijekom dana pojavi poàr po zmorcu valja znati da }e do}i do promjene pravca i tome treba prilagoditi taktiku ga{enja kako bi se preduhitrilo novo rasplamsavanje. Tako er, ako je poàr nastao pri kopnenjaku, odnosno burinu valja znati da }e se tijekom jutra smanjiti i okrenuti na drugi pravac. Ako poduzeti takti~ki zahvati ne daju dobre rezultate, a mogu}e je dobro prosuditi kakvo je trenutno stanje s vjetrom i predvidjeti daljnja kretanja, moè se iskoristiti trenutak gorenja uz obronak i upaliti kontra vatre. Iskoristiv{i vjetar uz obronak posti}i }e se brè izgaranje i sudar vatri, a potom }e se mo}i zauzeti i 20 lipanj /2007/

Poàr je nastao u svitanje zore pri jakom zapadnom vjetru. Vatrogasne snage pristupile su ga{enju na na~in da se sprije~i {irenje daleko od putova prema padinama brda. U ranim jutarnjim satima vjetar je na moru sa sjeverozapada, a na obali po~inje puhati sa sjevera. Tijekom jutra vjetar na poàru je sa sjevera, za razliku od druge obale gdje zastavom ma{e isto~ni vjetar. U podnevnim satima ponovo je puhao zapadnjak {to se vidi po kretanju dima i po zastavi. Ovdje se istakla pokretljivost vatrogasnih pje{a~kih snaga koje su ga brzo zaustavile i pored sloènih uvjeta uzrokovanih totalnom promjenljivosti. Nakon zaustavljanja {irenja po àra, vjetar je taj koji ne dozvoljava da se napusti rub poàra sve dok se potpuno ne ugasi. Budu}i da postoji vrlo velika opasnost da àr vjetar ponovo raspiri i raspali, dodatno se obra uje rub ili se ~uva do potpunog hla enja tla. Za vatrogasce je va`no {to }e biti nakon nastanka poàra, kakva je prognoza, vjetar, pona{anje samoga poàra u odnosu na vjetar, strujanja, prepreke, brda, naselja, sigurnost struka i praksa povoljniji takti~ki poloàj koji bi doveo do okon~anja gorenja. Kao {to se topli zrak uzdiè tako se, uslijed gorenja, toplina, dim i vatra na kosini tako er uzdiù na na~in da vatra isu{uje i pali raslinje iznad sebe. Neovisno o postojanju vjetra, u toj situaciji }e se pojaviti cirkulacija uzrokovana samim gorenjem. A ako se k tome pridoda i neki od vjetrova, gotovo je pravilo da }e se poàr prema vrhu brda brzo pro{iriti. U ovome primjeru poàr je zapo~eo u podno`ju, a uz povoljan vjetar i lako paljenje raslinja na kosini brzo se pro{irio do vrha, dakako u obliku slova V. Uz povoljan oblik padine, strujanje vjetra je stup vru}ih plinova dima nagnuo i usmjerio niz drugu stranu padine. Me utim, na zavjetrinskoj strani padine nije do{lo do isto tako brzog {irenja poàra. Uz povoljniju situaciju koju daje odsojna strana padine, potom uz pomo} trenja zraka o povr{inu formirani su zra~ni vrtlozi, {to usporava {irenje poàra. U slikovnom primjeru vidljivo je kako za manje od pola dana vjetar moè okretati poàr raslinja na sve strane. itd. Sve je to dostupno uz ra~unalnu tehnologiju. Prognoza je va`na za planira nje sljede}ih postupaka tijekom slje de- }ih 12 ili 24 sata. Me utim, na samoj mikrolokaciji potrebno je poznavati lokalna stanja i prilike i, u ovom tekstu, iznesena saznanja o strujanju zraka. Mi{e Miloslavi} VATROGASNI VJESNIK 21

struka i praksa Spa{avanje u brodogradnjama Uvod Spa{avanje iz dubina i s visina ove bi godine trebalo dobiti i svoje zasluèno mjesto u vatrogasnoj slu`bi prihva}anjem Programa specijalnosti spa{avanja iz dubina i sa visina od strane nadle`nog ministarstva, koji }e omogu}iti usavr{avanje vatrogasaca u tom podru~ju. PVPG Brodosplit godi{nje ima velik broj intervencija spa{avanja i dosada{nje iskustvo je vrlo vrijedno i bitno kada se razmatraju pozitivni ili eventualno negativni u~inci primjene novih tehnika i opreme. Postrojba je vrlo brzo prepoznala prednosti novog na~ina spa{avanja, te je pokrenula proces organiziranja i osposobljavanja. Postavljanjem dobre organizacije spa{avanja i kvalitetnom pripremom i razradom osposobljavanja vlastitih vatrogasca napravila je veliki korak naprijed u efikasnosti i sigurnosti prilikom intervencija spa{avanja kako za unesre}ene tako i za same vatrogasce koji izvode spa{avanje. Takav na~in rada moè posluìti kao dobar primjer koji bi trebale slijediti i ostale postrojbe, kako bi se intervencije spa{avanja iz dubina i s visina mogle i drugdje uspje{nije rje{avati. Marijo Paluh, ing. Spa{avanje unesre}enih osoba iz prostora broda u gradnji PVPG Brodosplit djeluje od kad traje i samo Brodogradili{te Split. Djeluje na poslovima sigurnosti i sa stavni je dio proizvodnog procesa brodogradnje. Zahtjevi tog proizvodnog procesa odavna su pro{li stereotip o vatrogascu koji drì samo mlaznicu u ruci kada treba gasiti poàr. Danas se od profesionalnog vatrogasca u gospodarstvu o~ekuje da je profesionalan, obrazovan, stru~no osposobljen i psihofizi~ki sposoban za obavljanje sve sloènijih poslova koji uvjetuju tehnolo{ki postupci industrije u preventivnom i operativnom smislu. U tekstu je posebna pozornost dana na~inu na koji se profesionalni vatrogasci u PVPG Brodosplit osposobljavaju za izvo enje zahtjevnih tehnika spa{avanja radnika iz prostora broda u gradnji. Na~in spa{avanja radnika iz brodskih prostora temelji se na dugogodi{njem iskustvu u intervencijama i stru~nosti djelatnika PVPG Brodosplit. Organizacijski ustroj radnih mjesta vatrogasaca u brodogradili{tu Za{tita od poàra u brodo gradili{tima postoji od kada postoji i sama brodogradnja. U po~etku kao djelatnost samo kada su se doga ali incidenti, jer nije bilo organizacije na vi{oj razini. Kako je brodogradnja na ovim prostorima rasla tako se javila potreba organizirane za{tite od poàra. Najprije su bile organizirane vatrogasne jedinice u cilju organiziranog ga{enja poàra s odre enim bro jem operativaca. Kasnije, napretkom brodogradnje i uvo enjem novih tehnologija prilikom izgradnje brodova javlja se potreba za{tite od poàra, ne samo u smislu operativnog djelovanja kada se dogodi poàr ve} i preventivnog djelovanja kako bi bili u stanju preventivno djelovati da bi izbjegli neèljene posljedice ili ih barem smanjiti na najmanju mogu}u mjeru. Danas je djelatnost za{tite od po- àra i spa{avanja podijeljena u dva segmenta rada. Prvi segment je na stru~nim poslovima sprje~avanja nas tanka poàra u {to spada i pro vo- enje nadzora nad primjenom mjera za{tite od poàra. Drugi segment je u operativnom djelovanju na ga{enju poàra, Vrsta intervencije Ga{enje poàra Prva pomo} i spa{avanje Mjerenje ekspl... Alarm vatrodojave Ispumpavanje vode Pretakanje opasnih teku}ina i plinova Ostale tehni~ke intervencije Broj intervencija 541 21 84 113 19 97 25 Ukupno 900 22 lipanj /2007/

spa{avanju ugroènih i ozlije enih radnika i izvo enja tehni~kih intervencija. Vatrogasna slu`ba za obavljanje preventivnih poslova za{tite od po àra organizirana je na nivou ci jelog kompleksa Brodogradili{ta Brodosplit. Na isti na~in organizirana je i po gonska gospodarska vatrogasna postrojba s deùrstvom od 0 do 24 sata s 36 profesionalnih vatrogasaca prema sistematizaciji: - 1 zapovjednik vatrogasne postrojbe, - 1 nadzornik za{tite od poàra, a ujedno zamjenik zapovjednika, - 2 nadzornika za{tite od poàra, - 4 voditelja vatrogasne smjene, - 4 voditelja vatrogasne grupe, - 8 vatrogasca voza~a, - 14 vatrogasaca, - 2 vatrogasca-servisera. Analiza intervencija U slijede}oj tablici dan je prikaz intervencija koje je Profesionalna vatrogasna postrojba imala tijekom 2006. god. Na osnovu analize intervencija moè se dati kratki opis poslova i uvjeta u kojima djeluje Profesionalna vatrogasna postrojba Bro dogradili{ta. Pored poàra otvo renog prostora vatrogasci gase poàre u vrlo sku~enim prostorima i prolazima gdje nemaju dovoljno manevarskog prostora. Nadalje, vatrogasci gase poàre koji zahtijevaju rad na visini pa je potrebno koristiti adekvatnu za{titu. Uz samo ga{enje obavljaju i poslove osiguranja prilikom pretakanja raznih tehnolo{kih plinova i zapaljivih teku}ina, kao i pasivizacije cjevovoda na novogradnji gdje se u tehnolo{kom procesu koriste fluorovodi~na i du{i~na kiselina. Iz analize intervencija razvidno je da vatrogasna postrojba ima i odre eni broj intervencija na spa- {avanju radnika iz nepristupa~nih dijelova broda koje za posljedicu imaju lak{e i te{ke ozljede radnika, a svjedoci smo i smrtnih ishoda takvih doga aja. Sve to od djelatnika PVPG zahtjeva uvje`banost i sposobnost kori{tenja posebne opreme vatrogasaca kako bi pove}ali sigurnost pri izvo enju sloènih tehnika spa{avanja. struka i praksa VATROGASNI VJESNIK 23

struka i praksa Koli~ina 5 Kompleta Koli~ina L= 50 m L= 100 m kom 2 kom 1 kom 2 kom 2 kom 4 kom 2 kom 1 kom 1 kom 1 kom 2 kom 2 kom 1 kom 1 kom 1 kom 1 kom 1 kom 2 Osobna oprema operatera Jednodijelni radni pojas Navaho Complet Fast C 71F Pup~ana vrpca - SPELEGYCA C44 + 3 karabinera Pedala - FUUTAPE C47 Autoblokiraju}a ru~ka ASCENSION B17R Krol B16 Ure aj za spu{tanje/osiguravanje Stop D 09 + karabiner delta P11 Zamka 5m ø8 Gurtna prsten od {ivane trake 80cm Apsorber pada ASAP SORBER L17 Karabineri 8 Aluminijski M70, 2 ~eli~na Svjetiljka za kacigu (Ex), rukavice bez prstiju i medicinske rukavice Uè STATIK 10,5 mm 30 m Skupna oprema operatera Uàd - Dinamik BEAL 11mm - Statik LANEX 10,5 mm Za{tita uèta - Za{tita za uè PVC Protec C45 - Za{tita za uè metalna Trake {ivane 60 cm 120 cm Nosivost 22 kn Zamke - Uè statik promjera 8mm, L=5 m Koloture - Tandem Cable P21 CAB - Pro Traxon P51 - Mini Traxon P07 - Gemini P66 - Rescue P50 - Fixe P05 Sprave za blokiranje - Basic B18 - Ru~ni bloker B17R Sprave za spu{tanje - Stop D09 - Gri-Gri D14 - nosila NEST S61 - trokut za spa{avanje - baterijska lampa (Ex), i medicinske rukavice Spa{avanje radnika iz brodskih prostora Scenarij nesre}a Prilikom planiranja metodologija i operativnih uvjeta, identificirani su reprezentativni i statisti~ki zna~ajniji scenariji nesre}a. Takvo planiranje omogu}uje formiranje timova za spa{avanje koji bi bili optimalni u uvjetima proizvodnog procesa unutar Brodogradili{ta na na~in koji garantira maksimalnu sigurnost. Prilikom spa{avanja koristi se sigurnosni skup odra enih manevara i sluì smanjenju mogu}nosti ozlje ivanja operatera i ozlije enih radnika pri izvo enju zahtjevnih tehnika spa{avanja. Intervencije ga{enja, evakuacije i spa {avanja na prostoru brodogradili{ta Split: intervencije u nadgra u broda, intervencije u tankovima tereta, intervencije u prostorima duple oplate (dvodno, hoperi i dvoboci), intervencije u rampama, intervencije u strojarnici broda, pretraìvanje nakon poàra u zatvorenim brodskim prostorima, spa{avanje osoba iz uskih i zatvorenih brodskih prostora, spa{avanje iz dizala i sl., spa{avanje s konstrukcija, skela..., evakuacija osoba iz zgrada, pogona i broda, intervencije pri spa{avanju suicida s nepristupa~nih gra evina (tornjevi, dimnjaci...), spa{avanje radnika iz opasnih i kontaminiranih podru~ja, spa{avanje dizali~ara iz kabine, ostalo. Potrebna oprema operatera Uvje`bavanjem samih tehnika spa{avanja kompletirana je oprema za vatrogasce koja je nu`na za izvo enje spa{avanja i rada u uvjetima brodogradnje. Oprema je podijeljena na osobnu opremu svakog operatera i skupnu opremu tima za spa{avanje. Tehnike spa{avanja unesre}enog iz brodskih prostora Dugogodi{njim iskustvom u uvjetima proizvodnje kakva je brodogra- 24 lipanj /2007/

dnja izdvojili smo odre ene tehnike spa{avanja koje vatrogasci u PVPG Brodosplit kroz program obuke prolaze i uvje`bavaju. Uvje`bavanje se provodi na poligonu koji pribli`no simulira stvarne uvjete uz stalni nadzor voditelja vatrogasne smjene. Svi pripadnici PVPG prolaze program na poligonu, gdje savladavaju tehnike spa{avanja kao i kombinaciju tih tehnika. Nakon takvog savladavanja tehnika rada zadaje se vje`ba u stvarnim uvjetima na novogradnji gdje se vatrogasci formiraju u timove za spa{avanje i pokazuju usvojena znanja i sposobnost snala`enja u brodskim prostorima. Kombiniranjem sljede}ih tehnika spa{avanja vatrogasci izvode spa- {avanje na novogradnji: na~in spu{tanja operatera do unesre}enog, sistem navezivanja na dizalicu kod rada-izvla~enja dizalicom, na~in osiguravanja operatera i unesre}enog, na~in spu{tanja nosila, sistem podizanja neovisno o slu~ajevima (bernard, koloturje..) sistem navezivanja nosila za okomiti i horizontalni transport, sistem navezivanja pratioca, tehnika penjanja po u`etu, sistem kosog odnosno horizontalnog transporta, namje{tanje trokuta za evakuaciju. Primjer 1. Rad operatera na poligonu Podjela broda prema specifi~nosti prostora koji uvjetuju na~ine spa- {avanja Iako je svaka intervencija spa {avanja u pravilu zasebna i nemogu}e je predvidjeti tok akcije ipak je po trebno pove}ali sigurnost pri izvo enju i {to bolje pripremiti timove za spa{avanje. Stoga smo podijelili brodske prostore prema njihovim specifi~nostima. Osnovni cilj takvog definiranja prostora je pove}ati sigurnost kod izvo enja spa{avanja kroz smanjenje vremena potrebnog za izvo enje. Na taj na~in se operateri upoznaju s prostorom djelovanja, obra uju se kriteriji sigurnosti kod spa{avanja unesre}enog i smanjuju mogu}nosti ozlje ivanja operatera i radnika kod izvo enja zahtjevnih tehnika spa- {avanja. Za svaki prostor je definirana namjena kriterija sigurnosti, mogu}nosti kori{tenja privremenih otvora i pozicija polazne to~ke spa{avanja, te sama izvedba tj. rad i koordinacija operatera u prostoru. Podjela brodskih prostora: sigurnost pri spa{avanju iz duplih oplata broda, sigurnost pri spa{avanju iz pram- ~anog i krmenog pika broda, sigurnost pri spa{avanju iz tanka tereta broda, sigurnost pri spa{avanju iz brodskih rampi, sigurnost pri spa{avanju iz nadgra a broda, sigurnost pri spa{avanju iz strojarnice broda. struka i praksa VATROGASNI VJESNIK 25

struka i praksa Primjer - Sigurnost pri spa{avanju iz duplih oplata broda Namjena: Ovom se karticom obra uju kriteriji sigurnosti kod izvla~enja unesre}enog iz prostora duplih oplata broda (dvobok, dvodno, hoperi). Koristi se sigurnosni skup ve} odra enih manevara i sluì sma njenju mogu}nosti ozlje ivanja operatera i radnika kod izvo enja zahtjevnih tehnika spa{avanja. Mogu}nosti: 1. Kori{tenje privremenih otvora dvodna dok je brod na navozu ili vanjskoj oplati broda na opremnoj obali. SIGURNOSTI PRI SPA[AVANJU IZ DUPLIH OPLATA PRVI OPERATER DRUGI OPERATER TRE]I OPERATER ÊTVRTI OPERATER VOZA^ - spu{ta do unesre}enog (provjerava ìvotne funkcije i teìnu ozljede i o tome izvje{tava) - smje{ta unesre}enog u nosila imobilizira ga te povezuje nosila na horizontalnu ì~aru i transportira do mjesta (vertikalnog) izlaza. Postavlja nosila u vertikalan poloàj i povezuje sa dizalicom. - provjerava ispravnost povezivanja i postavlja dodatno osiguranje na nosila te prati nosila prilikom izvla~enja s dizalicom kako ne bi do{lo do zapinjanja nosila. - povezuje se na dizalicu, dodatno osigurava, prati nosila do opremne obale. - priprema nosila i potrebnu opremu spu{ta ih do razine unesre}enog. Po potrebi montira horizontalnu ì~aru kako bi dopremili nosila do unesre}enog. - smje{ta unesre}enog u nosila imobilizira ga te povezuje nosila na horizontalnu ì~aru i transportira do mjesta (vertikalnog) izlaza. Postavlja nosila u vertikalan poloàj i povezuje sa dizalicom. - koordinira operaciju izvla~enja nosila s dizali~arem i prvim operaterom. - provjerava ispravnost povezivanja 1. operatera i nosila s dizalicom te koordinira spu{tanje nosila do opremne obale. - priprema nosila i potrebnu opremu spu{ta ih do razine unesre}enog. Po potrebi montira horizontalnu ì~aru kako bi dopremili nosila do unesre}enog. - smje{ta unesre}enog u nosila imobilizira ga te povezuje nosila na horizontalnu ì~aru i transportira do mjesta (vertikalnog) izlaza. Postavlja nosila u vertikalan poloàj i povezuje sa dizalicom. - operater osigurava slobodan prolaz nosilima kroz otvore dvoboka (kabeli, cijevi ventilacije, manige). - priprema nosila i potrebnu opremu spu{ta ih do razine unesre}enog. Po potrebi montira horizontalnu ì~aru kako bi dopremili nosila do unesre}enog. - smje{ta unesre}enog u nosila imobilizira ga te povezuje nosila na horizontalnu ì~aru i transportira do mjesta (vertikalnog) izlaza. Postavlja nosila u vertikalan poloàj i povezuje sa dizalicom. - operater osigurava slobodan prolaz nosilima kroz otvore dvoboka (kabeli, cijevi ventilacije, manige). - ostaje na opremnoj obali, osigurava dizalicu, spaja nosila sa dizalicom i koordinira podizanje nosila do mjesta doga aja. - prihva}a nosila s unesre}enim i pomaè lije~ni~kom timu na opremnoj obali. 26 lipanj /2007/

2. Izvla~enje unesre}enog kroz otvore duple oplate na glavnu palubu broda. Izvedba: Prvi operater se spu{ta do unesre }enog (provjerava ìvotne fun kcije i teìnu ozljede i o tome izvje{tava), 2. 3. 4. operateri pripremaju nosila i potrebnu opremu te ih spu{taju do razine unesre}enog. Po potrebi montiraju horizontalnu ì~aru kako bi dopremili nosila do unesre}enog, Operateri smje{taju unesre}enog u nosila imobiliziraju ga te povezuju nosila na horizontalnu ì~aru i transportiraju do mjesta (vertikalnog) izlaza. Postavljaju nosila u vertikalan poloàj i povezuju sa dizalicom, 1. operater provjerava ispravnost povezivanja i postavlja dodatno osiguranje na nosila te prati nosila prilikom izvla~enja s dizalicom kako ne bi do{lo do zapinjanja nosila, 2. operater izlazi na otvor dvoboka i koordinira operaciju izvla~enja nosila s dizali~arem i prvim operaterom, 3. i 4. operater osiguravaju slobodan prolaz nosilima kroz otvore dvoboka (kabeli, cijevi ventilacije, manige), Nakon izvla~enja unesre}enog na glavnu palubu postavljaju nosila u horizontalan poloàj. 1. operater se povezuje na dizalicu i dodatno osigurava, 2. operater provjerava ispravnost povezivanja 1. operatera i nosila s dizalicom te koordinira spu{tanje nosila do opremne obale. Tekst sastavio Jurica Bulog, dipl.ing.sig. struka i praksa Za{tita od poàra u me uskladi{tima otpadnih materijala Budu}i da me uskladi{ta otpada u slu~aju poàra mogu biti izvor znatne opasnosti po ~ovjeka i okoli{, korisnici moraju razvijati sustav za{tite od poàra, koji }e uzimati u obzir sve graditeljske, tehni~ke i organizacijske postupke sprje~avanja i djelotvornog ga{enja poàra. Smjernice tehni~ke za{tite od po àra za me uskladi{ta jedva da da nas postoje ili su nedovoljne. Ali opasnost u slu~aju poàra je ipak velika: zbog visoke ogrjevne mo}i sme- }a razvijaju se i krajnje visoke temperature izgaranja, koje povla~i sa sobom i naglo {irenje poàra. Postoji opasnost potpunog uni{tenja postrojenja i one~i{}enje okoli{a {tetnim tvarima, oslobo enih iz goru}ih otpadaka. Uzroci poàra Samozapaljenje otpadaka moè se u pravilu isklju~iti. Mogu}i uzroci za nastajanje poàra ipak su vi{estruki: podmetanje poàra, nemarno postupanje s otvorenom vatrom, ugrijavanje pri obradi otpadaka i upaljivanje povezano s radovima popravka ili zbog pogrje{nih djelovanja elektri~ne struje. Sprje~avanje poàra Kako se uop}e ne bi dopustilo nastajanje poàra, me uskladi{te na otvorenom ili u zgradi se mora za{tititi (ograda, brave, ) od pristupa neopunomo}enih osoba. Vanjska skladi{ta mogu se uz to podvrgnuti nadzoru ~uvarske slu`be, kako bi se isklju~ila mogu}nost ulaska osoba bez opunomo}enja i pravovremeno prepoznali mogu}i poàri. Skladi{ta u zgradama mogu se pak dodatno osigurati ure ajima za dojavu poàra i instalacijama za ga{enje poàra. Sprje~avanje {irenja poàra U cilju sprje~avanja brzog {irenja opoàrene povr{ine treba posvetiti pa`nju i samom oblikovanju skladi{tenja otpadnog materijala. Pre poru~ljivo je u svakom slu~aju skladi{tenje u podijeljenim gomilama. Kod toga treba voditi ra~una, da one s jedne strane nisu previsoko nasipane i s druge strane da se izme u gomila osigura dovoljno velika udaljenost. Za ograni~avanje zra~nih strujanja i time sna`nog razvoja poàra, skladi{ni prostor treba opkoliti zemljanim nasipom ili pregradnim stijenama. Suzbijanje poàra Vatrogasci kod ga{enja poàra nailaze uvijek na iste pote{ko}e: slaba pristupa~nost skladi{nom prostoru, nedovoljna opskrba vodom za ga- {enje, ograni~ena djelotvornost sredstava za ga{enje u odnosu na oslobo enu energiju i dubinu prodiranja sredstva za ga{enje u opo- àreni materijal, nepostojanje mogu}nosti zadràvanja i prikupljanja vode za ga{enje kod uskladi{tenih roba, koje sadrè odre ene {tetne tvari ili se te {tetne tvari razvijaju pod djelovanjem temperature. VATROGASNI VJESNIK 27

struka i praksa Na fotografiji: U ovom (me u)skladi{tu otpadnih pneumatskih guma u Schmöckwitzu dobro je vidljivo djelotvorno pohranjivanje za{ti}eno od poàra ve}ih razmjera me usobnom udaljeno{}u izme u pojedinih gomila Izvornik: UmweltMagazin, rujan 2006. nepostojanje mehani~kih pomo}- nih sredstava za povi{enje djelotvornosti postupaka ga{enja Da bi se jedan poàr mogao djelotvorno gasiti, on mora biti prepoznat na vrijeme. Nadalje, treba biti zajam~en brzi dolazak navalne vatrogasne postrojbe i da su joj na raspolaganju sredstva za ga{enje u koli~ini od najmanje 3200 l/min. Budu}i da primjena vode u tim uvjetima ~esto ne vodi do uspje{nog ga{enja poàra, na raspolaganju treba dodatno biti i sustav za oblikovanje pjene. Za ga{enje poàra unutar zgrada preporu~uje se primjena stalno instaliranih sustava za ga{enje poàra. êsto cjelovito ga{enje nije mogu}e bez istovremene otpreme otpa daka s opoàrenog mjesta ili je potrebno podru~ja koja jo{ nisu ili su tek zahva}ena poàrom prekriti zemljom ili pijeskom. Me uskladi{te otpada zbog toga treba raspolagati odlagali{tem zemlje i odgovaraju}im tehni~kim strojevima. Zadràvanje vode za ga{enje Zadràvanje primijenjene vode za ga{enje moè se ostvariti pokretnim branama kao i preventivnim gra evinskim ure enjem, na primjer povi{enim porubljivanjem skladi{nog prostora s prilaznicama. Korisnici ve} pri samom planiranju skladi{ta trebaju rje{avati postupke odrìvog uklanjanja zaga ene vode za ga{enje. Pripremio @eljko Medve{ek Mu~ili{te u plamenu lete}eg zmaja Kakva je to muka. Deset minuta ovdje unutra ~inilo mi se beskrajno dugo, jadikovao je iscrpljeni i uznojeni vatrogasac Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva iz Biebricha. On je upravo obavio svoju vje`bu u pokretnom postrojenju za opona{anje poàra Fire Dragon ( lete}i zmaj koji izbacuje vatru ). Kao njemu, bilo je i ostalim 250 ~lanova DVD-a iz svih gradskih dijelova Wiesbadena, koji su se na prostoru vatrogasne postrojbe 2 u Mainz-Kastelu upoznali s vozilom za vje`bu Dräger Safety Academy. Kako bi se prema èlji vatrogasnih saveza omogu}ilo obrazovanje vatrogasaca u uvjetima sli~nim stvarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova i {porta pokrajine Hessen ovlastilo je Dräger Safety Academy za pripremu stjecanja iskustva s pokretnim postrojenjem na licu mjesta. Tvrtka Dräger Safety je u suradnji s pokrajinskom vatrogasnom {kolom i gradskom upravom Gießen izradila opseàn program obrazovanja. Postrojenje je bilo smje{teno u Wiesbadenu tjedan dana. Sustavnu vje`bu vatrogasaca nadziralo je pet suradnika profesionalne vatrogasne postrojbe i dva djelatnika tvrtke Dräger Safety. U nastavku svake vje`be razvio se i razgovor u kojem su sami sudionici iznosili pojedinosti o u~injenim pogrje{kama, a voditelj ih je samo nadopunjavao svojim Na fotografiji Pokretno postrojenje za opona{anje poàra Fire Dragon vi enjem. Cjelokupni program vje`be, koji se sastoji od predavanja, izvo enja vje`be s mlaznim cijevima, prolaz kroz vje`beno postrojenje i zavr{ni razgovor, predstavlja djelotvorno dopunsko {kolovanje na{ih vatrogasaca, potvrdio je Frank Hennig iz okru`nog vatrogasnog saveza Wiesbaden. Prema Florian Hessen Pripremio @eljko Medve{ek 28 lipanj /2007/

Osje~ki vatrogasci sudionici ljetnog te~aja Hrvatske gorske slu`be spa{avanja Osje~ki vatrogasci sudjelovali su na Te~aju ljetnih tehnika spa{avanja Hrvatske gorske slu`be spa{avanja (HGSS) koji je odràn je na podru~ju planine Mosor u Splitsko-dalmatinskoj ùpaniji od 6. do 12. svibnja 2007. godine. Tri djelatnika Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka @eljko Balta, Drago Kaurin i Dario Majeti}, aktivno su sudjelovala na te~aju kojemu je svrha bila osposobljavanje za osnovnu intervencijsku sposobnost gorskog spa{avatelja i ulazak u status pripravnika Hrvatske gorske slu`be spa{avanja. Uz stru~ni nadzor Instruktora Hrvatske gorske slu`be spa{avanja tridesetak suradnika s podru~ja cijele Republike Hrvatske upu}eni su u tehnike potraga, pruànja prve medicinske pomo}i, spa{avanja na nepristupa~nim terenima, od kojih su najinteresantnija spa{avanja s litica, spa{avanja iz jama, pruànje prve medicinske pomo}i, izrade sistema podizanja i spu{tanja. Izvrsno kondicijski i psihofizi~ki pripremljeni djelatnici JPVP Grada Osijeka, koji se u svoje slobodno vrijeme aktivno bave alpinizmom i planinarenjem i u svojoj mati~noj postrojbi nositelji su dijela tehni~kih intervencija koje se odnose na spa{avanje uètom u urbanim sredinama (popularni SUS), pokazali su zavidnu vje{tinu pri kori{tenju alata za spa{avanje s visina i iz dubina koja su i do tada permanentno uvje`bavali na programskim radionicama unutar na{ih svakodnevnih aktivnosti. Primarna funkcija te~aja ljetnih tehnika spa{avanja jest osposobljavanje ljudi za spa{avanje iz neurbanih sredina. Promatraju}i kroz vatrogasni fokus, te~aj ima za cilj i daljnje usavr{avanje vatrogasnog i voditeljskog kadra u poslovima koji su vezani za spa{avanja i samoizbavu s visina i iz dubina. Tako er, dugotrajni boravak na kra{kom terenu planine Mosor izvrsna je priprema za predstoje}u protupoàrnu sezonu na podru~ju priobalja, koja vatrogasca prisiljava na iznimno naporan tjelesni rad u vrlo te{kim klimatskim i atmosferskim uvjetima, a u kojoj aktivno sudjeluju pripadnici Dràvne intervencijske postrojbe iz na{ih redova. Izvrsna suradnja izme u Hrvatske gorske slu`be spa{avanja i Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka rezultira profiliranjem i specijalizacijom u podru~ju za{tite i spa{avanje ljudi, ìvotinja i dobara koja svoju punu fleksibilnost treba pokazati na specifi~nom ravni~arskom terenu Osje~ko-baranjske ùpanije. Dario Majeti} dipl.ing.sig. struka i praksa RADIOLO[KI TERORIZAM Od kad je zadnjih desetak godina terorizam postao uobi~ajena tema dnevnih novina, pove}anu medijsku pa`nju i pa`nju javnosti izaziva radiolo{ki terorizam. Pove}an interes nekih teroristi~kih grupa za upotrebom raspr{uju}ih radiolo{kih naprava ili napada na nuklearna postrojenja poradi ostvarivanja svojih ciljeva, zahtjeva sve ve}u i poja~anu pa`nju za ovu vrstu prijetnje. Iako je do sada bio vrlo mali broj poku{aja napada terorista na nuklearna postrojenja i teroristi~kih prijetnji za upotrebom radiolo{kih disperzijskih naprava kao sredstva napada, vlade {irem svijeta i njihovi gra ani pribojavaju se posljedica takvog napada, jer na~ini i metode raspr{ivanja radioaktivnog materijala u okolinu su ograni~eni jedino granicama ljudske ma{te. Dokaz za to je teroristi~ki napad koji su teroristi izveli 11. 09. 2001. godine napadom na tornjeve Svjetskog trgova~kog centra u Njujorku, SAD, ~ime su pokazali da ne prezaju ni od ~ega i da mogu napasti bilo gdje. Osim toga u odnosu na spremnost terorista da zanemare osobnu sigurnost, opasnost od rukovanja radiokativnim materijalom ne predstavlja im nikakvu prepreku. [to je to radiolo{ki terorizam? The National Council on Radiation Protection and Measuerements (NCRP) klasificira teroristi~ke incidente sa radiolo{kim posljedicama u dvije kategorije. Prva je upotreba konvencionalnog eksploziva ili drugih mehanizama za raspr{ivanje radiokativnog materijala tzv. radiolo{ka disperzijska naprava, a drugi VATROGASNI VJESNIK 29

struka i praksa je upotreba nuklearnog oru`ja ili inproviziranih nuklearnih naprava. Osim toga treba dodati i mogu}i te roristi~ki napad na razli~ita nuklearna postrojenje, a lako mogu}i scenarij je i teroristi~ki napad na vozilo tijekom prijevoza istro{enog nuklearnog goriva. Svi navedeni i mogu}i na~ini radiolo{kog terorizma imaju jednu zajedni~ku karakteristiku: {irenje radioaktivnosti, bilo u svrhu uni{tavanja ìve sile ili u svrhu kontaminiranja nekog podru~ja poradi onemogu}avanja njegove upotrebe za bilo kakve aktivnosti na duè vrijeme. Kada govorimo o radiolo{kom terorizmu s radiolo{kom napravom kao sredstvom napada, moèmo ga radvojiti u dvije kategorije: pasivni i aktivni. Pasivna opcija uklju~ivala bi upotrebu radioaktivnog materijala ili objekta u formi radioaktivne imitiraju}e naprave. Zlonamjernim postavljanjem takvih naprava na visoko frekventna mjesta, kao {to je prometno gradsko sredi{te (èljezni~ki ili autobusni kolodvor) ili na primjer zgrada vlade, moglo bi izloìti zra~enju veliki broj ljudi u vrlo kratkom vremenskom periodu. Aktivni oblik radiolo{kog terorizma je upotreba radiolo{ke disperzijske naprave. Radiolo{ka disperzijska naprava («prljava bomba») Radiolo{ka disperzijska naprava naj~e{}e zvana «prljava bomba» je bomba koja kombinira klasi~ne eksplozive, kao {to je dinamit, sa radioaktivnim materijalima u obliku praha ili kuglica koji se raspr{i eksplozijom. Radiokativni materijali koji mogu biti upotrebljeni za ovu svrhu koriste se u medicini, u pogonima za radiolo{ko zra~enje hrane u industriji itd.. Radionuklidi koji se koriste u ovim podru~jima koriste se za dijagnosticiranje i lije~enje bolesti, sterilizaciju opreme, zra~enje hrane radi uni{tavanja {tetnih mikroorganizama, itd. i relativno lako se nabavljaju potpuno legalno ( 137 Cs, 90 Sr, 60 Co, itd.). Iako je u zadnje vrijeme u svijetu u porastu zabrinutost radi mogu}eg radiolo{kog terorizma, na sre}u, u pro{losti se nije desio ni jedan slu~aj radiolo{kog terorizma, izuzev nekih poku{aja. Prema izvje{}u Ujedinjenih naroda, Irak je tijekom rata s Iranom (1980-1987.) razvio, te 1987. godine i testirao prljavu bombu sa svrhom izazivanja negativnih zdravstvenih posljedica koje bi bilo te{ko objasniti. Me utim, nakon otkri}a i saznanja da radi niske razine zra~enja ne bi bilo nikakvih zna~ajnijih medicinskih problema tjednima nakon napada takvim oru`jem, Irak je odustao od tog projekta. Osim toga takvo podru~je na kojem bi bila upotrebljena prljava bomba bi bilo nepodesno za dulji boravak ljudi, a samim time i okupacijskih snaga, te se stoga smatra da je «prljava bomba«beskorisna za vojnu upotrebu. Upotreba prljavih bombi vjerojatnija je kod teroristi~kih napada i to u gusto naseljenim urbanim podru~jima. ê~enski pobunjenici su 1995. godine djelomi~no zakopavali kontejnere sa malom koli~inom cezija 137 u moskovskom Ismailovsky parku. Ovo je bio prvi incident radiolo{kog terorizma o kojem se na{iroko izvje{}ivalo. Teroristi~ka grupa Aum Shrinrikyo, koja je 2000. godine promjenila ime u Aleph, navodno je prijetila napadima na nuklearna po- 30 lipanj /2007/

strojenja u Rusiji, Ukrajini, Japanu i drugim zemljama radi demonstracije njihovog anti-nuklearnog uvjerenja. Tako er se naga alo o tome kako je Al Qaida spremala napad na nuklearnu elektranu Three Mile Island u SAD na godi{njicu napada na Svjetski trgovinski centar, pa su sigurnosne slu`be SAD tih dana primjenile poja~ane mjere sigurnosti oko nuklearne elektrane. Posljedice napada «prljavom bombom» Najve}i neposredni rizik teroristi~kog napada «prljavom bombom» je eksplozija, a zatim kao posljedica zra~enje i kontaminacija, i to na odre enom uèm teritoriju. Krajnji cilj je raspr{ivanje radioaktivnog materijala u prostoru oko mjesta eksplozije kako bi se zgrade ili ljudi izloìli djelovanju raspr{enih radionuklida. Veli~ina kontaminiranog podru~ja i stupanj razaranja ovisila bi o sofisticiranosti i veli~ini upotrebljene konvencionalne bombe, vrsti upotrebljenog radioaktivnog materijala, koli~ini i kvaliteti radioaktivnog materijala i lokalnim meteorolo{kim uvjetima prvenstveno vjetru i prisutnosti padalina. Kontaminirano podru~je moglo bi biti nepodesno za bilo kakve aktivnosti i zatvoreno za javnost sve dok bi trajala dekontaminacija. Osim toga napad prljavom bombom zasigurno bi rezultirao mnogim prometnim nesre}ama dok bi ljudi poku{avali pobje}i s mjesta napada, {to bi dodatno pogor{alo situaciju. Ekonomski, a posebice psiholo{ki efekti koji bi mogli nastati kao posljedica nakon napada prljavom bombom, mogu biti veoma ozbiljni i uznemiravaju}i pa im je potrebno posvetiti posebnu pa`nju u periodu pripreme odgovora na takvu vrstu napada. Osobito se to odnosi na psiholo{ki efekat - strah od radijacije koji je dosta prisutan u javnosti i to jo{ od vremena nuklearnih prijetnji za vrijeme hladnog rata, ~estih proba nuklearnog oru`ja, a kasnije i zbog havarija nuklearnih elektrana te najvi{e nakon katastrofe u Chernobylu. Za{titne mjere Op}enito, za{tita od samog radioaktivnog zra~enja svodi se na slijede}e: Smanjivanje vremena izloènosti radioaktivnom zra~enju Maksimalno pove}anje udaljenosti od izvora radioaktivnog zra~enja Zaklanjanje od vanjskog izvora zra~enja i za{tita od inhalacijom une{enih radiokativnih tvari Zbog navedenog, a u svrhu reduciranja rizika od radiolo{kog zra~enja pri planiranju za{titnih mjera koje bi se trebale provoditi u slu~aju teroristi~kog napada s eventualnim radiolo{kim posljedicama, morali bi se uzeti u obzir navedeni osnovni principi za{tite od radioaktivnog zra~enja. Takve za{titne mjere, koje izme u ostalog uklju~uju evakuaciju, zaklanjanje, dekontaminaciju, itd., su relativno jeftine i lako provedive. S druge strane, sveobuhvatna za{tita od radiolo{kog terorizma je puno kompleksnija, uklju~uje ~itav niz drugih aktivnosti iz nadle`nosti razli~itih dràvnih institucija i njihovo koordinirano i kontinuirano djelovanje. Zdravka Te~i}, dipl. ing. struka i praksa VATROGASNI VJESNIK 31

zakoni i propisi Nova raspodjela najizda{nijeg poreznog kola~a poreza na dohodak Uz izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ ne (regionalne) samouprave s osvrtom na financiranje decentralizirane funkcije vatrogastva Hrvatski je sabor krajem studenoga 2006. godine usvojio desete izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave koje su stupile na snagu 1. sije~nja 2007. godine. Nakon slu`bene objave navedenih zakonskih izmjena ( Narodne novine br. 132/06.) a naro~ito posljednjih mjesec dana vodile su se polemi~ke rasprave o dva pitanja: Ho}e li (i koliko) navedenim zakonskim izmjenama biti osigurano vi{e sredstava za vatrogastvo kao jednoj od inih decentraliziranih funkcija koje su preuzele jedinice lokalne samouprave? Je li dràva izmjenama Zakona o financiranju doista ustupila cjelokupni porez na dohodak jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave! Umjesto ishitrenih zaklju~aka, prvo je potrebno dati kratak prikaz (ako je to mogu}e) kako se dijele prihodi od poreza na dohodak s posebnim osvrtom na dodatni udio poreza na dohodak za vatrogastvo. Tako er, valja istaknuti da je dio Zakona koji se odnosi na raspodjelu poreza na dohodak od 2001. do 2007. mijenjan {est puta ( Nardone novine br. 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03. i 132/06.). Budu}i da je raspodjela poreza na dohodak izuzetno sloèna (~itaj: komplicirana), a sam se Zakon ~esto mijenjao, poku{ati }emo {to jednostavnije objasniti raspodjelu. Ovisno o podru~ju na kojemu se nalazi jedinica lokalne samouprave (op}ina/grad) moè se konstatirati da postoje ~etiri na~ina raspodjele prihoda od poreza na dohodak: 1) obi~na ili standardna raspodjela, 2) raspodjela na podru~jima od posebne dràvne skrbi (PPDS) i brdsko-planinskim podru~jima (BPP), 3) raspodjela na podru~jima op}ina/gra dova na otocima, koji me- usobno zaklju~e sporazum o zajedni~kom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka i 4) raspodjela u Gradu Zagrebu. Obi~na raspodjela poreza na dohodak Kod obi~ne raspodjele 52% prikupljenog poreza pripada op}ini ili gradu, ùpaniji pripada 15%, udio za decentralizirane funkcije iznosi 12%, a 21% se izdvaja u fond izravnanja. Radi lak{eg razumijevanja raspodjele poreza na dohodak ukratko je potrebno objasniti pojmove decentraliziranih funkcija i fonda izravnanja. Naime, sukladno odredbi ~lanka 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, one jedinice (op}ina, grad, ùpanija i Grad Zagreb) koje prema posebnom zakonu financiraju decentraliziranu funkciju, imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak, i to za: a) osnovno {kolstvo 3,1% b) srednje {kolstvo 2,2% c) socijalnu skrb: centre za socijalnu skrb 0,5% domove za starije i nemo}ne osobe 1,7% d) zdravstvo 3,2% e) vatrogastvo javne vatrogasne postrojbe 1,3% Dakle, ukupni udio za decentralizirane funkcije iznosi 12% kako je i nazna~eno kod obi~ne raspodjele poreza na dohodak. Jedinicama koje su preuzele decentralizirane funkcije, a iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (pod a,b,c,d i e) ne ostvare dovoljno sredstava do razine minimalnog financijskog standarda dràva dodjeljuje sredstva iz fonda izravnanja (to~nije s pozicije A539150 prora~una Republike Hrvatske za 2007. godinu) u kojeg sredstva izdvajaju jedinice lokalne samouprave koje nemaju poseban status i Grad Zagreb. Dijeljenje poreza na dohodak na PPDS-u i BPP-u Na podru~ju op}ine, odnosno grada koji ima status posebne dràvne skrbi (Zakon o podru~jima posebne dràvne skrbi, Narodne novine br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i 90/05) i koji ima status brdsko planinskog podru~ja (Zakon o brdsko planinskim podru~jima, Narodne novine br. 12/02., 32/02., 117/03., 42/05. i 90/05.) udio u porezu na dohodak iznosi: udio op}ine, odnosno grada 90% poreza na dohodak iz kojeg fi- 32 lipanj /2007/

nancira preuzete decentralizirane funkcije, udio ùpanije 10% udio pozicije za pomo}i izravnanja za decentralizirane funkcije (fond izravnanja)0%. Kod ovog na~ina raspodjele poreza na dohodak promptno se name}e pitanje: Kako }e ùpanija financirati i sve decentralizirane funkcije od samo 10% poreza na dohodak? Odgovor je jasan: ùpanija svoje decentralizirane funkcije financira iz dodatnog udjela u porezu na dohodak koji za decentralizirane funkcije prima s podru~ja op}ina i gradova koje nisu na PPDS-u i BPP-u, {to naj~e{}e nije dovoljno za pokri}e minimalnih financijskih standarda, te dràva u pravilu intervenira sredstvima iz fonda izravnanja. Dijeljenje poreza na dohodak op}inama/gradovima na otocima Dràva je op}ine odnosno gradove na otocima koji zaklju~e zajedni~ki sporazum o financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, oslobodila od obveze uplate dijela poreza na dohodak u fond izravnanja (21%). Tako udio op}ine/grada iznosi 52% uve}an za dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije a udio ùpanije 15% uve}an za decentralizirane funkcije. Raspodjela poreza na dohodak u Gradu Zagrebu Budu}i da Grad Zagreb ima poseban status u smislu da je ujedno i ùpanija i grad, raspodjela poreza na dohodak iznosi: udio Grada Zagreba 67% uve}ano za dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije (12%), udio pozicije fonda izravnanja 21%. Radi lak{eg razumijevanja raspodjele prihoda od poreza na dohodak koja se primjenjuje od 1. sije~nja 2007. godine na~ini raspodjele tabli~no su iskazani s time da je kao zasebno decentralizirana funkcija prikazano samo vatrogastvo (1,3%) a ostale decentralizirane funkcije ({kolstvo, zdravstvo, socijalna skrb) nazna~ene su zbirno (10,7%) zbog osvrta na dodatni udio u porezu na dohodak namjenjen financiranju vatrogastva. 1. Pripada op}ini ili gradu koji su za obavljanje vatrogasne djelatnosti osnovali javnu vatrogasnu postrojbu, u suprotnome pripada sredi{njoj dràvi odnosno dràvnom prora~unu. 2. Pripada op}ini, gradu ili ùpaniji koji financiraju odre enu decentraliziranu funkciju, u suprotnome pripada dràvnom prora~unu. 3. Sredstva s razine dràvnog prora~una iz kojih se transferi {alju onim lokalnim jedinicama koje ne mogu financirati svoje decentralizirane funkcije do razine minimalnog standarda iz dodatnog udjela u porezu na dohodak. Diskriminiran rad dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava Iako su neki presumirali da }e se posljednjim izmjenama Zakona o financiranju... kona~no ispraviti nepravda prema onim jedinicama lokalne samouprave koje protupoàrnu za{titu, odnosno vatrogasnu djelatnost, obavljaju putem dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava te da }e zakonodavac svim jedinicama osigurati dodatni udio u porezu na dohodak za decentraliziranu funkciju vatrogastva (1,3% kao i za JVP), to se nije dogodilo. Odredba ~lanka 45. stvaka 2. Zakona o financiranju ne samo da diskriminira rad dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava ve} diskriminira i jedinice lokalne samouprave koje razumiju zna~aj, vrijednost i uop}e dru{tveni poloàj dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava te su im sukladno tome a u skladu s Ustavom i pozitivnim propisima Republike Hrvatske (Zakonom o vatrogastvu, Zakonom o za{titi od poàra, Zakonom o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi) povjerile obavljanje odgovorne lokalne funkcije odnosno poslova od lokalnog zna~aja kao {to su protupoàrna za{tita i vatrogastvo. Jedno je sigurno, na temelju takve odredbe (koja }e kako je najavljeno vjerojatno vrlo brzo biti podlo`na ocjeni ustavnosti) donesena je i Uredba o na~inu izra~una iznosa pomo}i izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave za 2007. godinu ( Narodne novine br. 143/06.) ~ijom se odredbom ~lanka 3. stavka 2. to~ke 5. ponovo izrijekom ponavlja da pravo na decentralizirana sredstva od 1,3% imaju samo javne vatrogasne postrojbe. Tako er, navedenom Uredbom i Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2007. godini ( Narodne novine br. 143/06.) je utvr eno da korisnici decentraliziranih sredstava koriste sredstva iz fonda izravnanja, ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak ne osiguraju potrebnu visinu sredstava za financiranje minimalnih financijskih standarda. To dovodi do zaklju~ka, da jedinice lokalne samouprave koje su osniva~i javnih vatrogasnih postrojbi a iz dodatnog udjela u porezu na dohodak zakoni i propisi Tablica - raspodjela poreza na dohodak od 1.1.2007. godine u postocima Na~in raspodjele Op}ina/gradosnovni dio @upanijaosnovni dio Vatrogastvodec. funkcija1 Ostale dec. funkcije2 Fond izravnanja (dràva)3 Udio za kapitalne projekte Obi~na/standardna 52,00 15,00 1,3 10,7 21% - PPDS i BPP 90,00 10,00 - - - - Otoci 52,00 15,00 1,3 10,7-21 Grad Zagreb 67,00-1,3 10,7 21 -. VATROGASNI VJESNIK 33

aktualnosti (1,3%) ne osiguraju potrebnu visinu sredstava za financiranje minimalnih financijskih standarda, razliku ostvaruju iz fonda izravnanja (s ve} navedene pozicije A539150 prora~una Republike Hrvatske za 2007. godinu) u koji pak sredstva upla}uju op}ine i gradovi koji protupoàrnu za{titu obavljaju putem dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava. Drugim rije~ima, ionako minorna sredstva od poreznih prihoda ovih op}ina koriste gradovi (osim grada Zagreba i Opatije) i op}ine osniva~i javnih vatrogasnih postrojbi. Vi{e sredstava samo za profesionalne vatrogasne postrojbe Shodno svemu navedenom, na pitanja u uvodnom dijelu valja dati nekoliko odgovora: - vi{e sredstava za vatrogastvo bit }e osigurano samo za javne vatrogasne postrojbe, odnosno profesionalno vatrogastvo (egzaktni pokazatelji razvidni su u Odluci o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2007. godini, - dobrovoljna vatrogasna dru{tva, odnosno njihove jedince lokalne samouprave i dalje ostaju bez decentraliziranih sredstava za vatrogastvo (nikada ih nisu niti imala) a sukladno tome i bez prava na pomo}i iz fonda izravnanja (21%), - samo se aproksimativno moè govoriti o pove}anju sredstava za dobrovoljno vatrogastvo jer je dràva jedinicama lokalne samouprave istovremeno s pove}anjem udjela u porezu na dohodak (s 34% na 52%) ukinula pravo na participaciju od 20% u porezu na dobit, i - iako bi se de iure moglo re}i da je dràva u potpunosti ustupila cjelokupni porez jedinicama lokalne samouprave, de facto to nije tako jer i dalje centralizirano raspolaè sredstvima fonda izravnanja (21%) i sredstvima za decentralizirane funkcije (12%). Siroma{ni jo{ siroma{niji I na kraju, najnovije izmjene zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave samo su potvrdile postoje}e stanje te i dalje djelimi~no rije{avaju pitanje financiranja vatrogastva u Republici Hrvatskoj a ukazuju na visok udjel centraliziranih sredstava kojima raspolaè sredi{nja dràva (33%), kao i na nepravednost sustava financiranja u kojem se dio poreznih sredstava oduzima jedinicama lokalne samouprave slabijeg fiskalnog kapaciteta i dodjeljuje jedinicima s ve}im fiskalnim kapacitetima (bogati }e biti jo{ bogatiji, a siroma{ni siroma{niji). Milan [ulter DVD Brckovljani prodaje auto-cisternu FAP 13, 1971. god, registriran do 04/2008., u odli~nom stanju, zapremine 8600 litara, kapacitet pumpe 800 lit/min, servo volan. Informacije na telefon DVD-a Brckovljani: 01/2758-000 ili na e-mail d.v.d.brckovljaniºzg.htnet.hr. DVD Pakrac prodaje hidrauli~nu auto-ljestvu, duìne 30 m, marke Renault-Saviem, nadogradnja: Metz, u ispravnom stanju, godina proizvodnje 1972., cijena 40.000,00 kuna. Osoba za kontakt: Zapovjednik Davor Ivanovi}: 034/411-555, mob. 091/274-0432 DVD Vrata prodaje Vatrogasna autocisterna DAF 1800, 150 KS, pogon 4 x 4. Godina proizvodnje 1980., 5m3 vode, pumpa 16/8 s vlastitim motorom, kabina mom~adska 1 + 6, monitor 1200 lit./min, nosa~ za ljestve rastega~e, u kabini nosa~i za ~etiri izolacijska aparata, za{tita podvoza s mlaznicama ispred prednjih kota~a, cijena: 100.000 kn. Informacije Hinko Mance, 098-369-112 34 lipanj /2007/

Skup{tina Hrvatske vatrogasne zajednice Sve~ana sjednica U Novskoj je 4. svibnja 2007. pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Marijana Mlinari}a, dr. med. odràna Skup{tina HVZ u sklopu sredi{njeg obiljeàvanja Dana vatrogastva i 120. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Novska. Skup{tini su, me u ostalima, bi li nazo~ni Antun Vidakovi}, gradona~elnik Novske, mr. sc. Boìdar Pugelnik, zamjenik gradona~elnika, \uro Poldruga~, ravnatelj Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, Dra- èn Krtanjek, na~elnik Ureda ministra unutarnjih poslova, Vesna Staj- ~i}, pomo}nica ravnatelja DUZS, te Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik i Branko Smrekar, ravnatelj U~ili{ta vatrogastva i za{tite i spa{avanja, ina~e ~lanovi Skup{tine HVZ. Nazo~ne na sjednici Skup{tine Zajednice pozdravio je Antun Vidakovi}, izraziv{i zadovoljstvo {to se Skup{tina odràva u Novskoj. Zamjenik gradona~elnika i predsjednik DVD-a Novska pozdravio je nazo~ne u ime 1100 ~lanova Vatrogasne zajednice Grada Novske izraziv{i zadovoljstvo {to je sjednicom Skup{tine uveli~ana i proslava 120. obljetnice DVD-a Novska. U svojoj pozdravnoj rije~i te uz ~estitke uz Dan vatrogastva Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik naglasio je kako su i dobrovoljni i profesionalni vatrogasci pripadnici iste vatrogasne postrojbe. Na~elnik Ureda ministra unutarnjih poslova Draèn Krtanjek, pozdravljaju}i nazo~ne u ime ministra, istaknuo je doprinos Hrvatske vatrogasne zajednice o~uvanju nacionalne ideje i hrvatske samostalnosti. U svom uvodnom govoru predsjednik Zajednice Marijan Mlinari} rekao je: Cijenjeni ~lanovi Skup{tine Zajednice, dragi gosti i prijatelji. Dana{nja Skup{tina Zajednice odràva se u povodu i u ozra~ju obiljeàvanja 120. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Novska i sredi{njeg obiljeàvanja Dana vatrogastva. Od srca se nadam da }e nas dana{nji skup{tinski rad, vatrogasne vje`be i vatrogasna druènja obogatiti kao ljude i vatrogasce. U temeljima organizirane za{tite od poàra u Hrvatskoj stoljetna je tradicija suprotstavljanja poàru i drugim elementarnim i civilizacijskim nepogodama i nesre}ama. Hrvatsko vatrogastvo, kao bitna sastavnica hrvatske protupoàrne za{tite, biljeì na stranicama svoje slavne pro{losti 144 godina rada Profesionalne postrojbe u Rijeci i 143 godine rada Prvog hrvatskog dobrovoljnog zbora u Vara`dinu, te 131 godinu rada Hrvatske vatrogasne zajednice, stoèrne organizacije cjelokupnog hrvatskog vatrogastva. Posebno mjesto u povijesti hrvatskog naroda i hrvatske dràve pripada vatrogascima, ne samo zbog organiziranog suprotstavljanja poàru, ve} i zbog neprocjenljive uloge u izgradnji hrvatskog nacionalnog bi}a. Bogata riznica hrvatskog vatrogastva neprijeporno govori o spremnosti hrvatskih vatrogasaca da se poàrnoj stihiji i dugim nesre}ama suprotstave svim svojim umije}em i stru~no{}u, u temelju kojih je humanost, po`rtvovnost i spremnost da se u svakoj prilici pomogne bli`njem. Prve vatrogasne postrojbe i dru{tva u krilu Hrvatske vatrogasne zajednice bila su nadahnu}e za cjelokupno hrvatsko vatrogastvo i usporedo s time i nadahnu}e samosvijesti ~itavog hrvatskog naroda. Tijekom svoje plodne povijesti hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo bilo je okosnicom razvoja kulturne i gospodarske djelatnosti u mnogim krajevima Hrvatske. Aktivnost i slavu dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava i vatrogasnih postrojbi uzdizali su i pronosili najvi eniji ljudi svojih lokalnih zajednica: u~itelji, sve}enici, op}inski na~elnici, obrtnici, radnici i seljaci. Oni su, osim osnovne humane zada}e spa{avanja ìvota i imovine, bili utemeljiteljima kulturno-prosvjetnih, sportskih i drugih aktivnosti u sredinama u kojima su ìvjeli i djelovali. Dokazuju to i najvi eniji ìtelji Novske, primjerice Adalbert Knopp, vlasnik Hotela, Josip Posavec, prvi zapovjednik i Josip Lampl, prvi predsjednik Dru{tva, koji su osamdesetih godina 19. stolje}a inicirali osnivanje DVD-a. Dokazuju to i ~lanovi Obrtne zadruge, koji su Dru{tvu prenijeli 50 forinti, {to je bio i po~etni kapital DVD-a O tome koliki je zna~aj imalo Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo kazuje i to da je 1907. za predsjednika Dru{tva izabran Adalbert Knopp, a za zapovjednika Ivan Pejakovi}, vlasnik mlina, ~ovjek koji je financirao elektrifikaciju u Novskoj. Podsjetimo se koliku je pozornost dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvima pridavala tada{nja Hrvatsko-slavonska-dalmatinska vlada kada je svojom naredbom od 11. srpnja 1886. pozvala sve ùpanijske vlasti da putem kotarskih oblasti pristupe osnivanju vatrogasnih dru{tava. aktualnosti VATROGASNI VJESNIK 35

aktualnosti O tome da su vatrogasci bili nositeljem i drugih dru{tvenih i komunalnih inicijativa potvr uje i vrlo aktivni ènski, samaritanski odjel u Dru{tvu te Limena glazba Dru{tva, osnovana 1932. godine. Po{tovani ~lanovi Skup{tine, bra- }o vatrogasci, prijatelji. Dana{nja Skup{tina odràva se i u povodu Dana vatrogastva koji se obiljeàva na Dan sv. Florijana. Prigoda je to da se prisjetimo kr{}anske misije Florijana, rimskog ~asnika koji je za ljubav prema Bogu i za vjeru u ljude svjedo~io svoju kr{}ansku opredijeljenost svjesno `rtvuju}i svoj ìvot kako bi prakti~no iskazao svoju odanost ~etrdesetorici svojih vojnika, kr{}anskog opredjeljenja, te na taj na~in iskazao danas ve} poznatu vatrogasnu solidarnost i ljubav prema bli`njemu koja se u praksi o~ituje kroz pomo} u nevolji i kroz ljubav prema Bogu. Dozvolite mi da svima Vama ~estitam Dan vatrogastva, te da se zahvalim svim vatrogascima Hrvatske koji su uime ukupnog razvoja vatrogasne organizacije i Hrvatske dràve uloìli svoj trud, ljubav i nadu u prosperitetno hrvatsko jedinstveno vatrogastvo i miran san svih gra ana Lijepe na{e. Svim vatrogascima Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Novska i onima koji su nesebi~no potpomagali Dru{tvo u njegovu rastu od srca zahvaljujem na doprinosu ukupnom procvatu hrvatskoga vatrogastva i ~estitam im na ustrajnosti, trudu i ljubavi tijekom proteklih 120 godina. Skup{tina Hrvatske vatrogasne zajednice Nakon sve~anog dijela ~lanovi Skup{tine Hrvatske vatrogasne zajednice raspravljali su o Izvje{}u o radu HVZ u 2006, Planu prihoda i rashoda te rebalans za 2006, Izvje{}u Nadzornog odbora HVZ i materijalno-financijskom poslovanju za 2006, Prijedlogu programa rada HVZ za 2008, Prijedlogu plana prihoda i rashoda HVZ za 2008, Prijedlog mjerila o kori{tenju sredstava premije osiguranja za 2007, Prijedlog statuta HVZ te Odluci o dodjeli plaketa s poveljama s likom \ure Deèli}a i Mirka Kolari}a. Financiranje vatrogastva Raspravljaju}i o zaklju~cima s prethodne Skup{tine HVZ @eljko Petrovi} je u pogledu izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ne samouprave, podsjetio da je gotovo jednoglasan stav s nekoliko sjednica Predsjedni{tva i Skup{tine bio da se pristupi izmjenama i dopunama navedenog Zakona kroz utvr ivanje jedinstvene stope (posebna stopa za Grad Zagreb) poreza na dohodak za decentralizirane funkcije protupoàrne za{tite svim gradovima i op}inama, a ne samo osniva~ima JVP. Petrovi} je rekao da su tijela VZ Poè{ko-slavonske ùpanije, uz potporu mnogih vatrogasnih zajednica u RH, donijela odluku da se uputi predstavka Ustavnom sudu RH u pogledu ustavnosti sada{njeg na~ina financiranja vatrogastva s naslova Dràvnog prora~una samo osniva~ima i suosniva~ima JVP. Temelje}i se na zaklju~cima s nekoliko sjednica Predsjedni{tva i Skup{tine, te konstatacije da je postoje}i ZOV i primjenjiv u svim sredinama, ali da se on jo{ uvijek nedovoljno po{tuje, Petrovi} je naglasio da je potrebno izvr{iti samo osnovne izmjene u pogledu pitanja koja su ostala nekvalitetno rije{ena u nekoliko ~lanaka. To se odnosi i na izmjene i dopune Statuta HVZ- koji je potrebno aùrirati u nekoliko ~lanaka. @eljko Petrovi} zaloìo se da kroz Program Vlade RH za nabavku vatrogasnih vozila i manje sredine, odnosno manji gradovi i op}ine sudjeluju u nabavci novih vozila kroz odre eno u~e{}e u sredstvima. Predsjednik Marijan Mlinari} odgovaraju}i na pitanje @. Petrovi}a 36 lipanj /2007/

naglasio je da su preraspodjelom poreza na dohodak jedinice lokalne uprave i samouprave dobile 800 milijuna kuna vi{e nego do sada iz ~ega je razvidno da 5% pripada vatrogastvu, tj. 40 milijuna kuna vi{e sredstava za vatrogastvo iz prora~una op}ina i gradova, {to je vi{e nego {to se o~ekivalo, a na vatrogasnim zajednicama je da se za taj novac. U pogledu dodjele vozila iz Programa Vlade RH M. Mlinari} zaloìo se da Vlada nastavi s Programom, te za izmjenu zakona u pogledu financiranja DVD na taj na~in da dràva aktualnosti Vatrogasna zajednica ùpanije Broj DVD-a JLS Broj DVD-a po JLS Broj JLS bez DVD-a Broj JVP Broj stanovnika Broj dobrovoljnih vatrogasaca Broj profesionalnih vatrogasaca Broj dobrovoljnih vatrogasaca /1000 stanovnika Broj profesionalnih vatrogasaca u JVP Broj profesionalnih vatrogasaca iz JVP /1000 stanovnika Zagreba~ka 286 33 8,7 1 4 304.186 7.444 0 24,5 117 0,38 79 32 2,47 0 2 142.006 2.450 0 17,3 54 0,38 145 19 7,63 0 3 183.531 3.200 9 17,4 99 0,54 Karlova~ka 96 22 4,36 0 2 140.125 4.054 3 28,9 75 0,54 Vara`dinska 130 28 4,64 1 2 183.732 3.781 1 20,6 52 0,28 149 25 5,96 0 3 123.736 7.367 0 59,5 89 0,72 165 23 7,1 2 4 131.343 4.860 3 37,0 85 0,65 67 35 1,91 2 6 304.412 1.160 11 3,8 238 0,78 Li~ko-senjska 16 12 1,33 2 2 52.221 256 14 4,9 31 0,59 69 17 4,13 0 2 92.381 2.415 3 26,1 34 0,37 55 10 5,5 0 1 84.562 1.729 8 20,4 14 0,17 61 28 2,18 4 1 172.993 1.782 6 10,3 55 0,32 Zadarska 23 33 0,7 13 4 158.936 547 1 3,4 170 1,07 145 42 3,45 0 2 326.446 3.875 23 11,9 114 0,35 20 19 1,05 6 3 112.070 410 17 3,7 84 0,75 43 30 1,43 2 3 197.838 905 14 4,6 79 0,40 47 55 0,86 18 2 456.963 1.575 71 3,4 144 0,32 Istarska 26 39 0,67 14 7 205.717 746 0 3,6 226 1,10 Krapinskozagorska Sisa~komoslava~ka Koprivni~kokrièva~ka Bjelovarskobilogorska Primorskogoranska Viroviti~kopodravska Poè{koslavonska Brodskoposavska Osje~kobaranjska [ibenskokninska Vukovarskosrijemska Splitskodalmatinska Dubrova~koneretvanska 36 22 1,64 4 6 121.871 820 37 6,7 132 1,08 Me imurska 91 25 3,6 0 1 116.225 4.421 0 38,0 35 0,30 Grad Zagreb 52 1 52 0 1 770.058 1.710 0 2,2 327 0,42 Ukupno: 1801 550 3,27 69 61 4.381.352 55.507 221 12,7 2254 0,51 VATROGASNI VJESNIK 37

aktualnosti pomaè nabavu vatrogasnih vozila gradovima i op}inama koje nemaju profesionalne postrojbe. O radu Hrvatske vatrogasne zajednice u 2006. Obrazloènje Izvje{}a o radu Hrvatske vatrogasne zajednice u 2006. godini delegatima Skup{tine HVZe, podnio je predsjednik Marijan Mlinari},dr. med. istaknuv{i da u HVZ-i djeluju 1801 DVD s ukupno 55507 operativnih vatrogasaca, od kojih 221 djeluju profesionalno u 82 DVD. U dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvima djeluje 14700 pripadnika vatrogasne mladeì i 140000 pri~uvnih, podupiraju}ih, po~asnih i ~lanova veterana. 232 vatrogasne postrojbe izravno je udruèno u 20 VZ@ i VZG Zagreba, dok je 1631 vatrogasna postrojba udruèna u 147 vatrogasnih zajednica op}ina, 54 vatrogasnih zajednica gradova i 22 vatrogasne zajednice podru~ja. Istaknuo je da u Hrvatskoj djeluju i 62 javne vatrogasne postrojbe s ukupno 2254 profesionalnih vatrogasaca. Predsjednik M. Mlinari} osvrnuo se i na mnogobrojne akcije koje je Hrvatska vatrogasna zajednica provela tijekom 2006. godine u preventivnoj djelatnosti, Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra o interesa za RH u 2006., pra}enju intervencija, organiziranju vatrogasnih natjecanja, osposobljavanja i usavr{avanja, informativno-promid`benoj i nakladni~koj aktivnosti, unapre ivanju aktivnosti vatrogasne mladeì, odràvanju Kampa vatrogasne mladeì, organiziranju seminara, susreta, obljetnica, uspostavljanju novog informacijskog sustava, u me unarodnoj suradnji, dodjeljivanju odlikovanja i priznanja, te posebno u organiziranju proslave 130. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice odràne od 2. do 4. lipnja 2006. godine. Skup{tina je bez rasprave usvojila Izvje{}e o radu HVZ za 2006. godinu. U nastavku donosimo izvode iz Izvje{}a o radu Zajednice Mnogobrojne aktivnosti Protekla godina bila je svakako u znaku Proslave 130. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice. Vrlo sve~ano, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira [eksa i supokroviteljstvom gradona~elnika Grada Zagreba Mi lana Bandi}a, obiljeèna je 130. godina osnutka Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. U pripremu i provedbu Proslave uklju~ile su se sve vatrogasne zajednice ùpanija, a posebno vatrogasne zajednica Grada Zagreba. Tako er su i Dràvna uprava za za{titu i spa{avanje te Udruga vatrogasaca i zaposlenika na poslovima za{tite od poàra u gospodarstvu pridonijele su Proslavi. Tijekom cijele godine vodile su se rasprave u pogledu izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu. Ve} desetlje}e aktualna tema definiranja Hrvatske vatrogasne zajednice nadle`nim tijelom Republike Hrvatske za poslove vatrogastva aktualizirana je i protekle godine. Organizirane su rasprave sa svim zainteresiranim subjektima u vatrogastvu, usugla{avani su stavovi unutar Hrvatske vatrogasne zajednice da bi se krajem godine odustalo od daljnjih aktivnosti zbog razli~itih pogleda u pogledu ustroja Hrvatske vatrogasne zajednice. Izrada aplikacije Vatrogasna mreà u zavr{noj je fazi tako da su vatrogasne zajednice otpo~ele s unosom podataka o ~lanstvu i tehnici. Smatramo to vrlo zna~ajnim projektom jer }e se statisti~ki podaci koristiti pri izradi raznih planova i programa. Da bi se to aùriralo Hrvatska vatrogasna zajednica sufinancirat }e unos podataka vatrogasnim zajednicama ùpanija. U nakladni{tvu je Zajednica bila vrlo uspje{nom. Osim redovnih izdanja (Vatrogasni vjesnik i Vatrogasni godi{njak) treba izdvojiti da je nakon deset godina pripreme izdana monografija 130 godina Hrvatske vatrogasne zajednice te Priru~nik za osposobljavanje vatrogasnih do- ~asnika i ~asnika koji tako er vi{e od jednog desetlje}a ~eka izlaènje. Od natjecateljskih aktivnosti valja izdvojiti Dràvno natjecanje vatrogasne mladeì koje je odràno u Jastrebarskom i na kojem su sudjelovali mladi vatrogasci iz svih vatrogasnih zajednica ùpanija /grada Zagreba. Tako er valja istaknuti da je protekle godine ostvarena ideja da se pet najbolje organiziranih kup natjecanja provodi kao zajedni~ko natjecanje Kup Hrvatske vatrogasne zajednice. Redovite aktivnosti tako er su raz ra ene, kao primjerice preventivno i operativno djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava i vatrogasnih zajednica te aktivnosti tijekom protupoàrne ljetne sezone koje se provode temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra od interesa za Republiku Hrvatsku, a u nadle`nosti su Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje. Tako er i aktivnosti u radu s vatrogasnom mladeì sve se vi{e unapre uju, kako u Kampu vatrogasne mladeì tako i putem vatrogasnih natjecanja, susreta i drugih aktivnosti. Svakako valja istaknuti ~injenicu da su vatrogasne postrojbe tijekom 2006. godine sudjelovale na ukupno 26.519 intervencija. Tako er je za istaknuti da je 2006. godine, uz Program nabavke vozila vatrogasne namjene, nabavljeno 170 vatrogasnih vozila sredstvima lokalne i podru~ne samouprave. Sve navedene ~injenice potvr uju zavidan napredak vatrogastva Republike Hrvatske. 38 lipanj /2007/

Vatrogasna organizacija i ~lanstvo Ukupno u Republici Hrvatskoj djeluju 62 javne vatrogasne postrojbe s ukupno 2254 profesionalnih vatrogasaca, 1.801 dobrovoljno vatrogasno dru{tvo u op}inama i gradovima s ukupno 55.507 operativnih vatrogasaca, od kojih 221 djeluju profesionalno u 82 dobrovoljna vatrogasna dru{tva. Osim toga u dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvima djeluje 14.700 pripadnika vatrogasne mladeì, te 140.000 pri~uvnih, podupiraju}ih, po~asnih i ~lanova veterana. U vatrogasne zajednice ùpanija i Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba izravno je udruèno 232 vatrogasnih postrojbi, dok je 1631 vatrogasna postrojba udruèna u 147 vatrogasnih zajednica op}ina, 54 vatrogasnih zajednica gradova i 22 vatrogasne zajednice podru~ja (ukupno 223 vatrogasnih zajednica op}ina, gradova i podru~ja). Analiziraju}i stanje javnih vatrogasnih postrojbi u dvogodi{njem razdoblju (2005.-2007.), uo~ava se rast dràvne financijske potpore na svim razinama (pove}anje sredstava za zaposlene za 8 %, te za materijalne tro{kove ~ak 59 %). Sve to je dovelo do pove}anog interesa gradova i op}ina za osnivanjem javnih vatrogasnih postrojbi, ~ime se teret financiranja s grada/op}ine u zna~ajnoj mjeri prenosi na Dràvni prora~un (300 postotno pove}anje broja gradova-suosniva~a, 150 postotno pove}anje broja op}ina suosniva~a). Posebno zabrinjava osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi u malim op}inama, {to je u suprotnosti s europskim i svjetskim vatrogasnim na~elima, uzimaju}i u obzir racionalnost osnivanja takvih vatrogasnih postrojbi. Vatrogasne postrojbe u 2006. godini Materijalno-tehni~ki resursi Vatrogastvo raspolaè s 1.119 vatrogasnih domova, 952 vatrogasnih spremi{ta, 2.243 vatrogasnih vozila i 2.200 vatrogasnih {trcaljki. Vatrogastvo u gospodarstvu organizirano je u 55 profesionalnih i 66 dobrovoljnih postrojbi. Uspje{no se nastavlja obnova vatrogasnog voznog parka u Republici Hrvatskoj. Temeljem programa nabavke vatrogasnih vozila (2003.-2009.), od planiranih 210 novih vatrogasnih vozila, koje subvencionira Vlada RH, raspodijeljeno je krajem 2006. godine preko sto. Naàlost, unato~ u vi{e navrata izraènim molbama Hrvatske vatrogasne zajednice, da se stornira odredba o pravu kandidiranja za dràvni program samo vatrogasnim postrojbama s vi{e od 2 zaposlena, ta odredba nije ukinuta, tako da su vatrogasna vozila iz programa Vlade u ogromnom postotku dobile vatrogasne postrojbe ve}ih gradova. Ukupno su tijekom 2006. godine vatrogasne postrojbe nabavile 205 vatrogasnih vozila (prosje~ne starosti 7,3 godine), dok je istovremeno otpisano 35 vatrogasnih vozila. Pozitivan je podatak, da ve}inu nabavljenih vatrogasnih vozila ~ine nova vozila (58 %), dok zabrinjava, da je zna~ajan broj nabavljenih vozila stariji od 10 godina (32 %). Udio programa Vlade u ukupnom broju vatrogasnih vozila iznosi manje od 15 %. Podaci o nabavci vatrogasnih vozila ukazuju na nepravednu raspodjelu dràvnih subvencija, koju je ostvarilo samo oko 10 % vatrogasnih postrojbi (ve}inom javnih vatrogasnih postrojbi), dok su vatrogasne postrojbe u ruralnim podru~jima prepu{tene same sebi, tako da ve}inom mogu kupovati stara vatrogasna vozila, otpisana u Zapadnoj Europi, ili o~ekivati donacije po prijateljskim vezama. Pri tome valja istaknuti da se u ve}ini zapadnoeuropskih zemalja, subvencioniraju sve vatrogasne postrojbe temeljem godi{njeg plana nabavke vatrogasnih vozila. Aktivnosti u pogledu te izmjena i dopuna pojedinih propisa U pripremi razmatranja postoje}eg sustava vatrogastva i za{tite i spa{avanja, odràno je niz sjednica, radnih grupa i koordinacijskih sastanaka s Upravom za za{titu i spa{avanje, Udrugom profesionalnih vatrogasaca Hrvatske i Udrugom profesionalnih vatrogasaca i zaposlenika na poslovima za{tite od poàra u gospodarstvu Hrvatske. Pri tome su se iskristalizirali sljede}i stavovi: Zakon o vatrogastvu Tijekom 2006. godine provodile su se aktivnosti u pogledu izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu kojima se trebalo utvrditi Hrvatsku vatrogasnu zajednicu kao nadle`no dràvno tijelo za poslove vatrogastva. Nakon {to je predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Marijana Mlinari}a, dr.med. ovlastio predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader da rukovodi aktivnostima u izradi koncepta ustroja vatrogastva, M. Mlinari} je otvorio {iroku raspravu sa svim zainteresiranim subjektima te je u tri navrata zatraìo mi{ljenje i na kraju odluku Predsjedni{tva Hrvatske vatrogasne zajednice. Ministar unutarnjih poslova, kao resorni ministar, zajedno s predsjednikom Hrvatske vatrogasne zajednice rukovodio je raspravama predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, Hrvatske vatrogasne zajednice i Udruge profesionalnih vatrogasaca RH. Ministar unutarnjih poslova i predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice (predsjednik i na~elnik) predlagali su rje{enje temeljem kojega bi Hrvatska vatrogasna zajednica ponovno preuzela operativni dio vatrogastva na dràvnoj razini. Slijedom toga Slu`ba za vatrogastvo i glavni vatrogasni zapovjednik trebali su se organizacijski priklju~iti Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Po~etkom rasprava bilo je izgledno da }e se u tome uspjeti i da }e svi nabrojani subjekti prihva- aktualnosti VATROGASNI VJESNIK 39

aktualnosti titi Hrvatsku vatrogasnu zajednicu kao udrugu. No, na posljednjem sastanku (24. studenoga 2006.), {to ga je organizirao ministar unutarnjih poslova, zatraèno je da se Hrvatska vatrogasna zajednica, ukoliko èli preuzeti nadle`nosti za vatrogastvo od Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, treba preustrojiti u ustanovu, na inzistiranje Udruge profesionalnih vatrogasaca RH. Bez obzira {to je Predsjedni{tvo HVZ ovlastilo predsjednika za pregovore u pogledu ustroja vatrogastva, sazvan je Kolegij Predsjedni{tva koji je na sjednici 28. studenoga 2006. godine usvojio sljede}e: usvojen je prijedlog temeljem kojega bi se Hrvatska vatrogasna zajednica (na dràvnoj razini) transformirala u ustanovu koje bi osniva~i bili Vlada RH i sve vatrogasne zajednice ùpanija/grada Zagreba, ukoliko je to mogu}e prema vaè}im propisima; Vatrogasne zajednice ùpanija te vatrogasne zajednice op}ina, gradova, odnosno podru~ja djelovale bi temeljem sada{njeg ustroja, dakle ostale bi udruge. Upravno vije}e Hrvatske vatrogasne zajednice (Predsjedni{tvo) imenovala bi Vlada RH, a sa~injavali bi ga predsjednik HVZ i predsjednici Koordinacija (alternativa: predsjednici VZ@), te predstavnici Vlade RH, Glavni vatrogasni zapovjednik i operativni dio vatrogastva, te Vatrogasna {kola bili bi sastavnim dijelom Hrvatske vatrogasne zajednice. Hrvatska vatrogasna zajednica bila bi (zajedno s MUP-om) predlagateljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera od interesa za Republiku Hrvatsku i nositeljem ukupnih aktivnosti iz navedenog programa. Hrvatska vatrogasna zajednica davala bi suglasnost na izradu procjena ugroènosti od poàra, te na dono{enje planova za{tite od poàra. Upravni odbor Hrvatske vatrogasne zajednice imenovala bi Vlada RH, odgovorne osobe imenovao bi Upravni odbor HVZ, u ime osniva~a. Upravni i inspekcijski nadzor ostao bi u MUP-u, dakle ne bi se mijenjao ni taj ~lanak Zakona o vatrogastvu. Nacionalni odbor preimenovao bi se u Hrvatski vatrogasni sabor (biv{a Skup{tina HVZ), koji bi sa~injavali predstavnici vatrogasnih zajednica ùpanija /Grada Zagreba, te predstavnici dràvnih tijela i institucija u podru~ju vatrogastva i za{tite od poàra. Izmjene u pogledu doznake i kori{tenja sredstava premije osiguranja i op}ekorisnih funkcija {uma, te povrata PDV-a tako er je trebalo unijeti u nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu, a prema ranije usugla{enim stavovima. Nakon toga odràn je sastanak s predstavnicima Udruge profesionalnih vatrogasaca RH i Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje (glavni vatrogasni zapovjednik i ravnatelj U~ili{ta vatrogasaca i za{tite i spa{avanja), na kojemu je uglavnom prihva}en prijedlog Kolegija Predsjedni{tva uz odre ene izmjene i dopune Slijedom zaklju~aka sa sjednice Kolegija odràn je i sastanak u Sredi{njem dràvnom uredu za upravu (nazo~ni predsjednik i na~elnik HVZ i glavni vatrogasni zapovjednik) na kojem je konstatirano sljede}e: Sagledavaju}i sada{nje odredbe Zakona o ustanovama (~lanak 7 i 12.), ustanovu na dràvnoj razini moè osnovati Vlada RH ili ministarstvo. Sastav upravnog vije}a moè se propisati posebnim zakonom (Zakonom o vatrogastvu) i odluka je osniva~a i zakonodavca kakav }e biti sastav upravnog vije}a. Na temelju navedenih zaklju~aka Predsjedni{tvo i Operativnotehni~ki stoèr Hrvatske vatrogasne zajednice o navedenoj problematici raspravljali su na posljednjim sjednicama u 2006. godini. Operativno-tehni~ki stoèr je ve}inom glasova prihvatio prijedlog Kolegija Predsjedni{tva HVZ, naknadno uskla enog s Dràvnom upravom za za{titu i spa{avanje i Udrugom profesionalnih vatrogasaca RH. Prijedlog je i{ao u pravcu transformacije Hrvatske vatrogasne zajednice u ustanovu koje bi zajedni~ki osniva~i bile vatrogasne zajednice ùpanija i Vlada RH. Zaklju~no, Predsjedni{tvo HVZ je ve}inom glasova donijelo odluku temeljem koje Hrvatsku vatrogasnu zajednicu treba u narednim izmjenama Zakona o vatrogastvu utvrditi kao nadle`no dràvno tijelo za poslove vatrogastva s time da u pogledu unutarnjeg ustroja ostane udruga. Dakle, predstavnici nadle`nih dràvnih tijela (Dràvna uprava za za{titu i spa{avanje, Sredi{nji ured za dràvnu upravu,..) i Udruga profesionalnih vatrogasaca RH smatrali su da se Hrvatska vatrogasna zajednica treba transformirati u ustanovu, a nadle`no tijelo HVZ smatralo je da Hrvatska vatrogasna zajednica treba ostati na dosada{njim pozi- 40 lipanj /2007/

cijama, dakle udruga. Zbog toga se odustalo od daljnjih aktivnosti u pogledu definiranja Hrvatske vatrogasne zajednice nadle`nim tijelom za vatrogastvo u Republici Hrvatskoj. Podzakonski akti Ni{ta manje va`ni, a mo`da u ovome trenutku i va`niji od Zakona o vatrogastvu, podzakonski su akti. Ve} dva puta (2004. i 2006. godine) se zbog aktivnosti u pogledu dono{enja izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu odustalo od dono{enja podzakonskih akata. Naime, smatralo se da bi pravilnike bilo bolje donositi nakon usvajanja i dono{enja izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu. Bez obzira na aktivnosti u pogledu dono{enja izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu u pogledu uskla ivanja pojedinih odredaba pravilnika raspravljalo se s Dràvnom upravom za za{titu i spa{avanje, Udrugom profesionalnih vatrogasaca RH i Udrugom zaposlenika na poslovima za{tite od poàra u gospodarstvu Hrvatske. Raspravljalo se o ~etiri pravilnika: Pravilniku o mjerilima za ustroj, razvrstavanje i na~in djelovanja vatrogasnih postrojbi, Pravilniku o minimumu tehni~ke opreme i sredstava koje moraju posjedovati vatrogasne postrojbe sukladno Planu za{tite od poàra, Pravilniku o mjerilima za utvr- ivanje tjelesne i du{evne sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca te rokove i na~in obavljanja provjere tih sposobnosti, Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske. Krajem godine navedeni pravilnici, osim Pravilnika o mjerilima za utvr ivanje tjelesne i du{evne sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca te rokove i na~in obavljanja provjere tih sposobnosti, privedeni su zavr{noj fazi, te se planira njihovo usvajanje na prvim sjednicama Operativno-tehni~kog stoèra i Predsjedni{tva HVZ u 2007. godini. Osim navedenih pravilnika pripremljen je i Cjenik za obra~un vatrogasnih intervencija. Preventivna djelatnost Mnogobrojne aktivnosti Hrvatske vatrogasne organizacije i njenih ~lanica, {to se odnose na preventivne aktivnosti u za{titi od poàra, sastavnim su dijelom pojedinih poglavlja ovog izvje{}a. To se posebno odnosi na aktivnosti u informativnopromid`benoj i nakladni~koj djelatnosti, na rad s vatrogasnom mladeì, na vatrogasna natjecanja, susrete i skupove, na sadràje osposobljavanja te na aktivnosti koje su usmjerene na upozorenja na opasnosti od poàra {to su upu}ene stanovni{tvu te na aktivnosti tijekom Mjeseca za{tite od poàra. Valja istaknuti da se preventivna aktivnost posebno provodila tijekom protupoàrne sezone, kako u sklopu Programa Vlade RH, tako i u sklopu posebnih aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice i njezinih organizacija. Vatrogasne organizacije, ~lanice Hrvatske vatrogasne zajednice provodile su mnogobrojne akcije upozoravanja na opasnosti od poàra u lokalnim sredinama, kako u odnosu prema gra anima tako i u kontroli hidranata i drugih postrojenja i aktivnosti kojima se mogu nehatom i nepa`njom izazvati poàri. Mnogobrojne aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, me u kojima su susreti puha~kih orkestara, hodo~a{}a, sustavno pra}enje povijesnih doga aja i njihovo obiljeàvanje tako er pridonose preventivnoj djelatnosti ukupne vatrogasne organizacije. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra od interesa za Republiku Hrvatsku u 2006. Hrvatska vatrogasna zajednica je u potpunosti izvr{ila zadatke, koje su joj odre ene u Programu posebnih mjera za{tite od poàra za 2006. godinu, {to se posebno odnosi na organizaciju dislokacije vatrogasnih postrojbi u priobalje. Pritom su, kako HVZ, tako i vatrogasnim zajednicama ùpanija i Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba poseban problem predstavljali nerije{en na~in pravovremene naknade nastalih tro{kova. Budu}i da se taj problem pojavljuje iz godine u godine, potrebno je taj problem rije{iti u suradnji s Dràvnom upravom za za{titu i spa{avanje. Poàrna sezona - poàri raslinja Podaci pokazuju kako je indeks opoàrene povr{ine (IOP) u ljetnim mjesecima 2006. godine 69,9 % manji u odnosu na prosjek od 2000. do 2005. godine, {to ukazuje da su vatrogasne intervencije bile brè i u~inkovitije. Sustav je bio dobro pripremljen, a poàri su uo~avani u samom za~etku, brzo dojavljivani i na iste se u najkra}em mogu}em vremenu reagiralo organiziranim snagama. Podaci ukazuju da u poàrima nastalim u razdoblju lipanj - rujan u 2006. godini: u preko 90 % poàra opoàrena povr{ina manja je od 5 ha, a gotovo 96 % poàra lokalizirano je do ~etiri sata od trenutka dojave. aktualnosti VATROGASNI VJESNIK 41

aktualnosti Visoka spremnost i organiziranost vatrogasnih snaga te optimalno koordiniranje svim snagama koje su sudjelovale u ga{enju poàra rezultat su ovakvim dobrim pokazateljima. U vrlo malom postotku poàra izgorjela je ve}a povr{ina, a isto se odnosi uglavnom na poàre koji su se desili na te{ko pristupa~nim ili miniranim podru~jima, poradi ~ega je gasiteljima bio oteàn prilaz poàrima. U ga{enju poàra u razdoblju od lipnja do rujna 2006. godine, sukladno Dràvnom planu, sudjelovalo je: 3.500 vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvima iz priobalnih @upanija 420 vatrogasaca u organiziranim dislokacijama iz kontinentalnih @upanija na podru~je priobalja (~etiri baze DUZS, sedam oto~nih postrojbi i 16 dislokacija HVZ) 512 sezonskih vatrogasaca angaìranih putem Programa aktivnosti 626 pripadnika NOS OS RH raspore enih na jedanaest raz li- ~itih lokacija. Uz 3.500 vatrogasaca vatrogasnih postrojbi i dru{tava priobalja, dodatno, putem Programa aktivnosti, angaìrano je 1.558 gasitelja, ve}inom dislociranih iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske (vatrogasci iz javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih dru{tava te pripadnici NOS OS RH). Zada}e iz Programa aktivnosti temeljem izvje{}a izvr{itelja i sudjelovatelja zada}a te uvidom u stvarno stanje provedene su u zadovoljavaju}oj mjeri i u zadanim rokovima, osim manjeg dijela zada}a koje su zbog objektivnih okolnosti izvr{ene nakon roka, ali iste nisu utjecale na cjelokupnu pripremu i provedbu poàrne sezone. Angaìranje izvr{itelja i sudjelovatelja Programa aktivnosti u zna~ajnoj mjeri je pobolj{ano u odnosu na prethodne godine. Pobolj{ana organizacija i koordinacija aktivnosti u sustavu za{tite i spa{avanja omogu}ila je uspje{nije djelovanje svih operativnih snaga unutar jedinstvenog zapovjednog sustava na svim razinama. Broj poàra otvorenog prostora tijekom 2006. godine usporedno s prosje~nim vrijednostima tijekom zadnjih {est godina (2000.-2005. god.) manji je za 32,6%, dok je opoàrena povr{ina 77,6% manja. Postavljeni sustav u 2006. godini bilo je nu`no potpomognuti pove}anjem financijskih sredstava za potrebe Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, koje treba planirati i za programe u sljede}im godinama, a isto }e biti iskazano u izvje{}ima o provedbi Programa aktivnosti prema Vladi, koja slijede shodno obvezama Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje. Ukupne snage, koje su bile na raspolaganju u poàrnoj sezoni priobalja (15.6-20.9.), iznosile su gotovo 5.000 gasitelja. Djelovale su 7 oto~kih postrojbi, te uz dislokacije, koje je organizirala Hrvatska vatrogasna zajednica, na posebno ugroèna podru~ja organizirane su dodatno 4 dislokacije. Ukupno je dodatno bilo angaìrano 956 gasitelja za sezonu. Po mjesecima, broj poàra u priobalju je iznosio: Lipanj: 66 poàra/70 ha, 92,5 % poàra do 5 ha, svi poàri uga{eni u 4 h; Srpanj: 1006 poàra/6.726 ha, 88,2 % poàra do 5 ha, Kolovoz: 302 poàra/202 ha, 92,5 % poàra do 5 ha, 97 % uga{eno do 4 h. Podaci potvr uju ~injenicu da su vatrogasne snage sve bolje organizirane. Izraàva se zahvala svim gasiteljima za vrhunski profesionalni rad na svim razinama. Suradnja sa svim subjektima u sustavu za{tite i spa{avanja bila je odli~na. Postojali su odre eni problemi u (pravovremenom) financiranju sezonskih vatrogasaca i dislokacija. Sezonski vatrogasci su se pokazali kao izuzetno djelotvorni, ali su naknade (pla}e) i njihov potrebni broj pau{alno odre eni, {to treba promijeniti u 2007. godini. Intervencije U 2006. godini u Republici Hrvatskoj zabiljeèno je ukupno 26.519 vatrogasnih intervencija, od kojih na poàrne intervencije otpada 14.140 intervencija (53,32 %). Tehni~kih intervencija je bilo 6.391 (24,1 %) a ostalih intervencija 5.988 (22,58 %). To je zna~ajna razlika u odnosu na ostale europske zemlje, gdje postotak tehni~kih i ostalih intervencija biljeì znatni rast i rijetko iznosi manje od 80 %. To se moè pripisati manjim dijelom tehni~kom zaostajanju vatrogasne organizacije, a ve}im dijelom i (ne)biljeènju svih vrsta intervencija vatrogasnih postrojbi. Analiziraju}i poàrne intervencije, u dvije ùpanije broj intervencija dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi bio je zna~ajno ve}i od broja intervencija javnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi, u 5 ùpanija je taj broj bio podjednak, dok su u 14 ùpanija i Gradu Zagrebu profesionalne vatrogasne postrojbe zabiljeìle znatno ve}i broj poàrnih vatrogasnih intervencija. Kod tehni~kih intervencija, samo su 3, a kod ostalih intervencija dvije ùpanije zabiljeìle ve}i broj intervencija od strane dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, {to jasno ukazuje na slabiju osposobljenost i tehni~ku opremljenost, ali i nedefiniran sustav pozivanja i uklju~ivanja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na tehni~ke i ostale intervencije. Kao vrlo specifi~nu treba i istaknuti Splitsko-dalmatinsku ùpaniju, koja po broju intervencija, ali i po udjelu dobrovoljnih vatrogasaca prednja~i na dràvnoj razini. Kao jasan trend u odnosu na 2005. godinu, pojavljuje se pove}anje broja vatrogasnih intervencija (pove}anje za 11,4 %), a posebno je pove}an broj utro{enih sati vatrogasaca (65,4 %). Tako er, velikim dijelom zahvaljuju}i statistikama iz Splitskodalmatinske ùpanije, sudjelovanje dobrovoljnih vatrogasaca u vatrogasnim intervencijama pove}alo se za ~ak 21 % na dràvnoj razini, ~ime je udio sudjelovanja dobrovoljnih vatrogasaca postao podjednak udjelu profesionalnih vatrogasaca (52-48 % u korist profesionalnog vatrogastva). Iznesene statistike treba uzeti s rezervom, jer su, naàlost, 3 vatrogasne zajednice ùpanija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba dostavile nepotpune podatke. Osposobljavanje i usavr{avanje U Republici Hrvatskoj tijekom 2006. godine osposobljeno je 7192 vatrogasaca/polaznika. Provedena su osposobljavanja za vatrogasnu mlade` u 16 vatrogasnih zajednica ùpanija, za vatrogasca u svih 21 vatrogasnih zajednica ùpanija, za vatrogasca I. klase u 18 vatrogasnih 42 lipanj /2007/

zajednica ùpanija, za vatrogasnog do~asnika u 15 vatrogasnih zajednica ùpanija, za vatrogasnog do~asnika I. klase u 12 vatrogasnih zajednica ùpanija, za vatrogasnog ~asnika u 7 vatrogasnih zajednica ùpanija i za vatrogasnog ~asnika I. klase u 6 vatrogasnih zajednica ùpanija. Organizirano je znatno manje usavr{avanja za specijalnosti s ukupno 1112 polaznika, pri ~emu je organizirano najvi{e usavr{avanja za specijalnost strojar (u 6 vatrogasnih zajednica ùpanija), za aparate za za{titu di{nih organa (4 vatrogasnih zajednica ùpanija), za spa{avanje na tehni~kim intervencijama (u 3 vatrogasnih zajednica ùpanija) za ronioce (u 3 vatrogasnih zajednica ùpanija), dok su se ostali te~ajevi vrlo rijetko odràvali (vidi tablicu iz privitka). Ti podaci su potaknuli Hrvatsku vatrogasnu zajednicu da sufinancira programe usavr{avanja dobrovoljnih vatrogasnih kadrova, te da pristupi izradi priru~nika za specijalnosti. U 2007. godini planira se osposobiti 11.043 i usavr{iti 3.613 vatrogasaca. Informativno-promid`bena i nakladni~ka aktivnost Vatrogasni vjesnik Analiza sadràja Vatrogasnog vjesnika prema rubrikama ukazuje da taj ~asopis klizi prema biltenskom sadràju. Naime, od ukupno 600 objavljenih stranica (bez naslovnice i stranice s impresumom i sadràjem) na poàre i intervencije i struku i praksu odnosi se po oko 9,5 % sadràja, odnosno ukupno na te dvije rubrike odnosi se 19% stranica Vatrogasnog vjesnika. Dakle, na uvjetno biltenske sadràje odnosi se ~ak 80% stranica ~asopisa (vidi tablicu i grafikon). Budu}i da Vatrogasni vjesnik svoj sadràj temelji na tekstovima koji pristiù iz vatrogasnih organizacija i postrojbi, o~ito je da je sve manja zainteresiranost organizacija za struku i praksu te poàre i intervencije ili je, pak, sve manje strukovno pismenih vatrogasaca. Pri tome valja problem adresirati i na Hrvatsku vatrogasnu zajednicu koja nedovoljnu pa`nju pridaje strukovnom osposobljavanju vatrogasaca putem Vatrogasnog vjesnika. Analiza sadràja rubrike ùpanijskih vijesti pokazuje na znatan nesrazmjer napisa iz pojedinih ùpanija.tako, primjerice, tijekom 2006. iz [ibensko-kninske ùpanije nije objavljena niti jedna vijest, ùpanije Dubrova~ko-neretvanska, Li~kosenjska, Viroviti~ko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska bile su zastupljene s po 1% sadràja koji je objavljen u rubrici ùpanijskih vijesti. Istodobno je s 15% ukupnih napisa i fotografija bila zastupljena Primorsko- goranska ùpanija i sa 16 % Poè{ko-slavonska ùpanija. Takav nesrazmjer objavljenih napisa ukazuje i na informativnu organiziranost u ùpanijama. Valja istaknuti da akreditirane suradnike Vatrogasnog vjesnika imaju samo ùpanije Istarska, Poè{ko-slavonska i Grad Zagreb, te dijelom Primorsko-goranska ùpanija. Mali broj takvih informacija Dubrova~ko-neretvanska ùpanija kompenzira znatnim brojem napisa {to su objavljeni u rubrikama struka i praksa, te poàri i intervencije. Napisi objavljeni u Vatrogasnom vjesniku 2006. prema rubrikama i broju stranica Temeljem Programa aktivnosti Vlade RH HVZ je u 2006. ve} ~etvrtu godinu za redom organizirala informativno-promid`benu aktivnost tijekom ljetne protupoàrne sezone. Do 2006. Zajednica je dobivala sredstva za te namjene. Zajednica je u travnju 2006. sa~inila Program aktivnosti u promid`bi i dostavila ga je Dràvnoj upravi za za{titu i spa{avanje koja je Program i prihvatila.me utim, Dràvna uprava nije Zajednici osigurala potrebna sredstva te je po~etkom lipnja 2006. Dràvna uprava zatraìla da Zajednica sama organizira i financira program informativno-promid`benih aktivnosti. Stoga je Zajednica sa~inila reducirani program promid`be u sklopu kojega je tiskano i postavljeno 160 jumbo plakata (u suradnji s Hrvatskim {umama), zatim je postavljeno novih 100 i obnovljeno dotada{njih 150 metalnih panoa s plastificiranim platnima, te je organiziran tisak i distribucija majici za vatrogasce i vatrogasnu mlade` s motivom za{tite {uma od poàra (1.700 komada). Majice s aplikacijama za{tite {uma od poàra kori{tene su i tijekom rada Kampa vatrogasne mladeì u Faàni te prilikom posjete Predsjednika RH Stjepana Mesi}a kampu u kolovozu 2006. Kamp vatrogasne mladeì u Faàni Tijekom 2006. godine, Kamp vatrogasne mladeì odràn je u 10 smjena po 7 dana, po~ev{i od 19. lipnja do 28. kolovoza 2006. godine. Kroz 10 smjena u Kampu je boravilo 1193 sudionika, od ~ega 1011 pripadnika vatrogasne mladeì (od tog broja 622 mu{kih sudionika, 389 ènskih sudionika) i 182 voditelja (od ~ega 127 mu{kih voditelja i 55 ènskih voditelja). Sudjelovalo je 15 pripadnika vatrogasne mladeì iz Njema~ke. U Kampu je boravila mlade` iz 14 vatrogasnih zajednica ùpanija i VZGZ {to je prikazano u tablici br. 1. Tako er je 68 osoba boravilo u slovenskom bungalovu, tako da u Kampu ukupno boravilo 1261 sudionika s 8827 no}enja. aktualnosti VATROGASNI VJESNIK 43

aktualnosti Informacijski sustav Jedan od temeljnih ~initelja uspje{ nosti rada suvremenih vatrogasnih slu`bi {irom svijeta kvalitetno je upravljanje informacijama odnosno podacima. Podjednako se to odnosi na informacije o samim operativnim aktivnostima koje se razmjenjuju u realnom vremenu, kao i na informacije o svim ostalim aspektima djelovanja svake pojedine organizacije u ovom segmentu za{tite i spa{avanja. Razra ena je vizija modela implementacije evidencije ~lanstva, vatrogasne tehnike i aktivnosti vatrogasne organizacije, na na~in da je informacijski sustav dostupan svim vatrogasnim organizacijama u Republici Hrvatskoj i pod jednakim uvjetima. Projekt financira Hrvatska vatrogasna zajednica i stavlja besplatno na raspolaganje svim svojim ~lanicama (VZ@/VZGZ), odnosno svim vatrogasnim organizacijama. Pilot projekt implementacije informacijskog sustava zavr{en je do listopada 2006. godine u tri ùpanije (Primorsko-goranska, Osje~ko-baranjska i Vara`dinska), a do sredine 2007. godine treba biti zavr{ena prva faza informatizacije vatrogasne organizacije (evidentirane sve vatrogasne postrojbe i operativni ~lanovi, koji }e dobiti ~lanske iskaznice). Zakon o vatrogastvu i pravilnici U nastavku rada Skup{tine u sklopu obrazloènja Prijedlog programa rada HVZ za 2008. godinu na~elnik HVZ mr. @eljko Popovi} izvijestio je da je Predsjedni{tvo HVZ zaklju~ilo da Radna grupa za Zakon o vatrogastvu ustrojena na sjednici Predsjedni{tva (Milan [ulter, Ivica Glas, Hinko Mance, Dragutin Foschio, @eljko [o{a, @eljko Popovi} i Gabriel [pehar) sagleda sve relevantne ~injenice i da sa~ini materijal koji }e biti stajali{te HVZ u pogledu mogu}ih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu. Informirao je da su ~lanovi Radne grupe za izradu Zakona o vatrogastvu iz HVZ Mijo Brle~i} i mr. @eljko Popovi}. Na~elnik je izvijestio da su na sjednici Predsjedni{tva HVZ odrànoj 9. travnja ove godine usvojeni Pravilnik o mjerilima za ustroj, razvrstavanje i na~in djelovanja vatrogasnih postrojbi, Pravilnik o minimumu tehni~ke opreme i sredstava koje moraju posjedovati vatrogasne postrojbe sukladno Planu za{tite od poàra, Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH i Cjenik za obra~un tro{kova vatrogasne intervencije na prometnicama. Cjenik je objavljen u Vatrogasnom vjesniku broj 4/5, a bit }e objavljen i u Narodnom novinama. O navedenim pravilnicima zatraèno je mi{ljenje Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, a potom }e, sukladno Zakonu o vatrogastvu, biti dostavljeni na dono{enje ministru unutarnjih poslova. Prijedlog programa rada HVZ usvojen je jednoglasno i nalazi se u privitku zapisnika. Mjerila o kori{tenju sredstava premije osiguranja Prijedlog mjerila o kori{tenju sredstava premije osiguranja za 2007. godinu obrazloìo je na~elnik HVZ mr. @eljko Popovi} osvrnuv{i se na izmjene u odnosu na dosada{nja mjerila. Naglasio je da se financijska sredstva koja se dozna~uju HVZ raspodjeljuju na na~in da se od ukupnih financijskih sredstava 36% koristi za pomaganje vatrogastva na podru~jima od posebne dràvne skrbi, 45 % koristi za nabavku opreme i sredstava za ga{enje, te opreme za akcidente s opasnim tvarima, 5 % koristi za sufinanciranje nabavke vozila i vatrogasne opreme za dobrovoljna vatrogasna dru{tva i javne vatrogasne postrojbe, 9% koristi za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra od interesa za RH i Plana intervencija kod velikih poàra otvorenog prostora na teritoriju RH, te 5 % koristi za osposobljavanje i usavr{avanje vatrogasaca. Skup{tina je jednoglasno usvojila Mjerila o kori{tenju premije osiguranja u 2007. godini s prijedlogom Zvonka Bi{kupa da se 5 % sredstava iz premije osiguranja koristi kao pomo} pri nabavci vozila i opreme prilikom obiljeàvanja visokih obljetnica dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava, a {to je, na temelju odluke Predsjedni{tva HVZ ve} uklju~eno u Mjerila. Mjerila o kori{tenju sredstava pre mije osiguranja za 2007. godinu objavljena su u dodatku Vatrogasnog vjesnika. Statut HVZ @elji Popovi} predloìo je da se o Prijedlogu Statuta HVZ ne raspravlja budu}i da je Predsjedni{tvo HVZ na sjednici 26. travnja 2007. godine imenovalo Radnu grupu u sastavu Milan [ulter, Ivica Glas, Hin ko Mance, Dragutin Foschio, @elj ko [o{a te na~elnik HVZ @elj ko Popovi} i tajnik HVZ Gabriel [pehar, koja }e pripremiti prijedlog Statuta o kojem }w raspravljati i vatrogasne zajednice ùpanija. Povelje i plakete Gabriel [pehar, tajnik Povjerenstva za dodjelu odlikovanja i priznanja HVZ- obrazloìo je prijedlog Odluke o dodjeli Povelje i plakete s likom \ure Deèli}a za ìvotno djelo te Povelje i plakete s likom Mirka Kolari}a za ìvotno djelo u operativi. Skup{tina je donijela Odluku o dodjeli, a predsjednik HVZ Marijan Mlinari}, dr.med. uz asistenciju Katarine Vukeli}, uru~io je povelje i plakete s likom \. Deèli}a za ìvotno djelo Pavlu Kosecu i Branku Skoku, a \uri Buzovu bit }e uru~ena naknadno, budu}i da \. Buzov nije bio u mogu}nosti prisustvovati sjednici. Povelja i Plaketa s likom Mirka Kolari}a za ìvotno djelo u operativi uru~ena je mr. sc. Boìdaru Pugelniku, Zvonimiru Su~i}u i Stjepanu [ari}u. Skup{tina je donijela odluku da se U~ili{tu vatrogastva i za{tite i spa{avanja, u povodu 50. obljetnice rada, dodijeli Povelja i Plaketa s likom \ure Deèli}a za izuzetne rezultate i zasluge u uspje{nom obrazovanju, osposobljavanju i usavr{avanju vatrogasnih kadrova. Odluka o Poveljama i plaketama objavljena je u dodatku Vatrogasnog vjesnika. M. Kirin~i} K. Vukeli} 44 lipanj /2007/

Konferencija za novinare povodu Dana vatrogastva i U Mjeseca za{tite od poàra Hrvatska vatrogasna zajednica odràla je 3. svibnja 2007. Konferenciju za novinare u prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Hra{}e (Zagreb). Prije same Konferencije vatrogasci DVD-a Hra{}e izveli su pokaznu vje`bu prezentirav{i stru~nost i umije}e dobrovoljnih vatrogasaca. DVD Hra{}e ina~e je ve} godinama najuspje{nije dru{tvu u sklopu Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Konferenciji za novinare bili su nazo~ni, uz predsjednika Zajednice Marijana Mlinari}a, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, ravnatelj U~ili{ta vatrogastva i za{tite i spa{avanja Branko Smrekar, na- ~elnik i tajnik HVZ mr. @eljko Popovi} i Gabriel [pehar, te predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i DVD-a Hra{}e Zlatko Kriàni}. Vatrogasne aktivnosti U uvodnom slovu na Konferenciji M. Mlinari} informirao je novinare o Mjesecu za{tite od poàra i aktivnostima Hrvatske vatrogasne zajednice. U Hrvatskoj se mjesec svibanj obiljeàva kao Mjesec za{tite od poàra,a 4. dan u svibnju, na Florijanovo, obiljeàva se kao Dan vatrogastva. Tijekom tog mjeseca Hrvatska vatrogasna zajednica i vatrogasne organizacije i postrojbe udruène u tu asocijaciju posebnu pozornost pridaju preventivnoj za{titi od poàra, odnosno aktivnostima {to su usmjerene na upozorenja o mnogobrojnim opasnostima od poàra. U svim naseljima u kojima postoje dobrovoljna vatrogasna dru{tva i javne vatrogasne postrojbe vatrogasci otvaraju vrata svojih vatrogasnih domova i spremi{ta, prire uju vatrogasne vje`be ili na drugi na~in zorno ukazuju gra anima, posebno mla oj i starijoj populaciji, na brojne uzroke poàra {to ih ponajprije izaziva ~ovjek svojom nepa`njom i nehatom, te na osnovne mjere za{tite od poàra koje sami ìtelji mogu poduzeti. Na dan vatrogastva valja se podsjetiti {to to ~ine vatrogasci. Kada svi bjeè od poàra, hitaju izvan opasnosti, vatrogasci jure u vatru, sti{avaju vatrenu stihiju, spa{avaju ljude i njihovu imovinu, izlaù}i sebe pritom i ìvotnoj opasnosti. Vatrogasci spa{avaju i iz vode, nanosa, osloba aju ljude prilikom prometnih nesre}a, izbavljaju iz dizala, spa{avaju iz vi{ekatnica, crpe vodu iz objekata, uklanjaju drve}e s prometnica, hvataju se u ko{tac s opasnim tvarima koje nepa`njom i nesre}om dospiju u na{ okoli{. Svaka njihova akcija usmjerena je na{oj dobrobiti i na{oj sigurnosti. êstitajmo, stoga, vatrogascima njihov dan, a gra anima uputimo poruku da }e s vi{e pa`nje u svakodnevnom radu i ìvotu pridonijeti svojoj sigurnosti i manjim poàrnim i drugim {tetama, a vatrogascima priskrbiti predah rekao je M. Mlinari}. Pripreme za ljetnu protupoàrnu sezonu Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin informirao je o pripremama za ljetnu protupoàrnu sezonu. Iza nas su dvije uspje{ne godine u kojima je, uz neznatno manji broj poàra, opoàrena povr{ina znatno smanjena u odnosu na proteklo razdoblje. Jedan od osnovnih razloga za takve rezultate je brz,jednostavan i u~inkovit sustav koji je uspostavljen u RH. Kako se prvenstveno radi meteorolo{kih uvjeta za ovu godinu u ve}em dijelu sezone o~ekuje velika opasnost od nastajanja i {irenja poàra, poduzimat }e se niz dodatnih mjera kako bi se sezona do~ekala spremno. Izra en je Dràvni plan angaìranja vatrogasnih i ostalih snaga. Utvr eno je 47 dodatnih lokacija na podru~ju cijelog priobalja na koje }e se dislocirati gotovo dvije tisu}e gasitelja (profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, pripadnici zemaljskih i zra~nih snaga MORH-a). Uz redovite lokalne vatrogasne snage priobalja to je gotovo 4500 gasitelja u svakom trenutku spremnih na intervencije kojima se rukovodi iz Centra za koordinaciju u Divuljama. Utvr eni su prioriteti razminiranja i na~ini ga{enja poàra na minskim sumnjivim podru~jima. Dogovorene su aktivnosti s izvr{iteljima iz Programa aktivnosti Vlade RH, a naro~ito s Ministarstvom obrane u pogledu spremnosti protupoàrnih zra~nih snaga. U odnosu na pro{logodi{nju sezonu, hrvatski vatrogasci opremljeniji su za nova 34 vatrogasna vozila iz Vladinog programa. Za provedbu zada}a i poja~anih mjera za ovu godinu, Vlada RH odobrila je dodatna financijska sredstva u visini od 15 milijuna kuna. Ako se uzmu u obzir i druga ulaganja u cjelokupnu protupoàrnu za{titu (odràvanje protupoàrnih zra~nih snaga, nastavak Vladinog programa nabave vatrogasnih vozila, sufinanciranje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za ovu godinu u Dràvnom prora~un osigurano je vi{e od 500 milijuna kuna. Kako je i nadalje naj~e{}i uzrok nastajanja poàra na otvorenom prostoru nehat i nepa`nja stanovni{tva (70%), zada}a je svima nizom informativnopromid`benim mjerama djelovati na svijest pojedinavca, rekao je M. Jurin. aktualnosti VATROGASNI VJESNIK 45

aktualnosti Premijer dr. sc. Ivo Sanader primio vatrogasno izaslanstvo povodu Mjeseca za{tite od poàra predsjednik U Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader primio je izaslanstvo hrvatskoga vatrogastva {to su ga ~inili predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Marijan Mlinari}, dr. med. ravnatelj Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje \uro Poldruga~, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, zamjenici predsjednika HVZ Ante Sanader i Mijo Brle~i}, te na~elnik i tajnik HVZ mr. @eljko Popovi} i Gabriel [pehar. Tom je prigodom M. Mlinari} upoznao premijera Ivu Sanadera s aktualnim stanjem u vatrogastvu Hrvatske u pogledu broja vatrogasaca, vatrogasnih vozila i opreme, istaknuv{i da je vatrogastvo, nedavnom preraspodjelom poreza na dohodak lokalnim jedinicama uprave i samouprave, dobilo oko 40 milijuna kuna. Predsjednik HVZ predloìo je premijeru da Vlada RH produì Projekt nabave vatrogasnih vozila putem kojega bi i manje sredine mogle pribaviti nova vatrogasna vozila, a ne samo ve}i gradovi, odnosno javne vatrogasne postrojbe. Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin upoznao je predsjednika I. Sanadera s pripremama ovogodi{nje protupoàrne sezone, istaknuv{i da }e vatrogasne postrojbe ove protupoàrne sezone {tititi novih 47 lokacija na priobalju s 2000 dislociranih, sezonskih i drugih vatrogasnih snaga te da }e za za{titu od poàra raslinja na priobalju u svakom trenutku biti na raspolaganju 5000 dobro opremljenih vatrogasaca. M. Jurin je napomenuo da vatrogastvo Hrvatske raspolaè s 2500 vatrogasnih vozila koja su u prosjeku stara 20 godina. Ravnatelj DUZS \uro Poldruga~ ustvrdio je kako Dràvna uprava djelotvorno objedinjava ùrne slu`be u jedinstveni sustav za{tite i spa{avanja. Zamjenik predsjednika HVZ Ante Sanader upozorio je premijera na ~injenicu da jedinice lokalne samouprave koje nemaju osnovane javne vatrogasne postrojbe same finan ciraju vatrogastvo putem dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava, a da dràva financira ili sufinancira vatrogastvo tamo gdje su osnovane javne vatrogasne postrojbe te se sve vi{e jedinica lokalne samouprave usmjerava na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi. Ante Sanader predloìo je da se utvrdi takav sustav financiranja vatrogastva kojim se ne bi podupiralo samo jedinice lokalne samouprave u kojima su osnovane javne vatrogasne postrojbe. Premijer Ivo Sanader sloìo se da taj problem valja rije{iti te uje predloìo da se model pravednog financiranja vatrogastva utvrdi do kraja godine. Obra}aju}i se vatrogasnom izaslanstvu predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader uputio je pohvale vatrogascima za njihov po`rtvovni rad. Premijer se zaloìo za ofenzivniji rad na preventivnoj za{titi od poàra, podizanju svijesti gra ana o opasnostima od poàra, te je zatraìo ja~anje informativno-promid`bene i marketin{ke aktivnosti u za{titi od poàra i vatrogastvu. G. [pehar, dr. sc. Ivo Sanader, @. Popovi}, \. Poldruga~, M. Brle~i}, Marijan Mlinari}, dr. med., A. Sanader i M. Jurin 46 lipanj /2007/

Konzorcij Vatrogastvo Hrvatske Predano 126. vozilo u sklopu Projekta 210 vatrogasnih vozila z Republiku Hrvatsku U Ozlju je predstavnicima Vlade Republike Hrvatske sve~ano predano 126. vozilo u okviru projekta 210 vatrogasnih vozila za Republiku Hrvatsku. Mr. Manfred Schwetz, ~lan uprave tvrtke Rosenbauer International AG, i Volker Schmidt, direktor tvrtke DaimlerChrysler Export and Trade Finance GmbH, kao predstavnici konzorcija isporu~itelja predali su ukupno 17 novih vozila hrvatskom Ministru unutarnjih poslova Ivici Kirinu u nazo~nosti Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a. Me u najvi{im uzvanicima/gostima na primopredaji su bili nazo~ni brojni predstavnici hrvatskog vatrogastva i medija me u kojima i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Marijan Mlinari}, dr. med., ravnatelj Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje \uro Poldruga~ i glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin. Uklju~uju}i i aktualnu isporuku, njema~ko-austrijskohrvatski konzorcij koji ~ine tvrtke DaimlerChrysler Export and Trade Finance GmbH, DaimlerChrysler AG, Rosenbauer International AG kao i hrvatsko poduze}e IM Metal d.o.o. u roku je predao 9. djelomi~nu isporuku te je sa sveukupno isporu~enih 126 najmodernijih vatrogasnih vozila uspje{no realizirao 60% teku}eg projekta. Konzorciju je 2003. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodijeljena narud`ba za novo opremanje hrvatskih vatrogasaca. Narud`bena vrijednost iznosi oko 85 milijuna Eura i obuhva}a isporuku 210 vatrogasnih vozila u vremenskom razdoblju od 2003. do 2009. godine. Do sada su isporu~eni razli~iti tipovi vozila s okretnim ljestvama, navalnih vozila i vozila za ga{enje {umskih poàra kao i vozila s hidrauli~kom teleskopskom platformom i tehni~ka vozila. Aktualna djelomi~na isporuka obuhva}a posebice navalna vozila s CAFS-sustavom kao i vozilo s okretnom ljestvom visine 39m tvrtke Metz, poduze}a grupe Rosenbauer. Pored novih 17 vatrogasnih vozila nazo~ni primopredaji vozila iz Projekta Vlade RH imali su priliku vidjeti novo aerodromsko vozilo Panther koje je naru~ila Zra~na luka Pula. Odabrane se komponente za nadogradnje vozila izra uju lokalno u hrvatskoj tvrtki IM Metal u Ozlju. Nadalje, hrvatske tvrtke vr{e isporuke dijelova opreme. Proizvodnju i IM Metal-u omogu}io je transfer konw-how-a i uvo enje EUproizvodnih standarda pod vodstvom Rosenbauera kao i financiranje potrebnih strojeva, opreme i obrtnih sredstava od strane DaimlerChrysler Export and Trade Finance. Danas je u IM Metalu zaposleno 45 radnika i slu`benika uz punu zaposlenost proizvodnih kapaciteta. Ministarstvo unutarnji poslova na prethodnim je susretima iskazalo potrebu za nabavkom daljnjih 190 vatrogasnih vozila. Cilj je, pored daljnjeg potrebnog obnavljanja i modernizacije voznog parka, osiguranje optimalnih mogu}nosti intervencija u slu~ajevima katastrofa i poàra kao i daljnje pribliàvanje razine opremljenosti hrvatskog vatrogastva europskom standardu. Konzorcij je pripravan ponuditi i specijalna vozila za spa{avanje, za{titu u slu~aju katastrofa, suzbijanje opasnosti od {tetnih tvari, razli~ite dekontaminacije, ga{enje poàra u tunelima, dvonamjenska vozila (cesta/èljezni~ka pruga) i vozila za spa{avanje s visina. Vozila bi mogla biti isporu~ena u vremenskom razdoblju od 2010. do 2014. godine, nakon uspje{ne realizacije teku}eg projekta. Nastavnim poslom doprinos/udio IM Metal-a, hrvatskog ~lana konzorcija, mogao bi biti pro{irenjem potrebne tehnologije i transferom know-how-a i dalje pove}avan, a time bi bilo osigurano, kako o~uvanje postoje}ih, tako i stvaranje novih radnih mjesta u IM Metal-u. Daljnju korist za Hrvatskog vatrogastvo pruà i suradnja izme u zagreba~kog U~ili{ta vatrogastva i za{tite i spa{avanja, koje ove godine obiljeàva 50. godi{njicu osnivanja, s njema~kim kolegama iz brandenbur{ke Pokrajinske {kole i tehni~kog zavoda za za{titu od poàra i slu~aja katastrofa iz Eisenhüttenstadt-a zapo~eta 2005. godine. Suradnja je uspje{no nastavljena me usobnim posjetima u Zagrebu i Eisenhüttenstadt-u. Postprodajne usluge za Mercedes-Benz i Unimog vozila jam~e lokalni zastupnici EUROline (Mercedes), Agrogrom (Unimog), a za Rosenbauer nadogradnje tvrtka Pumpa i Mi Star. aktualnosti Manfred Schwetz, ~lan Uprave Rosenbauera uru~uje predsjedniku Stjepanu Mesi}u model vatrogasnog vozila VATROGASNI VJESNIK 47

aktualnosti Projekt Izgra ivanje kapaciteta za sprje~avanje {umskih poàra u Republici Hrvatskoj Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u suradnji s Vladom Republike Hrvatske odobrila je i pokrenula projekt Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva pod nazivom Izgra ivanje kapaciteta za sprje~avanje {umskih poàra, koji se od 1. lipnja 2006. godine provodi u trajanju od 18 mjeseci u Republici Hrvatskoj. Ciljevi projekta su: utvrditi razinu svijesti stanovni{tva o problematici poàra otvorenog prostora, podi}i razinu svijesti svih interesnih skupina o va`nosti sprje- ~avanja poàra otvorenog prostora, o potrebi pobolj{anja prevencije i ga{enja poàra te va`nosti sanacije poàri{ta, obu~iti interesne skupine na svim razinama u integriranom upravljanju {umskim poàrima te u tehnikama prevencije i kontroliranja poàra putem edukacijskopromid`benih programa te pripremiti zakonodavne prijedloge o integriranom upravljanju {umskim poàrima. Bazno istraìvanje Cilj prvoga dijela projekta na komponenti edukacije i podizanja svijesti bio je istraìti trenutno stanje u Republici Hrvatskoj, u sklopu kojeg je provedeno bazno istraìvanje uz pomo} dobrovoljnih mladih vatrogasaca DVD-a Ka{ine kod Motela Plitvice u blizini ulaza na auto cestu u Lu~kom. Njihov entuzijazam odrazio se i kroz pohvale koje su dobili od samih ispitanika. Bazno istraìvanje utvrdilo je ciljne skupine i relevantne segmente populacije za svrhu kampanje (detaljnije informacije o baznom istraìvanju mo}i }e se uskoro na}i na internetskim stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice, http://www.hvz.hr, i Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, http://www. duzs.hr). Kampanja podizanja svijesti Cilj ove komponente projekta je osmisliti grupu proizvoda za podizanje svijesti, s naglaskom na pobolj{anje prija{njih nastojanja va`no je do}i do proizvoda i materijala koji su jednostavni, isplativi, dugoro~no odrìvi, zanimljivi, razumljivi (s jasnom porukom) te prikladni za ciljne skupine. Na temelju tih principa: osmi{ljena je informativna bro{ura za turiste kako strane tako i doma}e koja }e se distribuirati uz pomo} Hrvatske turisti~ke zajednice na grani~nim prijelazima Republike Hrvatske (informira turiste o zabrani paljenja vatre na otvorenom te o telefonskom broju 112), 1 u suradnji s dizajnerom osmi{ljen je logo projekta za kojeg je predvi eno prerastanje u logo nacionalne kampanje u borbi protiv {umskih poàra, osmi{ljena je naljepnica za vozila (vatrogasna vozila, vozila hitne pomo}i i policije, {kole, autokampove, turisti~ko-informativne cen- 1 Budu}i da je vatrogasni broj 93 nu`no vezan uz pozivni broj ùpanije u kojoj se osoba nalazi zove li se s mobilnog telefona, ne moè se pretpostaviti da }e stranac znati u kojoj se ùpaniji nalazi te koji joj je predbroj. Stoga se turiste informira isklju~ivo o broju 112 jer nije vezan uz predbroj. 48 lipanj /2007/

tre itd.) na kojoj se isti~u brojevi 93 i 112, osmi{ljena je razglednica za rad s osnovno{kolskom djecom. [kolsko natjecanje u likovnom izrazu i koncepcija razglednice Posebno valja istaknuti koncept razglednice radi edukacije djece. Organizirano je {kolsko natjecanje u likovnom izraàvanju uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta RH u 6 priobalnih i Karlova~koj ùpaniji. Odaziv je bio neo~ekivano pozitivan, a ideja izuzetno dobro prihva}ena. Cilj je bio potaknuti djecu i njihove u~itelje/ profesore da promi{ljaju o problematici {umskih poàra te svoja razmi{ljanja i zaklju~ke preto~e u likovni izraz. Od pristiglih nekoliko stotina radova odabrano je njih 7, koji }e biti otisnuti na razglednice i vra}eni u {kole u sklopu predmeta kao {to su priroda i dru{tvo, zemljopis te biologija. Djeca }e u okviru {kolskog zadatka sro~iti na njima informativni tekst na temu problematike {umskih poàra kojeg potom {alju svojim bli`njim. Na taj na~in dopire se do minimalno ~etiri do pet osoba (u~itelj/profesor, dijete, roditelji i primatelj razglednice) jeftinim, a istovremeno personaliziranim promid`benim proizvodom, ~ime se postiè visoka vjerojatnost da }e sadràj biti pro~itan te prihva}en. Pobjedni~ki radovi: [kolsko natjecanje, tiskanje razglednica iz pobjedni~kih radova te educiranje, odnosno informiranje putem slanja razglednice u sklopu doma}eg zadatka inovativan je i nov pristup prevenciji {umskih poàra. Osnovni razlozi zbog kojih je ovaj pristup bolji od prija{njih su sljede}i: razglednice su proiza{le iz kreativnog procesa osnovno{kolaca djeca su uklju~ena od samog po~etka, natjecateljski karakter motivira, koncept se temelji na principu istovremenog u~enja i pou~avanja, podrazumijeva aspekt ({kolskog) zadatka nov, zanimljiv i druga~iji pristup motivira u~enika, pristup primatelju razglednice je na osobnoj razini, domet je multipliciran, pristup i investicija su dugoro~no odrìvi, uz mali tro{ak, mogu}e je svake godine izmijeniti lice istog proizvoda, obnavljanjem {kolskog natjecanja, mogu}e je usko tematizirati poàre. Potreba za odrìvom kampanjom Kroz navedene zna~ajke razglednice isti~e se inovativnost te odrìvost kampanje na razini {kolskog sustava. Ovime se tako er olak{ava pristup edukaciji {kolske djece od strane javnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi. S obzirom na odli~an odziv i prihva}enost od strane nastavnika, ravnatelja, u~enika kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, ~vrsto vjerujemo da ovaj pristup ima dobre izglede za dugoro~no usvajanje unutar {kolskog sustava na dràvnoj razini. Promocija odrìve kampanje i koncepta razglednice jo{ je u tijeku. Nadalje, svako sustavno educiranje omogu}ava organiziraniji i dugoro~ni u~inak, kao i mjerenje u~inkovitosti nakon odre enog vremena, {to je vrlo va`no kako bi se utvrdilo {to valja promijeniti, {to funkcionira te koja je stvarna u~inkovitost ovog pristupa. A ostali? Kampanju valja promovirati i kod ostalih segmenata i ciljnih skupina, kao {to su strani i doma}i posjetitelji. Za{to? Hrvatska kao turisti~ko odredi{te privla~i mnogobrojne strane posjetitelje, a oni dolaze iz raznolikih kultura u kojima su pristupi prevenciji {umskih poàra, razina ekolo{ke svijesti, navike ljudi, zakonodavstvo itd. vjerojatno druga~iji. Ne moè se pretpostaviti da ta raznolika ciljna skupina poznaje poèljne na~ine pona{anja prema okoli{u, brojeve telefona za dojavu poàra ili dima, da je rizik od {umskih poàra na na{im prostorima velik te da su {umski poàri realan i u~estali problem u RH. Upitna je i pretpostavka da su strani posjetitelji odgovorniji od doma}ih posjetitelja i populacije op}enito. Od posebne su va`nosti poljoprivrednici i njihove prakse. êsto se prilikom spaljivanja poljoprivrednog otpada podcjenjuje rizi~nost vatre njezina potentnost, brzina {irenja te gubljenje kontrole nad istom. Stoga je va`no educirati i ovu skupinu, ali i pruìti im sustave potpore kao i sustavnu potporu u poku{aju poticanja odgovornijeg pona{anja. aktualnosti KRK: Antonia Pono{, O.[. Fran Krsto Frankopan, Krk OGULIN: Valentina Petrovi}, Prva O.[. Ogulin, Ogulin PAG: Mauro Buljanovi}, O.[. Jurja Dalmatinca, Pag VATROGASNI VJESNIK 49

aktualnosti HVAR: Antonela Ravli}, O.[. Hvar, Hvar PIROVAC: Martina Fur~i}, O.[. Pirovac, Pirovac PORE^: Ivan Ivanovi}, P.[. Veli Maj, Pore~ Radionica Podi}i svijest i educirati za{to i kako? Dana 11. svibnja 2007. u Hotelu I u Zagrebu odràna je radionica pod nazivom Podi}i svijest i educirati za{to i kako?. Ciljevi radionice bili su predstavljanje do sada postignutog na projektu, povezivanje relevantnih interesnih skupina te razmatranje budu}ih koraka. Va`no je istaknuti raznolikost sudionika osim predstavnika vladinog sektora, bilo je i predstavnika nevladinih udruga gra ana (Hrvatska vatrogasna zajednica, Zelena akcija, Hrvatsko planinarsko dru{tvo), autora/urednika {kolskih ud`benika, u~itelja te ùpanijskih pro~elnika za dru{tvenu djelatnost. Radionica je bila podijeljena na dva dijela. Jutarnji dio radionice bio je posve}en izlaganjima, 2 a u poslijepodnevnom dijelu je uslijedio grupni rad. Napravljena je tzv. (nevo ena) SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) analiza predstavljenog, s osobitim na- 2 Popis izlaga~a i naslova njihovih izlaganja: Goran Videc (Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva), Predstavljanje projekta Izgra ivanje kapaciteta za sprje~avanje {umskih poàra ; Krista Virtanen (FAO), [umski poàri i prevencija {umskih poàra na svjetskom planu; Mario Star~evi} (HVZ), [umski poàri u RH; Milivoj Taslak (DVD Ka{tel Gomilica), Poàri otvorenog prostora; Ana Jankovi} (nezavisni stru~njak), Podizanje svijesti o prevenciji {umskih poàra: dugoro~no ulaganje u budu}nost?; Miroslav Kirin~i} (HVZ), Organizacijski, edukacijski i promid`beni aspekti za{tite {uma od poàra; Jagoda Muni} (Zelena akcija), Za{tita {uma od poàra osvrt na mjere za{tite i edukacija javnosti; Edo Hadìselimovi} (Hrvatsko planinarsko dru{tvo «Zagreb-Matica»), STOP gorskim poàrima! Dosada{nje aktivnosti HPD ZM; Jolanda Bastali} (O. [. Dobri{a Cesari} Osijek i Izdava~ka ku}a Profil), [uma u o~ima djeteta; Tomislav Jeli} (Izdava~ka ku}a Alfa), Dosada{nje prakse vezane uz osnovnu {kolu kroz nastavni predmet priroda i dru{tvo. glaskom na razglednicu kao edukacijsko sredstvo. Analiza je ra ena u ~etiri manje skupine, kako bi se u~inkovitije i otvorenije diskutiralo. Sve ~etiri radne skupine pohvalile su Radionicu smatraju}i je korisnom i informativnom, a pristup multidisciplinarnim i kriti~kim. Nu`nost pokretanja nacionalne kampanje na dràvnoj razini (u vidu podr{ke od strane nadle`nih ministarstava) najnagla{eniji je zaklju~ak Radionice. Druga pozitivna zna~ajka koncepta razglednice jest ~injenica da su najmla i aktivno uklju~eni u podizanje svoje i tu e ekolo{ke svijesti subjektivnim ~inom od samog po~etka. Nagla{ena je i dugoro~na ne samo financijska! isplativost razglednice. Raspravljalo se i o sljede}em: mogu}nostima tiska razglednice u {kolske materijale kao {to su radne bilje`nice, vje`benice, priru~nici itd., mogu}nostima tiska u {kolskim listovima i novinama (time bi svaka {kola dobila svoju vlastitu razglednicu), razglednici kao listu u poljoprivrednom/ekolo{kom kalendaru s preporukama, uklju~ivanju likovne i tehni~ke kulture te nastave hrvatskog je- SENJ: Maja Vukeli}, P.[. V. Novaka, Sv. Juraj (Senj) zika, a ~ime bi se dobilo na interdisciplinarnosti pristupa, mogu}nostima organizacije kvizova znanja na lokalnoj, ùpanijskoj i dràvnoj razini, mogu}nostima organizacije nagradnih natje~aja u {kolama i vrti}ima, danima otvorenih vrata javnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, distribuciji putem kanala nevladinih udruga. Najva`niji preduvjet za implementaciju nacionalne kampanje je stalna koordinacija svih uklju~enih subjekata. Nadalje, bitno je jasno odrediti izvore financiranja nacionalne kampanje. Svi sudionici naglasili su poèljnost suradnje s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom uop}e te HVZ-a s lokalnim {kolama. Radionicom je iskazana volja i èlja za suradnjom svih interesnih skupina te pozitivan odnos prema prevenciji poàra raslinja. Radionica je tako er pokazala da ne manjka ekolo{ke svijesti i inventivnosti u pristupu obrazovanju te je postignut zajedni~ki stav o nu`nosti daljnje edukacije svih ciljnih skupina. I na kraju Ne smijemo zaboraviti da su {ume kao i priroda op}enito bogatstvo svih nas. Svi smo podjednako odgovorni i pozvani (o)~uvati na{a neprocjenjiva prirodna bogatstva. [umski poàri na{a su stvarnost i prijete ne samo bioraznolikosti, ve} i cijelom ekosustavu kojega smo dio. Prevencijom {umskih poàra ne spa{avamo samo {ume, nego doprinosimo i odrànju kvalitete ìvota. 50 lipanj /2007/

Hrvatski vatrogasci 8. puta kod Majke Bo`je Bistri~ke Jedna tradicija zapo~eta u najteìm danima na{e nezavisne Hrvatske te{ko odumire. Posebice stoga {to je redovito odràvaju hrvatski vatrogasci. Osim {to sveti{te Majke Bo`je Bistri~ke pohode pripadnici vojske, policije i vatrogasaca, na{i «vatreni» Mariju Bistricu pohode jednom godi{nje, i to upravo u vrijeme obiljeàvanja njihovog za{titnika. I ove je godine cijela Hrvatska vatrogasna zajednica bila slo`na u obiljeàvanju sv. Florijana, ~asnika rimske vojske koji je podnio mu~eni{tvo pod vla{}u cara Dioklecijana. Tradicija, koja je najo~itija u austrijskim pokrajinama, otkuda Florijan i potje~e, prenijela se i u na{e krajeve, {to jo{ jednom dokazuje na{u stoljetnu povezanost s tim dijelom razvijene Europe. Na ovogodi{nje hodo~a{}e hrvatske vatrogasce poveli su Marijan Mlinari}, dr. med. predsjednik HVZ-a i njegov zamjenik Mijo Brle~i}, zagorska ùpanica Vlasta Hubicki. S njima su misnom slavlju prisustvovali jo{ i Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik, Branko Smrekar, ravnatelj U~ili{ta vatrogastva, za{tite i spa{avanja, @eljko Popovi}, na~elnik HVZ-a, Gabrijel [pehar, tajnik HVZ-a. Sve njih do~ekao je i na~elnik Op}ine Marija Bistrica Stjepan Muhek. Oko 2 tisu}e vatrogasaca, {to pripadnika javnih postrojbi, {to pripadnika dobrovoljnih vatrogasaca iz cijele Hrvatske, a me u njima 410 iz Hrvatskog zagorja, po 8. je put svoje zajedni{tvo pokazalo okupljanjem u crkvi na otvorenom Alojzija Stepinca. I ovo hodo~a{}e daje svima nama jo{ jednu, novu dimenziju, ali i jo{ jednu stepenicu u na{oj vjeri vi{e - naglasio je Marijan Mlinari}, predsjednik HVZ-a. On je jasno poru~io kako je va`no biti dobrim ~ovjekom, jer }e tada i okruènje u kojem radi{ i ìvi{ biti bolje, zadovoljnije i sretnije. Sve hrvatske vatrogasce pozdravio je i Zlatko Koren, upravitelj Sveti{ta Majke Bo`je Bistri~ke, poru~iv{i kako «crkva na njih ra~una i u svojim ih molitvama stalno prati i ~uva». Sveto misno slavlje za hrvatske vatrogasce ovaj je puta predvodio Ivan Nimac, vikar za pastoral u vojnom ordinarijatu. Ljudski se ìvot ne moè zamisliti bez vatre i va{e je zanimanje kod kojeg se ulaù nesebi~nost i ljubav prema ~ovjeku - naglasio je u svojoj propovjedi fra Nimac. Nadam se da }emo se ponovno vidjeti i sljede}e godine na istom mjestu - poèljela je ùpanica Hubicki, pri tom se svima zahvaliv{i na dodijeljenom priznanju po~asne vi{e vatrogasne ~asnice. Nakon misnog slavlja, upravitelj Sveti{ta Koren sve je vatrogasce proveo Kri`nim putem i zaèlio im puno mira i blagostanja u obavljanju njihovih svakodnevnih zada}a. Dean Stuli} aktualnosti Suradnja DVD-a Hra{~e i DVD-a Vukovar Dana 12. svibnja 2007. godine povodom sve~anog ~ina bratimljenja DVD-a Hra{~e i DVD-a Vukovar u sjedi{tu Javne vatrogasne postaje Grada Zagreba u Savskoj ulici organizirana je primopredaja rabljenog vatrogasnog vozila. Naime, suradnju i bratimljenje dva DVD-a dogovorili su saborski zastupnici iz Zagreba Fioli} i iz Vukovara Mlinari}. Dva dru{tva dogovorila su da }e svoju suradnju zape~atiti sve~anim ~inom bratimljenja, koje je organizirano u Hra{~u. Kako bi suradnja uspje{no zapo~ela, pobrinuli su se VZ i JVP Grada Zagreba koji su odlu~ili na{em gradu heroju pokloniti rabljeno tehni~ko vozilo sa kompletnom opremom. Vozilo je Vukovarcima predao gradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi}, koji je zaèlio da se poklonjeno vozilo {to manje upotrebljava na intervencijama. în sve~anog bratimljenja nastavljen je u DVD-u Hra{~e. Doma}ini su u goste pozvali sva svoja bratska dru{tva kao kumove novog bratimljenja. Tako su na sve~anosti u Vatrogasnom domu doma}ina bili nazo~ni predstavnici DVD-a Zagreb, Makarska i Novi Vinodolski kao i PGD Obre`je iz Slovenije. Uz navedene saborske zastupnike nazo~ni su bili predstavnici Poglavarstva Grada Zagreba, VZ Grada Zagreba, JVP Grada Zagreba, Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje te mnogi drugi uvaèni gosti i prijatelji vatrogastva. Nakon ~ina potpisivanja Povelje o bratimljenju, sve~anost je nastavljena ispijanjem misnog vina iz posebnog srebrnog pehara koji je izra en 1870. godine kao poklon DVD-u Zagreb povodom njegova osnivanja. Na vr~u je ugraviran slijede}i tekst: Komu piti ovaj vr~ je dan, Gasni~kog je sloga posto ~lan!. Tekst: Denis Ruì} Fotografije: Denis Ruì} i Alen Brbot VATROGASNI VJESNIK 51

aktualnosti Na sje}anje - Josip Popovi} Hrvatska vatrogasna obitelj ostala je bez jo{ jednog istinskog vatrogasca i domoljuba. Josip Popovi} je bio jedan od onih hrabrih i po`rtvovnih ~lanova Hrvatske vatrogasne zajednice koji su uporno izgra ivali osjetljivo vatrogasno tkivo. Kada netko kao na{ Joà provede gotovo cijeli radni vijek u vatrogastvu, tada je u pitanju ne samo strast prema struci, ve} i prije svega posrijedi je ona istinska, pregala~ka ljubav za vatrogastvom kao humanim opredjeljenje. Jednostavno u pitanju je ~ovjekoljublje. Vatrogasno djelo Joè Popovi}a uistinu potvr uje ove rije~i. Provesti gotovo 30 godina na ~elnim du`nostima u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici ukazuje ne samo na kontinuitet, ve} i na kapilarno uìvljavanje u krvotok velike vatrogasne obitelji, tada jedine krovne vatrogasne organizacije. Josip je neposredno iz struke, kao zapovjednik postrojbe Vatrogasnog saveza Zapre{i}a, izabran za na~elnika Vatrogasnog saveza Hrvatske 1964. Na toj je izazovnoj operativnoj du`nosti ostao do 1970. da bi potom bio izabran za tajnika Saveza 1971. Tajni~ku je du`nost obna{ao sve do svoga umirovljenja 1992. Valja se prisjetiti Joìn znatnih zasluga u obnavljanju republi~kog vatrogasnog glasila. Suvremeno vatrogastvo obnovljeno je 1972. nakon {to je bilo punih deset godina pripojeno saveznom vatrogasnom glasilu. Joà u uvodniku Suvremenog vatrogastva s po~etka 1972. pi{e. Ni{ta nam nije moglo nadoknaditi tu njegovu korisnu i nadasve potrebnu ulogu i funkciju, koja nam je nedostajala u redovitom suvremenom komuniciranju izme u na{ih vatrogasnih organizacija i foruma, a jednako i na podru~ju stru~nog uzdizanja i usavr{avanja, u izno{enju i preno{enju vatrogasnih iskustava i rezultata, posebno u svim na{im natjecanjima i manifestacijama. Josip Popovi} je i kao tajnik i kao urednik vatrogasnog ~asopisa posebno zasluàn za doprinos novoj i svjeòj koncepciji vatrogasnih natjecanja te za doprinos u obrazovanju vatrogasnih kadrova. Joà je, prisjetimo se, bio tajnikom Vatrogasnog saveza Hrvatske u vrijeme organiziranja i odràvanja Me unarodne vatrogasne olimpijade u Karlovcu 1966, {to je, neosporno, bilo dokazom snage i strukovne osposobljenosti hrvatskih vatrogasaca. Josip Popovi} je bio neposredno uklju~en u koordinaciju vatrogasnih organizacija prilikom organiziranja nabave vatrogasne opreme i spa{avanju tijekom Domovinskog rata sve do svoje bolesti zbog koje morao po}i u mirovinu. Joà je u tim danima Domovinskog i poàrnog rata bio tajnikom Ratnog predsjedni{tva Vatrogasnog saveza Hrvatske. Bio je omiljen u vatrogasaca, jer je iskreno volio vatrogastvo i borio se primjerenu ulogu i status vatrogastva i vatrogasaca u dru{tvu. Za svoj znatan doprinos hrvatskom vatrogastvu Joà je primio najvi{a vatrogasna priznanja Vatrogasnog saveza Hrvatske. U ime cijele vatrogasne obitelji i Hrvatske vatrogasne zajednice od Josipa Popovi}a se 11. travnja 2007. na zagreba~kom Mirogoju oprostio predsjednik Zajednice Marijan Mlinari}, uputiv{i obitelji i prijateljima su}ut, uz obe}anje da }e hrvatski vatrogasci s ponosom ~uvati djelo Josipa Popovi}a. Vatrogasci se dostojanstveno oprostili od doìvotnog po~asnog predsjednika Umro je Ivica [imunovi} Pitoma~ani, pitoma~ki vatrogasci i stotine vatrogasaca Hrvatske, uz sve vatrogasne po~asti u ponedjeljak, 7. svibnja 2007. posljednji put na pitoma~kom groblju oprostili su se od Ivice [imunovi}a, doìvotnog po~asnog predsjednika Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Pitoma~a. Biti vatrogasac jedno je od najplemenitijih i najhumanijih zvanja na svijetu. Tu du`nost Ivica je obavljao ~asno i odano punih sedamdeset godina. Zapo~eo je u rodnom Zagrebu u DVD-u Maksimir, rekao je to na opro{taju Vid Kralj, tajnik DVD-a Maksimir. Naveo je da je to zapisano u njihovim vatrogasnim knjigama. Ivan [imunovi} kao dijete od sedam godina bio je njihov ~lan. Od godine 1947. do 1953. bio je ~lan Vatrogasne postrojbe Split, a potom je vrijedan ~lan DVD-a Pitoma~a. Bio je po~asni ~lan DVD-a Turna{ice, \ur evca, Rasinje, Mrkoplja, Svetog \ur a i Ludbrega. Bio je ~lanom profesionalne vatrogasne postrojbe rudnika Ra{a i DVD-a Pitoma~a. U mladosti je bio vojni vatrogasac ratne mornarice. Po~asni je ~lan DVD-a Maksimir. âk tri puta bio je na vi{egodi{njim du`nostima predsjednika DVD-a Pitoma~a, osnovanog 1894. godine. U tom periodu do danas, na du`nosti predsjednika izmijenilo se svega {estero ljudi. Na du`nosti tajnika Dru{tva bio je dva puta. Bio je osniva~ i prvi tajnik Vatrogasne zajednice Pitoma~a. Do{av{i u godine inzistirao je da du`nost preuzmu mla i, a on je sve do smrti bio uvaèni po~asni predsjednik. Od vatrogasnih odlikovanja primio je spomenice za 10, 20, 30, 40, 50, 60 i 70 godina rada, srebrnu i ~ak tri zlatne medalje, veteransku medalju i plamenicu za hrabrost. Primio je dvije plakete i ~ak 30 diploma za svoj rad u vatrogastvu. Dobitnik je i bron~ane medalje vatrogasne zajednice op}ine Pitoma~a i Hrvatske vatrogasne zajednice. Primio je plaketu DVD-a Maksimir, diplomu DVD-a Turna{ice, kip sv. Florijana od DVD-a Pitoma~e, te plaketu Mirka Kolari}a Hrvatske vatrogasne zajednice. Bio je instruktor Vatrogasne zajednice @upanije Viroviti~ko-podravske i vatrogasni sudac DVD-a Pitoma~a. Zahvaljuju}i Ivici pitoma~ki DVD ima muzej vatrogastva u svom Vatrogasnom domu. On je sakupio gotovo kompletnu arhivsku gra u od 1893. godine od zamolbe za osnutak Dru{tva pa sve do danas. Dobitnik je i Spomenice domovinskog rata. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} njegov rad odlikovao je najve}im dràvnim priznanjem Hrvatski pleter 2004. godine. Od 200l. godine bio je upravitelj prvog Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva - Hrvatske vatrogasne zajednice, Zagreb. Ivi~ini vatrogasci s po{tovanjem odràli su i komemoraciju u njegovu ~ast u Vatrogasnom domu u Pitoma~i. Uz mnogobrojne vatrogasce prisutna je bila i njegova najuà obitelj. Odgledali su kratkometra`ni film iz 1990. godine o pripremama za obiljeàvanje 100. godi{njice DVDa Pitoma~a u vrijeme predsjednikovanja Ivice [imunovi}a. Biti 70 godina vatrogasac, to je ljubav za bli`njega i svoj narod. Obitelji iskrena su}ut, a Ivici velika hvala i neka mu je vje~ni mir i pokoj na hrvatskoj i podravskoj grudi, koju je toliko volio i za nju ìvio, na ispra}aju i komemoraciji rekli su Vid Kralj, Josip Ma ar, @eljko Palkovi}, Milka Novosel i njegova bra}a vatrogasci. Barica Mihokovi} 52 lipanj /2007/

Me unarodni kongres o {umskim poàrima Od 13. do 15. svibnja 2007. godine u Seville odràn je 4. Svjetski kongres o {umskim poàrima, na kojem su Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali dr. med. Marijan Mlinari}, predsjednik, mr. @eljko Popovi}, na~elnik, Mi{e Miloslavi}, ~lan Povjerenstva za {umske poàre CTIF-a i mr. Mario Star~evi}, tajnik Nacionalnog odbora za preventivnu za{titu i ga{enje poàra. Da se radilo o izuzetno va`nom doga aju, pokazuju podaci da su na Kongresu sudjelovali stru~njaci i znanstvenici sa svih kontinenata s vi{e od 400 predava~a na plenarnim i tematskim sjednicama. Predavanja su bila podijeljena u 4 podru~ja: Tematski referati za konkretne probleme, kao {to su globalno za topljenje, ekologija i bioraznolikost, sanacija opoàrenih povr{ina itd. Regionalni referati (svih kontinenata) Istraìva~ki projekti (vatrogasni paradoks, odrìvi razvoj itd.) Plenarna zasjedanja (strate{ke smjernice za upravljanje {umskim poàrima) Poku{avaju}i dati kratki prikaz o ovom izuzetno korisnom i stru~nom kongresu, koji je dao presjek aktivnosti i problema {to se odnose na {umske poàre na svim kontinentima, valja istaknuti: 1. Zastra{uju}i su statisti~ki podaci: prosje~na izgorena povr{ina raslinja dosegnula je brojku od 350 milijuna hektara godi{nje (povr{ina Indije!!!), 2. Ograni~ene mjere isklju~ivo za suzbijanje poàra otvorenog prostora (vatrogasnu operativu) pokazuju se sve vi{e nedjelotvornim, posebno ako se uzme u obzir costbenefit analiza. Zlatna vremena od sredine 20. stolje}a daleko su iza nas, i daljnja ulaganja u modernu vatrogasnu tehniku i zrakoplovstvo vi{e ne daju o~ekivane rezultate, 3. Postalo je neophodno i neizbje`no udruìti znanja i iskustva svih kontinenata, kako bi se u svim podru~jima preventive, suzbijanja i sanacije postigli zna~ajni napredci i unapre enja. Kao glavni uzro~nicima globalnog pogor{anja stanja u za{titi od {umskih poàra, iskristalizirali su se: 1. Globalno zatopljenje, 2. Rastu}i broj stanovnika i njihov bijeg iz ruralnih u urbana podru~ja, 3. Parcijalna borba protiv {umskih poàra (zanemarivanje preventive i sanacije), 4. Nemilosrdno kori{tenje prirodnih resursa zemlje bez obzira na mogu}e katastrofalne posljedice. Treba istaknuti i vrlo zapaèn referat hrvatskih stru~njaka (grupa autora: Darko Stipani~ev, Branimir Hrastnik, Maja [tula, Ranko Vuj~i}), kojim su, za razliku od mnogih drugih parcijalnih pristupa za{titi od {umskih poàra, predstavili integraciju ne samo tehni~kih (i ne-tehni~kih) preventivnih mjera za{tite od poàra, nego su se poku{ali uklopiti u turisti~ki i rekreacijski potencijal Dalmacije, koriste}i {umsku otpadnu biomasu kao jedan od regenerativnih izvora energije. Tako er se u mnogim analizama provla~ila crta neizbje`nosti primjene vatre kao temeljnog na~ina gospodarenja ruralnim podru~jima. Argumentirano je da kontrolirano paljene, koriste}i znanstveni i sustavni pristup, trajno ne {teti vegetaciji, a ujedno vi{estruko olak{ava vatrogasnu operativu. Kongres je usvojio potrebu implementacije jedinstvenih smjernica za upravljanje {umskim poàrima (Fire management guidelines). O~e kuje se, da }e ove, iako dobrovoljne i neobvezuju}e smjernice, doprinijeti globalnom unapre enju principa djelovanja, zakonodavstva i strate{kih aktivnosti u upravljanju (prevenciji) {umskim poàrima. Smjernice trebaju biti spona izme u dràvnih institucija, privatnih vlasnika {uma i nevladinih organizacija. Te me unarodne smjernice osiguravaju okvir za uspje{nu me usektorsku suradnju i doprinose uravnoteènju socijalnih, kulturnih, ekolo{kih i ekonomskih dimenzija upravljanja {umskim poàrima i propisuju klju~ne aktivnosti u planiranju i upravljanju. mr. Mario Star~evi} me unarodne aktivnosti VATROGASNI VJESNIK 53

me unarodne aktivnosti POVJERENSTVO ZA OPASNE TVARI CTIF-a Manchester, Engleska Od 26. do 28. travnja 2007. godine u Manchesteru je odràna 29. sjednica Povjerenstva za opasne tvari Me unarodne zajednice vatrogasnih i spasila~kih slu`bi (CTIF). Po prvi puta na sjednici je sudjelovao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice, mr. Mario Star~evi} koji je, uz predstavnika Bugarske vatrogasne zajednice, primljen u redovito ~lanstvo Povjerenstva. Engleski vatrogasci iz pokrajine Manchester, koji broje oko 2.000 profesionalnih vatrogasaca, prikazali su svoj sustav, tehniku i opremu za slu~aj RBK teroristi~kih napada. Tako njihova slu`ba raspolaè nizom detektora za utvr ivanje opasnih tvari u vrlo niskim koncentracijama, opremom za dekontaminaciju gra anstva i vatrogasaca, te specijalnom tehnikom i vozilima s integriranim GIS-sustavom za zapovijedanje u slu~aju RBK akcidenta. Zbog izuzetnih opasnosti, koje prijete od teroristi~kih napada u Velikoj Britaniji, svakodnevno se objavljuje razina opasnosti od mogu}eg teroristi~kog napada (mala-srednja-velika-vrlo velika). U vrijeme odràvanja sastanka Povjerenstva CTIF-a razina opasnosti od RBK-teroristi~kog napada bila je ocijenjena visokom. Predstavljeni su detektori za plinove na bazi plinske kromatografije i masene spektrometrije (molekule se razbijaju u segmente), kojima se u roku od nekoliko minuta utvr uju pouzdane informacije o sastavu tvari, te opcijama o kojim se tvarima najvjerojatnije radi. Za detekciju krutina i teku}ina koristi se Raman-spektroskop, koji detekcija tvari bazira na apsorpciji infracrvenih zraka, odnosno temeljem spektra reflektiranih infracrvenih zraka utvr uje se vjerojatnost o kojoj se tvari radi. Na radnim grupama Povjerenstva za opasne tvari CTIF-a raspravljalo se slijede}e: RBK (CBRN)- radna grupa (radiolo{ko-bilolo{ko-kemijskonuklearne ugroze) Raspravljalo se o osnovnim smjernicama djelovanja u slu~aju RBKteroristi~kog napada, te su donijeti sljede}i zaklju~ci: Svaka nacionalna vatrogasna zajednica trebala bi donijeti operativni postupak u slu~aju RBKteroristi~kog napada, kojim bi se standardizirali postupci i me usobno djelovanje intervencijskih postrojbi, sustav uzbunjivanja i upozoravanja gra ana, postupak zatvaranja prometa, neophodne akcije za osiguranje izvora hrane i vode, nadzor i dekontaminacija osoba koje se eva kuiraju, te postupak utvr ivanja zabrana konzumiranja odre enih kontaminiranih proizvoda. U sklopu operativnih postupaka potrebno je utvrditi sljede}e zone djelovanja na mjestu RBK-napada: 1. Zona najve}e opasnosti (crvena zona-vru}a zona) odre uje se u promjeru najmanje 50 metara od izvora kontaminacije, u kojoj zoni vatrogasci smiju djelovati samo uz potpunu za{titu (iako je bilo prijedloga, da se ta zona smanji na 25 metara-belgija). Kona~nu odluku o veli~ini zona donosi vatrogasni zapovjednik temeljem procjene situacije i identifikacije opasne tvari, kolike. U slu~aju kontaminacija u zgradama, cijela zgrada predstavlja crvenu zonu, dok na otvorenom voditelj intervencije odre uje, temeljem izvr{enih mjerenja, dimenzije zona. U crvenoj zoni treba {to prije, a najkasnije 15 minuta nakon RBK-napada, pristupiti mjerenjima eksplozivnosti i radiolo{ke ugroènosti, te CO-mjerenja. 2. Zona opasnosti (plava zona-topla zona) namijenjena je prihvatu izloènih i kontaminiranih osoba, te smje{taju intervencijskih vozila. Svakako treba sprije~iti nekontrolirano i stihijsko napu{tanje zone od strane izloènih osoba. U toj zoni treba organizirati prihvat osoba i opreme s tim da se razvrstaju te{ko i lako ozlije eni i potencijalno ugroèni. 3. Zelena zona (hladna zona) namijenjena je za provedbu dekontaminacije (ukoliko intervencijske postrojbe raspolaù odgovaraju}om opremom i tehnikom), postavljanje prometnih zabrana, postavljanje zapovjednih stoèra itd. Na slijede}oj sjednici Povjerenstva donijet }e se prijedlog smjernica za slu~ajeve RBK-napada. 54 lipanj /2007/

Radna grupa za zakonodavstvolegislativu Izvr{ena je analiza prijedloga izmjena me unarodne regulative u podru~ju prijevoza opasnih tvari (ADR-a). Jedna od predloènih promjena, o kojoj se glasalo na sjednici radne grupe WP-15, koja je odràna 7. svibnja 2007. godine, odnosi se na bitne promjene u podru~ju obveza prijevoznika da voza~u osigura po~etne informacije za slu~aj nesre}e i havarije s tvari koju prevozi. Povjerenstvo za opasne tvari CTIF-a jednoglasno je zauzelo stav da se tim prijedlogom bitno smanjuju vrlo va`ne informacije koje voza~ treba imati, ~ime se direktno naru{ava postoje}i sustav, jer se voza~a smatra vrlo va`nim elementom u cjelokupnom sigurnosnom lancu. Ujedno je taj prijedlog u suprotnosti s UN-preporukama (a ADR teì harmonizaciji s tim preporukama), kojima se treba i mora prijevozniku dati sve relevantne podatke o prevoènoj opasnoj tvari, pa tako i upute u slu~aju nesre}a s opasnim tvarima. Tako er je Rdna grupa zauzela stav da valja maksimalno pojednostaviti listice opasnosti na prijevoznim sredstvima i robama, kako bi osnovne karakteristike i opasnosti bile odmah prepoznatljive. Radna grupa za vatrogasne intervencije Izneseno je nekoliko zanimljivih izvje{}a, me u kojima izdvajamo: 1. Smjernice za intervencije na plinskim cjevovodima (sa zemnim/prirodnim plinom) Intervencije na cjevovodima su relativno rijetke i vatrogasne postrojbe zbog tog razloga nemaju iskustava kako postaviti zone opasnosti. Opasnosti su vi{estruke, a mogu}e je stvaranje plinskog oblaka, poàra i o{te}enja. Stoga se pristupilo sustavnim ispitivanjima cjevovoda razli~itih promjera, a 2008. godine se o~ekuju kona~ni rezultati, odnosno utvr ivanje zona opasnosti s obzirom na promjer cjevovoda i veli~inu o{tenja cjevovoda. 2. Ispitivanje pona{anja kontejnera s pirotehni~kim sredstvima klase 1.3. i 1.4. Izvr{eno je paljenje kontejnera ispunjenih pirotehni~kim sredstvima klase 1.3 (150 kg) i 1.4. (300 kg) na kontejnerima 30-minutne vatrootpornosti. Pona{anje je prou~avano za poàre izvan i unutar kontejnera. Utvr eno je, da u oba slu~aja nije do{lo do eksplozije, ali da je poàr trajao satima. Ne vidi se na~in djelotvornog ga{enja takvih poàra, ve} se preporu~a evakuacija u radijusu od 800 metara i izloacija poàri{ta. mr. Mario Star~evi} me unarodne aktivnosti Posjeta STS 112 i ùrnim slu`bama u Bukure{tu Od 25. do 28. travnja 2007. {estero~lana delegacija u sastavu Pavle Britvi} pomo}nik ravnatelja DUZS za sustav 112., Nata{a Bri{ki i Miroslav Pavi} predstavnici DUZS, dr. Anita Ljubi~i}-âu{i} predstavnica Ministarstva zdravstva, Nera Perica predstavnica Operativno komunikacijskog centra MUP-a i Mijo Brle~i} predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice. Boravak u Bukure{tu i posjet ùrnim slu`bama organiziran je posredstvom hrvatskoga veleposlanstva. Tom je prigodom uprili~en posjet Veleposlanstvu Republike Hrvatske, Slu`bi STS Special Telecommunications Service Rumunjske, slu`bi Prve pomo}i, Vatrogasnoj slu`bi i Policiji. Posjetili smo SECI CENTAR za suzbijanje kriminala i {verca droge koji je smje{ten u biv{oj âu{eskovoj gra evini drugoj po veli~ini na svijetu (nakon Pentagona). STS Centar 112 suvremeno je opremljen kao i svi centri u spomenutim ùrnim slu`bama. Svi centri su opremljeni jedinstveno i posjeduju isti program za vatrodojavu, GPS sustav i TETRA sustav. Temeljem izjava na{ih doma}ina Rumunjska je podijeljena na 40 ùpanija i metropolu Bukure{t (u Rumunjskoj je 23 milijuna stanovnika, a sam Bukure{t 3 milijuna). Za opremanje svih centara uloèno je 40 milijuna Eura. STS centar 112 ustrojen je tako da je svaka ùrna slu`ba izradila svoj indeks i jedan zajedni~ki za Centar 112 na temelju kojega dispe~er odre uje koju ùrnu slu`bu poziva nakon dojave. Prilikom dojave na ekranu se vidi tko zove, ime i prezime, broj telefona ili mobitela i adresa pozivatelja. Va`no je napomenuti da dispe~eru nije omogu}eno da na prikazanoj karti podru~ja locira poziciju pozivatelja ako zove s mobilnog ure aja. Na~in zaprimanja poziva obavlja se na slijede}i na~in: Pozivom na broj 112 dispe~er se javlja, na temelju vrste VATROGASNI VJESNIK 55

me unarodne aktivnosti poziva i pitanja u zajedni~kom indeksu utvr uje koju je ùrnu slu`bu, vatrogasce, prvu pomo} ili policiju, potrebno obavijestiti, (ili sve tri), te automatski klikom mi{em na ikonicu tih ùrnih slu`bi preusmjerava poziv. Svaki dispe~er od pojedinih ùrnih slu`bi preuzima poziv, a na ekranu ima isti prikaz koji ima dispe~er u slu`bi 112, ime i broj pozivatelja. Pitanja za primanje dojave ovise o pojedinom slu~aju i prikazana su u jednom od potrebnih indeksa. Nakon primljene dojave dispe~er u operativnom centru (vatrogasnom, policiji, prve pomo}i ) o dojavi obavje{tava odre enu slu`bu i pokre}e akciju spa{avanja. Slu`ba 112 nakon proslije ene dojave izvr{ila je svoju obvezu, ali stoji i dalje na usluzi svim ùrnim slu`bama ako im je to u tijeku intervencije potrebno. Sve ùrne slu`be nakon obavljene intervencije du`ne su svoja izvje{}a proslijediti u STS slu`bu 112. Sve tri spomenute ùrne slu`be koriste svoje stare brojeve (kao kod nas 92, 93 i 94). Pozivom na njih s fiksnog telefona dolazi se direktno u operativni centar pojedine ùrne slu`be, a poziv s mobilnog ure aja dolazi u STS slu`bu 112. ^lanovi delegacije bili su impresionirani opremljeno{}u OTS-a i svih operativnih centara ùrnih slu`bi u pogledu jedinstvenog programa, opreme - ra~unala, GPS i TE- TRA. Me utim, ustroj i organiziranost vatrogastva u Hrvatskoj svakako je razvijeniji od onoga u Rumunjskoj. Svakako bi bilo vrlo korisno za Slu`bu 112 u Hrvatskoj, kao i sve ostale ùrne slu`be, posjetiti i druge sli~ne centre u zapadnoj Europi, a naro~ito u Austriji i Njema~koj. Mijo Brle~i}, dipl.ing. 49. me unarodno vojno hodo~a{}e i 15. hodo~a{}e hrvatske vojske, policajaca i vatrogasaca u Lourdesu, 8. - 15. svibnja Evo nas i ove godine u Lourdesu. Veli~anstven susret hodo~asnika iz 38 zemalja svijeta. 1860 hodo~asnika iz Hrvatske, najvi{e do sada, vojnika, policajaca, invalida Domovinskog rata, sve}enika, povijesnih postrojbi i ~lanova njihovih obitelji. Pridruìla im se i mala skupina vatrogasaca iz vatrogasnih zajednica ùpanija Sisa~ko-moslava~ke, Zagreba~ke, Istarske, Koprivni~kokrièva~ke, Poè{ko-slavonske, Splitsko-dalmatinske, Primorskogoranske, [ibensko-kninske, Grada Zagreba te Hrvatske vatrogasne zajednice. Vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac bio je duhovni voditelj ovogodi{njeg hodo~a{}a, a zapovjednik je bio komodor Ante Urli}. Vatrogasce je predvodio tajnik Hrvatske vatrogasne zajednice Gabriel [pehar, a u Hodo~a{}u je sudjelovao i zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Mijo Brle~i}. Duhovni voditelj vatrogasaca u ime Vojnog ordinarijata u RH bio je mons. Lovro Cindori, osvjedo~eni {tovatelj i prijatelj hrvatskih vatrogasaca. Misao vodilja ovogodi{njeg hodo- ~a{}a bila je Pomirite se s Bogom. Hodo~asnici cijelog svijeta dolaze Majci Mariji moliti za mir. Ali pravi mir se moè tek tada dogoditi kada svatko od nas doìvi mir u svome srcu, kada postane zadovoljan i sretan sam sa sobom. Treba se, dakle, susresti s Bogom i potraìti odgovor na tako jednostavno a tako te{ko pitanje Tko sam ja?. Obna{aju}i cjeloviti program Ho do~a{}a strpljivo i dostojanstveno, s visokom razinom duhovnosti, ali i vrlo profesionalnog odnosa, po{tuju}i sve protokole, te na taj na~in nastoje}i {to bolje predstavljati sve vatrogasce Hrvatske, ali i hrvatske hodo~asnike, te napose i dràvu Hrvatsku, pona{ali su se vatrogasci hodo~asnici. Takav vrlo po`rtvovan i profesionalni pristup cijenio je i Protokol Vojnog ordinarijata te dodijelio vatrogascima aktivnu ulogu u cjelokupnom programu, ~itanje dvanaeste postaje na Kri`nom putu, u kojem je sudjelovao Josip Novosel te ~itanje pred spiljom ukazanja u kojem je sudjelovao Gabriel [pehar. Na kri`ni put vatrogasci su nosili i zavjetovali Majci Bo`joj Lourdeskoj i svoje zavjetne svije}e. I to hodo~a{}e jo{ je vi{e u~vrstilo dobru suradnju Hrvatske vatrogasne zajednice s Vojnim ordinarijatom u RH. U 2007 godini zajedni~ka suradnja vrlo je uspje{no provedena, posebno u Mjesecu za{tite od poàra. Fra. Ivan Nimac predvodio je koncelebriranu svetu misu na Hodo~a{}u hrvatskih vatrogasaca u Nacionalnom sveti{tu Majke Bo`je Bistri~ke u Mariji Bistrici, a mons. Josip [anti} predvodio je svetu misu za Florijanovo u Crkvi sv. Marka za vatrogasce Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Ta suradnja nastavit }e se i dalje pa }e 7. listopada ove godine na Vojno-redarstvenom hodo~a{}u u Mariji Bistrici sudjelovati, svojim 23. tradicionalnim susretom vatrogasni 56 lipanj /2007/

puha~ki orkestri Hrvatske vatrogasne zajednice s preko 700 glazbenika. Zbog svih dosada{njih aktivnosti, zbog odli~ne suradnje Hrvatske vatrogasne zajednice s Vojnim ordinarijatom u RH, zbog ideje koja je prisutna ve} neko vrijeme da i vatrogasci u obavljanju svog nadasve odgovornog i te{kog posla imaju svakodnevno pri ruci duhovnika, Hrvatska vatrogasna zajednica pokrenut }e inicijativu u Vojnom ordinarijatu da i vatrogasci dobiju kapelana za vatrogastvo. Na kraju treba re}i da je i ovo hodo~a{}e hrvatskih vatrogasaca u Lourdes bila jo{ jedna duhovna obnova, po kojoj }emo povratkom u na{e obitelji, na na{a radna mjesta i u sredine u kojima ìvimo, biti svjedocima i {iriteljima mira, tolerancije, ljubavi prema bli`njemu i duhovne radosti. Gabriel [pehar me unarodne aktivnosti Njema~ki vatrogasci posjetili Istru Skupina vatrogasaca iz njema~kog grada Giesena kraj Frankfurta (dràva Hessen), koje je predvodio Hans Loray, zapovjednik smjene Javne vatrogasne postrojbe Giessen (ujedno i predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Holheim) boravila je sredinom svibnja u Istri. Vatrogasci iz Njema~ke, koji su bili inicijatorima i organizatorima donacije 20 vatrogasnih vozila svojim istarskim kolegama, posjetili su u Istarskoj ùpaniji nekoliko javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava. S posebnim su zanimanjem razgledali nova vatrogasna vozila iz @upanijskog programa koje je tijekom pro{le godine isporu~ila tvrtka ZIEGLER d.o.o. Zagreb, a jedno od njih namijenjeno je za intervencije kod akcidenata. Gosti iz Njema~ke vrlo su se pohvalno izrazili o tehni~koj opremljenosti i efikasnosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Na fotografiji Njema~ki vatrogasci sa svojim doma}inima kolegama iz Rovinja s kojima je bio i ùpanijski zapovjednik Dino Kozlevac na plovilu rovinjskih vatrogasaca Asim âbaravdi} Konferencija u spomen na razorni potres Trideset i prva obljetnica razornog potresa u Italiji na podru~ju Friulija, u kojem je smrtno stradalo vi{e od tisu}u ljudi uz ogromne materijalne {tete za cjelokupnu regiju Friuli-Venezia-Giulia, obiljeèna je u Udinama po~etkom svibnja ove godine Konferencijom o glavnim temama Civilne za{tite. Na skupu, kojem su kao gosti bili nazo~ni i djelatnici Slu`be za za{titu i spa{avanje Vatrogasne zajednice Istarske ùpanije, svestrano je razmotren razvoj Civilne za{tite nakon potresa u tom dijelu Italije. Danas je Civilna za{tita uzorno ustrojena u ingerenciji autonomne regije Friuli-Venezia-Giulia, dobro je opremljena i ima osposobljen kadar s odgovaraju}om zapovjednom strukturom, a raspolaè i Centrom za obuku pripadnika Civilne za{tite kojeg koriste i druge regije. Na konferenciji u Udinama razmotreno je vi{e aktualnih tema a me u njima razvoj prekograni~ne seizmolo{ke mreè kroz projekte Interreg IIIA, izgradnju unificiranog komunikacijskog sustava spasila~kih slu`bi, te integraciju sustava za{tite i spa{avanja. U prikazu dosada{njeg razvoja istaknuto je da su danas nesre}e rje e, ali su zahtjevnije i stoga je potrebna povezanost svih ~initelja i raspoloìvih snaga bez obzira na to u kojoj regiji ili dràvi djeluju. Zato je potrebno tu mreù pro{iriti i na podru~je Hrvatske, odnosno Istarske ùpanije. No, u realizaciji toga postoji niz zakonskih i administrativnih prepreka, ali se na tom planu moè o~ekivati napredak u sklopu Jadranske Euroregije i uz financijsku potporu Europske unije. Slu`bi za za{titu i spa{avanje Vatrogasne zajednice Istarske ùpanije doma}ini su uputili poziv za suradnju, a njezinim djelatnicima, koje je predvodio Denis Stipanov, omogu}en je potpuni uvid u razvoj i funkcioniranje Civilne za{tite. Tako er, kolege su im uprili~ile i razgledanje Glavnog operativnog centra u Palmanovi. Asim âbaravdi} VATROGASNI VJESNIK 57

reportaà JVP Krièvci Dobar rad daleko se ~uje Najstarija javna vatrogasna postrojba na podru~ju Koprivni~kokrièva~ke ùpanije ona je iz Kri- èvaca, nastala jo{ 1971. godine pri Dobrovoljnom vatrogasnom dru{tvu Krièvci (osnovano 1874. godine) jednom od najstarijih u Hrvatskoj. Od sedam zaposlenih profesionalaca iz tog vremena danas u postrojbi radi ukupno 24 djelatnika. Zapovjednik je Ivan Pe~ari}, ujedno i zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Krièvci. - @elim istaknuti da smo nizom godina strpljivo i pa`ljivo opremali na{u postrojbu zahvaljuju}i razumijevanju grada Krièvci, VZ @upanije, VZ grada Krièvci, a od 2000. godine do danas uspjeli smo nabaviti novo terensko vozilo, zapovjedno vozilo, novi kombi, rabljeno tehni~ko vozilo i auto cisternu iz Njema~ke, te novu auto ljestvu duìne 39 metara iz programa Vlade Republike Hrvatske, a ukupno u voznom parku imamo {est interventnih vozila i ostalu potrebnu opremu i tehniku. Uspjeli smo obnoviti fasadu i zamijeniti kompletnu limariju na staroj zgradi Vatrogasnog doma, zamijeniti limariju na novoj zgradi izraditi nadstre{nice ispred servisa vatrogasnih aparata i ostalo. Osim ve} spomenute opreme i tehnike, ova postrojba dobila je bez naknade opreme i tehnike vrijedne oko 600.000 kuna od Odjela za vatrogastvo MUP-a Republike Hrvatske, odnosno dana{nje slu`be za vatrogastvo DUZS Republike Hrvatske te ovim putem javno zahvaljujem glavnom vatrogasnom zapovjedniku Mladenu Jurinu, njegovom pomo}niku Darku Lovri}u i Marijanu Pranji}u, kao i svim djelatnicima JVP grada Krièvci koji su nizom godina aktivno radili na unapre enju na{e slu`be, istaknuo je zapovjednik JVP Krièvci Ivan Pe~ari}. Zanimljivo je da vrijedni djelatnici ove postrojbe, pored redovnih poslova obavljaju i mnoge druge. U suradnji s gradom, pomagali su kod radova na mijenjanju stupova javne gradske rasvjete, tribina na sportskom stadionu, a ni jedna manifestacija u gradu ne moè pro}i a da u njoj ne sudjeluju djelatnici JVP-a. Za svoj rad u ure enju okoli{a svoje zgrade od Turisti~ke zajednice grada Krièvci dobili su nagradu Zlatni pe~at za lijepo ure eni okoli{ i radni prostor na {to su posebno ponosni. No nije to jedino priznanje koje krasi prostore ove vrijedne postrojbe. U uredu zapovjednika na zidu nalazi se velika umjetni~ka slika grada Paga i to ne bez razloga. Naime, ta postrojba ve} godinama odlazi tijekm protupoàrne sezone na dislokaciju na otok Pag, odnosno grad Pag s kojim imaju vi{e nego odli~ne odnose kao i s DVD-om Pag gdje se osje}aju kao kod ku}e. Od grada Paga primili su i nagradu za izuzetnu suradnju i nesebi~an doprinos vatroza{titi grada. I ove godine na}i }e se sa starim prijateljima na otoku Pagu, a i na novoj dislokaciju u odmarali{tu MUP-a Valbadon kod Pule. Rije~i pohvale o radu ove postrojbe izrekao je i prvi ~ovjek Krièvaca gradona~elnik Branko Hrg, koji je za na{ list istaknuo kako ova postrojba svojim radom i angaìranjem moè sluìti mnogima za primjer. - Gradsko poglavarstvo grada Krièvci pomaè i pomagat }e ubu du}e postrojbi kod nabavke potreb nih vozila i opreme, jer to oni zasluùju svojim radom, istaknuo je Branko Hrg. Za kraj jedna zanimljivost. Grad Krièvci ima najvi{e vatrogasaca u Hrvatskoj! Na tisu}u stanovnika ~ak je 120 vatrogasaca. Naime, ukupan broj vatrogasaca u gradu koji ima 23.000 stanovnika je 2788. 58 Na fotografiji ispred nove vatrogasne zgrade s garaàma s lijeva na desno: Slavko Goti}, Danijel Vrbanec, Ivan Kopri~anec, Miljenko Brki}, Stjepan âkija, Valent Furmeg i zapovjednik Ivan Pe~ari} lipanj /2007/ D. Rendi}

Zagorski»vatreni«u Bavarskoj Grad München ima 1600 vatrogasaca, od kojih 10 èna. Dobrovoljnih vatrogasaca imaju oko 800, a imaju organiziranu i kompletnu tehni~ku pomo}. Oni svi zajedno bdiju nad milijun i 400 tisu}a stanovnika te za otprilike jo{ toliko u predgra ima. Na njihovom platnom spisku su i deùrni lije~nici i medicinsko osoblje za pruànje prve pomo}i prilikom svake intervencije, a od svih zaposlenih njih ukupno 600 stru~no je medicinski osposobljeno kako bi mogli pomo}i unesre}enima. Iskustva vatrogasaca u svijetu, a posebno njihova ste~ena znanja, nerijetko su vrlo va`na na{im vatrogasnim postrojbama, njihovim zapovjednicima i posebno samim vatrogascima u obavljanju njihovih zada}a. Velika korist tako er za njih predstavlja i upoznavanje s opremom i vozilima. Upravo vatrogasna vozila koja su itekako potrebna zagorskim vatrogascima, bila su spremna na ogled Zagorcima. Nakon vi{emjese~nih dogovora s bavarskim vatrogascima i detaljnih priprema, na put prema prijestolnici Bavaraca krenuli su Draèn Sinkovi}, zapovjednik ZJVP i Mladen Magdi}, sindikalni predstavnik hrvatskih profesionalnih vatrogasaca. Na{e su predstavnike u Münchenu do~ekali Branko Mika{inovi}, iskusni poznavatelj mno gih uglednih ljudi u tom gradu i velika pomo} u snalaènju u gustom gradskom prometu, dipl.ing. Dieter Trepesch, zamjenik {efa Postrojbe profesionalnih vatrogasaca, dipl.ing. Jorg Fiebach, vo a tehni~ke slu`be i Peter Klinger, glasnogovornik Postrojbe i osoba zaduèna za odnose s medijima. Upoznavanje s bavarskom postrojbom U veoma srda~noj atmosferi druènja u zgradi Postrojbe, Sinkovi} i Magdi} upoznali su svoje kolege s na~inom rada hrvatskih vatrogasaca i problemima na koje nailaze u svojem redovitom radu, a posebice u situacijama intervencija na terenu. Mada suradnja s kolegama u Europi traje ve} godinama, ona se odràva i obnavlja na obostrano zadovoljstvo. Primjerice, u Bavarskoj, koja je usput re~eno gospodarski mo`da i osnova cijele Njema~ke, svaka lokalna samouprava, a posebice grad, moraju imati formiranu profesionalnu vatrogasnu postrojbu koja se financira iz prora~una. Tako da ne iznena uje podatak da samo grad München ima 1600 vatrogasaca, od kojih 10 èna. Dobrovoljnih vatrogasaca imaju oko 800, a imaju organiziranu i kompletnu tehni~ku pomo}. Oni svi zajedno bdiju nad milijun i 400 tisu}a stanovnika te za otprilike jo{ toliko u predgra ima. Na njihovom platnom spisku su i deùrni lije~nici i medicinsko osoblje za pruànje prve pomo}i prilikom svake intervencije, a od svih zaposlenih njih ukupno 600 stru~no je medicinski osposobljeno kako bi mogli pomo}i unesre}enima. Ne nedostaje prostora za rad Ustrojstvo i na~in rada profesionalne bavarske vatrogasne postrojbe na{im je predstavnicima objasnio dipl. ing. Dieter Trepesch, zamjenik glavnog zapovjednika i direktor Centra za {kolovanje i obrazovanje vatrogasaca. - Osim glavne zgrade dràvne postrojbe u kojoj se nalazimo, Berufsfeuerwehr Munchen, kako nam je slu`beni naziv, na strate{kim punk- reportaà Jorg Fiepach, Mladen Magdi}, Dieter Trepesch, Draèn Sinkovi}, Peter Klinger i Branko Mika{inovi} VATROGASNI VJESNIK 59

reportaà tovima u gradu imamo 9 sjedi{ta za ljudstvo, tehniku i vozila, 21 punkt za dobrovoljne vatrogasce i 9 sjedi{ta Hitne pomo}i- rekao nam je Trepesch. Jedna zgrada u vlasni{tvu bavarskih vatrogasaca, dodao je, posebna je radionica za servis svih vozila i njihove tehnike. Preko 300 vozila ~uva Bavarce Ono {to je posebno impresioniralo na{e vatrogasce jesu podaci o financijskim konstrukcijama koje oni izra uju vrlo pedantno i stru~no. One su napravljene od strane cijele grupe stru~njaka i u pravilu nikad ne naru~ujemo jedno vozilo. Kada pribavimo podatke za komplet vozila za na{e potrebe i dobijemo potvrdu od gradskih vlasti da su sredstva osigurana, kre}e se u izbor najpovoljnijeg ponu a~a- rekao nam je Jorg Fiebach, mladi inènjer zaduèn za tehniku. Tako er, vozila se prije kona~ne isporuke prekontroliraju najmanje 3 puta kako bi se na vrijeme uo~ile gre{ke u proizvodnji. -Vozila za vatrogasne intervencije vrlo su skupa i ~esto se kod njihove proizvodnje i sklapanja obavljaju zahtjevne preinake. Primjerice, sva vozila moraju biti nià od 3 metra kako bi mogla pro}i ispod svakog nadvo`njaka. To nam kasnije predstavlja veliki problem prilikom servisa, jer se i specijalni dijelovi ~ekaju dugo- dodaje nam srda~ni Jorg napominju}i da u garaàma imaju oko 300 vrlo vrijednih vozila, za ~iju nabavu 65 % daje Grad München, a 35 % dodaje dràva Bavarska. Muzej bavarskih vatrogasaca Mada se bliìlo vrijeme povratka u domovinu, nismo imali srca ne pogledati njihov muzej, koji je u vrijeme povratka ve} bio zatvoren. Na na{u molbu vo a tehnike Jorg vrlo rado je ispunio na{u radoznalost te nam otvorio vrata njihove povijesti na koju su itekako ponosni. To se vidi odmah po ulasku u Muzej, jer je osmi{ljen kako bi vas proveo kroz cijelu povijest razvitka vatrogastva u Bavarskoj i to na nekoliko razina. Stare {price, vatrogasna kola, uniforme i posebno upe~atljive fotografije nekada{njih vatrogasaca i prizora ga{enja vatre, jednostavno vas ostavljaju bez daha. U Muzeju, osim fotografija mnogih poàri{ta i vatrogasaca, su i primjerice ostaci vagona podzemne èljeznice, koji se zapalio 1982. godine. Samim pogledom na opoàrene ostatke sledi vam se krv u ìlama, a jedino vas smiri podatak kako ~udom i velikom sre}om u plamenu nitko nije stradao. No, i to je dokaz kako su i tada vatrogasci obavili profesionalno posao i da je imu}na Bavarska na njih jako ponosna. Upravo zbog svega toga vatrogasci i ubudu}e ne}e morati previ{e brinuti o financijama. Njihovo je samo da ~uvaju nadaleko poznate ljubitelje odli~nih bavarskih piva. Dean Stuli} Vatrogasni veteran Mario Prodan Vatrogasci su ~estiti ljudi Zahvaljuju}i najve}im dijelom buzetskom gospodarstvu, vatrogastvo u Buzetu i na Buze{tini, zadnjih je godina u~inilo veliki iskorak i sada s pravom spada me u najorganiziranija i najopremljenija ne samo u Istri nego i izvan nje. U modernom vatrogasnom domu su suvremena vatrogasna vozila i oprema, a vatrogasci Buze{tine osposobljeni su za sve intervencije i u cijelosti su spremni za ljetnu protupoàrnu sezonu. Dana{nja razina opremljenosti i obu~enosti buzetskog vatrogastva nesumnjivo po~iva na dugogodi{njoj tradiciji koju su svojim predanim radom izgradile mnoge generacije vatrogasaca s vrlo istaknutim pojedincima. Me u njima posebno mjesto i zasluge ima Marijo Prodan, kome je 1996. godine dodijeljena Zlatna plaketa grada Buzeta, a 2005. godine dobio je najvi{e hrvatsko vatrogasno priznanje - Plaketu «Mirko Kolari}»: - Draga su mi ta priznanja i uvijek kada ih vidim podsjete me na ono davno doba kada smo u svakoj akciji ga{enja poàra bili prepuni entuzijazma. Istina, bilo je to neko druga~ije vrijeme, ali i danas na svu sre}u ima ljudi koji su spremni sebe `rtvovati da bi spasili druge. S ponosom treba govoriti o ljudima koji su neizmjerno puno u~inili da kolege vatrogasci (dobrovoljci i profesionalci) mogu efikasno djelovati u za{titi ljudi i materijalnih dobara. Djeluju}i vi{e desetlje}a kao vatrogasac nikada nisam imao na umu priznanja, ve} mi je bilo va`no da zajedno s mojim kolegama pomognem ljudima u poàrima ili nekim drugim nezgodama. Ono {to danas imaju na{i vatrogasci, mislim na tehniku i opremu, mi smo mogli samo sanjati. Bilo je ranije jako te{ko biti vatrogasac, ali ja sam uìvao u tom poslu, oduvijek ga volio i kada bi se kojim slu~ajem mogao vratiti u one godine kada se ~ovjek opredjeljuje za poziv, sigurno bi opet bio vatrogasac. Koristim ovu priliku da se zahvalim kolegama vatrogascima koji ne zaboravljaju nas veterane. Sama ~injenica da nas po{tuju jo{ je jedna potvrda da je rije~ o ~estitim ljudima, a vatrogasci su to oduvijek bili i takvi }e ostati, poru~io je vatrogasni veteran Buze{tine Mario Prodan. 60 lipanj /2007/

Vatrogasni veteran Ottone Papo reportaà Oduvijek volim vatrogasnu struku Vatrogasni veteran Ottone Papo je 1953. godine u DVD Bujama zapo~eo u vatrogastvu kao dobrovoljac, a 1959. postao je profesionalni vatrogasac u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi i proveo cijeli radni vijek - sve do odlaska u mirovinu 1991. godine. Tijekom rada bio je vo a grupe i smjene, zamjenik zapovjednika i zapovjednik (1979. do 1989.) uma{kih vatrogasaca. Na 4. izbornoj skup{tini Vatrogasne zajednice Istarske ùpanije 2005. godine vatrogasnom veteranu Ottone Papo uru~eno je visoko Dràvno vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge. «Jako me je obradovalo odlikovanje, jer je svakom ~ovjeku drago da ne bude zaboravljeno ono {to je u~inio, posebice u poslijeratnim te{kim godinama. Vatrogasni poziv je veoma ~asno zanimanje i moè ga obavljati samo onaj tko voli ljude, tko je spreman sebe `rtvovati za spa{avanje ljudi i materijalnih dobara. Vatrogastvo me je privuklo jo{ u doba djetinjstva, kada su mi vatrogasci bili susjedi i zato mogu re}i da oduvijek volim vatrogasnu struku. êsto sam ih gledao s vozilima i opremom druìo se s njima, a nakon {to sam postao kvalificirani kova~-bravar postao sam dobrovoljac. No, radionica u kojoj sam radio bila je zatvorena i meni je tada{nji zapovjednik bujskih vatrogasaca Andrija Peri~i} predloìo da radim kao profesionalac, {to sam prihvatio. Godine 1964. smo se spojili s uma{kim vatrogascima i nekoliko godina kasnije, to~nije 1970. preselili smo se u Umag, najprije u stari Vatrogasni dom, a 1972. po zavr{etku novog - u taj lijepi dom u kojem se danas nalazi Javna vatrogasna postrojba», veli Ottone Papo. Pamti Ottone gradnju bujskog vatrogasnog doma i stanova za kolege vatrogasce. Dom je izgra en dobrovoljnim radom vatrogasaca i gra ana, a po{to nisu imali potrebne gra evinske strojeve, sve su poslove morali obavljati ru~no, uklju~uju}i i pripravu betona za temelje. vatrogasnog doma. Danas su stanovi doma prazni i nitko ih ne koristi, a vatrogasci u Bujama rade samo sezonski (ljeti), {to je {teta, smatra Ottone. Vatrogasci Buj{tine nisu samo gasili poàre nego su obavljali i intervencije u prometnim nezgodama. Za to su sami uredili jedno vozilo i na njega montirali dizalicu s kojim su obavljali vu~nu slu`bu. Prilikom intervencija vozilo se je pokazalo vrlo prakti~nim, a nakon {to su ga predstavili na vatrogasnoj vje`bi u Trstu, tamo{nje su ga kolege na izvjestan na~in kopirale prilikom narud`be vozila za intervencije u prometnim nezgodama. Ranijih godina vatrogasci Buj{tine brinuli su i o opskrbi vodom, osobito ljeti u vrijeme velikih su{a. Za to su koristili cisternu od pet tisu}a litara koja je istodobno sluìla za ga{enje poàra. «Veliku smo pa`nju posve}ivali preventivi, osobito radu s djecom i mladeì, ali i sa starijima kroz obuku, naj~e{}e u sklopu Civilne za{tite. Mladi su tada bili jako angaìrani, a me u njima su se isticali bujski izvi a~i koji su vrlo uspje{no sudjelovali na mnogim vje`bama. Unato~ preventivi i zabranama paljenja vatre na otvorenom prostoru, i onda je bilo ljudi koji su svojom nesmotreno{}u izazivali poàre. Naravno, bilo je i namjerno izazvanih poàra. Kod Oprtlja smo jednom prilikom prona{li i dokazni materijal. Radilo se o jednoj ru~no izra enoj napravi za izazivanje {umskih poàra kojih je, naàlost u ono vrijeme, bilo ne samo ljeti nego i u zimskom periodu. To je i razumljivo jer su se ranije ljudi bavili poljoprivredom i sto~arstvom i kada bi ~istili zemlji{te i spaljivali ostatke znalo je do}i do poàra», istaknuo je Ottone Papo. Asim âbaravdi} Na fotografiji: \ino Piuti, Mario Prodan, Valter Drandi}, Ottone Papo, Teodor Fricki, Dino Kozlevac, Klaudio Karlovi} VATROGASNI VJESNIK 61

reagiranja Nama ne treba milostinja êsto puta smo u prilici ~itati u medijima, a evo i ovih dana sijaset je ~lanak o tome - kako smo samo zahvaljuju}i razumijevanju ~elni{tva lokalne uprave za nas vatrogasce priskrbili nekakvu opremu ili vozilo. Pi{emo hvalospjeve. Dièmo spomenike i nagla{avamo zlatnim slovima. Ono {to nije za naglasiti. A ono {to nas boli i dalje pre{u}ujemo i gutamo, pretvaraju}i se lagano u poltrone, u ovisnike o tu oj volji. Pretvaramo se zapravo u ono {to nismo i u ono {to ne èlimo biti. Za{to? Zar samo zato da bi kao vatrogasci mogli izvr{iti zada}e!? To je sramotno, re}i }e svaki vatrogasac. Kao da se poàri koje gasimo doga aju nekome drugome, kao da su milijunske {tete nastale u njima izravni udarac na{em neprijatelju. A nas vatrogasce, nas se tada proziva za neu~inkovitost, ne djelotvornost, za takti~ke i ine operativne pogre{ke. Naàlost, sve to zapravo miri{e na onu pu~ku: Drè lopova! Mno{tvo je ~ini se gluhih i slijepih. Dvije su grupe sadràja utkane u ovo {to nam se doga a. Jednoj je nazivnik: Pa ne}e se to valjda ba{ nama dogoditi. Druga grupa sadràja obuhva}a tvz. retori~ki milje; analiza zaklju~aka, preporuka A samo od sebe name}e se pitanje - imamo li mi danas kvalitetan temelj na kojemu po~iva sustav financiranja vatrogastva? Naravno da nemamo! Da imamo ne bismo danas govorili o tome kako smo samo zahvaljuju}i razumijevanju ~elni{tva lokalne uprave za nas vatrogasce priskrbili nekakvu nu`nu opremu ili se uvezali suvremenim sustavom za uzbunjivanje s VOC-om. Ne bismo kao najve}e pobjede na godi{njim skupovima isticali osiguranje i lije~ni~ke preglede za pripadnike vatrogasnih postrojbi. Sezona poàra {uma i otvorenoga prostora se zahuktava. Uvaàvaju}i najave meteorologa znamo {to nas ~eka. Sjedimo li mi to skr{tenih ruku i ~ekamo da analiza i prve i druge grupe sadràja jasno ukaè: Da svi problemi koji nastaju leè u elementarnoj vatrogasnoj nepismenosti stanovni{tva koje svojim neznanjem, nehajem ili namjerom eto opet uni{tavaju i devastiraju sve {to se devastirati moè. Ho}e li napokon uzburkane vatrogasne vode iznjedriti jasno definiranim rje{enjima: ne gomilanjem preporuka, zaklju~aka i malodu{jem koga smo kao ljudi siti. Te{ko se oteti dojmu da neki ipak ne razumiju da je za{tita poàra sastavni dio ukupnoga napretka dru{tvene zajednice i da samo stabilno financiranje vatrogastva moè poduprijeti nastojanja k ukupnom i svekolikom boljitku i napretku, a da parcijalna rje{enja nisu nikada nikome ni{ta dobroga donijela Stjepan Maksimovi}, in`. ZOP-a Tko koga èli prevariti? Nisam bio osobito iznena en kada sam u najnovijem broju Vatrogasnog vjesnika od 25. travnja 2007. godine (broj 4-5/2007. godine) pro~itao svojevrsni odgovor pod naslovom «HVZ se mora transformirati u operativniju organizaciju», potpisanu od strane zapovjednika JVP Metkovi}, dipl. in`. Jure Pilja. Na takve sam reakcije navikao u proteklih pet-{est godina, kada sam u svojevrsnim kriti~kim osvrtima davao argumentirane opaske o sli~nim, ali stvarnim zbivanjima u brojnim europskim zemljama. Osobno me ni{ta nije iznenadilo, ali sam izme u redova mogao pro~itati kako i potpisani J. Pilj navija za svoju opciju, pa koliko da ko{ta, neka ko{ta. Koliko se god u uvodnom dijelu reagiranja na moj napis objavljen jo{ u velja~i 2007. godine zalagao za jedinstveno hrvatsko vatrogastvo, iz nastavka je jasno kako upravo on i njegovi istomi{ljenici ipak èle prevlast profesionalnih vatrogasaca, bez obzira {to za takve potrebe dràva Hrvatska ve} uskoro ne}e imati dovoljno novaca. Aludiraju}i na moju opciju kako u europskom vatrogastvu okosnicu ~ine upravo dobrovoljni vatrogasci, sarkasti~no mi poru~uje: «Svaka vam ~ast». Istodobno se zaboravlja kako sam od prvoga trenutka svojevrsne polemike navijao upravo za opciju zajedni{tva profesionalaca i dobrovoljaca, pri ~emu sam tako er nagla{avao potrebu ustrojavanja profesionalnih jez gri u ve}im DVD-ima (jasno, ako za to ima realne potrebe). I nadalje sam uvjeren kako }e hrvatsko jedinstveno vatrogastvo trpjeti upravo od takvih sarkasti~nih primjedbi, u kojima su jedino ispravni i pravovaljani ba{ profesionalci, dok dobrovoljci nemaju {to traìti u tom odabranom dru{tvu. Po tko zna koji puta valja istaknuti ~injenicu da je vatrogastvo vrlo skupa i odgovorna djelatnost, da pristupanjem u dobrovoljne redove nema vi{e izvla~enja, mora se inter- 62 lipanj /2007/

venirati uvijek i u svim vremenskim prilikama, bez obzira na doba dana ili no}i, pri ~emu je gotovo jednaka u~inkovitost i profesionalaca i dobrovoljaca. A nitko ne moè sporiti da oni koji su ugroèni nikada ne pitaju tko im je do{ao pomo}i profesionalac ili dobrovoljac. Naàlost, dràva je za profesionalce osigurala sve potrebito (vozila, za{titnu opremu, relativno dobre pla}e i sli~no), dok u isto vrijeme dobrovoljci nemaju podosta toga. Ovisno o sredini u kojima na~elnici i gradona~elnici osiguravaju obvezni dio prora~una, stanje profesionalizma i dobrovoljstva je vrlo razli~ito, od pribli`nog profesionalcima, do stvarno amaterskog. U svome osvrtu sam se zalagao za daleko jeftiniju i prihvatljiviju varijantu da u okviru DVD-a budu ustrojena profesionalna jezgra ({to g. Pilj zasigurno namjerno zaboravlja), kao {to je to danas slu~aj u ve}ini zemalja Europske zajednice. To osobito vrijedi za tzv. seoske i manje gradske sredine, jer smo pod lobisti~kim pritiscima utemeljili JVP-e i u malim sredinama, nagomilav{i nepotreban broj postrojbi i profesionalnih vatrogasaca. Zasigurno da navo enje odrednice da vatrogasac mora biti profesionalni, obrazovani i visoko uvje`bani i motivirani pripadnik postrojbe, po tko zna koji puta aludira na neprikosnovenost profesionalaca, unato~ tomu {to i me u dobrovoljcima ima izuzetno velik broj visokostru~nih, obrazovanih i humanih ljudi. Naime, valja ipak znati kako je dobar dio pripadnika JVP-a naknadnim do{kolovanjem stekao zvanje vatrogasac ili vatrogasni tehni~ar, a prethodno su bili KV-radnici ili su zavr{ili neku od tehni~kih srednjih {kola, dok je samo manji dio njih do stru~nog zvanja do{ao redovitim {kolovanjem na visokim {kolama ili fakultetima. Jasno, valja uvaìti da je sustavom obrazovanja zakonski izjedna~eno stjecanje zvanja {kolovanjem uz rad, da se ste~eno zvanje priznaje, ali mnogi pomalo nakaradno shva}aju sustav za{tite od poàra i jednostrano su usmjereni na neprimjerenu ideju kako su samo profesionalni vatrogasci dobri i oni pravi I oni sada odlu~uju o ustroju hrvatskog vatrogastva. Nikoga ne èlim omalovaìti, ali preporu~ujem malo vi{e uljudnosti i po{tivanja starih kadrova, od obi~nih, do visokoobrazovanih dobrovoljnih vatrogasaca. Ne mogu se ~itati lekcije samo stoga {to branimo svoj ~vrsti poloàj. Kako se napokon ~a{a prelila, predstavnici ~ak 12 hrvatskih ùpanijskih vatrogasnih zajednica okupili su se potpuno legalno u Sisku da bi zajedni~kim snagama izborili ustavnu jednakost da dràva svima bude majka, a ne samo odabranima. I tu jeste najve}i problem, jer se dirnulo u neprikosnovene novce za profesionalno vatrogastvo, dok s te razine dobrovoljstvo ne dobiva niti lipe. A da potpuno jasno bude da nije rije~ o bezna~ajnim ~imbenicima, podsjetit }u da su se u Sisku za jednoglasne zaklju~ke izjasnili ~elnici Sisa~komoslava~ke, Dubrova~ko-neretvanske, Viroviti~ko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Osje~ko-baranjske, Me imurske, Vara`dinske, Zagreba~ke, Bjelovarskobilogorske, Li~ko-senjske i Poè{koslavonske ùpanije. Naàlost, ~ak i na nekim javnim skupovima, odmah se oblatilo ilegalni sastanak u Sisku, pri ~emu zagovornici istinske jednakosti vatrogastva u Hrvatskoj iz 12 spomenutih ùpanija nikada i niti jednom rije~ju nisu blatili predstavnike ùpanija u kojima prevladava druga opcija, a koji se gotovo redovito susre}u bar dva puta mjese~no. Jer, novaca imaju, a radi se o 2.239 profesionalnih vatrogasaca u 62 JVP-e, pa se onda doista valja upitati tko ~ini okosnicu hrvatskog vatrogastva kada se usporedi dobrovoljstvo i profesionalizam. A ve} i vrapci na krovu znaju kako dobrovoljci bez profesionalaca, niti profesionalci bez dobrovoljaca ne mogu. Mo`da sam bio pomalo è{}i u ovom reagiranju na napis g. Jure Pilja, ali ono {to je on napisao na dva stupca u «VV» iz travnja 2007. godine, odmah u nastavku na odgovaraju}i na~in demantiraju u svojim tekstovima Mi{e Miloslavi}, Darko Troha i Marjan Beri}. Njihova mi je potpora dovoljna satisfakcija da sam bio na pravom putu u tekstovima iz velja~e i oùjka, objavljenim pod naslovima «Pozornost postoje}em ustroju» i «Ta blagoslovljena pla}a». Boris Oàni} ùpanijske vijesti VATROGASNI VJESNIK 63

stru~ni skupovi Grad Zagreb Kviz natjecanje mladeì Kviz natjecanje mladeì Vatrogasne zajednice Grada Zagreba odràno je u subotu 21. travnja na terenima novoizgra enog kompleksa uz sustav pro~ista~a za otpadne vode. Naime, taj kompleks u vlasni{tvu je Grada Zagreba i njema~ke tvrtke. Uz objekte koji sluè osnovnoj namjeni izgra eni su {portski tereni i veliki restoran s parkirali{nim prostorom. Tako postoji travnato nogometno igrali{te, ko{arka{ki i tenis tereni. Kako proteklih, tako i ove godine nastavlja se trend pove}anja broja ~lanova vatrogasne mladeì u VZ Grada Zagreba. Na ovogodi{njem natjecanju ukupno je nastupilo 66 natjecateljskih ekipa podijeljenih u dvije kategorije. U kategoriji mlade` djevojke nastupilo je 16 ekipa, dok je mlade` mu{ka nastupila u 40 ekipa. Izvan konkurencije nastupilo je 10 ekipa jer su njihovi ~lanovi bili stariji od 16 godina ili pak nisu bili prijavljeni u evidenciju ~lanstva VZ Grada Zagreba barem 6 mjeseci, kako to odre uju propozicije natjecanja, a {to je na samom natjecanju provjeravao prijemni odbor. Natjecatelji u dobi od 10 do 16 godina odgovarali su na pitanja iz kviza znanja i savladavali prakti~ne vje{tine spajanja i raspajanja cijevi, ru{enja ~unjeva te vezanja ~vorova kao i poznavanja vatrogasne opreme. Da bi natjecatelji sve navedene discipline proveli u skladu s propozicijama zaduèni su bili vatrogasni suci Zajednice. Kako bi Natjecanje pro{lo u redu brinuli su ~lanovi Povjerenstva za natjecanja, mlade` i djecu Zajednice te Voditeljstvo natjecanja, obra~unski odbor, kao i redarska slu`ba. Za sve natjecatelje i njihove voditelje prehrana i osvjeènje bili su organizirani u restoranu unutar kompleksa. Uz predstavnike VZ Grada Zagreba tajnika Damira Vlahovi}a i zapovjednika Javora Lozara te ~lanove Upravnog odbora, na natjecanju su bili nazo~ni predstavnici Gradskog poglavarstva gospoda Marijan Maras i prof. @eljko Basta koji su prilikom progla{enja rezultata najboljim ekipama uru~ili pehare i medalje kako slijedi: @ENE: 1. DVD Ka{ina, 2. DVD Dragonoèc III, 2. DVD Ivanja Reka, 3. DVD Dragonoèc I MU[KI: 1. DVD Blagu{a II, 2. DVD Blagu{a I, 3. DVD Grane{inski Novaki. Radi izjedna~enog rezultata u kategoriji èna dodijeljena su dva druga mjesta, uz obe}anje ekipi DVD-a Dragonoèc da }e im pehar i medalje predstavnici Zajednice uru~iti u sjedi{tu Dru{tva naknadno. Nakon progla{enja rezultata Kviz natjecanje mladeì Vatrogasne zajednice Grada Zagreba slu`beno je zatvoreno uz tradicionalni pozdrav: Vidimo se do godine! Tekst i fotografije: Denis Ruì} Mjesec za{tite od poàra svibanj u VZ Grada Zagreba Uo~i obiljeàvanja Dana vatrogastva predstavnici VZ Grada Zagreba tajnik Damir Vlahovi} i zapovjednik Javor Lozar te predstavnici DVD-a Zagreb, dana 3. svibnja poloìli su vijenac na spomenik ocu hrvatskog vatrogastva \uri Stjepanu Deèli}u. Naime, navedeni spomenik niz godina bio je smje{ten u dvori{tu DVD-a Zagreb na Gub~evoj zvijezdi, na neki na~in sakriven od o~iju javnosti. Na inicijativu tada{njeg predsjednika DVD-a Zagreb i VZ Grada Zagreba Pavla Bonettija kao i tada{njeg tajnika, a danas predsjednika DVD-a Zagreb Tomislava Ivasa u suradnji s Dru`bom Hrvatskog zmaja, spomenik je premje{ten na dana{nje mjesto, na uglu ulice naziva Prilaz \ure Deèli}a, a preko puta Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu. Od te 1993. godine pa do danas predstavnici DVD-a Zagreb, koje je najstarije dru{tvo u Zagrebu, svake godine na taj dan polaù vijenac, odaju}i na taj na~in po~ast osniva~u vatrogastva u na{em gradu. Na Dan vatrogastva 4. svibnja u sjedi{tu VZ Grada Zagreba odràna je sve~ana sjednica Upravnog odbora Zajednice. Predsjednik VZ Zlatko Kriàni} upoznao je ukratko nazo~ne Na fotografiji detalj sa sve~ane sjednice UO VZG Zagreba ~lanove Gradskog poglavarstva, predstavnike Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, poslovne suradnike, prijatelje i novinare sa radom Zajednice. Nakon uvoda predsjednika nazo~nima se obratio dogradona~elnik Grada Zagreba Jelu{i} koji je po tom sve~ano uru~io pehare najboljim dru{tvima Zajednice za 2006. godinu. Pehare su tako primili predstavnici DVDa: Hra{~e, Dragonoèc i Dankovec. Prijelazni pehar koji se tako er dodjeljuje najboljem dru{tvu ponovno je i ove godine ostao u DVD-u Hra{~e. Obiljeàvaju}i za{titnika vatrogasaca sv. Florijana, vatrogasci Grada Zagreba u predve~erje 4. svibnja okupili su se u povijesnoj starogradskoj jezgri u Crkvi sv. Marka. Parkirali{te na kojem se ina~e parkiraju vozila za potrebe Hrvatskog dràvnog sabora, toga je dana bilo pretijesno za sva vatrogasna vozila. Misno slavlje predvodio je vojni ordinarij msg. [anti}, a nazo~ni su bili predstavnici Vatrogasne zajednice Grada Zagreba predsjednik Z. Kriàni}, zapovjednik J. Lozar, tajnik D. Vlahovi} kao i zapovjednik JVP Grada Zagreba M. Mal~i}. Tekst i fotografije: Denis Ruì} Istarska Djeca vole vatrogasce Na fotografiji djeca u JVP Pula Tijekom svibnja-mjeseca za{tite od poàra javne vatrogasne postrojbe i 64 lipanj /2007/

dobrovoljna vatrogasna dru{tva Istarske ùpanije posjetila su mnoga djeca vrti}kog i {kolskog uzrasta. Tako je bilo i u Puli 11. svibnja kada su vatrogasci JVP Pula ugostili stotinjak djece pulskih vrti}a «Snupi» i «Tratin~ica». Klinceze i klince sve je zanimalo o ìvotu i radu pulskih vatrogasaca, a posebice njihova tehnika i vozila s ljestvama. Asim âbaravdi} Jubilej seljanskih vatrogasaca Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo Rovinjsko selo, jedino na podru~ju Gra da Rovinja, po~etkom svibnja obiljeìlo je 25. obljetnicu osnutka mi mohodom vatrogasaca i vozila uz pratnju limene glazbe, sve~anom sjednicom DVD-a uz prigodni program te primopredajom novog vozila i pokaznom vje`bom. Uz jubilej, uru~ene su zahvalnice i plakete istaknutim udrugama i pojedincima Proslavi seljanskih vatrogasaca bi li su nazo~ni predstavnici DVD-a Bala, Kanfanara, @minja i JVP Rovinj, a me u brojnim uzvanicima bili su gradona~elnik Rovinja Giovanni Sponzak, pomo}nik ùpanijskog zapovjednika Boìdar Mezuli} i zapovjednik JVP Rovinj Edi Mendica. Govore}i na sve~anoj sjednici Dru{tva, predsjednik DVD-a Aldo Radovan osvrnuo se na proteklih 25 godina djelovanja, a posebice na po~etak rada, koji je bio teàk. Jer, nije bilo ni sjedi{ta ni opreme, pa se na intervencije odlazilo osobnim automobilima i traktorima. Tek ~etiri godine od osnutka DVD je dobio na kori{tenje prostor u podrumu Doma kulture. Kasnije je Dru{tvo imalo sli~an razvojni put kao i ostala dobrovoljna vatrogasna dru{tva u Istri, a posljednjih godina bolja vremena za seljanske vatrogasce do{la su tek kada je vatrogastvo vra}eno lokalnoj upravi. Grad Rovinj je pruìo potporu na ure enju prostora, Vatrogasna zajednica Istarske ùpanije donirala je patrolno vozilo, a njema~ki grad Leinsteten dobro o~uvano vozilo (30 godina staro), koje se jo{ koristi. Tako er, JVP Rovinj najprije je darovala kombi pristigao iz zbratimljenog grada Leonberga, a kasnije jo{ jedan kombi, tako da danas 49 vatrogasaca raznih zvanja, me u kojima je i sedam èna, raspolaù s dva kombija, navalnim vozilom i terencem koji su smje{teni u izgra enoj garaì, koja }e se uskoro {iriti. DVD uspje{no sura uje i razmjenjuje posjete s kolegama iz Leinstetena i Paga. Nakon sve~ane sjednice gradona~elnik Giovanni Sponza je zapovjedniku JVP i PVZ Rovinj Ediju Mendici predao klju~eve novog sofisticiranog navalnog vozila, vrijednog 2,1 milijun kuna. Seljanski su vatrogasci izveli pokazne vje`be na igrali{tu za male sportove, a fe{ta je zavr{ena domjenkom u Domu kulture gdje je prire en i prigodan program u izvedbi Folklornog dru{tva Stjepan @ià i njihove grupe Birikine. Na fotografiji nagra eni vatrogasci s gradona~elnikom Rovinja Sponzom, pomo}nikom ùpanijskog zapovjednika Mezuli}em i zapovjednikom JVP i PVZ Rovinj Mendicom Asim âbaravdi} Mlade Labinjane zanima vatrogastvo Na{a dobrovoljna vatrogasna dru{- tva okupljaju ljude svih uzrasta. No, mlade Labinjane zanima vatrogastvo i mi moramo jo{ vi{e poraditi na pomla ivanju vatrogasnog kadra. Jer, valja stalno imati na umu da je vatrogastvo izuzetna ljudska djelatnost, a oni koji se opredijele da budu ~lanovi dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva zasluùju potporu cijele zajednice, izjavio je predsjednik Podru~ne vatrogasne zajednice Romano êrnjul u povodu Dana svetog Florijana, za{titnika vatrogasaca. Za vatrogasce Labin{tine gradona~elnik Bruno Hrvatin priredio je prijam u sjedi{tu gradske uprave istakav{i tom prigodom da se sve vi- {e mladih priklju~uje vatrogasnim postrojbama u ovom dijelu Istre. Vatrogastvo se kod nas iznimno ozbiljno shva}a i drago mi je {to se tolika pozornost posve}uje vatrogascima i njihovim odgovornim i humanim zada}ama, poru~io je gradona~elnik Labina. Asim âbaravdi} Prvi susret vatrogasaca ~lanica PVZ Pula ùpanijske vijesti Na fotografiji detalj sa Susreta u Puli Sukladno ovogodi{njem Programu rada, a u povodu svibnja Mjeseca za{tite od poàra, 12. svibnja na stadionu Uljanik u Puli odràn je Prvi susret vatrogasaca ~lanica Podru~ne vatrogasne zajednice Pula (PVZ). O zna~aju te prve manifestacije u sklopu PVZ-a Pula govorili su predsjednik PVZ-a Bruno Ivini} i zapovjednik PVZ i JVP Pula Klaudio Karlovi}. Oni su poèljeli da susret postane tradicionalan. Na susretu se okupilo 140 vatrogasaca pulskog podru~ja od kojih se sedamdesetak natjecalo u malom no- VATROGASNI VJESNIK 65

ùpanijske vijesti gometu i potezanju konopa. U malom nogometu najuspje{nija je bila ekipa DVD-a Li`njan, na drugo mjesto se plasirala ekipa JVP Pula, dok je tre}e mjesto pripalo ekipi DVD Vodnjan. U potezanju konopa najbolji su bili ~lanovi DVD-a Peroj, drugo mjesto je osvojila ekipa JVP Pula, a tre}e DVD Medulin. Asim âbaravdi} Ronioci ~iste podmorje Pod sloganom «Ponovno zajedno u ~i{}enju rovinjskog podmorja», 12. svibnja je tristotinjak ronilaca iz Italije, Slovenije, Srbije, Njema~ke i Hrvatske, me u kojima je bilo i dvadesetak vatrogasaca-ronilaca JVP Rovinj i DVD-a Bale i @minj, sudjelovalo na tradicionalnoj akciji ~i{}enja podmorja rovinjskog akvatorija. Na ~etiri lokacije (gradska luka, akvatorij pred Tvornicom duhana, uvala Lone i lokalitet kod Lanterne) ronioci su iz mora izvadili 10 kubika raznovrsnog otpadnog materijala u kojem se na{la(na slici) i ova tabla Nezaposlenima ulaz zabranjen. Asim âbaravdi} posjete DVD-u Trogir, ~elnike istarskog vatrogastva primio gradona~elnik Trogira Vedran Roì}, a na [olti su se upoznali s radom DVD-a [olta, gdje ih je primio na~elnik op}ine [olta Ante Ruji}. Na ka{telanskom podru~ju predstavnici istarskog vatrogastva posjetili su DVD Ka{tela u Ka{tel Starom, DVD Ka{tel Gomilica i DVD «Mladost» u Ka{tel Su}urcu, a primio ih je i Ivan Udovi~i}, gradona~elnik Ka{tela. U selu Rado{i}i na bo}ali{tu seoskog doma}instva (vlasnik Boò [kopljanac) uprili~en je bo}arski susret vatrogasnih ekipa Istre i Dalmacije u kojem su na kraju doma}ini za nijansu bili bolji, a najesen predstoji uzvratni susret u Istri. Tijekom boravka u Dalmaciji ~elnici istarskog vatrogastva posjetili su i javne vatrogasne postrojbe [ibenika i Zadra, a primio ih je i ùpan splitsko-dalmatinski Ante Sanader. Asim âbaravdi} Samo tri godine prosjek starosti vozila JVP Buzet Pro{logodi{nje aktivnosti vatrogastva Buze{tine bile su zamjetne u Istri i izvan nje, a u okviru @upanijskog projekta nabave modernih vozila i opreme dobili smo na kori{tenje novu cisternu kapaciteta 12 tisu}a litara vode. Tako er, nabavili smo novo, najsuvremenije zapovjedno vozilo, no u europskim, pa i svjetskim okvirima, prosjek od tri godine starosti vatrogasnih vozila u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Buzet ne{to je {to se rijetko gdje moè vidjeti, rekao je na radnosve~anoj sjednici Skup{tine Podru~ne vatrogasne zajednice Buzet njezin predsjednik \ino Piuti. U svom izlaganju Piuti je posebice istaknuo da je Buze{tina 2003. godine prva uvela pilot-projekt sustava videonadzora koji od ljeta 2005. godine djeluje na cijelom poluotoku. Sustav je zapo~eo djelovati uz pomo} 14 panoramskih kamera, a ovog ljeta Istru }e pokrivati ~ak 28 kamera. Predstoji instaliranje softvera u sustav videonadzora koji bi trebao omogu}iti jo{ u~inkovitije vo enje sustava te upozoriti na prve znakove izbijanja poàra. Na podru~ju kojeg kamere pokrivaju, postavit }e se i mini meteostanice, a cjelokupni Projekt sustava videonadzora zajedni~ki (po 50 posto) financiraju podru~ne vatrogasne zajednice i @upanija te Hrvatske {ume. Zapovjednik PVZ Buzet i JVP Buzet Damir Fabijan~i} istaknuo je da su vatrogasci JVP Buzet i DVD-a Buzet i ]i}arija dobro osposobljeni te opremljeni ne samo voznim parkom nego i vatrogasnom odnosno tehni~kom opremom za sve vrste intervencija. Kod ve}ih intervencija ili elementarnih nepogoda moè se u najkra}em roku sakupiti vi{e od stotinu operativnih vatrogasaca s Buze{tine. Dobro opremljeni i osposobljeni moèmo preuzeti sve zada}e vatrogasne djelatnosti i cjelokupnog sustava za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara, naglasio je Fabijan~i}. Pro{le 2006. godine vatrogasci PVZ Buzet zabiljeìli su 131 intervenciju, a u javnosti je bila posebno zapaèna ~etverodnevna organizirana potra- Vatrogasni ~elnici Istre u Dalmaciji Na poziv Vatrogasne zajednice Split sko-dalmatinske ùpanije 15 ~elnika istarskog vatrogastva boravilo je krajem travnja u Dalmaciji. Cilj uzvratne posjete bio je upoznavanje organizacije dalmatinskog vatrogastva uz razmjenu iskustava u djelovanju dobrovoljnih i profesionalnih postrojbi, posebice u ljetnim mjesecima kada najvi{e poàra ima na otvorenom prostoru. Tijekom ~etverodnevnog boravka istarski su vatrogasci bili smje{teni u Trogiru i posjetili su dobrovoljna vatrogasna dru{tva sjeverno-zapadnog dijela @upanije. U Trogiru je, nakon Na fotografiji predstavnik Hrvatskih {uma @eljko Labura predao je sve~anu zastavu Milenku [verku, zapovjedniku DVD-a ]i}arija 66 lipanj /2007/

ga za nestalom osobom iz Selci kraj Buzeta, koja je uspje{no okon~ana. S obzirom na to da su Hrvatske {ume prihvatile pokroviteljstvo nad lani{kim DVD-om ]i}arija, predstavnik Hrvatskih {uma @eljko Labura predao je sve~anu zastavu zapovjedniku Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva ]i}arija Milenku [verku, a uz zastavu je donirano i novo vatrogasno vozilo. Na radno sve~anoj Skup{tini PVZ Buzet uru~ena su vatrogasna priznanja, odlikovanja i znamenja. Asim âbaravdi} Pulski vatrogasci spasili psa Vatrogasci prve smjene Javne vatrogasne postrojbe Pula 7. svibnja (u ponedjeljak nave~er), spasili su irskog setera Mokoa, koji je upao u bunker preko puta Mornari~ke crkve na Stoji. Pas je bio «zarobljen» na dubini od deset metara, a u akciji koja je trajala sat i pol sudjelovao je i djelatnik pulske Veterinarske stanice Valter @gomba. Spasioci su neozlije enog psa izvukli iz bunkera i utvrdili da ima oko vrata plo~icu s telefonskim brojem na koji su odmah nazvali vlasnika, no nitko se nije odazvao pa je pas privremeno smje{ten u Veterinarskoj stanici u Puli. Dojava da se tamo pas nalazi stigla je od jednog bra~nog para koji ìvi na Stoji. Zadnju akciju spa{avanja psa u Istarskoj ùpaniji, tako er uspje{nu, obavili su buzetski vatrogasci 5. oùjka ove godine. Asim âbaravdi} Karlova~ka Memorijal Josip Kirin Bosiljevo Dana 6. svibnja 2007. odràn je 11. vatrogasni memorijal Josip Kirin u organizaciji DVD-a Bosiljevo. Ove godine prijavljeno je 20 natjecateljskih ekipa, 17 mu{kih i tri ènske ekipe. Po brojnosti su ove godine prednja~ili doma}ini DVD Bosiljevo, DVD Grabrk i DVD Vukova Gorica-Glavica s po tri natjecateljske ekipe. Na natjecanju se izvodila jedna mokra vje`ba s ga anjem meta i bacanje torbice u krug. Ovogodi{nji pobjednici u mu{koj konkurenciji su ~lanovi DVD-a Belajske Poljice, drugi su bili ~lanovi DVD Grabrk, a tre}e mjesto su osvojili ~lanovi DVD-a Belavi}i. U ènskoj konkurenciji prvo mjesto su osvojile ~lanice DVD-a Grabrk, druge su bile ~lanice DVD-a Bosiljevo, a tre}e ~lanice DVD-a Vukova Gorica-Glavica. Najmla a ekipa na memorijalu bila je ekipa DVD-a Bosiljevo A, a najstarija ekipa DVD-a Grabrk. U potezanju uèta najbolji su bili ~lanovi DVD-a Bosiljevo i ~lanice DVD-a Grabrk. Davor Keki}, dipl.ing. Skup{tina PVZ grada i op}ina U petak 13. travnja odràna je Skup{tina Podru~ne vatrogasne zajednice grada Duga Resa i op}ina Barilovi}, Bosiljevo i Generalski Stol u Hotelu Duga Resa u Dugoj Resi. Skup{tini su bili nazo~ni predstavnici DVD-a ~lanica PVZ-e, susjednih Vatrogasnih zajednica, VZ@ Karlova~ke, GZ ^rnomelj, gradona~elnik Duge Rese, na~elnik op}ine Barilovi}, predstavnici na~elnika op}ina Bosiljevo i Generalski Stol i ostali gosti. U 2006. na podru~ju PVZ zabiljeèno je 58 intervencija na koje je iza{lo 343 vatrogasca sa 78 vozila i utro {eno je 966 sati. U rujnu je organizirano izlu~no natjecanje PVZ za @upanijsko natjecanje koje }e se odràti 2007. godine. Sve ekipe koje su pristupile natjecanju plasirale su se na @upanijsko natjecanje. Zajednica je odràvala te~ajeve za osposobljavanje vatrogasnih kadrova u 2006. za zvanja vatrogasac i vatrogasac I. klase i specijalnost strojar, a u 2007. planiraju se te~ajevi za zvanja vatrogasac, vatrogasac I. klase i vatrogasni do~asnik. Te~ajevi su odràvani i u susjednim VZ u @upaniji. Na Skup{tini su izmijenjena priznanja PVZ i Gasilske Zveze ^rnomelj iz susjedne Slovenije povodom 30. godi{njice bratimljenja dviju vatrogasnih zajednica. Predsjednik PVZ uru~io je priznanja i zahvale zaslu`nim pojedincima i ustanovama za pomo} pri organiziranju proslave 120 godina vatrogastva u Dugoj Resi na kojoj se je okupio veliki broj vatrogasaca iz cijele PVZ i @upanije. U 2007. godini planira se ure ivanje prostorija koje je PVZ dobila na kori{tenje od grada Duga Resa. Novo vozilo DVD Duga Resa bogatije je za novo kombi vozilo marke Opel, koje je nabavljeno zahvaljuju}i gradu Duga Resa i Eurohercu. Novo vozilo sluìt }e za prijevoz ~lanova DVD-a na intervencije. Primopredaja vozila je odràna 18. travnja uz nazo~nost tajnika HVZ Gabriela [pehara, gradona~elnika Ivana Bar{i}a, predsjednika PVZ Josipa Zlatuni}a, predstavnike Euroherca i rukovodstvo DVD-a Duga Resa. Gradona~elnik je predao klju~eve vozila kumu vozila Josipu Vukmani}u uz èlje da se vozilo koristi ~im manje, a ako treba da se koristi za spa{avanje imovine i ljudi. Na fotografiji detalj s primopredaje Davor Keki}, dipl.ing. Sveti Florijan 2007. Tridesetak vatrogasaca pripadnika vi{e generacija DVD-a Generalski Stol, od mladeì do veterana, 4. svibnja obiljeìli su nizom doga aja Blagdan sv. Florijana, za{titnika vatrogasaca. U ùpnoj Crkvi sv. Antuna Padovanskog prisustvovali prigodnoj ve~ernjoj misi koju je sluìo vele~asni Josip Rafaj. Tijekom propovjedi on je podsjetio na Florijanov ìvot i mu~eni{tvo za vjeru, a vatrogascima izrekao zasluène pohvale za iskazanu dobrovoljnost, humanost i po`rtvovnost u ~estim Na fotografiji vatrogasci DVD-a Generalski Stol ùpanijske vijesti VATROGASNI VJESNIK 67

ùpanijske vijesti protupoàrnim intervencijama. Ovog pretoplog i su{nog prolje}a ve} ih je bilo dvadeset i dvije, ponajvi{e na {umskim poàrima. âk sedam puta su odlazili pomagati kolegama u susjednim op}inama. Na kraju mise Rafaj je na vatrogasce zazvao Bo`ji blagoslov i za{titu njihova sveca. Polustoljetna tradicija dobrovoljnog vatrogastva u ovom kraju ima solidne temelje za svoj daljnji razvoj. Tome pridonosi razumijevanje i redovna nov~ana potpora Op}ine Generalski Stol. Uz sve bolju materijalnu i tehni~ku opskrbljenost potvrda tome je i uspje{no provedena smjena generacija u Dru{tvu. Odgovorne vatrogasne zada}e preuzimaju doma}i mladi}i i muèvi odgojeni u tom pozitivnom okruènju, a uz mladala~ki zanos redovno se i marljivo obrazuju i u stru~nom pogledu. Na nedavno odrànoj godi{njoj Skup{tini predsjednik Branko Skukan, tajnik Damir Koli} i blagajnik Ivica Halar su pred ~lanstvom DVD a, vodstvom podru~ne Vatrogasne zajednice, gostima iz petnaest susjednih i prijateljskih dru{tava i predstavnikom Op}ine podnijeli izvje{taj za 2006. godinu. Osim osnovne protupoàrne djelatnosti sudjelovali su pro{le godine na vatrogasnim natjecanjima i relejnim vje`bama, pomagali su opskrbu stanovni{tva vodom u su{nom dijelu godine i ure ivali okoli{. Na{lo se vremena i volje za dobru suradnju s lokalnim udrugama u dru{tvenim, kulturnim i {portskim zbivanjima. Trinaestoro ~lanova Dru{tva je primilo zasluèna godi{nja priznanja i odli~ja, a zavr{nu pohvalu u ime Vatrogasne zajednice je izrekao predsjednik Josip Zlatuni}. Na skupu je govorio i na~elnik Podru~nog ùpanijskog ureda za za{- titu i spa{avanje Zdravko Jandrli}. Dobra obuka ~lanstva i kvalitetna oprema bit }e glavna preokupacija cjelokupnog hrvatskog vatrogastva kako bi se uspje{no nosilo sa sve zahtjevnijim zada}ama. Ante Jozo Rami} Koprivni~ko-krièva~ka Skup{tina Vatrogasne zajednice grada Koprivnice U Dru{tvenom domu u [taglincu 20. travnja odràna je Skup{tina Vatrogasne zajednice grada Koprivnica, koju ~ine deset dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava i profesionalna Javna vatrogasna postrojba grada Koprivnice s preko ~etrdeset profesionalca, 753 dobrovoljnih vatrogasaca i oko pet stotina ~lanova vatrogasne mladeì. Pored predstavnika dru{tava nazo~ni su bili i predstavnici Gasilske zveze Slovenije iz Domàla i Lendave, kao i predstavnici Vatrogasne zajednica gradova \ur evca, Krièvca, Bjelovara i susjednih op}ina. Nazo~an je bio i dogradona~elnik Zdravko Ga{pari}, predsjednik Vatrogasne zajednice @upanije Marijan Kicivoj, zapovjednik Slavko Tucakovi}, Ivica Lonjak predstavnik Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, te drugi gosti i uzvanici. Izvje{taj o radu za pro{lu godinu podnio je predsjednik VZG Koprivnice Ivan Golubi}, istaknuv{i sudjelovanje na brojnim vatrogasnim natjecanjima uz postignute zapaène rezultate. Pro{le godine zabiljeèno je 167, a na podru~ju grada 99 vatrogasnih intervencija. Ukupna materijalna {teta procjenjuje se na oko ~etiri milijuna kuna. Najvi{e poàra bilo je na otvorenom prostoru - ukupno 38, {to zabrinjava i upu}uje na jo{ ve}u i u~inkovitiju preventivu. Posebno se radilo sa mladeì, koji se u sve ve}em broju u~lanjuju u vatrogasna dru{tva. Rad je rezultirao omasovljavanjem dru{tava, pomla ivanjem velikim brojem {kolovanih kadrova, uklju~ivanjem sve ve}eg broja èna te podizanjem kvalitete u organizacijskom radu i protupoàrnoj za{titi kao i opremanjem modernom opremom. Planom za ovu godinu predvi a se nastavak takvog rada, sudjelovanje i organiziranje, te nastavkom dobre suradnje s Poglavarstvom grada i Gradskim vije}em Koprivnice, {to je posebno pohvalio i Zdravko Ga{pari}. Marijan Kicivoj istaknuo je kako se skromnim sredstvima moè mnogo uraditi. Rekao je kako je @upanija ~etvrta po broju profesionalnih vatrogasaca, a prva po broju dobrovoljnih vatrogasaca na tisu}u stanovnika. D. Rendi} Brojne aktivnosti i ove godine Na sjednici Predsjedni{tva, Zapovjedni{tva i Nadzornog odbora Vatrogasne zajednice Koprivni~ko-kri- èva~ke ùpanije odràne ju~er 18. travnja u Vatrogasnom domu u Meki{u, kod Podravskih Sesveta, pedesetak predstavnika vatrogasnih zajednica raspravljalo je o dosada{njem radu i planovima za ovu godinu. Me u gostima bio je i doma}in skupa, na~elnik Op}ine Podravskih Sesveta Ivan Dereì}, koji je pozdravio nazo~ne i zaèlio im uspje{an rad, kao i predsjednik VZO Petar Cugov~an. Sjednicom je predsjedavao predsjednik VZ@ Marijan Kicivoj, a nazo~an je bio i ùpanijski vatrogasni zapovjednik Slavko Tucakovi}. Raspravljalo se o programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra od interesa za Republiku Hrvatsku u ovoj godini na podru~ju priobalja. Ove, kao i prija{njih godina, u protupoàrnoj za{titi priobalja sudjelovat }e javne vatrogasne postrojbe gradova i nekoliko dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava. Vatrogasna mlade` @ upanije i ove godine boravit }e u pet grupa u vatrogasnom kampu u Faàni. Raspravljalo se i o prijedlogu plana nabavke vatrogasnih vozila u razdoblju od pet do deset godina. Podnesena je informacija o Hodo~a{}u u Mariju Bistricu, Lourdes, Memorijalnom turniru Stjepan Pa{a u Koprivnici, o seminaru za zapovjednike vatrogasnih postrojbi, te o Susretu vatrogasne mladeì Hrvatske i Slovenije u Gare{ni~kom Brestovcu. D. Rendi} Dru{tvo s bogatom tradicijom Jedno od najstarijih vatrogasnih dru{tava na podru~ju Koprivni~kokrièva~ke ùpanije je Rasinja, osnovano 1887. godine na inicijativu mje{tana Rasinja i Cvetkovca. Utemeljitelji Dru{tva bili su Ferdinand barun Inkey Pallinski, ùpnik Antun Kova~i}, odvjetnik dr. Mate Paveli}, trgovac [andor Lobi i Josip Sahvarti. Dru{tvo tako bogate tradicije ima i bogati i uspje{ni rad svih tih 120 godina, a napose posljednjih tridesetak sudjelovanjem i organiziranjem brojnih natjecanja. Zanimljivo je da Dru{tvo ima 338 ~lanova. Iz svakog doma}instva najmanje je jedan ~lan. - îtavo mjesto svojom dugo godi{- njom tradicijom ìvi za vatrogastvo i pomaè u svakoj prilici kada to zatreba, rekao nam je predsjednik DVD-a Zvonimir Fran~i}. Ponosno je istaknuo kako posjeduju dva navalna vozila, jedno DAF 1600 od 2400 litara te TAM 150 od 3400 litara, kombi i ostalu potrebnu opremu. - Ove godine sve~ano }emo obiljeìti na{u 120 godi{njicu osnutka i rada i na 68 lipanj /2007/

Vjeruju da taj ambiciozan plan natjecanja mogu, èle i ho}e ostvariti. Te ambicije i podupire posebno predsjednik Dru{tva Miroslav Muìna koji nam je rekao da }e nastojati i osigurati sve {to bude potrebno da novoformirana ekipa DVD-a Pe{}enik ponovno pobjedni~kim peharima popuni vitrine u svom Vatrogasnom domu. D. Redni} Krapinsko-zagorska ùpanijske vijesti Na fotografiji pokraj navalnog vozila: Zvonimir Fran~i} (prvi lijevo), Davor Tetec i njegova supruga u sredini njoj }e nazo~iti veliki broj na{ih prijatelja iz brojnih vatrogasnih dru{tava, zajednica i iz inozemstva, ponosno je rekao tajnik Dario Tetec, ~ija je supruga tako er ~lan Dru{tva. Zapovjednik je Danijel Namjesnik, dozapovjednik Josip Vuki}, dopredsjednik Zvonimir Habijan, rizni~ar Ivica Zrinski, a ~lanovi Predsjedni{tva su i Ljubica Vuki}, Nenad Hadelan, Natalija Pavlovi}, Franjo Belaj, Ruìca Me imorec, Kristijan Mihalina, Josip Kralj, Krunoslav Ko{uta, Stjepan Rupec i Josip Zrinski. Svi oni zajedno s ostalim ~lanovima uz svestranu pomo} op}ine Rasinja, VZO Rasinja, VZ@ Koprivni~kokrièva~ke ùpanije i mnogih drugih organizacija i udruga, doprinose uspje{nom radu i razvoju ovog kraja i @upanije u cjelini. Osim obiljeàvanja velikog i zna~ajnog jubileja ove godine planiraju bratimljenje s prijateljskim dru{tvom iz Hajdo{e u Republici Sloveniji, sudjelovanje na @upanijskom natjecanju tijekom protupoàrne sezone bit }e na dislokaciji na otoku Mali Brijuni i sudjelovat }e na ostalim brojnim natjecanjima i vatrogasnim manifestacijama. D. Rendi} Aktivirati natjecateljsku ekipu Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo Pe{}enik ima 36 ~lanova. Predsjednik je Miroslav Muìna, zapovjednik Zlatko Marke{i}, a tajnik Darko Pintari}. Vozni park ~ini jedna auto cisterna od 3500 litara i kombi a posjeduju i agregat Magirus. U tom malom i nekada vrlo aktivnom dru{tvu, koje djeluje na podru~ju Op}ine Sokolovac, osnovanom 1952. godine ~lan je bio jedan od najzaslu`nijih vatrogasaca tog kraja Stjepan Pa{a. Umro je prije pet godina u 55. godini ìvota. Danas u znak sje}anja na ~ovjeka koji je svojim nesebi~nim radom dao veliki doprinos vatrogastvu Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije odràva se svake godine memorijalni turnir Stjepan Pa{a u Koprivnici u organizaciji DVD-a Koprivnica ~iji je bio ~lan niz godina kao i predsjednik VZG Koprivnice. Jedan od osniva~a i dugogodi{nji predsjednik DVD-a Pe{~enik bio je otac Stjepana Pa{e Vlatko koji danas ima 85 godina i doìvotni je po~asni predsjednik Dru{tva kojem je posvetio najljep{e stranice svog ìvota. Osim sina Stjepana vatrogasac je bio i sin Slavko koji je tako er prerano umro prije 24 godine. Tradicija tog dru{tva bila je natjecateljska ekipa koja dugo godina nije bila aktivna. Sada, zahvaljuju}i mladim ljudima a napose Dariu Rajnu, voditelju novoosnovane natjecateljske ekipe, planom za ovu godinu nastojat }e se u natjecanjima plasirati na @upanijsko natjecanje i zatim na Dràvno. Na fotografiji Miroslav Muìna, predsjednik DVD-a Skup{tina VZO Marija Bistrica U Vatrogasnom domu u Mariji Bistrici odràna je Skup{tina Vatrogasne zajednice Op}ine Marija Bistrica. U izvje{taju za pro{lu godinu istaknute su mnogobrojne vatrogasne, ali i dru{tvene aktivnosti Vatrogasne zajednice u cjelini, ali i sva ~etiri dru{tva koja ju ~ine. Puno pa`nje posve}uje se prevenciji, a u pro{loj godini na podru~ju djelovanja bistri~ke zajednice zabiljeèno je 12 intervencija. Vatrogasci Vatrogasne zajednice Marije Bistrice i pro{le su godine sudjelovali na dislokaciji na Jadranu, obavljali deùrstva u Sveti{tu MBB-e za vrijeme hodo~a{}a, te sudjelovali u brojnim manifestacijama, poput Vatrogasnog hodo~a{}a, procesija prigodom vjerskih blagdana i sli~no. Skup{tinu su pozdravili brojni uzvanici, me u njima potpredsjednik HVZ-a i predsjednik Vatrogasne zajednice KZ@-e Ivica Glas, ùpanica Krapinsko-zagorske ùpanije Vlasta Hubicki, pro~elnik Podru~nog ureda za{tite i spa{avanja Damir î~ko, rektor Sveti{ta MBB-e vl~. Zlatko Koren, zamjenik na~elnika Op}ine Marija Bistrica Ivan Palanovi} i mnogi drugi. S aktivnostima vatrogasci bistri~ke zajednice nastavljaju i ove godine. Tako je u nedjelju 29. travnja, zajedno s gostima iz DVD-a Zlatar Bistrica, odràn tradicionalni pohod na Vinski Vrh ususret Blagdanu svetog Florijana, za{titnika vatrogasaca. Misu u Prasveti{tu na Vinskom Vrhu predvodio je rektor bistri~kog Sveti{ta vl~. Zlatko Koren. Elvis Lackovi} Sveti Florijan u Bedekov~ini Vatrogasci redovito nabavljaju svakim danom sve moderniju opremu koja sluì za za{titu svojih sumje{tana, ali ne zaboravljaju i onu prepu{tenu pra{ini. Tako je iz zaborava spa{ena VATROGASNI VJESNIK 69

ùpanijske vijesti prva vatrogasna zapre`na {trcaljka, nabavljena jo{ 1912. godine za potrebe vatrogastva u Bedekov~ini. Ona je kupljena uz pomo} Vinerbergera, tada{njeg vlasnika tvornice Zagorka i dobrovoljnim prilozima mje{tana Bedekov~ine i okolnih sela. [trcaljka je proizvedena u tvornici Czemark Teplitz, tada{njoj austro-ugarskoj tvrtci, a u~enici Srednje {kole Bedekov~ina obnovili se je tijekom svoje redovite prakti~ne nastave. Nakon obnove {trcaljka je izloèna zajedno s markantnom pojavom statue Sv. Florijana pored doma DVD-a Bedekov~ina u posebno ure enom prostoru. Upravo na dan spomena na tog sveca za{titnika vatrogasaca, sve~anost otvaranja skromnog izlo`benog prostora pokvario je vrlo jak pljusak. No, to nije sprije~ilo paradu vatrogasaca i obiljeàvanje blagdana. Sve~anu svetu misu tako er na otvorenom pored statue Florijana predvodili su vele~asni Ivan [estak iz Orehovice i Josip Komor~ec-Pepek, bedekov~anski ùpnik. On je i blagoslovio kip, a sve je goste pozdravio i @eljko Odak, predsjednik VZ Op}ine Bedekov~ina. Dean Stuli} Vatrogasna mlade` u Zaboku Dvori{te ZJVP u Zaboku jedne sun~ane subote bilo nalik na dje~je igrali{te. Naime, tom su prilikom nakon upoznavanja s vatrogasnom opremom i prostorijama gdje svoje radno vrijeme provode zagorski vatrogasci, pripadnici vatrogasne mladeì DVD-a Guba{evo zaigrali grani~ara. Poslijepodnevno druènje bilo je osmi{ljeno kao seminar za mentore za mlade` svih zagorskih vatrogasnih dru{ tava, a vodili su ga deùrni vatrogasci u ZJVP Zabok i Rudolf Zajec, stalni predava~ pri VZ KZ@. Nakon duljeg vremena ponovno su okupljeni mentori iz ~itave @upanije, a cilj je bio edukacija o radu s djecom i vatrogasnom mladeì- rekao nam je Zajec. U sklopu edukacije mentorima je dat prikaz metodologije rada, odnosno pristup formiranju grupe djece i vatrogasne mladeì i kako treba svaki op}inski i gradski DVD ili bilo koji DVD u Zagorju djelovati da bi se te grupe pravilno osnovale. Djeca iz DVD-a Guba{evo koja su ovaj puta bili na{i gosti, upoznali su se sa osnovnim pojmovima iz za{tite poàra, a sve kako bi sami mogli preventivno djelovati u svojim obiteljima, {koli i okolini gdje ìve- naglasio nam je voditelj seminara Rudolf Zajec. Djeca su imala vje`bu s brenta~ama i nau~ili kako usmjeriti mlaz vode prema cilju i potom i veoma zanimljivu vje`bu ga{enja poàra sa S-aparatom, koju je demonstrirao Rudolf Tr{inski, djelatnik ZJVP Zabok. Dean Stuli} Me imurska Novoosposobljeni vatrogasci Op}inska vatrogasna zajednica [trigova Gornji Mihaljevec tijekom mjeseca travnja organizirala je te~aj za vatrogasce, kojeg su poha ali novoprimljeni ~lanovi DVD-a Martinu{evec, Gornja Dubrava, Stanetinec, Gornji Mihaljevec i Robadje. Ukupno je bilo sedamnaest polaznika koji su poha ali te~aj u Gornjoj Dubravi, gdje je doma}i DVD bio organizatorom te~aja. Svi polaznici uspje{no su poloìli ispit na ~emu im je ~estitao predsjednik ispitnog povjerenstva ùpanijski zapovjednik Ivan Kristofi}. Na slici: Polaznici te~aja Ivan Novak, Maja Novak, Franjo [tampar, Marko Borko, Mladen Mikulan, Marko Miljan~i}, Nikola Petrovi}, Dario [afari}, Mi{el [afari}, Marko Vuk, Tomislav Bais, Sa{a Jambrovi}, Eugen Jani}, Davor Zadravec, Antonio Jambrovi}, Alan Gregorin~i} i Damir [ajnovi}, te ~lanovi ùpanijskog ispitnog povjerenstva. Novoosposobljeni ~lanovi, me u kojima je bila i jedna djevojka Maja Novak iz DVD Gornja Dubrava, pomladit }e svoja dru{tva, koja prete`no ~ine ~lanovi starije ìvotne dobi, a ujedno }e mladi vatrogasci svojim radom unijeti novi entuzijazam u vatrogasni ìvot. Ivan Novak Uspje{no zavr{en ciklus stru~ne obuke Temeljem utvr enog programa stru~ne obuke za 2007. godinu, uspje{no je zavr{en ciklus obrazovanja ~lanova dobrovoljnih vatrogasnih dru{tva i djelatnika JVP grada âkovca. Stru~nu obuku za stjecanje zvanja vatrogasac uspje{no je zavr{ilo 105 polaznika u 5 nastavnih grupa i to: 70 lipanj /2007/

Pribislavec, Sveta Marija, Vularija, Zasadbreg i @i{kovec. Obuku za voditelja ~amaca u dvije grupe zavr{ilo je 24 polaznika i to iz DVD-a: Donja Dubrava, Gornji Kur{anec, Kotoriba, Podbrest, Sveta Marija i Vularija. Dragutin Trupkovi} Osje~ko-baranjska ùpanijske vijesti Na fotografiji novi vatrogasni ~asnici VZG âkovca DVD-a: âkovec, Kur{anec, Kri{tanovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, [andorovec i @i{kovec. VZO Sveti Juraj na Bregu DVDa: Lopatinec, Vu~etinec i Zasadbreg. VZP Dekanovec-Doma{inec-Podturen DVD-a: Dekanovec, Doma{inec, Novakovec, Podturen, Sivica i Tur~i{}e. VZP Donji Kraljevec-Gori~an DVD-a: Donji Kraljevec, Gori~an, Mala Subotica, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju. VZP Belica-Mala Subotica-Orehovica DVD-a: Gardinovec, Podbrest i Vularija. VZP Donja Dubrava-Donji Vidovec-Kotoriba-Sveta Marija DVDa: Donja Dubrava, Donji Mihaljevec, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija. VZP Gornji Mihaljevec-[trigova DVD-a: Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinu{evec i Robadje. Obuku za zvanje vatrogasac I. klase uspje{no su zavr{ila 111 ~lana u 7 nastavnih grupa i to: VZG âkovca DVD-a: âkovec, Kur{anec, Kri{tanovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, [andorovec i @i{kovec. VZO Sveti Juraj na Bregu DVDa: Brezje, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Vu~etinec i Zasadbreg. VZP Dekanovec-Doma{inec-Podturen DVD-a: Doma{inec i Miklavec. VZP Belica-Mala Subotica-Orehovica DVD-a: Belica, Drìmurec Strelec, Mala Subotica, Palovec, Podbrest. VZP Donji Kraljevec-Gori~an DVD-a: Donji Kraljevec, Gori~an, Palinovec. VZP Donja Dubrava-Donji Vidovec-Kotoriba-Sveta Marija DVDa: Donja Dubrava, Donji Mihaljevec, Kotoriba i Sveta Marija. VZP Gornji Mihaljevec-[trigova DVD-a: Stanetinec i [trigova. VZG Preloga DVD-a: Cirkovljan, Dra{kovec, Oporovec i Prelog. Stru~nu obuku za zvanje vatrogasni do~asnik je zavr{ilo 19 polaznika iz DVD-a: Belica, âkovec, Dekanovec, Kotoriba, Ma~kovec, Mala Subotica, Mihovljan, Miklavec, Palinovec, Podturen, Sivica, [enkovec, Vu~etinec i Zasadbreg. Stru~nu obuku za zvanje do~asnik I. klase zavr{ilo je 42 polaznika iz DVD-a: Belica, Cirkovljan, Doma{inec, Donji Kraljevec, Gardinovec, Gori~an, Gornja Dubrava, Gornji Vidovec, Kur{anec, Loaptinec, Mihovljan, Ne deli{}e, Palinovec, Podbrest, Podturen, Pribislavec, Pu{}ine, Slakovec, Sveta Marija, [andorovec, [enkovec, Vu~etinec i @i{kovec. Obuku za zvanje vatrogasni ~asnik zavr{ilo je 23 polaznika iz DVD-a: Brezje, Cirkovljan, Dekanovec, Doma {inec, Donji Mihaljevec, Donji Pustakovec, Dra{kovec, Ferketinec, Gornji Kur{anec, Kur{anec, Miklavec, Nedeli{}e, Palinovec, Tur~i{}e, Vularija i @i{kovec. Obuku za zvanje vatrogasni ~asnik I. klase zavr{io je 21 polaznik iz DVD-a: Doma{inec, Gori~an, Gornji Vidovec, Hodo{an, Mali Mihaljevec, Mala Subotica, Nedeli{}e, Podbrest, Suradnja vatrogasaca u op}ini Erdut U op}ini Erdut, isto~no od Osijeka uspje{no djeluje 4 vatrogasna dru{tva: DVD Aljma{, DVD Bijelo Brdo, DVD Dalj i DVD Erdut. Ta op}ina pretrpjela je znatna ratna razaranja i nalazi se na podru~ju od posebne dràvne skrbi. Radi ve}e popularizacije vatrogastva op}inska dru{tva odlu~ila su se da }e se 4 puta godi{nje sastajati, svaki put u drugom mjestu i me usobno se natjecati u seniorskoj konkurenciji u izvedbi vje`be s VM[ bez {tafetne utrke, dok }e ekipe djece izvoditi vje`bu s brenta~ama. Pobjednicima }e pripasti prijelazni pehar, a ~lanovi dje~jih ekipa dobiti }e i medalje. Prvo takvo me usobno natjecanje odràno je 29. travnja 2007. godine u Aljma{u. Vatrogasna zajednica Osijek, ~ije su ~lanice navedena dru{tva, pozdravila je tu inicijativu i poklonila im prijelazne pehare, kao i manje pehare pobjednicima u trajno vlasni{tvo, te svim sudionicima natjecanja medalje, na sje}anje na prve susrete. Pobjednici prvoga natjecanja u se niorskoj konkurenciji ~lanovi su ekipe DVD Dalj, dok su u kategoriji djece prvo mjesto zauzeli ~lanovi ekipe doma}ina DVD Aljma{. Suda~ku ekipu predvodio je dozapovjednik Vatrogasne zajednice Osijek, Radoslav Grubi{i}. Susreti su pro{li u {portskom i fer natjecanju a zajedni~ko druènje nastavljeno je nakon zavr{enog natjecanja. Nije nedostajalo ni gledatelja, tako da su Susreti bili pun pogodak. Nakon natjecateljskog dijela u nastavku druènja, tajnik Vatrogasne zajednice Osijek Zdenko Matokovi}, poklonio je u ime Zajednice zapovjednicima ta 4 dru{tva po komplet od 4 ru~ne radio stanice, koje rade na 70 m opsegu, a za njih nije potrebna radio dozvola. Iako su radio stanice snage 0,5 wata, one }e dobro do}i u me usobnoj ko- VATROGASNI VJESNIK 71

ùpanijske vijesti munikaciji tijekom raznih aktivnosti Dru{tava, a posebice tijekom deùrstva i ophodnje ìtnih polja u ètvenoj sezoni, jer ~ujnost radio stanica na otvorenom prostoru je provjerena na 4 5 km {to zadovoljava potrebe seoskih dru{tava. Iste radio stanice dobit }e i ostalih 9 seoskih dru{tava na podru~ju Vatrogasne zajednice Osijek. Na fotografiji detalj s natjecanja u Aljma{u Zdenko Matokovi} 70. godina DVD Vladislavci U mjestu Vladislavci, udaljenom od Osijeka dvadesetak kilometara, u sklopu obiljeàvanja Dana op}ine Vladislavci, sve~ano je obiljeèna i 70. obljetnica Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Vladislavci. Odràna je pokazna javna vje`ba u kojoj su uz slavljenika sudjelovale i ekipe iz JPVP Grada Osijeka, DVD a Hrastin i DVD a Osijek Donji grad. Tijekom svete mise posve}ena je nova vatrogasna zastava, koju je doma}inu poklonilo DVD Osijek Donji grad. Posve}eno je novonabavljeno navalno vatrogasno vozilo koje je DVD Vladislavci kupilo uz financijsku potporu op}ine. Vozilo nije novo jer za takovo op}ina nema sredstava, ali i ovo }e sluìti svrsi jer su prija{nje vozilo zbog starosti jednostavno morali otpisati. Nakon posvete vozila, slijedila je sve~ana sjednica, na kojoj se prigodnim referatom predsjednik Franjo Ma ar ukratko osvrnuo na povijest Dru{tva te uspjehe i te{ko}e na koje se nailazilo tijekom svoga rada. Dru{tvo Na fotografiji obiljeàvanje70. obljetnice DVD-a Vladislavci broji ukupno 45 ~lanova, od kojih su dvadesetak ~lanovi mladeì koji }e jednog dana preuzeti obveze operative. DVD Vladislavci aktivno je iako iz prora~una op}ine dobiju svega 20 tak tisu}a kuna godi{nje. Zdenko Matokovi} Poè{ko-slavonska Obiljeèno Florijanovo Razli~itim aktivnostima u pojedinim DVD-ima i zajednicama, sve~anim misama, primanjima, posjetima groblju uz polaganje vijenaca i paljenje svije}a, natjecanjima, vje`bama, smotrama i neobaveznim druènjima vatrogasaca, ~lanova njihovih obitelji i gostiju na cijelom podru~ju VZ Poè{ko-slavonske ùpanije prigodno je obiljeèn Blagdan sv. Florijana, za{titnika vatrogasaca. Ovome valja pridodati kako je tridesetak vatrogasaca s podru~ja ove ùpanije nazo~ilo tradicionalnom hodo~a{}u u sveti{te Marija Bistrica, gdje su zajedno s vatrogascima ostalih hrvatskih ùpanija sudjelovali u mimohodu, prisustvovali sve~anoj svetoj misi i pro{li kri`nim putem. Primanje kod ùpana U povodu vatrogasnog Blagdana sv. Florijana, poè{ko-slavonski ùpan Zdravko Ronko, uz nazo~nost zamjenika ùpana @eljka êrtija, uzvanike iz Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje Podru~ni ured Poèga, Policijske uprave poè{ko-slavonske, Sredi{ta za obuku i doktrinu logistike Hrvatske vojske i novinare, priredio je primanje za vatrogasne du`nosnike. Sve~anosti su bili nazo~ni Stjepan Pavli~ek, predsjednik VZ@, @eljko Petrovi}, pro~elnik VZ@, Franjo Krenek, predsjednik VZ Pakrac-Lipik, Zlatko Zerdin, tajnik VZ Pakrac-Lipik, [imun Mileti}, zamjenik predsjednika VZ Poè{tine, te ~lanovi Zapovjedni{tva Davor Ivanovi}, Slavko Lon~arevi} i Marko Mendel, kao i zapovjednik JVP Poèga Goran Vidakovi}. Predsjednik S. Pavli~ek, ukratko se osvrnuo na protekli rad i najavljene aktivnosti koje predstoje, a prigodne rije~i uputili su i uzvanici. @upan Z. Ronko ~estitao je vatrogascima njihov blagdan, izrazio zahvalnost na svemu u~injenom u minulom razdoblju, te podsjetio na aktivnosti i obveze @upanije, gradova i op}ina u pogledu pra}enja i financiranja rada vatrogasne organizacije u narednom razdoblju. Boris Oàni} Op}insko natjecanje u âglinu DVD Ljeskovica, jedno od ~etiri dru{tva na podru~ju najisto~nije op}ine âglin u Poè{tini, iz nerazvijenog kraja Slavonije i podru~ja pod posebnom dràvnom skrbi, bilo je doma}inom izlu~nom natjecanju eki pa mladeì i seniora po~etkom svibnja. Susretu su bili nazo~ni poè{koslavonski ùpan Zdravko Ronko, te u ime pokrovitelja, op}ine âglin, njen na~elnik Ivan \urina, kao i vatrogasni ~elnici. Osim ekipa s podru~ja op}ine âglin, kao gosti su nastupili i pripadnici DVD Jak{i}, odjeljenja u Teki}u. Doma}ini iz DVD Ljeskovica bili su najbolji u konkurenciji mu{kog podmlatka, ispred ekipe DVD Ru{evo. U konkurenciji mu{kih ekipa mladeì prvo mjesto pripalo je ekipi sredi{njeg DVD âglin, druga je bila ekipa iz Ru{eva, a tre}a ekipa doma}ina iz DVD Ljeskovica. âlnovi DVD âglin bili su najbolji i u ostale dvije kategorije seniora u radu s traktorskom vatrogasnom cisternom i vatrogasnom motornom {trcaljkom, dok su druga mjesta pripala DVD-u Djedina Rijeka i DVD-u Ru{evo. Sve su ekipe stekle pravo nastupa na @upanijskom vatrogasnom natjecanju tijekom rujna. Boris Oàni} 72 lipanj /2007/

Posjet mladom vatrogascu Prakti~ki od ro enja Matej Lon- ~arevi}, ~lan mladeì DVD Zakorenje u op}ini Brestovac smje{tenoj u Poè{tini, boluje od zatajenja jetre. Mnogo je vremena proveo po razli~itim bolni~kim odjelima, podvrgavao se tipizaciji tkiva i razli~itim tretmanima, kako bi preìvio do trenutka kada se u donorskoj nomenklaturi prona e odgovaraju}i organ, kao mogu}i transplatitivni nadomjestak oboljeloj jetri. Napokon, nakon vi{e od petnaest godina jetra je prona ena, obavljena je uspje{na transplantacija u Klini~koj bolnici Rebro u Zagrebu i sada traje faza prilagodbe. Na fotografiji Matej Lon~arevi} i @eljko Petrovi} Mladog vatrogasca, unato~ bolesti aktivnog sudionika mnogih natjecanja i drugih akcija, u zagreba~koj su bolnici posjetili, uz roditelje Slavka i Veru Lon~arevi}, ujedno i zapovjednika DVD Zakorenje i VC Brestovac, ùpanijski pro~elnik i v.d. zapovjednika @eljko Petrovi} i dopisnik Vatrogasnog vjesnika iz Poège Boris Oàni}. Sretnom mladi}u tom je prigodom poèljen {to brì oporavak, a u ime vatrogasne organizacije darovan mu je mobitel, kako bi se mogao javljati svojim prijateljima u {koli, vatrogascima i obitelji. Tekst i snimak: B. Oàni} Pripreme Intervencijske postrojbe U sklopu priprema za {to uspje{nije provo enje Programa aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u protupoàrnoj za{titi tijekom ljetne turisti~ke sezone, Dràvna uprava za za{titu i spa{avanje u predsezoni je utvrdila obvezu pripadnika intervencijskih postrojbi da uvje`baju rad s helikopterom. Za 68 pripadnika intervencijske postrojbe iz {est JVP s podru~ja Isto~ne Hrvatske (Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Beli Manastir i Poèga) koji }e biti dislocirani tijekom sezone na priobalju, vje`ba u radu s helikopterom organizirana je polovicom svibnja u Poègi, na poligonu Glavica. Pripadnici spomenutih JVP-a tom su prilikom uvje`bavali ulazak i izlazak s uporabom stepenica, zatim bez uporabe stepenica, spu{tanje pomo}u uèta, spu{tanje vatrogasne opreme, te obavili takti~ku zada}u. Logistiku za tu posebnu vje`bu osi gurali su Vatrogasna zajednica Po- è{ko-slavonske ùpanije u suradnji s Podru~nim uredom DUZS, JVP grada Poèga i DVD Poèga, te MORH, koji je za vje`bu osigurao kori{tenje transportnog helikoptera Mi 8 MTV- 1, nosivosti ~etiri tone, koji ujedno raspolaè i s tzv. kru{kom s dvije tisu}e litara vode. Iz JVP grada Poèga na otoku Hvaru bit }e u smjenama po petnaest dana dislocirano pet pripadnika postrojbe. Boris Oàni} Sastanak Zapovjedni{tva i Savjeta mladeì Opseàn broj tema odradili su ~lanovi Zapovjedni{tva i Savjeta vatrogasne mladeì Vatrogasne zajednice Poè{ko-slavonske ùpanije na radnom sastanku u prvoj dekadi svibnja. Uz vo enje pro~elnika i v.d. ùpanijskog vatrogasnog zapovjednika @elj ka Petrovi}a, nakon {to je prihva}en zapisnik s prethodne sjednice, te saslu{ano kra}e izvje{}e o provedenim aktivnostima u proteklih nekoliko mjeseci teku}e godine, pozornost je poklonjena zada}ama iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite od poàra u vrijeme ètve i vr{idbe, te ljetne turisti~ke sezone. Sva DVD-a i JVP grada Poèga obvezni su osigurati potreban broj ljudi i provjeriti raspoloìvu opremu za deùrstva u vrijeme ètve i vr{idbe, dok je za upu}ivanje na priobalje odre en redoslijed vozila iz pojedinih DVD-a. Planirano je da se u slu~aju hitne potrebe upu}uju vozila DVD âglin, DVD Velika, DVD Kutjevo, DVD Pakrac i na kraju DVD Pleternica. Isto tako je aùriran popis dvadeset pripadnika ùpanijske intervencijske postrojbe. Pa`nja je poklonjena i radu vatrogasne mladeì, s obzirom da u ~ak 32 DVD-a djeluju posebno organizirane postrojbe djece i mladeì, a ~lan Savjeta Kre{o Gali} izvijestio je o aktualnostima s nedavnog seminara za voditelje mladeì u Faàni. Kako }e i ove godine u Kampu mladeì u Faàni boraviti mladi iz cijele Hrvatske, a poè{ka ùpanija organizira ~ak deset smjena, utvr en je redoslijed odlaska ekipa mladeì u Kamp. Ove godine u Faàni }e boraviti mlade` iz DVD Jak{i}, DVD Zakorenje, DVD Alilovci, DVD Poèga, DVD Pleternica, DVD âglin, DVD Brezine, DVD Filipovac, DVD Pakrac i DVD Velika. ^lanovi Zapovjedni{tva i Savjeta posebno su razmotrili odràvanje smotri, vje`bi i natjecanja tijekom Mjeseca za{tite od poàra. Ovo je godina izlu~nih natjecanja u op}inama i gradovima, s kojih }e najuspje{nije ekipe nastupiti na jesenskom ùpanijskom natjecanju ekipa mladeì 9. rujna, te seniora 16. rujna, za koja se jo{ o~ekuju prijave za doma}instvo. Utvr eni su termini pojedinih op}inskih i gradskih natjecanja, koja }e voditi vatrogasni suci, a sredi{nja DVD-a u centrima du`na su osigurati cjelovitu logistiku. Tijekom zimskih mjeseci na te~ajevima i obukama za vi{a zvanja sudjelovalo je ne{to manje pripadnika DVD-a nego proteklih godina. U nastavku sjednice zapovjednici i voditelji mladeì detaljnije su informirani o radu pojedinih tijela HVZ-a s kriti~kim osvrtom u pogledu izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu, te Statutu HVZ-a. êlni ljudi sredi{njih DVD-a upoznati su i s obvezama na temelju rje{enja Podru~nog ureda DUZS, posebice kada je rije~ o nabavci nu`ne (propisane) opreme i upu}ivanja operativaca na lije~ni~ke preglede. U odnosu na neke druge ùpanije, kasni se s uno{enjem podataka u Vatrogasnu mreù, pa je zatraèno ve}e angaìranje i aùriranje podataka. Isto tako bilo je rije~i o nabavci opreme za akcidente i tehni~ke intervencije, o ponudi rabljenih vozila, UKV-stanica i punja~a, te tehni~kog alata. Sastanak zapovjednika iskori{ten je i za raspodjelu naljepnica «112» za sva vozila s kojima raspolaù DVD. Boris Oàni} ùpanijske vijesti VATROGASNI VJESNIK 73

ùpanijske vijesti Skup{tine vatrogasnih zajednica Tijekom druge polovice travnja, nakon {to su u svim DVD-ima odràne izvje{tajne godi{nje skup{tine, na sjednicama su se okupili i izaslanici u skup{tinama dviju podru~nih vatrogasnih zajednica (VZ Pakrac-Lipik u Brekinskoj i VZ Poè{tine u Poègi), te Vatrogasne zajednice Poè{koslavonske ùpanije. Na sva tri skupa bili su nazo~ni predstavnici gradskih i ùpanijskih vlasti, zatim odgovorne osobe iz Podru~nog ureda DUZS Poèga, dok je Skup{tini ùpanijske zajednice bio nazo~an i tajnik HVZa Gabriel [pehar, te gosti iz nekoliko ùpanijskih vatrogasnih zajednica Hrvatske. Na temelju pripremljenih izvje{}a o radu i financijskom poslovanju, te prijedloga planskih dokumenata za 2007. godinu, ocijenjeno je kako se unato~ izuzetnim pote{ko}ama u financiranju vatrogastva u 2006. godini (zbog blokade poslovanja Poè{koslavonske ùpanije) gotovo u cijelosti ostvario postavljeni program. Na tome su izaslanicima i ~elnicima svi ~estitali, uz naznaku predstavnika ùpanijskih vlasti kako o~ekuju da }e u nastavku rada VZ@ biti manje te{ko}a, odnosno vi{e novaca za tu zna~ajnu, humanu djelatnost. Na Skup{tini je predsjednik Stjepan Pavli~ek uru~io diplome i oznake za zvanje po~asnih ~asnika Franji Zveki}u iz Velike, Branku Stankovi}u iz Kneàca i Borisu Oàni}u iz Brestovca. Boris Oàni} obnovu rada i cjelovito opremanje suvremenim vozilima, protupoàrne, te osobne i skupne opreme, uz iskazanu zahvalnost za donaciju iz inozemstva. Prigodnim istupima ~estitke su potom uputili brojni gosti i uzvanici, me u kojima i ùpan Z. Ronko, dok je mr. T. Fricki ujedno uru~io visoko priznanje HVZ-a u povodu visoke obljetnice utemeljenja i rada. Uslijedilo je uru~ivanje priznanja i odli~ja najistaknutijim ~lanovima DVD Poljana. Tako su zlatne medalje primili Zdravko Vozab, Slavko Bor~icki, Zdravko Godek i Josip Konifka; bron~ane medalje uru~ene su Mariu Mesi}u, Darku Musulinu i Krunoslavu Opi}u, a bron~ane vatrogasne plamenice Miji [timcu i Vilibaldu Golubu. Za 30 godina rada spomenice su primili Josip Zeman, Vlado Stakor, Mijo [timac i Josip Konifka; za 20 godina rada spomenice su uru~ene Zdravku Gode~u, Bernardu Konifka, Ivanu Grguri}u, Alenu Bri{ki, \uri Grguri}u, Mirku Uremovi}u i Josipu @alcu, a za desetogodi{nji rad spomenice su primili Mario Brki}, @arko Jankovi}, Tomislav Kos, Marinko Uremovi}, Tomislav Bor~icki, Vjekoslav Derfl i Dario Navrkla. Predsjednik J. Konifka uru~io je priznanja i zahvalnice za pruènu potporu i suradnju mnogim ~lanovima Dru{tva, te gostima, uzvanicima i vatrogascima iz drugih mjesta. Zavr{ni dio sve~anosti odvijao se na prostoru oko Vatrogasnog doma, gdje su umjesto tradicionalne vje`be, vatrogasni du`nosnici prikazali svekoliku opremu kojom raspolaù ~lanovi DVD Poljana, kao i veliko navalno vozilo DVD Pakrac kao sredi{njeg dru{tva toga podru~ja. Blagoslovljeno je ~lanstvo, vozila, oprema i Doma. Tekst i snimci: Boris Oàni} Zdruèna vje`ba u Marinom Selu Pripadnici operativnih postrojbi svih petnaest DVD-a s podru~ja VZ Pakrac-Lipik i ovoga je prolje}a sudjelovalo na tradicionalnoj zdruènoj javnoj vje`bi, ovoga puta uz doma}instvo DVD Marino Selo. Nastupu su uz ~elne ljude podru~ne vatrogasne zajednice bili nazo~ni gradona~elnik Lipika Antun Haramija, ~lan Poglavarstva Pakraca Antun Bari}, pro~elnik VZ@ @eljko Petrovi}, nadzornik za vatrogastvo DUZS Franjo Drkulec, te brojni promatra~i. Ovogodi{nja zdruèna javna vje`ba obuhvatila je tri planirane aktivnosti. Tako je provedena relejna dobave vode u kojoj je sudjelovalo navalno vozilo i deset traktorskih vatrogasnih cisterni, potom je simulirano ga{enje vatre na otvorenom prostoru, {to su izveli operativci DVD Omanovac, dok su vatrogasci iz DVD Poljana gasili poàr na stambenom objektu. U zaklju~enom, tre}em dijelu zdruène javne pokazne vje`be pripadnici operativnih postrojbi sredi{njih DVD-a Pakrac i Lipik izveli su prikaz tehni~ke intervencije poàr na automobilu, te izvla~enje vozila iz provalije uz kori{tenje ru~nog vitla u kombinaciji s vitlom na tehni~kom vatrogasnom vozilu. Slavlje u Poljani Sve~anom obiljeàvanju 80. obljetnice DVD-a Poljana bili su nazo~ni brojni uzvanici ùpan Zdravko Ronko, po~asni predsjednik HVZ, mr. sc. Teodor Fricki, dogradona~elnik Lipika Vinko Pe~ani}, predsjednik Gradskog vije}a Vinko Kasan, biv{i gradona~elnik Lipika Stjepan Horvat, te vatrogasnih du`nosnici @eljko Petrovi}, Franjo Krenek, Davor Ivanovi} i Zlatko Zerdin, kao i gosti iz brojnih DVD-a. Tajnik DVD-a @eljko Oleksa podsjetio je na osnivanje DVD Poljana, na istaknute pojedince, na nabavku prve vatrogasne opreme, na provedene aktivnosti u gradnji Vatrogasnog doma i spremi{ta, na sudjelovanje vatrogasaca u Domovinskom ratu, na Na fotografiji zlatnu medalju uru~uje T. Fricki 74 lipanj /2007/

Poslije gotovo dvosatne vje`be obavljena je kra}a analiza, u kojoj su sudjelovali ~elni ljudi gradskih vlasti, voditelji i sudionici iz vatrogasne zajednice i DVD-a, kao i vatrogasni du`nosnici ùpanijske vatrogasne zajednice. Op}a je ocjena kako mje{tani gradova i drugih naselja s podru~ja Pakraca i Lipika mogu biti sigurni, jer operativci raspolaù s dovoljno znanja i umije}a, te odgovaraju}om tehnikom da se suprotstave bilo kakvoj nevolji. Boris Oàni} Primorsko-goranska Proslava 30. obljetnice DVD-a Njivice Dana 13. travnja obiljeèna je trideseta godina dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Njivice. Proslava je zapo~ela sve~anom misom u Crkvi u Njivicama koju je predvodio vele~asni Dinko Justini}. Djevojke, ~lanice Dru{tva svojim pjevanjem i ~itanjem uljep{ale su misno slavlje. Sve~anoj Skup{tini odazvala su se i druga vatrogasna dru{tva ~iji su ~lanovi ~estitali na dosada{njem radu Dru{tva. Marijana Juri} i Kristina Miletovi} Na fotografiji ~elni{tvo DVD Skrad Od {ake jada do respektabilnog vatrogasnog dru{tva Prije desetak godina bili smo {aka jada, puka sirotinja, a danas smo respektabilno vatrogasno dru{tvo, rekao je predsjednik DVD Skrad Damir Grguri} govore}i o radu Dru{tva i programu rada za naredno razdoblje. Bez obzira na simboli~na sredstva koja dobijemo iz prora~una (90.000 kuna) svojim smo vlastitim radom oja~ali Dru{tvo koje svakim danom dobiva na masovnosti i popularnosti. S Op}inom imamo vrlo dobre odnose i zajedno smo nabavili novo vozilo. A {to }emo raditi u ovoj godini? Radit }emo na ure enju Vatrogasnog doma, nabavit moramo navalno vozilo, osposobiti se za takmi~enje, odràvati opremu i po mogu}nosti je nadopunjavati novom, nabaviti hidrauliku, organizirati te~aj za ispitane vatrogasce, pregledati hidrante i dimovodne kanale po doma}instvima. M. B. Wolf Gradona~elniku Marijanu Ple{e zvanje po~asni vi{i vatrogasni ~asnik Marijan Ple{e je dugogodi{nji gradona~elnik grada Delnica pod ~ijom su upravom Delnice procvale u punom sjaju, od infrastrukture preko sportskih objekata pa sve do kulturnih sadràja u na{em gradu, rekao je Igor Tomac, predsjednik Povjerenstva za odlikovanja na Skup{tini DVD Delnice, obrazlaù}i prijedlog za dodjelu zvanja po~asnog vi{eg vatrogasnog ~asnika delni~kom gradona~elniku Marijanu Ple{e. U njegovim mandatima nisu zaobi eni niti delni~ki vatrogasci, kojima je pruìo i pruà ne samo moralnu ve} i vrlo izraènu materijalnu pomo}. Radilo se o obnovi Vatrogasnog doma, nabavci 4 vatrogasnih vozila, izgradnji novog gara`nog prostora. Aktivan je na na{im skup{tinama a bio je i pokrovitelj na 1. Memorijalu «Goran Ga{parac Pupin» u Delnicama. Mi{ljenje je Povjerenstva da je Marijan vi{e nego zasluìo zvanje po~asnog vi{eg vatrogasnog ~asnika, kazao je Tomac, a salom se zaorio gromoglasni pljesak u znak odobravanja. M. B. Wolf ùpanijske vijesti Na fotografiji detalj sa sv. mise u Njivicama Na fotografiji Livio Andlar i Slavko Gau{ stavljaju oznake zvanja Marijanu Ple{e VATROGASNI VJESNIK 75

ùpanijske vijesti Izlu~no natjecanje mladih vatrogasaca PG ùpanije Na velikom nogometnom igrali{tu u Omi{lju na otoku Krku sredinom svibnja je odràno natjecanje Vatrogasne mladeì Primorsko goranske ùpanije koje je bilo i izlu~no za dràvno prvenstvo. Dràvno }e se prvenstvo odràti 2008. godine. Sudjelovalo je 57 ekipa s time da se mlade` mu{ka i ènska takmi~ila u savladavanju prepreka na poligonu i tr~anju {tafete dok su se djeca nadmetala u vje`bi s brenta~om i {tafetnom tr~anju. Rezultati: DJECA mu{ki: 1. DVD Mrkopalj, 2. DVD Kraljevica, 3. DVD Su{ak II. Ukupno je nastupilo 17 ekipa u ovoj kategoriji. DJECA ènske: 1. DVD Bribir, 2. DVD Lokve, 3. DVD [krljevo I. Nastupilo je 9 ekipa. MLADE@ mu{ka: 1. DVD Novi Vinodolski, 2. DVD Njivice, 3. DVD Halubjan. Ukupno je u ovoj kategoriji nastupilo 17 ekipa mladeìmu{ki. MLADE@ ènske: 1. DVD Klana, 2. DVD Novi Vinodolski, 3. DVD Prezid. Nastupilo je 6 ekipa. Sve natjecatelje na kraju je pozdravio i ~estitao im na uspjehu Slavko Gau{, zapovjednik Vatrogasne zajednice Primorsko goranske ùpanije. M.B.Wolf Vatrogasci Delnica izgradili nove prostore Vatrogasci Delnica po~etkom svibnja su na sve~ani na~in otvorili tri nove garaè i prostor za svoju mlade`. Sve~anosti su osim vatrogasaca, vatrogasne mladeì i njihovih ~elnika Na fotografiji otvorenje garaà u Delnicama bili nazo~ni i Marijan Ple{e, delni~ki gradona~elnik, Ivica Bri{ki zamjenik gradona~elnika, predstavnici Gorske slu`be spa{avanja Delnice, predstavnica Dje~jeg vrti}a «Hlojkica» Anica Zubovi}, monsignor Stanislav Kova~i}, dekan Delni~kog dekanata i zainteresirani mje{tani. Nakon {to je u krugu Vatrogasnog doma sve nazo~ne pozdravio predsjednik DVD Delnice [ime Ja{ka, vi{e o toj investiciji rekao je zapovjednik Livio Andlar. On je podsjetio kako je neiskori{ten prostor za kratko vrijeme postao koristan kao garaà za vi{e vozila i dru{tveni prostor mladeì. Investiciju je, uz dobrovoljni rad, pomogla i Vatrogasna zajednica Primorsko goranske ùpanije te grad Delnice. Livio se zahvalio svima koji su pomogli u izgradnji pozvav{i gradona~elnika Marijana Ple{e i predsjednika delni~kih vatrogasaca [imu Ja{ko da simboli~ki rezanjem trake otvore nove prostore. Prigodne rije~i pohvale delni~kim vatrogascima uputio je gradona~elnik istaknuv{i kako mu je ~ast da zajedno s vatrogascima uìva u otvaranju novih prostora. Znam da ste obu~eni i spremni, rekao je Ple{e vatrogascima, a na nama je na gradu je da vam jo{ vi{e omogu}i bolji rad. Stoljetna tradicija je garancija va{eg dobrog rada kojega uspje{no provodite, a napravit }emo jo{ sve ono {to smo pripremili a to je kupnja velike auto cisterne. Tu }ete imati potporu Grada i mene koji sam sada i va{ ~lan. Sve je pozdravila i Nada Zubovi} iz Dje~jeg vrti}a «Hlojkica». Pritiskom na sklopku daljinskog upravlja~a gradona~elnik je potom otvorio gara`na vrata a iz njih su uz zvuke sirene prvi puta iza{la tri vatrogasna vozila. Da bi sve bilo u pravom ozra~ju pobrinuo se mons. Stanislav Kova~i} koji je blagoslovio garaè i dru{tveni prostor mladeì. M.B.Wolf Vatrogasci u proslavi kraljeva Vatrogasci svake godine u svibnju mjesecu za{tite od poàra po~inju ja~e aktivnosti poslije zime a u tradiciji imaju prisustvovanje misi za blagdan njihova za{titnika Sv. Florijana. U Starom Lazu je mala seoska crkvica Sv. Stjepana koju redovito za Sv. Florijana 4. svibnja posje}uju starola{ki vatrogasci. Umirovljeni u~itelj Mi{ko [timac koji je nositelj vatrogasne spomenice i na zadnjem okupljanju va- 76 Na fotografiji vje`ba mladeì u Omi{lju lipanj /2007/ Na fotografiji vatrogasci u crkvi Svetog Stjepana u Starom Lazu

trogasaca rado je nazo~nima pokazao crkvu izgra enu 1911. godine koju su ove godine mje{tani posebno uredili. Za{titnik mjesta je Sveti Stjepan koji blagdan mje{tani zovu Kraljevo, a dolazi 20. kolovoza kada }e, sada ve} tradicionalno, mjesni vatrogasci organizirati pokaznu vje`bu i time dati svoj obol proslavi mjesnog Patrona. Tako se njeguje zajedni{tvo vatrogasaca i mje{tana a ta suradnja najvi{e dolazi do izraàja ba{ u malim sredinama. M.B.Wolf Sedam novih vozila U Rijeci je ùpan Primorsko goranske ùpanije Zlatko Komadina na prigodnoj sve~anosti uru~io klju~evi, novih sedam vatrogasnih vozila vatrogascima iz Klane, Kastva, Bribira, Lokava, Vrbovskog, Opatije i [krljeva. Vrijednost vozila je ve}a od dva milijuna kuna. Mislim da smo jedna od najuzornijih ùpanija po organiziranom vatrogastvu kod nas, rekao je Komadina. Kod nas je nepobitna sinergija izme u profesionalnih vatrogasaca i dragovoljaca. Vozila imaju svoj veliki zna~aj u maloj urbanoj sredini i sluè za ga{enje svih vrsta poàra manjih obima a do izraàja dolaze posebno ukomponirana u akcije ve}ih jedinica, rekao je Slavko Gau{ zapovjednik VZ PG ùpanije. U @upaniji je posebno izraèna vatrogasna preventiva i mnogo se ulaè u pomladak, a sve to uz vrlo dobru suradnju lokalne samouprave i vatrogasnih postrojbi. M.B.Wolf Na fotografiji djeca s vatrogascima Crikvenice Vatrogasci Crikvenice vje`bom obiljeìli blagdan svetog Florijana U povodu Mjeseca za{tite od poàra i Dana sv. Florijana vatrogasci Crikvenice su u obli`njem Jadranovu odràli javnu vatrogasnu vje`bu. Nekoliko dana potom djeca pred{kolskog odgoja posjetila su vatrogasce u njihovu Vatrogasnom domu. Tom je prilikom demonstriran rad s brenta~ama, {to je odu{evilo male vrti~arce. M.B.Wolf Sisa~ko-moslava~ka Selo europskih {ampiona Trebarjevo Desno Oko 400 vatrogasaca me u kojima i delegati iz 60- tak dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava Hrvatske, od Dalmacije do Slavonije, prisustvovali su godi{njoj skup{tini DVD Trebarjeva, koje se posljednjih desetlje}a nalazi u samom vrhu vatrogastva Hrvatske. Nizom akcija na provo enju vatrogasne preventive i uspje{nom izlasku na ~etiri intervencije te daljnjom izgradnjom vatrogasnih garaà i nabavom novog vatrogasnog vozila kao i sudjelovanjem na brojnim vatrogasnim natjecanjima, Trebarjevci su potvrdili ugled jednog od najuspje{nijih dru{tava u Hrvatskoj tijekom protekle godine. Govore}i o Dru{tvu, u kojem je aktivno 125 mje{tana, predsjednik DVD Trebarjevo Desno vatrogasni znalac Mijo Brle~i}, ina~e predsjednik Vatrogasne zajednice Sisa~komoslava~ke ùpanije i zamjenik predsjednika HVZ-a, posebno je naglasio stalni rad s brojnim ekipama i stru~no obrazovanje zapovjednog kadra. O mnogobrojnim aktivnostima dru{tva Brle~i} je pored ostalog rekao: ^lanovi na{eg Dru{tva sudjelovali su na deùrstvu u Parku prirode Tela{}ica u periodu od 01. do 10. kolovoza 2006. dok su ostali dio ljetne sezone pokrivali ~lanovi dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava s podru~ja na{e @upanije. Aktivno smo sudjelovali u organizaciji raznih sve~anosti i doga aja. Bili smo doma}ini Kolegija Hrvatske vatrogasne zajednice te Predsjedni{tva i Zapovjedni{tva Vatrogasne zajednice Sisa~ko-moslava~ke ùpanije. Povodom obiljeàvanja Dana @upanije aktivno smo sudjelovali u organizaciji 11. Malog maratona Sisak Trebarjevo. Kao i svake godine, sudjelovali smo u obiljeàvanju Dana sv. Florijana, za{titnika vatrogasaca, odlaskom na svetu Misu. Sudjelovali smo i u drugim crkvenim sve~anostima za Veliki Petak, Tijelovo, Malu Gospu i Martinje.Ve} 15. put zaredom organizirali smo za svoje ~lanove i najbolje suradnike proslavu kr{tenja mo{ta na dan sv. Martina. Sura ivali smo i pomagali prijateljska dobrovoljna vatrogasna dru{- tva i ostale organizacije i udruge s podru~ja Op}ine i @upanije pa smo tako u vi{e navrata obavili prijevoz za njihove potrebe te im iza{li u susret besplatnim iznajmljivanjem stolova, klupa i pribora za jelo. Od travnja pro{le godine odobreno nam je primanje ro~nika u civilnu slu`bu vojnog roka prvi ro~nik bio je Darko Matlekovi}, a drugi je Hrvoje Marko Te~i. Na{i ~lanovi, vatrogasni suci, su djelovali su na mnogim prijateljskim i slu`benim natjecanjima, a me- unarodni suci na seminaru vatrogasnih sudaca i sjednicama Povjerenstva za natjecanje CTIF-a. Posebno treba naglasiti i da smo prilikom pripreme pro{logodi{njeg Kupa Posavine zapo~eli i s ure enjem igrali{ta i okolnog prostora. Tako smo napravili {ahtu i priklju~ak za vodu na igrali{tu, a po~eli smo i s navaànjem igrali{ta radi podizanja i poravnavanja. Do sada je naveèno oko 400 m 3, a akcija se nastavlja i ove godine. Iz gore navedenog razloga natjecanje je moralo biti odràno na privatnim livadama pa smo radi {to manje {tete, ali i boljih uvjeta za sve natjecatelje kupili 4 tepiha na kojima se odra ivao usisni vod. KUP Posavine je tradicionalno me unarodno natjecanje, koje je ve} desetak godina jedno od najkvalitetnijih i, po mnogima, jedno od najdraìh natjecanja u Hrvatskoj. Tome u prilog ide ~injenica da ve} dugi niz godina na natjecanju sudjeluje pedesetak ekipa dok, na àlost, sli~na natjecanja diljem Hrvatske imaju puno manje sudionika. Izrazito smo ponosni i na to da svake godine ugostimo i nekoliko natjecateljskih ekipa iz Njema~ke, Slovenije i Austrije. Na pro{logodi{njem, 23. Kupu Posavine, sudjelovala je ukupno 61 natjecateljska ekipa od toga 2 strane ekipe iz Njema~ke iz Eichena mu{ka B, te iz Austrije mu{ka A ekipa iz St. Martina. Poseban dru{tveni zna~aj vatrogasaca Trebarjeva jest uspostavljeni most me unarodne suradnje s vatrogascima Njema~ke, okruga Breisach-Hochschwarzwald s kojima su nedavno pro- ùpanijske vijesti VATROGASNI VJESNIK 77

ùpanijske vijesti slavili i desetgodi{njicu uspje{ne suradnje. Nositelji te suradnje su gospoda: Gerhard Lai kao predstavnik tog okruga i Mijo Brle~i} kao predsjednik VZ SM@. O istinskim me unarodnim vezama najrje~itije govore podaci da je Dru{tvo potpisalo Povelju o bratimljenju s njema~kim vatrogasnim dru{tvima u Breisachu, Mengenu i Eichenu, te slovenskim PGD Vuhred. Istodobno nisu zapostavljena doma}a dru{tva jer su predstavnici Trebarjeva bili gosti na ~ak 45 godi{njih skup{tina od Hvara do Vinkovaca a povelja o bratskoj suradnji, osim s DVD Mladost Ka{tel Su}urac, ove je godine potpisana i s DVD Hvar. Zbog takvog angaìranog sudjelovanja u dru{tvenom i vatrogas nom ìvotu, me u brojnim gostima Skup- {tinu je pozdravila i ùpanica Sisa~komoslava~ke ùpanije i njena zamjenica, Marina Lovri} i Marijana Petir zaèljev{i nastavak osebujnog vatrogasnog ìvota i djelovanja. Ova godina za Trebarjevo je u zna ku priprema za predstoje}u 80. ob ljetnicu Dru{tva, koja }e osim ve} tradicionalnim skupovima i djelatnostima, biti obiljeèna i tiskanjem fotomonografije DVD Desno Trebarjevo 1928. 2008., autora \ure Gajdeka, sisa~kog novinara koji rad Dru{tva prati neprekidno od 1973. godine. \uro Gajdek Obiljeèn Dan svetog Florijana U povodu Dana sv. Florijana 4. svibnja gradona~elnik Kutine Davor @mega~ priredio je prijem za izaslanstvo VZG Kutina. Gradona~elnik je vatrogascima VZG Kutina ~estitao Dan sv. Florijana, zahvalio na dosada{njem radu i aktivnostima, te Na fotografiji Vje`ba u Banovoj Jaruzi im poèlio uspje{an daljnji rad pri ~emu je obe~ao financijsku potporu u pra~enju svih potreba za unapre enje za{tite od poàra. Izaslanici VZG Kutina gradona~elnika su izvijestili o radu Zajednice i dru{tava te o aktivnostima kojima bi trebalo pobolj{ati za{titu od poàra na podru~ju grada Kutina. U poslijepodnevnim satima su za vatrogasce a u ~ast sv. Florijana odràne svete mise u kutinskoj ùpnoj Crkvi sv. Marije Snje`ne, u Crkvi Pre~asnog Srca Marijina u Ilovi, u Kapelici sv. Leopolda Mandi}a u Husainu i u ùpnoj crkvi Sv. Nikole u Me uri}u, nakon ~ega su vatrogasci u svojim dru{tvima druènjem i raznim drugim aktivnostima nastavili obiljeàvanje svog dana i blagdana Sv. Florijana. ^lanovi DVD Banova Jaruga, na Dan sv. Florijana, okupili suu~enike Osnovne {kole Banova Jaruga na poligonu za vje`be u Banovoj Jaruzi na edukativno pokazne vje`be. Izveli su im vatrogasne vje`be za vatrogasnu mlade`, te pokazali teoretski i prakti~no primjenu ru~nih vatrogasnih aparata za ga{enje po~etnih poàra u ~emu su u~enici i osobno sudjelovali, potom su ~lanovi VP DVD Banova Jaruga prezentirali intervencijsku spremnost ga{enja poàra vatrogasnom opremom i tehnikom, i sredstvima sa kojima raspolaù. Franjo Lip{anski Vara`dinska Florijanovo u Hrènici Hrènica, posljednje naselje prije Drave na putu iz Ludbrega prema donjem Me imurju, u povijesti vatrogastva ostalo je zabiljeèno po najstarijem seoskom DVD-u u srednjoj Europi, osnovanom daleke 1872. godine. Stvaranjem neovisne hrvatske dràve, 6 DVD-a udruènih u Vatrogasnu zajednicu Op}ine Sveti \urd obnovilo je tradiciju organiziranog obiljeàvanja Blagdana sv. Florijana i proslave Dana vatrogastva - 4. svibnja, upravo u Hrènici, selu poznatom po stra{nom poàru koji je umalo uni{tio ve}i dio naselja krajem 19. stolje}a (zbog toga se jedan dio naselja jo{ i danas naziva Pustine ). Tako je i ove godine u nedjelju, 6. svibnja, odràna prigodna manifestacija u kojoj je sudjelovalo 70-tak pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava, ali i brojni mje{tani, odnosno doma}i vjernici te njihovi gosti. Ve} uobi~ajeni program zapo~eo je druènjem vatrogasaca u hrèni~kom Vatrogasnom domu, uz prigodne govore predsjednika DVD-a Hrènica Josipa Hiàka, na~elnika Op}ine Sveti \ur prof. Marijana Lazara, predsjednika VZO Sveti \ur Krune Me{ trovi}a i zapovjednika VZO Sveti \ur Stjepana Kova~eka. Nakon postrojavanja i prijavka zapovjednika Zajednice predanog 78 lipanj /2007/

op}inskom na~elniku, Limena glazba KUD-a Sloga iz Karlovca i Sesveta pratila je vatrogasce i njihova vozila do pila, odnosno male kapelice svetog Florijana. Na mjestu koje je pred ne{to vi{e od 100 godina poharao katastrofalan poàr, uni{tiv{i pritom svu imovinu vi{e obitelji, nazo~ni su se prisjetili legende o nebeskom za{titniku vatrogasaca. Na prostoru ispred Crkve svetog Florijana, obnovljene prigodom ovogodi{njeg obiljeàvanja 150. ob ljetnice njezine izgradnje, svetu misu pred vodio je ùpnik @upe sveti \ur, vl~. Vlado Borak, tako er ~lan sredi{njeg op}inskog DVD-a Sveti \ ur, istaknuv{i prigodom propovijedi humanost ìvotnog poziva svakog vatrogasca. S. K. Vatrogasci podigli «majpan» Tradicija podizanja svibanjskog stabla u mnogim je krajevima na{e zemlje vrlo duga, a poticaj ovoj aktivnosti DVD-a Martijanec dala je suradnja s kolegama iz vi{e stranih vatrogasnih organizacija, a poglavito PGD-om Ptuj ska Gora iz Slovenije. Svibanjsko stablo (poznato i kao maj sko drvo, majpan, majbam, maju{, filipov~ica ili filiparka), postavlja se u sredi{njoj Europi kao znak svojevrsne proslave dolaska prolje}a, a u vrijeme biv{e dràve kod nas je bilo vezano i uz obiljeàvanje Praznika rada. Dvadesetak ~lanova DVD-a Martijanec, pod vodstvom predsjednika Sa {e Len~eka, odlu~ilo je tako podi}i «majpan» ove godine ispred svog vatrogasnog doma. Stablo visine 21 metar uspje{no je postavljeno uz glavnu prometnicu, odnosno podravsku magistralu. Obi~aj je u ludbre{kom kraju da se za tu prigodu prona e dugo i ravno stablo johe odnosno jal{e, no u nedostatku istog ovaj je puta posluìla vitka jela koju pri vrhu krase zastave Republike Hrvatske i Op}ine Martijanec. Ta za vatrogasne organizacije poprili~no nesvojstvena aktivnost pokazala je jo{ jednom kako su u dana{njem sloènom dru{tvenom okruènju jedino dobrovoljna vatrogasna dru{tva spremna i sposobna uklju~iti mje{tane ve}ine naselja u razli~ite aktivnosti od op}eg zna~aja. S. K. Svibanj Mjesec za{tite od poàra Tradicionalnom nacionalnom manifestacijom Svibanj mjesec za{tite od poàra ~lanovi dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava na podru~ju Vara`dinske ùpanije i ove godine djeluju u pogledu razvoja protupoàrne preventive. Da je preventiva va`na, govori i statistika intervencija u 2006. godini. Ti jekom 2006. godine vatrogasci na podru~ju Vara`dinske ùpanije imali su ukupno 602 intervencije, od kojih 257 na ga{enju poàra, 118 tehni~kih intervencija u prometu i gra evinama, 10 akcidenata s opasnim tvarima te 217 ostalih oblika intervencija. Ovogodi{nju manifestaciju gotovo 13 000 ~lanova vatrogasnih organizacija u svim gradovima i op}inama Va ra`dinske ùpanije zapo~elo je obiljeàvanjem Dana hrvatskog vatrogastva, 4. svibnja, odnosno prigodnim {tovanjem sv. Florijana, za{titnika vatrogasaca. U nekoliko ùpa na podru~ju ùpanije Florijanovo je obiljeèno na sam dan vatrogasnog sveca, dok je u ve}ini ostalih ùpa ista manifestacija tradicionalno prire ena u nedjelju, 6. svibnja. Gradska vatrogasna zajednica Vara`din i Javna vatrogasna postrojba Grada Vara`dina uprili~ili su tako na vara`dinskom Kapucinskom trgu dana 5. svibnja smotru pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava s podru~ja grada Vara`dina te ~lanova jedine profesionalne postrojbe na podru~ju @ upanije. Pa`nju velikog broja gra ana izazvale su pokazne vje`be ga{enja i spa{avanja najmodernijom opremom, uz upotrebu nekoliko novih vozila. Okupljene vatrogasce pozdravio je i vara`dinski gradona~elnik dr. Ivan êhok, pohvaliv{i pritom sve aktivnosti i intervencijsku spremnost svojih vatrogasaca. Na{e najstarije Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo 1. hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Vara`dinu i Gradska vatrogasna zajednica organizirali su zajedni~ko sudjelovanje u svetoj misi u ùpnoj Crkvi sv. Nikole u Vara`dinu, koja je odràna u nedjelju, 6. svibnja, u jutarnjim satima. Spomenimo i kako su ve} u prvim danima mjeseca svibnja zaredali brojni posjeti mali{ana iz vara`dinskih, ali i mnogih drugih osnovnih {kola i vrti}a Muzeju hrvatskog vatrogastva. Povijesna zbirka, koja se nalazi u prostorima vara`dinskog DVD-a, ove bi godine trebala dobiti i formalne temelje za svoj rad, u skladu s aktualnim nazivom koji ukazuje na visoku razinu organiziranosti izloènog stalnog postava. ùpanijske vijesti Na fotografiji majpan u Martijancu VATROGASNI VJESNIK 79

ùpanijske vijesti Sukladno velikom interesu glede budu}ih posjeta ovom muzeju, ali i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Vara`dina, recimo kako su posjeti mogu}i radnim danom ili eventualno vikendom uz prethodnu najavu u Uredu Vatrogasne zajednice Vara`dinske ùpanije. Me u ostalim aktivnostima vatrogasnih organizacija tijekom cijelog mjeseca svibnja brojni su prijemi kod ~elni{tva lokalne samouprave, edukacija pu~anstva putem 30 000 letaka s preventivnim porukama, pregledi ispravnosti vi{e od 3 000 hidranata na podru~ju @upanije, predavanja vatrogasaca u osnovnim {kolama i vrti}ima, kao i poja~ana suradnja s medijima putem prigodnih stru~nih priloga. Ovogodi{nja manifestacija Svibanj Mjesec za{tite od poàra ujedno je i prigoda za promicanje vatrogasnog poziva u kojem se pozitivne humane ljudske vrijednosti i dalje po{tuju, unato~ dana{njem dinami~nom materijalisti~kom dru{tvu. S. K. Na fotografiji detalj sa Skup{tine Skup{tina Vatrogasne zajednice Vara`dinske ùpanije U Olimpijskoj dvorani Vatrogasnog doma u Vara`dinu 14. travnja 2007. godine odràna je Skup{tina Vatrogasne zajednice Vara`dinske ùpanije. Osim 54 ~lana, Skup{tini su bili nazo~ni Marijan Mlinari}, dr. med., predsjednik HVZ-a i saborski zastupnik, Zlatko Kora~evi}, ~lan Skup{tine Vara`dinske ùpanije i saborski zastupnik, Darko Lovri}, predstavnik DUZS-a, Zlatko Orsag, predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske ùpanije, Mijo Brle~i}, predsjednik VZ Sisa{ko-moslava~ke ùpanije i zamjenik predsjednika HVZ-a, Marijan Kicivoj, predsjednik VZ-a Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije, Ivica Glas, predsjednik VZ Krapinskozagorske ùpanije, Zdravko Vrbani}, pro~elnik Podru~nog ureda za za{titu i spa{avanje Vara`din i Mirko Svetec, predsjednik DVD-a Vara`din. Sve nazo~ne pozdravio je predsjednik Zvonko Bi{kup. U izvje{}u o jednogodi{njem radu koje je podnio tajnik Stjepan Kova~ek nagla{eno je da je u Vatrogasnu zajednicu udruèno 133 DVD-a (125 teritorijalnih i 8 gospodarskih) i 2 profesionalne vatrogasne postrojbe (JVP Grada Vara`dina i Profesionalna vatrogasna postrojba Varteks). Teritorijalni DVD-i kategorizirani su u 4 kategorije: A 5 DVD-a, B 22 DVD-a, C 12 DVD-a i D 86 DVD-a, a u njih je u~lanjeno 11.500 ~lanova, od kojih su 3775 operativni vatrogasci i 1510 ~lanovi mladeì od 6 16 godina te 1089 èna iznad 16 godina. U pro{loj {kolskoj godini osposobljeno je rekordnih 438 polaznika. Na podru~ju @upanije ima 87 vatrogasnih domova, 44 vatrogasna spremi{ta, 52 navalna vozila, 8 auto-cisterni, 91 kombi vozilo, 7 specijalnih vozila i 9 zapovjednih vozila, 219 raznih vatrogasnih pumpi, 144 izolacijska aparata i 53000 metara B i C tla~nih cijevi. U okviru cjelovitog sustava za{tite od poàra, velika se pozornost pridaje preventivnoj djelatnosti koja naro~ito dolazi do izraàja tijekom tradicionalne manifestacije «Svibanj mjesec za{tite od poàra» kada se vr{e protupoàrno-preventivni pregledi u vi{e od 16000 doma}instava na podru~ju Vara`dinske ùpanije. Distribuira se 20.000 vatrogasnih kalendara s preventivnim porukama, oìvljava se suradnja s obrazovnim ustanovama u pogledu edukacije najmla e populacije putem predavanja i me usobnih posjeta. O operativnom djelovanju izvje{}e je podnio Ivica Laba{, ùpanijski zapovjednik. Naglasio je da su tijekom 2006. godine izvr{ene 602 vatrogasne intervencije u kojima su na 256 intervencija sudjelovale postrojbe DVD-a dok su u 346 intervencija sudjelovali vatrogasci JVP Grada Vara`dina. Naglasio je da se broj intervencija za 6% smanjio u odnosu na 2005. godinu kada je bila 641 intervencija. Spomenuto je da je 15 vatrogasaca s podru~ja GVZ-a pro{log ljeta bilo na dislokaciji u Bogomolju na otoku Hvaru, 10 vatrogasaca s podru~ja VZG Ivanca na dislokaciji na otoku Visu, a 30 vatrogasaca pripadnika Interventno-desantne skupine JVP Grada Vara`dina na dislokacijama u Zadru, [ibeniku i Splitu. Konstantno se organiziraju takti~kopokazne vje`be kojih je u 2006. godini bilo organizirano nekoliko desetaka. Natjecanja vatrogasnih desetina poseban su segment rada vatrogasnih organizacija u kojima se uz borbeni duh natjecatelja stje~e i fizi~ka sprema vatrogasaca, brzo i uvje`bano rukovanje vatrogasnim spravama i opremom, me usobno druènje i usmjeravanje mladih prema pozitivnim dru{tvenim vrijednostima. Tijekom 2006. godine odràvana su gradska i op}inska vatrogasna natjecanja u kojima je nastupilo 179 desetina s 1908 natjecatelja, a po 3 najbolje plasirane ekipe nastupit }e na @upanijskom natjecanju koje }e se odràti u rujnu u Vara`dinu. Na Dràvnom natjecanju vatrogasne mladeì Republike Hrvatske odrànom u Jastrebarskom, desetina DVD-a Ku~an Gornji osvojila je prvo mjesto i postala dràvni prvak, pa }e u srpnju braniti boje Hrvatske na Vatrogasnoj olimpijadi u [vedskoj, {to za na{u ùpaniju zna~i velik uspjeh naglasio je gospodin Laba{. U financijskom izvje{}u nagla{eno je da je pro{le godine Vara`dinska ùpanija izdvojila 725.000,00 kn od kojih je 205.000,00 bilo namijenjeno za opremanje vatrogasnih postrojbi. Iz premija osiguranja tijekom 2006. godine ostvareno je 126.884,46 kuna. U ponu enom planu rada za 2007. godinu stavljen je naglasak na koordinaciju rada svih ~lanica, pruànja pomo}i iz domene vatrogasne struke, sudjelovanje u organizaciji manifestacija, sudjelovanje u osposobljavanju i usavr{avanju vatrogasnih kadrova, sudjelovanje u nabavi vatrogasnih sprava i opreme. U raspravi je Zlatko Kora~evi} primijeto da Vara`dinska ùpanija nije pro{la najbolje prilikom raspodjele novih vatrogasnih navalnih vozila te da bi dràva trebala izdvajati vi{e sredstava za rad dobrovoljaca. Naglasio je tako er da bi se nivo takti~ke opreme trebao «pomladiti». Pohvalnim rije~ima o radu Zajednice i postignutim rezultatima obratili su se nazo~nima Ivica Glas, Mijo Brle~i}, Nenad Radoj~i} i Darko Lovri}. Vinko Po{ta se u svom obra}anju dosta kriti~ki osvrnuo na dosada{nji odnos prema dobrovoljcima, kojima treba pridati vi{e pozornosti. Postavio je pitanje kakav je sada status dobrovoljaca. U nastavku se javio za rije~ predsjednik HVZ-a Marijan Mlinari} 80 lipanj /2007/

spomenuv{i da je HVZ bremenita problemima koji datiraju iz ranijeg doba. Istaknuo je da se osje}a nepravda prema dobrovoljcima, no ipak novac koji izdvaja RH u visini od 800 milijuna kuna daje se za vatrogasce. Za 100 milijuna kuna kupljeno je 210 navalnih vozila koja su podijeljena jedinicama kojima su najpotrebnija. Ne mogu se osigurati sredstva da se namire vozilima sva dru{tva, no, vjeruje u bolje sutra za vatrogastvo. Treba prona}i mogu}nosti kako osigurati novac za DVD-e te je protiv toga da profesionalni vatrogasci ostaju bez posla na ra~un dobrovoljaca. Osvrnuo se i na potrebu izgradnje vatrogasnog doma u Zagrebu za {to je Vlada RH izdvojila 6 milijuna kuna, ali ta ideja nije nai{la na podr{ku gradona~elnika Bandi}a. Tako er, mi{ljenje ve}ine nazo~nih na Skup{tini bilo je da trenutno nema potrebe ulagati ogromna financijska sredstva u izgradnju takvog objekta. Nakon rasprave, na kraju su prihva}ena izvje{}a i Plan rada za 2007. godinu. J. Levati} Zadarska Na fotografiji Vatrogasni dom Proljetno renoviranje vatrogasnog doma Zgrada vatrogasnog doma u Zadru stara je punih 40 godina. Izgradili su je davne 1967. godine tada{nji vatrogasci uz veliku pomo} zadarske privrede, a danas je koriste Javna vatrogasna postrojba grada Zadra i Vatrogasna zajednica Zadarske ùpanije. Budu}i da tako veliko zdanje zahtijeva konstantno odràvanje, radovi su se izvodili u skladu s mogu}nostima. Zanimljivo je da su uvijek, ba{ kao i prilikom gradnje, sve one radove koje su mogli vatrogasci izvodili sami. Posljednji rat tako er je ostavio posljedice na zgradi jer je nisu mimoi{le neprijateljske granate, pa se tragovi razaranja gdjegod mogu vidjeti jo{ i danas. Prije nekoliko godina postavljena je krovna izolacija, zamijenjeni dotrajali prozori, postavljen podni laminat u ve}inu prostorija i obojana fasada. Po~etkom ove godine otvorile su se mogu}nosti da se nastavi sa sli~nim zahvatima, pa su tako obavljeni radovi na unutarnjem ure enju zgrade. Potpuno je obnovljen glavni hol, {to je uklju~ivalo popravke i bojanje stolarije i zidova te obnovu i bru{enje poda. Neki hodnici jo{ su imali betonske podove pa je tu postavljeno vi{e od sto kvadratnih metara kerami~kih plo~ica. U jednom dijelu zgrade obavljeno je pregra ivanje da bi se dobila prostorija za novo skladi{te i do nje prostor za ormari}e. Stari limeni ormari}i za osobnu opremu zamijenjeni su novim drvenima, koji su dimenzijama i unutarnjim pregradama prilago eni modernoj opremi vatrogasaca. Ipak, najve}i zahvat u posljednje vrijeme, koji je ujedno i najve}a investicija, odnosi se na postavljanje novih gara`nih vrata, ukupno jedanaest. Stara èljezna, masivna vrata, zahtijevala su stalno odràvanje u smislu popravaka i bojenja. Usto su se otvarala ru~no guranjem u stranu, a zbog dotrajalosti pokretala su se sve teè, stvaraju}i pritom nesnosnu buku. Nova vrata su automatska, otvaraju se gotovo be{umno pritiskom na dugme iz garaè ili iz prostorije za operatere. Naravno, imaju mogu}nost i ru~nog podizanja za slu~aj nestanka elektri~ne struje. Pored svih tih zahvata vatrogasci u pauzama izme u intervencija i vje`bi sami obavljaju mnoge popravke vozila i opreme, a u ovo proljetno vrijeme stignu i pokositi travu, obrezati vo}ke i zaliti cvije}e. Svojim zalaganjem oplemenjuju i podiù kvalitetu svog radnog prostora, pa se zaista moè re}i da oni Vatrogasni dom doìvljavaju kao svoj drugi dom. Zdenko Kneèvi} Donirano vozilo DVD-u Kali Okupljeni uzvanici na skromnoj sve~anosti primopredaje vatrogasnog vozila u dvori{tu JVP grada Zadra 2. svibnja ove godine, bili su svjedocima nesvakida{njeg hvalevrijednog ~ina. Naime, tom prilikom DVD Kali dobilo je svoje prvo vatrogasno vozilo koje mu poklanja DVD Povljana. Rije~ je o starijem, ali potpuno obnovljenom i osposobljenom vozilu marke Magirus. Klju~eve je primio na~elnik op}ine Kali Tino Vidov iz ruku na~elnika op}ine Povljana Ive Pogorili}a. Uz predstavnike dviju op}ina i DVD-a doga aju je bio nazo~an i @eljko [o{a, ùpanijski vatrogasni zapovjednik, koji je u ime Vatrogasne zajednice Zadarske ùpanije pozdravio taj ~in suradnje i zaèlio svima puno uspjeha u radu. Ova Zajednica dala je veliki doprinos akciji time {to je u potpunosti obnovila i opremila vozilo. Tako su o njenom tro{ku izvr{eni svi potrebni popravci, obavljen je tehni~ki pregled, vozilo je nanovo obojano i montirane su nove gume. Tako er su vozilo opremili sa deset novih naprtnja~a, dva vatrogasna aparata, hidrantskim nastavkom, vatrogasnim cijevima, mlaznicama i drugom opremom potrebnom da bi se ovo dru{tvo moglo uklju~iti u akcije ga{enja poàra na svom oto~nom podru~ju. Naime, oba DVD-a djeluju na otocima, Povljana na Pagu a Kali na Ugljanu. Mjesto Kali nalazi se izme u Preka i Kukljice i do sada su na poàre na njihovom podru~ju dolazili uglavnom pripadnici DVD-a âkovec, koji se svake godine tijekom ljetnih mjeseci s jednim vozilom dislociraju u Kukljicu, kao ispomo} iz unutra{njosti. Novo dru{tvo osnovano je pred kraj pro{le godine i broji 36 ~lanova, predsjednik je Ivica Blaslov a zapovjednik Slavko Vidov, koji je ujedno i predsjednik Op}inskog vije}a Kali. Na raspolaganju imaju ogra eno dvori{te ùpanijske vijesti VATROGASNI VJESNIK 81

ùpanijske vijesti Na fotografiji detalj s donacije i garaù u koju }e spremati dobiveno vozilo i opremu. Taj ~in prijateljstva i suradnje, dviju op}ina svakako }e biti poticaj i drugima, jer je svima u interesu da svako mjesto na tom podru~ju ima organiziranu vatroza{titu. tekst i snimci: Zdenko Kneèvi} Novo spasila~ko vozilo za zadarske vatrogasce Krajem oùjka ove godine Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zadra isporu~eno je novo specijalno vozilo za pruànje tehni~ke pomo}i iz dràvnog Programa nabavke vozila, izra eno u proizvodnim pogonima austrijskog Rosenbauera. Vozilo je duìne 7,25 m s ugra enim Mercedesovim motorom MB 1328 AF ATEGO, snage 205 kw. Opremljen je i generatorom snage 20 kva koji moè napajati strujom elektri~ne ure aje kao i reflektore mlaznog svjetla na izvla~ivom stupu rasvjete. Taj stup ina~e nosi 4 reflektora od po 1000 W, koji mogu biti podignuti na visinu od 6 metara iznad tla i usmjeravaju svjetlo na sve ~etiri strane. U vozilo je ugra eno vitlo za uè duljine 60 metara kojim se upravlja iz kabine, uz pomo} kojega se mogu povla~iti ili spu{tati tereti do 70 kn. U kabini se mogu smjestiti tri osobe zajedno s voza~em. Bogata oprema smje{tena je u pretincima sa strane i na krovu, a uklju~uje opremu za nu`du, sigurnosnu opremu, ure aje za dizanje, povla~enje i rezanje, podizne jastuke i pneumatske alate, gumeni ~amac, rasvjetne ure aje, opremu za pruànje prve pomo}i kao i ~itav niz alata i ure aja na kojima su primijenjena najsuvremenija tehnolo{ka rje{enja. Na fotografiji vozilo za Zadar Zadarskim }e profesionalnim vatrogascima ovo vozilo s pripadaju}om opremom zasigurno biti od velike pomo}i i olak{ati brojne i sve zahtjevnije intervencije. Zato se od prvog dana nabavke ovog vozila pristupilo vje`banju i upoznavanju nove opreme, kako bi se jo{ jednom potvrdila ona - pravi alat u prave ruke. Zdenko Kneèvi} Na fotografiji detalj s natjecanja u Zadru Obiljeèn Sveti Florijan Proslavi Blagdana svetog Florijana, za{titnika vatrogasaca, pridruìli su se i ovoga 4. svibnja vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra. Kao i svake godine program je zapo~eo polaganjem cvije}a ispred kipa svetog Florijana, a nastavio se raznim sportskim i zabavnim aktivnostima sve do ve~ernjih sati. Profesionalni vatrogasci tako su u krugu Vatrogasnog doma ugostili mnoge gra ane od kojih su se formirale natjecateljske ekipe u raznim disciplinama kao {to su nogomet, bo}anje, potezanje konopa, stolni tenis, pikado itd. Posebno je zanimljivo {to su jednu od ekipa ~inili i djelatnici lokalne televizijske ku}e, koji su ujedno cijelu manifestaciju snimili te kasnije napravili zanimljivu i zabavnu reportaù. Mnoge goste tom prilikom iznenadilo je gastronomsko umije}e zadarskih vatrogasaca, koji su se pobrinuli da goste po~aste specijalitetima s ro{tilja. Iako su se svi sudionici turnira maksimalno trudili, pehar za osvojeno prvo mjesto ipak je pripao vatrogascima, koji su i na ovaj na~in dokazali iznimnu spretnost i tjelesnu kondiciju. U svakom slu~aju za gra ane je to bila jo{ jedna prilika da se na zabavan i leèran na~in bolje upoznaju i druè s onima koji su uvijek tu i spremni da im pomognu. Zdenko Kneèvi} 82 lipanj /2007/