Porezni_10_2012.indd

Porez na nekretnine u Republici Crnoj Gori Prof. dr. sc. Anto Bajo Porez na nekretnine u Republici Crnoj Gori 1. Uvod Republika Crna Gora donijela je 2001. Zakon o porezu na nekretnine (nepokretnosti) {to je zamijenio dotad vaè}i Zakon o porezu na imovinu u uporabi od 1992. godine, Zakon o porezu na nekretnine, na snazi je od 2003, a njegove se pojedine odredbe primjenjuje od 2005. godine. Ve} 2010. donesene su izmjene i dopune u kojima se to~nije razra uje neke pojmove, ali i pove}ava stopu poreza na nekretnine. Na temelju»staroga«zakona o porezu na imovinu (do 1998. mijenjan i dopunjavan pet puta), 1999. je donesen Pravilnik {to propisuje na~in i metodologiju vrednovanja imovine te utvr ivanja porezne osnovice za obra~un poreza. Pravilnik nije mijenjan te je ostao na snazi i nakon dono{enja Zakona o porezu na nekretnine. Taj porez uvodi jedinica lokalne samouprave i prihod je njezina prora~una. Zakon o porezu na nekretnine i Pravilnik kratki su, jednostavni i sadràjni. 2. Predmet oporezivanja, porezna osnovica, stope i izuze}a Predmet je oporezivanja imovina, a porez se pla}a na: zemlji{te (gra evinsko, {umsko, poljoprivredno i drugo) gra evinske objekte (stambene, poslovne, stambeno-poslovne i ostalo) zgrade posebne dijelove stambene zgrade (stanovi, poslovni prostori, podrumi, garaè i gara`na mjesta i dr.) stambene i poslovne jedinice zgrada i druge gra evinske objekte. Zgrade i druge gra evinske objekte u vlasni{tvu odvojenom od zemlji{ta, te stambene i poslovne jedinice zgrada moè se oporezivati odvojeno. Porezni obveznik fizi~ka je ili pravna osoba vlasnik imovine. Kad je vlasnik imovine nepoznat ili nije odre en, obveznik je poreza korisnik imovine. Ako odre ena imovina ima vi{e suvlasnika, obveznik je poreza svaka od tih osoba, razmjerno udjelu. Obveznici su solidarno odgovorni za pla}anje poreza. U pogledu iskori{tenja prava gra enja obveznik zemlji{ta (plac) je njegov vlasnik, a objekta vlasnik objekta. Porezna osnovica trì{na je vrijednost nekretnine utvr ena 1. sije~nja godine za koju se porez utvr uje. Glavni su kriteriji za odre ivanje trì{ne vrijednosti nekretnine: namjena, veli~ina, mjesto, kvaliteta i drugi elementi {to mogu utjecati na trì{nu vrijednost. Podrobnija mje- POREZ NA NEKRETNINE U REPUBLICI CRNOJ GORI 87

rila i metodologiju odre ivanja trì{ne vrijednosti nekretnine propisuje Vlada pravilnikom, i to na prijedlog ministra financija. Metodologiju se uskla uje s trì{nim uvjetima, najmanje jednom u tri godine. Jedinica lokalne samouprave obvezna je: odrediti trì{nu vrijednost nekretnine odrediti stope poreza obaviti poslove utvr ivanja, kontrole i naplate poreza voditi registar oporezivih nekretnina redovito usugla{avati stanje registra s registrom nekretnina {to vodi republi~ko tijelo nadle`no za nekretnine Ministarstvu financija dostavljati podatke koji se odnose na utvr ivanje i naplatu poreza na nekretnine, po potrebi, a najmanje jednom godi{nje. Ministar financija propisuje oblik i sadràj registra oporezivih nekretnina. 2.1. Vrednovanje imovine i utvr ivanje porezne osnovice Osnovica je poreza na imovinu trì{na vrijednost nekretnine {to je se dobiva mnoènjem veli~ine korisne povr{ine objekta s prosje~nom trì{nom cijenom za ~etvorni metar nekretnine. Korisnu povr{inu objekta ~ini ukupan broj ~etvornih metara povr{ine izme u zidova, mjereno od unutarnjih strana zidova (neto-povr{ine). Korisnu povr{inu objekta ~ini i: 25% povr{ine balkona 50% povr{ine terase 75% povr{ine lo e 30% povr{ine podruma, skladi{ta, ostave i potkrovlja s visinom najmanje 1,5 m odnosno 60%, ako je visina od 1,5 do 2,20 m 60% povr{ine potkrovlja, podruma i suterena adaptiranih u stanove, garaè i posebne prostorije za kotlovnice ako su obra ene 40% za garaè i posebne prostorije za kotlovnice ako su neobra ene 150 % za poslovne prostorije visoke 4 m i vi{e. Dobivenu poreznu osnovicu porezno tijelo umanjit }e razmjerno stupnju izgra enosti objekta. Dobivenu prosje~nu trì{nu vrijednost nekretnine umanjuje se godi{nje za pojedine kategorije starosti, i to prema amortizacijskim stopama. Postotak umanjenja prikazuje tablica 1. Tablica 1. Umanjenje trì{ne vrijednosti nekretnina zbog starosti Umanjenje trì{ne vrijednosti za zgrade od: u % 1 betona, betona i metala, kamena i opeke 1,3 2 metala 2,5 3 drva i ostalog materijala 4 4 monta`nih elemenata: betonskih elemenata metalnih elemenata drvenih elemenata Izvor: Pravilnik o na~inu i utvr ivanju metodologije za osnovicu obra~una poreza na nekretnine Umanjenje vrijednosti objekta od betona, betona i metala, kamena i opeke mogu}e je najvi{e do 60% odnosno 25% vrijednosti za objekte na kojima je obavljena rekonstrukcija vi{e od 50% vrijednosti objekta. 22 4 10 88 POREZNI VJESNIK 10/2012.

Prosje~nu trì{nu vrijednost objekta umanjenu za svotu amortizacije ispravlja se koeficijentom kvalitete nekretnine (tablica 3), tako {to se ukupan broj bodova utvr enih prema elementima za utvr ivanje kvalitete nekretnine dijeli s brojem bodova za najkvalitetniji objekt {to je 465 (bez bodova za elemente {to utvr uju vrijednost objekta po osnovi kvalitete). Trì{nu vrijednost objekta dobiva se tako da se prije utvr enu vrijednost (za objekte na gradskom gra evinskom zemlji{tu, ili na zemlji{tu obuhva}enom detaljnim urbanisti ~- kim planom) ispravi koeficijentom lokacije (tablica 2) Tablica 2. Koeficijent lokacije za utvr ivanje vrijednosti objekta Objekti na podru~ju op}ine: Koeficijent lokacije Budva i Herceg Novi 1,40 Bar, Ulcinj, Tivat i Kotor 1,30 Podgorica 1,10 Nik{i} 1,05 Berane, Andrijevica, Bijelo Polje, Pljevlja, @abljak, Plav, Roàje, Kola{in i Mojkovac, 1 Danilovgrad i Cetinje [avnik i Pluìne 0,90 objekti u naseljima s obilje`jem grada izvan gradskoga gra evinskog zemlji{ta, 0,90 odnosno zemlji{tu {to nije obuhva}eno detaljnim urbanisti~kim planom objekti u primorskim op}inama 1 objekti u seoskom podru~ju 0,40 objekti u selima primorskih op}ina 0,70 Izvor: Pravilnik o na~inu i utvr ivanju metodologije za osnovicu obra~una poreza na nekretnine Gradskim gra evinskim zemlji{tem smatra se zemlji{te odre eno propisima lokalnog tijela uprave. Trì{nu vrijednost nekretnine uve}ava se za rast cijena na malo od 31. prosinca prethodne godine do dana utvr ivanja porezne obaveze, prema podacima tijela nadle`noga za poslove statistike. Obveza pla}anja poreza za nekretnine nastaje 1. sije~nja godine za koju se porez utvr uje. Trì{nu vrijednost nekretnine odre uje nadle`no porezno tijelo jedinice lokalne samouprave. Nastane li {teta na nekretninama zbog vi{e sile (su{a, poplava, poàra, potresa itd.), jedinica lokalne samouprave moè, sama ili na obveznikov zahtjev, obaviti novu procjenu trì{ne vrijednosti nekretnine. Ako obveznik ne podnese poreznu prijavu ili su podaci u prijavi neto~ni, nadle`no porezno tijelo na temelju dostupnih podataka (dobivenih tijekom postupka utvr ivanja poreza na imovinu) utvr uje trì{nu vrijednost nekretnine. Na~in vrednovanja jednak je i pri utvr ivanju osnovice za pla}anje poreza na promet nekretnina i poreza na nasljedstvo i darove. Pri utvr ivanju osnovice za pla}anja poreza na promet nekretnine uzima se u obzir i podatak o vrijednosti imovine kakvu se moè posti}i u slobodnom prometu, prema mjese~nim prilikama. Porezno tijelo pri utvr ivanju osnovice poreza na promet nekretnina ili poreza na nasljedstva i darove moè angaìrati stru~nu osobu (vje{taka) za procjenu imovine koja je predmet prometa, odnosno nasljedstva i darivanja. POREZ NA NEKRETNINE U REPUBLICI CRNOJ GORI 89

Tablica 3. Elementi za utvr ivanje koeficijenta kvalitete nekretnine Opis pozicije Mjera Broj bodova 1. Konstrukcija zgrade 1.1. Zgrade od nepe~ene opeke ili barake 50 1.2. Monta`ne zgrade (drvene, limene, metalne) 120 1.3. Zgrade od ugradbenih elemenata i mje{ovitih materijala 200 1.4. Klasi~na gradnja (tvrdi materijal) 240 2. Obrada zgrade (eksterijer) 20 2.1. Klasi~no pro~elje 2.2. Fasadna opeka 2.3. Umjetni kamen 35 2.4. Prirodni kamen, bunja, mramor 45 3. Oprema stanova 3.1. Plakari minimum 3 m 2 vertikalne povr{ine 10 3.2. Plakari vi{e od 5 m 2 vertikalne povr{ine 20 3.3. Rolete (eslingeri) drvene 10 plasti~ne 10 aluminijske 15 {kure drvene 10 3.4. Vise}e kuhinje i aspiratori u novim stanovima 5 4. Sanitarna oprema 4.1. Potpuno ure ena kupaonica (kada-tu{, WC-{koljka, umivaonik) po stanu 30 4.2. Djelomi~no ure ena kupaonica po stanu 10 5. Vodovod 5.1. Vodovodna instalacija priklju~ena na vodovodnu mreù po stanu 20 5.2. Vodovodna instalacija priklju~ena na bunar hidrofor po stanu 10 6. Kanalizacija 6.1. Kanalizacija priklju~ena na kanalizacijsku mreù po stanu 20 6.2. Kanalizacija priklju~ena na septi~ku jamu po stanu 20 7 Instalacije 7.1. Elektri~na instalacija po stanu 20 7.2. Telefonska instalacija po stanu 10 8. Grijanje 8.1. Centralno grijanje po stanu 40 8.2. Ostali na~ini grijanja (~vrsto gorivo, teku}e i el. energija) po stanu 10 9. Elementi {to uve}avaju vrijednost objekta 9.1. Bazen za kupanje 50 9.2. Prilaz asfaltnim putem 40 Izvor: Pravilnik o na~inu i metodologiji utvr ivanja osnovice za obra~un poreza na imovinu (Sl. list RCG 7/99) 3. Porezna stopa, oslobo enja i olak{ice Porezna stopa na nekretnine razmjerna je, a do 2010. bila je 0,08 do 0,80% trì{ne vrijednosti nekretnine. Stope poreza mijenjaju se 2010. te imaju rasponu od 0,10 do 1% trì {ne vrijednosti nekretnine. Stope poreza na nekretnine jedinica lokalne samouprave moè se utvr ivati po vrstama. 90 POREZNI VJESNIK 10/2012.

Stopu poreza na neobra ivano poljoprivredno zemlji{te lokalna jedinica moè uve}ati do 50% u usporedbi sa stopom na obra eno poljoprivredno zemlji{te. Propis {to se odnosi na obra eno poljoprivredno zemlji{te donosi ministar za poljoprivredu. Izmjene i dopune Zakona od 2010. donijele su znatne promjene u pogledu definiranja nekretnine te potankoga odre ivanja porezne stope za pojedine vrste nekretnina. Od 2010. jedinica lokalne samouprave moè utvrditi vi{u poreznu stopu za: poljoprivredno zemlji{te koje se ne obra uje sekundarni stambeni objekt (stan) objekt koji nije sagra en sukladno zakonu ugostiteljski objekt u zoni prioritetnog turisti~kog mjesta, na temelju akta Vlade o utvr ivanju prioritetnog turisti~kog lokaliteta neizgra eno gra evinsko zemlji{te. Za poljoprivredno se zemlji{te poreznu stopu moè uve}ati do 50% u odnosu na utvr enu. Potanji propis {to odre uje {to se smatra poljoprivrednim zemlji{tem kojeg se obra uje donosi tijelo dràvne uprave nadle`no za poslove poljoprivrede. Za sekundarni stambeni objekt (stan) poreznu stopa moè se uve}ati do 100% u usporedbi s utvr enom. Sekundarnim stambenim objektom smatra se stambeni objekt (stan) koji nije prebivali{te vlasnika nekretnine. Za objekt {to nije sagra en sukladno zakonu (nelegalna gradnja) poreznu se stopu mo è uve}ati do 100% u usporedbi s utvr enom, ali uz izvjesne razlike pa se poreznu sto pu uve}ava za objekt: bez uporabne dozvole do 25% {to nije sagra en na osnovi gra evinske dozvole do 50% {to je sagra en bez gra evinske dozvole do 75% {to je sagra en na tu em zemlji{tu do 100%. Za ugostiteljski objekt u zoni prioritetnog turisti~kog mjesta (na temelju akta Vlade o utvr ivanju prioritetnog turisti~kog lokaliteta) tijelo lokalne samouprave moè propisati uve}anu poreznu stopu, i to u: kategoriji 3*** do 2% trì{ne vrijednosti kategoriji 2** do 3%, trì{ne vrijednosti kategoriji 1* do 4% trì{ne vrijednosti te za objekt {to nije kategoriziran do 5% trì{ne vrijednosti. Ugostiteljskim se smatra objekt u kojemu se obavlja ugostiteljsku djelatnost (hotel & resort, wild beauty resort, hotel, mali hotel, boutique hotel, hotel garni, aparthotel, condohotel, hostel, pansion, motel, turisti~ko naselje, etno-selo, eko-lodge, vila, gostionica, planinarski dom, odmarali{te, kamp i sl.), i to u zoni prioritetnoga turisti~kog odredi{ta. Za neizgra eno gra evinsko zemlji{te poreznu se stopu moè uve}ati do 100%, u uspo redbi s utvr enom. Neizgra enim gra evinskim zemlji{tem smatra se ono unutar gra nica gra evinskog podru~ja naselja u kojemu se (prema prostornom planu) moè graditi, a dotad nije sagra en gra evinski objekt ili nije pokrenuta gradnja. 3.1. Porezna oslobo enja Porez se ne pla}a na nekretnine: 1. u dràvnom vlasni{tvu, {to ih uporabljuju dràvna tijela, organizacije i slu`be, tijela jedinice lokalne samouprave i organizacije koje obavljaju javnu slu`bu za funkcije za koje su osnovane POREZ NA NEKRETNINE U REPUBLICI CRNOJ GORI 91

2. u vlasni{tvu Centralne banke 3. u vlasni{tvu ili kad ih uporabljuju akreditirana konzularna i diplomatska predstavni{tva, ako se nekretnine rabi u te svrhe i uz uvjet uzajamnosti 4. u vlasni{tvu me unarodnih organizacija, ako je tako predvi eno sporazumom 5. {to su zakonom progla{ene spomenicima kulture 6. u vlasni{tvu vjerskih organizacija {to sluè za vjerske potrebe ili kao stambeni prostor vjerskih slu`benika 7. u vlasni{tvu nevladinih organizacija ako ih se rabi za ono za {to su osnovane 8. javne ceste, ulice, trgovi i parkovi, luke, èljezni~ke pruge i aerodromi, za{ti}ene {ume i nacionalni parkovi. Oslobo enja se moè iskoristiti samo uz uvjet da se nekretnine ne iskori{}uje za stjecanje prihoda na trì{tu. Porez se ne pla}a kad ukupna porezna osnovica za sve nekretnine poreznog obveznika ne prema{uje svotu 5.000,00 eura i ako se tu nekretninu ne iskori{}uje za stjecanje prihoda. 3.2. Porezne olak{ice Porez na nekretnine na zgrade i stanove {to obvezniku sluè kao glavno mjesto stanovanja, umanjuje se obvezniku 20% i po 10% za svakoga ~lana ku}anstva, a najvi{e do 50% porezne obveze (u primjeni od 2005). 4. Naplata poreza i fiskalni u~inak Razdoblje oporezivanja ~ini kalendarska godina. Porez se utvr uje rje{enjem nadle`nog tijela lokalne jedinice do 31. svibnja teku}e godine. Porez se pla}a u dva jednaka obroka prvi dospijeva 30. lipnja, a drugi 30. studenoga godine za koju se porez utvr uje. 4.1. Porezna prijava Vlasnici nekretnina obvezni su u roku 30 dana nakon stjecanja nekretnine, nadle`nomu poreznom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti poreznu prijavu. Oblik i sadràj prijave propisuje porezno tijelo nadle`no za oporezivanje nekretnina. Republi~ko tijelo nadle`no za nekretnine podatke o vlasni{tvu nekretnine mora dostaviti jedinici lokalne samouprave do kraja studenoga godine {to prethodi godini za koju se porez utvr uje. U pogledu poreznog postupka i drugih pitanja {to nisu posebno ure ena u Zakonu o porezu na nekretnine (àlbeni postupak, prinudna naplata, kamata, jamstvo itd.), primjenjuje se odredbe zakona {to ure uje porezni postupak. 4.2. Fiskalni u~inak poreza na nekretnine U strukturi prora~unskih prihoda lokalnih jedinica Crne Gore sve ve}i udjel zauzimaju porezi. Usporedno s rastom prihoda od poreza, smanjuju se prihodi od naknada. No, vrlo su promjenljivi prihodi od poreza i ukupni prihodi, na {to utje~e financijska kriza, ali i obilje`ja Crne Gore kao malene otvorene dràve, izloène vanjskim promjenama financijskih tijekova kapitala. U strukturi poreznih prihoda prevladavaju lokalni porezi na nekretnine i na promet nekretnina. Ta dva poreza ~ine vi{e od 60% poreznih prihoda lokalnih jedinica, a bili su osobito izda{ni u 2008. i 2011. Prema podacima Ministarstva financija Crne Gore, ta dva prihoda postaju glavni i najstabilniji izvori financiranja lokalnih jedinica. 92 POREZNI VJESNIK 10/2012.

Tablica 4. Visina i struktura prora~unskih prihoda lokalnih jedinica od 2006. do 2015. (u mil. eura i % BDP-a) Porezi Pristojbe Naknade Ostali prihodi Primici od otplate kredita i sredstava iz prethodne godine Transferi iz prora~una 2006. mil. 55.1 13.5 40.1 7.4 2.8 0,0 % BDP 2,6 0,6 1,9 0,3 0,1 0,0 2007. mil. 74.9 11.9 99.8 12.5 12.6 2.1 % BDP 2,8 0,4 3,7 0,5 0,5 0,1 2008. mil. 98.4 9.5 127.5 21.8 2.22 % BDP 3,2 0,3 4,1 0,7 0,0 0,1 2009. mil. 83.2 6.5 77.3 16.7 0,0 % BDP 2,8 0,2 2,6 0,6 0,0 0,0 2010. mil. 81.4 5.7 74.6 12.2 0,9 % BDP 2,6 0,2 2,4 0,4 0,0 0,0 2011. mil. 90.3 6.0 46.7 12.6 0,7 % BDP 2,8 0,2 1,4 0,4 0,0 0,0 P. 2012. mil. 78.3 5.9 35.9 12.0 0,8 % BDP 2,3 0,2 1,1 0,4 0,0 0,0 Pr. 2013. mil. 80.6 6.1 36.8 12.4 0,6 % BDP 2,3 0,2 1,0 0,3 0,0 0,0 Pr. 2014. mil. 83.1 6.3 37.8 12.7 0,6 % BDP 2,2 0,2 1,0 0,3 0,0 0,0 Pr. 2015. mil. 85.1 6.4 38.7 13.1 0,7 % BDP 2,1 0,2 1,0 0,3 0,0 0,0 Izvor: Ministarstvo financija Crne Gore, 2012. Grafikon 1. Veli~ina i struktura poreznih prihoda lokalnih jedinica od 2006. do 2015. (u mil. eura) Izvor: Ministarstvo financija Crne Gore, 2012. POREZ NA NEKRETNINE U REPUBLICI CRNOJ GORI 93

5. Dvojbe u vezi s oporezivanjem nekretnina u Crnoj Gori i pouke za Hrvatsku Dono{enje Zakona o porezu na nekretnine, osobito nakon njegovih izmjena otklonio je dvojbe u pogledu poloàja i definiranja oporezive imovine jer je to~nije odre en pojam nekretnine, jasnije utvr eno pro{irenje porezne osnovice i uve}anje porezne stope. U poreznom sustavu Crne Gore ipak su ostale brojne dvojbe u vezi s poloàjem i vrednovanjem pojedinih dijelova imovine. Te dvojbe na{ih susjeda trebala bi imati u vidu i Porezna uprava RH pri izradi Zakona i Pravilnika o porezu na imovinu {to ga se u porezni sustav planira uvesti 2013. Glavne su dvojbe o utvr enim postocima pove}anja poreznih stopa za neke kategorije imovine, ali i definicije nekretnina na koje se te stope primjenjuje.»sporne«su odredbe prema kojima jedinica lokalne samouprave moè utvrditi ve}u poreznu stopu za neobra eno poljoprivredno zemlji{te, sekundarni stambeni objekt (stan), objekt nesagra en sukladno zakonu te za neizgra eno gra evinsko zemlji{te, kako slijedi: 1. Utvr ivanje (uve}anje) poreznih stopa za nelegalno sagra ene objekte (bez uporabne dozvole). Obveznici koji nisu rije{ili pitanje uporabne dozvole, uz osnovnu bi svotu poreza morali pla}ati i dodatnu (uve}anu) svotu (do 100% u usporedbi s utvr enom). Prije dono{enja takve odredbe, treba rije{iti pitanja statusa imovine i urediti baze podataka s informacijama o objektima bez uporabne dozvole i vlasnicima takvih objekata. 2. Utvrditi visinu nenamirenih obveza za komunalne naknade i doprinose. Prije dono{enja rje{enja o pla}anju uve}anog poreza na nekretnine za nelegalno sagra- e ne objekte treba utvrditi i visinu (nenamirenih) obveza za komunalne naknade i doprinose iz pro{lih razdoblja, jer ti prihodi mogu biti znatan izvor financiranja lokalnih prora~una. 3. Jasno definiranje pojma»sekundarni stambeni objekt«objekt koji ne sluì primarnoj svrsi stanovanja (druga nekretnina). Porezna tijela moraju to~no odrediti i navesti vrste objekata u toj kategoriji, jer se op}om definicijom u istu ravan stavlja objekte za odmor i rekreaciju te naslije ene objekte {to nisu prebivali{tem vlasnika. 4. Pojasniti pojam»neizgra enoga gra evinskog zemlji{ta«. Neizgra eno gra evinsko zemlji{te moè biti predmet posebne vrste poreza, ovisno o stavu javnih politika prema upravljanju i uporabi gra evinskog zemlji{ta. Neizgra eno gra evinsko zemlji{te treba definirati u Zakonu o prostornom ure enju, dok Zakon o porezu na nekretnine mora urediti oporezivanje te vrste zemlji{ta. Takvo je oporezivanja imovine u RH, zbog ograni~enja prava vlasni{tva nad nekretninama, ~ak i Odlukom Ustavnog suda odba~eno u 2007. 5. Aùriranje podataka u katastrima. U Zakon o dràvnom katastru nu`no je ugraditi obvezu upisa ukupne imovine u katastar i obvezu katastra da sve aùrirane informacije dostavlja jedinicama lokalne samouprave. 6. Jasna i transparentna metodologija za procjenu vrijednosti nekretnina. Neprimjerena metodologija za odre ivanje vrijednosti nekretnina moè stvarati prostor za korupciju, nelegalne radnje i dr. 7. Zakonski propisi o legalizaciji imovine i porez na nekretnine. U Hrvatskoj je (jednako kao u Crnoj Gori) donesen Zakon o postupanju s nezakonito izgra enim zgradama (NN 86/12) {to to~no odre uje uvjete i mogu}nosti legalizacije bespravno sagra enih objekata. Dono{enje tog zakona moglo bi utjecati na zakonska 94 POREZNI VJESNIK 10/2012.

rje{enja u pogledu uve}anja poreznih stopa pri oporezivanju nelegalno gra enih objekata. 8. Rokovi pla}anja poreza na nekretnine. Zbog obilje`ja poreza na nekretnine da ga se ne povezuje s pla}evnom sposobno{}u stanovni{tva, svakako treba razmotriti rokove pla}anja poreza. U Crnoj Gori propisano je da se porez pla}a u dva jednaka obroka, od kojih prvi dospijeva 30 lipnja, a drugi 30. studenoga godine za koju se porez utvr uje. Zakon bi trebao omogu}iti ve}u fleksibilnost lokalnih uprava pri utvr ivanju rokova za pla}anja. 9. Definiranje poreznih oslobo enja u dijelu koncesija. S velikim oprezom se mora odre ivati porezna oslobo enja. Ako se, naime, daje koncesije za poslovne svrhe, ne bi ih trebalo izuzimati od pla}anja poreza. Kad npr. dràvno tijelo nadle`no za upravljanje {umama daje {ume i {umsko zemlji{te u koncesiju (profitnim organizacijama), treba definirati je li dràva ili koncesionar obvezan platiti porez na nekretnine, a to vrijedi i za sve druge vrste koncesija. 10. Pla}evna sposobnost obveznika i teret poreza. Fiskalni u~inak i izda{nost poreza na imovine izravno ovisi o stanju likvidnosti, mogu}nostima stanovni{tva i gospodarskom stanju zemlje. Zato }e lokalne jedinice biti izloène ~e{}im ispravljanjima poreza na imovinu, jer }e na jednoj strani uvaàvati standard stanovnika, a na drugoj zakonom definirane obveze u obavljanju prodaje javnih dobara i usluga. 11. Operativni rizici. U provedbi poreza na nekretnine postoje i operativni rizici kakvi se mogu pojaviti zbog slabe suradnje Katastra i Porezne uprave, lo{e procjene vrijednosti imovine u poslovnim knjigama obveznika, dvojba u pogledu kategorizacije poljoprivrednog zemlji{ta, vrednovanja i procjene imovine itd. 6. Zaklju~ak Iskustva Republike Crne Gore s uvo enjem i definiranjem oporezive imovine mogu biti dragocjena Poreznoj upravi i hrvatskim gra anima. Nije to nov porez jer postoji u praksi poreznog sustava Hrvatske. On }e zamijeniti postoje}i porez na vikendice i komunalnu naknadu. Porez na imovinu nije namjenski prihod te lokalnim jedinicama omogu}uje ve}u fleksibilnost u upravljanju lokalnim financijama. Samom ~injenicom da imovinski porezi postaju glavni izvori prihoda lokalnih jedinica, pove}ava se i va`nost kvalitetnijeg utvr ivanja i sposobnosti za procjenu, vrednovanja i naplate poreza na nekretnine. Postoje i dvojbe mogu li sve lokalne jedinice obaviti taj zahtjevni posao, te u vezi s vrednovanjem imovine, napose pri utvr ivanju primjerene metodologije. Dodatna su pitanja aùrnosti podataka u zemlji{no-knji`nim odjelima i nu`no pobolj{anje institucionalne suradnje zemlji{no-knji`nih odjela (sudova) i Porezne uprave te Porezne uprave i lokalnih jedinica (osobito gradova). Ne treba zaboraviti da se oporezivanjem nekretnina ne rje{ava problem nelegalne gradnje i naplate nenamirenih komunalnih obveza. To su pitanja koja ulaze u podru~je poreznog morala neke zajednice. Osim pozitivnih u~inaka, porez na imovinu vjerojatno }e izazvati brojna proturje~ja u pogledu oporezivanja neizgra enoga gra evinskog zemlji{ta, druge nekretnine (kakvu se ne rabi za stanovanje), poljoprivrednog zemlji{ta te poreznog statusa imovine dane u koncesiju. Uvo enje poreza na imovinu potaknut }e izmjene i dopune drugih zakona u podru~ju poljoprivrede, prostornog planiranja, katastra, op}eg upravnog postupka, Zakona o financiraju lokalnih jedinica, zakona o PDV-u, porezu na dohodak i dobit te o komunalnom gospodarstvu itd. Usporedno s Zakonom o porezu na nekretnine, treba dakle izmije- POREZ NA NEKRETNINE U REPUBLICI CRNOJ GORI 95

niti i dopuniti Zakon o porezu na promet nekretnina i Zakon o porezu na nasljedstva i darove. Literatura Zakon o porezu na nepokretnosti (Sl. list RCG 65/01) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nepokretnosti (Sl. list RCG 75/10) Zakon o porezima na imovinu (Sl. list RCG 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 20/95. i 45/98) Pravilnik o na~inu i metodologiji utvr ivanja osnovice za obra~un poreza na imovinu (Sl. listu RCG 7/99) Zajednica op{tina Crne Gore (2010), Mi{ljenje, predlozi i sugestije Upravnog odbora Zajednice op{tina na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, broj: 02-11/10 Podgorica, 6. srpnja 2010. Zakon o postupanju s nezakonito izgra enim zgradama (NN 86/12) 96 POREZNI VJESNIK 10/2012.