Dječji vrtić Gajnice Hrvatskih iseljenika Zagreb KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA GAJNICE Rujan 2017.

Dječji vrtić Gajnice Hrvatskih iseljenika 6 10090 Zagreb KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA GAJNICE Rujan 2017.

SADRŽAJ 1. UVOD... 3 2. USTROJ... 4 2.1. STRUČNO RAZVOJNI CENTAR DJEČJEG VRTIĆA GAJNICE ZA PROVEDBU PROGRAMA RANA STIMULACIJA OSJETILA SENZORNA INTEGRACIJA... 5 3. MATERIJALNI UVJETI... 6 4. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD... 7 4.1. VIZIJA VRTIĆA... 7 4.2. MISIJA VRTIĆA... 7 4.3. CILJEVI KURIKULUMA... 8 4.4. BITNE ZADAĆE KURIKULUMA... 8 4.5. METODE I OBLICI RADA... 9 4.6. POTICANJE RAZVOJA TEMELJNIH KOMPETENCIJA... 10 5. NJEGA I SKRB... 13 6. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA... 15 7. SURADNJA S RODITELJIMA... 17 8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA... 19 9. VREDNOVANJE KVALITETE RADA USTANOVE... 20 10. FINANCIRANJE PROGRAMA... 29 11. PREVENTIVNO SIGURNOSNI PROGRAMI I PROTOKOLI POSTUPANJA U MOGUĆIM RIZIČNIM SITUACIJAMA... 30 11.1. PREVENTIVNI PROGRAM MJERA POVEĆANE SIGURNOSTI DJECE U DJEČJEM VRTIĆU GAJNICE... 30 11.2. PROGRAM AKTIVNOSTI ZA SPRJEČAVANJE NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA... 35 11.3. PROGRAM SUZBIJANJA OBITELJSKOG NASILJA... 38 11.4. PROGRAM SUZBIJANJA KORUPCIJE (RAZINA ODGOJNO- OBRAZOVNOG RADA S DJECOM)... 42 11.5. POSTUPCI ODGOJITELJA KOJI POMAŽU DJECI PRI USVAJANJU I NJEGOVANJU TEMELJNIH HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODRŽAVANJU I IZGRAĐIVANJU POZITIVNIH OSOBINA LIČNOSTI... 46 11.6. PROGRAM PREVENCIJE H I V - a... 53 11.7. PROTOKOL ZA POSTUPANJE U SLUČAJU POTREBE PRUŽANJA PRVE POMOĆI U VRTIĆU NAPUTAK O POSTUPANJU I NAJČEŠĆE SITUACIJE... 55 11.8. PROTOKOL U SLUČAJU PROBLEMATIČNOG SEKSUALNOG PONAŠANJA DJECE... 62 11.9. PROTOKOL UVOĐENJA TREĆEG ODGOJITELJA U RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA... 64 11.10. PROTOKOL ZA POSTUPANJE U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM U VRTIĆU... 65 12. LITERATURA, DOKUMENTI I ZAKONSKI AKTI VEZANI ZA SUSTAV RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA... 67

1. UVOD Predškolski odgoj i naobrazba kao dio sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske u Dječjem vrtiću Gajnice namijenjen je djeci od navršene godine dana do polaska u školu, a svrha mu je osiguravanje optimalnih uvjeta za uspješan odgoj i cjelovit razvoj te razvoj kompetencija polazeći od suvremenog shvaćanja djeteta i nove paradigme odgoja. Nove spoznaje o razvoju, odgoju i učenju nameću zahtjev da dijete bude prihvaćeno kao cjelovito biće, kao subjekt vlastitog odgoja i obrazovanja, kao aktivno, znatiželjno i kompetentno biće, kao osoba koja ima svoju kulturu, potrebe i prava a djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije koji djeca i odrasli zajednički izgrađuju. Dakle, suvremeno shvaćanje djeteta i djetinjstva temelj je kvalitetnog oblikovanja odgojno obrazovnog procesa koji se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji su sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

2. USTROJ Ustroj Dječjeg vrtića Gajnice, ustanove za rani odgoj kao mjesta kvalitetnog življenja, proizlazi iz vrijednosti koje se izvode iz najboljeg humanističkog nasljeđa društva i civilizacije. Utemeljen je na vrijednostima slobode i poštovanja svakog pojedinca i djeteta i odraslog. To je mjesto zajedničkog učenja u kojem dijete stječe znanje aktivno, koristeći sav svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal. Vrtić je i demokratski ustrojen i svi subjekti su suodgovorni za njegovo ukupno djelovanje i kvalitetu. U njemu se njeguje profesionalno partnerstvo svih stručnih djelatnika, zajednički se promišlja, realizira i evaluira odgojnoobrazovni proces s ciljem podizanja kvalitete tog procesa. Tu se postavlja temelj za cjeloživotno učenje djece, potiče ih se na izražavanje prijedloga, sugestija, inicijativa i na taj način potiče razvoj građanske kompetencije. Dječji vrtić Gajnice karakterizira i otvorenost prema užoj i široj zajednici kao i otvorenost prema unutra koju karakterizira povezivanje i suradnja odgojno obrazovnih skupina, suradničko ozračje i timski rad. Svi međusobno zavisni elementi ili podsustavi svojom kontinuiranom interakcijom određuju obilježja ustanove. Jedan od tih podsustava je odgojno obrazovna skupina kao homogena, jedinstvena zajednica djece i odraslih, koja stvara uvjete u kojima dijete ima priliku ostvarivati raznovrsne interakcije sa svojim materijalnim i društvenim okruženjem.

2.1. STRUČNO RAZVOJNI CENTAR DJEČJEG VRTIĆA GAJNICE ZA PROVEDBU PROGRAMA RANA STIMULACIJA OSJETILA SENZORNA INTEGRACIJA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa imenovalo je 10. travnja 2009. godine Dječji vrtić Gajnice stručno razvojnim centrom za provedbu programa Rana stimulacija osjetila senzorna integracija i unapređivanja stručnog rada u području predškolskog odgoja i stručnog usavršavanja stručnih djelatnika u dječjim vrtićima. Ponovo imenovanje i dostava rješenja ostvareno je dana 11.lipnja 2013. godine. Profesionalno povezivanje i razmjena znanja i iskustava s praktičarima drugih vrtića ostvaruje se i u sklopu Stručno razvojnog centra Dječjeg vrtića Gajnice. Povezujući teoriju, prvenstveno najnovije spoznaje iz neuroznanosti, i svakodnevnu praksu osvijestili smo značaj rane stimulacija osjetila, posebno temeljnih (dodir, propriocepcija i vestibularno osjetilo) čija integracija osjeta dovodi do funkcija koje su temelj višeg kognitivnog učenja. Unaprjeđivanje rada iz ovoga područja zahtijevalo je kontinuirano učenje, istraživanje prakse, provjeravanje i promišljanje teorijskih postavki kao i njihovo prilagođavanje našim konkretnim uvjetima te superviziju. S vremenom je rasla i kvaliteta programa koji je provjeravan u praksi suradnjom s američkim stručnjakom dr. sc. Stephenom Violom (kao supervizorom programa) i prof. dr. sc. Reom Fulgosi Masnjak.

3. MATERIJALNI UVJETI Prostorno materijalni uvjeti usklađuju se prema mogućnostima sa propisima iz Državno pedagoškog standarda. Svi objekti, osim jednog, su namjenski građeni tako da su uglavnom usklađeni sa propisanim standardom. Zgrade i vanjski prostori ograđeni su i sigurni te opremljeni za nesmetano odvijanje odgojno obrazovnog rada. Zdravstveno- higijenski uvjeti rada i sigurnosti se također usklađuju prema propisanim standardima i mjerama. Posebna pažnja posvećuje se didaktičkim materijalima, pomagalima, tehničkoj opremi, spravama i drugoj opremi koji su u funkciji planiranja, ostvarivanja, praćenja i evaluacije odgojno obrazovnog procesa. Kako djeca uče aktivno, istražujući, čineći, surađujući s drugom djecom i odraslima okružje treba biti pedagoški dobro promišljeno i imati visoki obrazovni potencijal. Prostorna organizacija i sadržajna opremljenost koja nalikuje obiteljskom pridonosi dobrom ozračju u skupini i dijete se tada osjeća dobro i ugodno.

4. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD 4.1. VIZIJA VRTIĆA Vrtić kao ugodno i poticajno mjesto za življenje i učenje djece i odraslih, te razvoj njihovih kompetencija. 4.2. MISIJA VRTIĆA Implementacija integrativnih, humanističkih, konstruktivističkih i sukonstruktivističkih značajki Nacionalnog kurikuluma u kurikulum vrtića. Integrativne značajke Razvojne značajke Humanističke značajke Konstruktivističke i sukonstruktivističke Razrada značajki koje implementiramo njega, odgoj i učenje djece shvaća se cjelovito, međusobno je isprepleteno i sastavni je dio svakog segmenta zajedničkog življenja djeteta s drugom djecom i odraslima u vrtiću svaka aktivnost istodobno podupire različite aspekte cjelovitog razvoja, te sadrži priliku objedinjavanja različitih područja njihova učenja kvaliteta učenja djece korespondira sa kvalitetom njihova svakodnevnog življenja u vrtiću, a nije ograničena na parcelizirano i segmentirano poučavanje djece pojedinim sadržajima odgojitelj organizira okružje za učenje, prati i procjenjuje trenutne interese, znanje i razumijevanje djece te nastoji omogućiti njihov daljnji razvoj u sklopu novih intervencija u okružju i stimuliranja rasprava s djecom i među djecom kvaliteta sudjelovanja odgojitelja u procesu učenja djeteta proporcionalna je usklađenosti odgojiteljevih izravnih intervencija sa situacijom naglasak je na oblikovanju uvjeta za učenje, tj. situacija koje pogoduju određenim aktivnostima učenja posebno se cijene samoinicijativne i samoorganizirane aktivnosti djece koje odgojitelj potiče i podržava oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temelji se na suosjećanju, prihvaćanju i međusobnom pružanju potpore dijete se osposobljava za razumijevanje svojih prava, obaveza i odgovornosti, te prava, obaveza i odgovornosti drugih inkluzija djece s posebnim potrebama u redoviti odgojnoobrazovni program vrtića učenje shvaćeno kao stvaranje, tj. konstruiranje i sukonstruiranje znanja presudnu ulogu u procesu učenja predstavlja vlastita aktivnost

značajke djeteta te kontekst u kojem se učenje događa odgojitelj dijete potiče na promišljanja i kreiranja novog znanja temeljenog na promišljanju, a ne na memoriziranju i recepciji postojećeg težište se stavlja na razvoj individualiteta i identiteta svakog djeteta, te poticanje njegova samoregulirajućeg učenja učenje je i socijalni proces u kojem različitost perspektiva, znanja i razumijevanja djece predstavlja snažan potencijal zajedničkog učenja 4.3. CILJEVI KURIKULUMA - Osiguravanje osobne, emocionalne, tjelesne, obrazovne i socijalne dobrobiti djeteta kroz integraciju zadanog i uspješnog individualnog funkcioniranja, pozitivnih socijalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića; - Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te poticanje i osnaživanje razvoja temeljnih životnih kompetencija za cjeloživotno učenje. 4.4. BITNE ZADAĆE KURIKULUMA - Cjelovito shvaćanje i međusobno povezivanje procesa njege, odgoja i učenja djeteta; - Poticanje djeteta na istraživanje, otkrivanje, aktivno i multisenzoričko učenje, koje uključuje više različitih kanala učenja: vid, sluh, opip, miris, okus i kretanje; - Aktivno sudjelovanje djeteta u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa; - Poticanje djeteta na stvaralačko izražavanje vlastitih ideja, iskustava i emocija u nizu umjetničkih područja; - Poticanje razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djeteta i njegovog ohrabrivanja na donošenje vlastitih odluka.

4.5. METODE I OBLICI RADA Polazište za odabir metoda i oblika rada temelji se na suvremenom shvaćanju djeteta kao: - cjelovitog bića; - istraživača i aktivnog stvaratelja znanja; - socijalnog subjekta sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom; - aktivnog građanina zajednice; - kreativnog bića sa specifičnim stvaralačkim i izražajnim potencijalima. Metode i oblike rada odgojitelj prilagođava konkretnim mogućnostima, različitim potrebama, sposobnostima i interesima djece. Posebna pozornost usmjerena je na utvrđivanje postojećeg iskustva, znanja i razumijevanja djece te oblikovanje uvjeta za njihovo dograđivanje. Potiče se multisenzoričko učenje, koje uključuje: vid, sluh, opip, miris, okus, kretanje. Učenje putem osjetila omogućuje djeci da na prirodan i aktivan način otkrivaju svijet oko sebe. Dijete osjetilima prima informacije, organizira ih i integrira s već postojećim. Svako novo osjetilno iskustvo mijenja i stvara sve složenije predodžbe te utječe na razvoj mišljenja i učenja. Bez konkretnih fizičkih iskustava, dijete uči bez razumijevanja, isključivo na razini mehaničkog pamćenja. Osobita važnost pridaje se igri djece. Zadubljenost, zaokupljenost djece u svoju igru, je oblik dubinskog učenja djece kroz koji ona razvijaju sposobnosti koje su neophodne u današnjem društvu: prosocijalno ponašanje, samoreguliranje, suradnju s vršnjacima, usredotočenost na zadatke, osposobljavanje za samostalan rad i preuzimanje odgovornosti pri izvršavanju zadataka. Uz igru, djeca uče i kroz istraživačke i druge aktivnosti koje su za njih svrhovite, tj. neposrednim iskustvom s raznovrsnim resursima učenja. Pri tome stupaju u raznovrsne socijalne interakcije s drugom djecom i odraslima, koji im daju primjerenu potporu u zoni sljedećeg razvoja. Na taj način se osnažuje samoorganizacijski, istraživački, otkrivački potencijal aktivnosti djece. Odgojitelj osnažuje metakognitivne sposobnosti djece te potiče njihovo samomotivirano i samoregulirajuće učenje. Djeca imaju različite mogućnosti simboličkog izražavanja koje uključuje likovne, grafičke, verbalne, motoričke, gestikulacijske i druge ekspresivne modalitete. To im olakšava

razumijevanje i integriranje koncepata koji se bave korištenjem simbola za izradu pisanih bilješki u njima svrhovitom kontekstu. Kvalitetna komunikacija odgojitelja s djecom u odgojno-obrazovnom procesu očituje se kroz (Ellis, 2004.): - osjetljivost odgojitelja za potrebe djece (senzitivnost) - ohrabrivanje djece na donošenje odluka i osjećanje posljedica vlastitog izbora (autonomiju) - poštivanje interesa i mogućnosti djece te poticanje njihova daljnjeg razvoja (stimulaciju). Takva komunikacija omogućuje djeci stjecanje kvalitetnih sustava razumijevanja svijeta u kojem žive iz perspektive povezanosti i uspješne komunikacije s drugima. Stupanj razumijevanja djece u mnogome određuje kvalitetu odnosa i komunikacije. Zato je djecu potrebno pažljivo promatrati i slušati te o njihovom ponašanju reflektirati (s djecom, odgojiteljima i drugim stručnim djelatnicima), kroz tzv. pedagogiju slušanja (Malaguzzi, 1998.). Razvijaju se različite tehnike pažljivog promatranja i razumijevanja djece, kao podloge za kvalitetno oblikovanje odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću. 4.6. POTICANJE RAZVOJA TEMELJNIH KOMPETENCIJA Odgojno-obrazovni proces fleksibilno je organiziran oko ciljeva usmjerenih prema osiguranju dobrobiti za dijete te izgradnju osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Važno mjesto pri tome, daje se planiranju uvjeta (okruženja) za održavanje različitih odgojnoobrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih i socijalnih iskustava djece, koja će im pomoći u razvoju ishodišnih kompetencija /18/. KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE 1. Komunikacija na materinskom jeziku UVJETI ZA NJIHOV RAZVOJ Organizacija odgojno-obrazovnog procesa oslanja se na stvaranje poticajnog jezičnog okruženja te poticanje djece na raznolike socijalne interakcije s drugom djecom i

odraslima 2. Komunikacija na stranim jezicima Primjena situacijskog pristupa učenju koji djetetu omogućuje upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju Organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića oslanja se na stvaranje poticajnog matematičkog i prirodoslovnog okruženja, osnaživanje samoinicijativnih i samoorganiziranih aktivnosti djece, te osiguranje primjerene potpore odgojitelja u zoni sljedećeg razvoja djece 4. Digitalna kompetencija Djeci se, sukladno dobi, omogućuje korištenje računala u aktivnostima planiranja, realizacije i evaluacije odgojno-obrazovnog procesa 5. Učiti kako učiti Organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića usmjerena je na osnaživanje metakognitivnih sposobnosti djece te poticanje njihova samomotiviranog i samoregulirajućeg učenja 6. Socijalna i građanska kompetencija Organizacija odgojno-obrazovnog procesa oslanja se na stvaranje poticajnog socijalnog okruženja, poticanje djece na iznošenje i argumentiranje svojih stajališta te uključivanje djece u donošenje odluka koje se odnose na njihovo življenje u vrtiću 7. Inicijativnost i poduzetnost Organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića oslanja se na poticanje samoinicijativnih i samoorganiziranih aktivnosti djece te osiguranje primjerene potpore djetetu da svoje ideje i zamisli propituje, isprobava i samoevoluira.

Prihvaćanje i poticanje inicijativnosti i poduzetnosti djeteta u oblikovanju odgojnoobrazovnog procesa, djetetu omogućuje da prakticira uloge aktivnog sukonstruktora kurikuluma 8. Kulturna svijest i izražavanje Odgojitelj osvještava djecu o vlastitom identitetu i nacionalnoj kulturi. Vrtićko okruženje zadovoljava visoke estetske standarde. Djeca se potiču na različite oblike stvaralačke prerade svojih doživljaja i iskustava u nizu umjetničkih područja i izražajnih medija Uz osam navedenih kompetencija, dajemo devetu kompetenciju motoričku, koja je za predškolsko dijete vrlo važna, a ne može se podvesti pod neku od navedenih kompetencija 9. Motoričke kompetencije Organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića oslanja se na prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje doprinose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitog zdravlja

5. NJEGA I SKRB MJERE GAJNICE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE U DJEČJEM VRTIĆU Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za osiguranje pravilnog rasta i razvoja djece u dječjem vrtiću. Prije upisa djeteta u dječji vrtić obvezan je prethodni sistematski zdravstveni pregled o kojem roditelj, skrbnik, odnosno posvojitelj djeteta treba dječjem vrtiću predočiti potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa u vrtić. Upis djeteta u dječji vrtić uvjetuje se urednim cijepljenjem protiv bolesti iz programa obveznih cijepljenja, s iznimkom djece koja imaju kontraindikacije. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Sustavno se provode preventivne mjere za smanjenje zaraznih bolesti službenom evidencijom pobola djece u svakoj grupi. Roditelj je dužan donositi od pedijatra zdravstvenu potvrdu kod ponovnog dolaska djeteta u kolektiv. Vrtić surađuje s higijensko-epidemiološkom službom s kojom po potrebi provodima mjere suzbijanja epidemije bolesti. Vrtić prati kontinuirano za svako dijete karton imunizacije po obaveznom kalendaru cijepljenja, te se kontaktiraju roditelji koji ih redovito ne provode i upućuju nadležnim pedijatrima. Redovito se prati higijena unutarnjeg i vanjskog prostora vrtića, te se u objektu i oko njega provode potrebne mjere dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije, te sigurnosne mjere. Tijekom pedagoške godine sustavno se prati rast i razvoj djece i stanje uhranjenosti provođenjem antropometrijskih mjerenja. Provodi se zdravstveni odgoj djece kako bi usvojili higijenske navike. Kontinuirano se prati evidencija ozljeda, u dječjem vrtiću su postavljeni ormarići prve pomoći koji su raspoređeni u sva četiri objekta i u svakom objektu postoje osobe koje su zadužene za pružanje prve pomoći. Svakodnevno se provodi boravak na zraku u skladu s vremenskim uvjetima.

Prehrana djece u vrtiću je raznovrsna, te se jelovnici izrađuju prema prehrambenim standardima,te je u skladu s preporučenim dnevnim energetskim i nutritivnim vrijednostima. Pravilnim odabirom zdravih namirnica u jelovnike nastoji se djecu naučiti zdravim prehrambenim navikama. Posebna pozornost posvećuje se djeci s posebnim potrebama u prehrani- alergije, dijabetes, celijakija. Svakom djetetu se osigurava dostupnost vode. Higijensko sanitarne uvjete prehrane nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te se prema zakonskoj obvezi u kuhinji provodi HACCAP sustav. Dječji vrtić Gajnice zadovoljava higijensko tehničke zahtjeve koji se odnose na osvijetljenost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih tvari, zaštita od požara i provala.

6. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA Današnje društvene promjene te socijalni i ekonomski razvoj intenzivno nas usmjeravaju na nužnost cjeloživotnog učenja. Zato bi obrazovanje i profesionalni razvoj odgojnih djelatnika trebali biti u središtu interesa svake odgojno-obrazovne ustanove. U skladu s time, kao bitnu zadaću kurikuluma vrtića ističemo važnost stvaranja kulture učenja i razvijanja individualnih kompetencija svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Cjeloživotno učenje više ne može biti pitanje osobnog odabira, nego obveza i odgovornost svakog pojedinca. Odgojitelji često drže da bi znanja proizašla iz njihova inicijalnog obrazovanja, koje se temelji na pozitivističkom konceptu, trebala biti polazište za njihovu praksu. Nerijetko očekuju od suradnika koji su uključeni u proces njihova profesionalnog razvoja gotova rješenja i odgovore na svoje probleme, teško mijenjaju svoju pasivnu ulogu primatelja znanja i mijenjaju pristup učenju. Naš je cilj udaljiti se od takvoga razmišljanja i prakse i što je moguće više težiti stvaranju funkcionalnog znanja odgojitelja kroz refleksivnu praksu. Dakle, osobni profesionalni napredak svakog pojedinca, prvenstveno u njegovim uvjerenjima i djelovanju, doprinosit će unapređenju kulture stjecanja znanja i razvijanja nekih novih kompetencija. Odgojitelji, kao nosioci procesa promjene, imaju pred sobom nove zahtjeve koji podrazumijevaju redefiniranje njihovih kompetencija. Tako se, prema Peeters i Vandenbroeck (2011), ističu akcijski orijentirane kompetencije koje odgojiteljima omogućuju razvoj njihovih istraživačkih i refleksivnih umijeća s ciljem sukonstruiranja znanja svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, uključujući tu, uz odgojitelje, i djecu, i roditelje i sustručnjake, te mijenjanja postojeće prakse. Ovakav koncept profesionalnog usavršavanja, koji bi zadovoljio potrebe suvremene odgojno-obrazovne prakse, podrazumijeva sudjelovanje praktičara u akcijskim istraživanjima. Njima bismo u našemu vrtiću željeli kod odgojitelja osvijestiti važnost njihove proaktivne uloge koja uključuje samostalna i zajednička kritička promišljanja o praksi i svojim djelovanjima u njoj, kontinuirana promatranja, procjenjivanja i problematiziranja prakse te preuzimanje odgovornosti za implementaciju i provedbu promjena.

Naše je višegodišnje opredjeljenje graditi kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu, a time i kurikulum vrtića, iznutra, prvenstveno putem refleksivne prakse. Na taj način stvaramo pretpostavke za samoučenje i kontinuirano mijenjanje uvjerenja odgojitelja vezano za odgojno-obrazovne praksu ovisno o specifičnim kontekstualnim uvjetima. U skladu s time, kroz ove strategije ćemo ostvarivati svoju bitnu zadaću u odnosu na stručno usavršavanje odgojnih djelatnika: - na razini vrtića: dnevne refleksije odgojitelja po objektima, tjedne sastanke odgojitelja, stručnih suradnika i povremeno vanjskog eksperta (prof.dr.sc. Arjana Miljak) po objektima mjesečne sastanke i razmjenu iskustava odgojitelja koji rade u jezičnim skupinama (Desetsatni program učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi, Desetsatni program učenja njemačkog jezika za djecu predškolske dobi, Program ranog učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi - dva puta tjedno) povremene sastanke trećih odgojitelja u skupini za djecu s posebnim potrebama i stručnih suradnika psiholog, defektolog i logoped rad odgojiteljskog vijeća, module Stručno-razvojnog centra vrtića, obveznu stručnu literaturu - izvan vrtića: stručne skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje različite skupove, seminare, radionice, tečajeve i sl. koje organiziraju drugi vrtići, udruge i organizacije, a prepoznati su kao kvalitetni i suvremeni oblici stručnog usavršavanja.

7. SURADNJA S RODITELJIMA Obitelj i vrtić su dva temeljna konteksta u kojem se dijete rane i predškolske dobi razvija i raste, zadovoljava svoje osnovne potrebe, stječe prve spoznaje o sebi i svijetu oko sebe, uči o komunikaciji i odnosima, suživotu, zajedništvu, toleranciji, razvija svoje potencijale i stječe spoznaje i vještine prijeko potrebne za čitav život. Roditelji tj. skrbnici djeteta uz ostale članove uže obitelji i odgojitelji osobe su koje najintenzivnije skrbe o djetetu i njegovoj dobrobiti, te je nužno osigurati izravnu i kvalitetnu komunikaciju među njima. Partnerstvo i suradnja s roditeljima nužna je kako bi vrtić mogao primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu cjelovitom razvoju. Djelatnici vrtića kontinuirano komuniciraju s obiteljima kako bi što kvalitetnije stekli uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time prilagodili okruženje ustanove obiteljskoj kulturi djeteta. Preduvjet kvalitetne interakcije ovih dvaju čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, ali i ostalih stručnih djelatnika vrtića (pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila i sl.), je obostrana spremnost na djelatno sudjelovanje. U kvalitetnome partnerskom odnosu na relaciji vrtić djetetov dom roditelje tj. skrbnike djeteta permanentno se informira (uz pomoć brošura, letaka, internetske komunikacije, razmjene bilješki tj. dokumentacije o djetetu, radionica, komunikacijskih roditeljskih sastanaka i sl.), te ih se podržava i osnažuje u roditeljskoj ulozi. Odgojitelji su senzibilizirani za prepoznavanje specifičnih potreba roditelja tj. skrbnika djece te im omogućuju dobivanje odgovora na pitanja koja trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje. Roditelji, skrbnici djece i članovi obitelji uključuju se u zajedničko donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i socijalni život djece u grupi. Razina i kvaliteta uključenosti roditelja u proces odgoja i obrazovanja djece u vrtiću znatno određuje ne samo kvalitetu odgojno obrazovnog procesa, nego je i nezamjenjiva prilika njihovog vlastitog učenja, tj. razvoja njihovih roditeljskih kompetencija (Ljubetić, 2007). Kvalitetan partnerski odnos odgojitelja i roditelja tj. skrbnika djece ostvaruje se na način da je roditeljima tj. skrbnicima djece omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu. Kao bitne ciljeve kurikuluma vrtića u pogledu suradnje s roditeljima ističemo produbljivanje partnerstva roditelja i odgojitelja kroz razmjenu iskustva roditelja i odgojitelja i njihovih znanja o djetetu i aktivno sudjelovanje roditelja u kurikulumu odgojne skupine djeteta.

Isto se ostvaruje kroz različite strategije: - aktivno uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces - poticanje roditelja na sudjelovanje u odgojno obrazovnom procesu uključivanjem ili/i pružanjem podrške odgojiteljima i djeci u realizaciji raznih projekata, - dostupnost raznovrsne dokumentacije koja omogućuje uvid u procese i aktivnosti u kojima dijete sudjeluje - praćenje učenja i napredovanja djeteta u grupi kroz transparentno dokumentiranje (fotografije, dječji radovi, izjave, video zapisi, transkripti), - ponuda primjerenih programa za dijete (posebni cjelodnevni programi ranog učenja engleskog i njemačkog jezika, posebni cjelodnevni program Rana stimulacija osjetila, kraći programi učenja engleskog jezika), - fleksibilna organizacija (u periodu prilagodbe za novoupisanu djecu) ali i fleskibilnost svih čimbenika odgojno obrazovnog procesa (dnevnog ritma, prehrane i sl.), - realizacija interaktivnih i komunikacijskih roditeljskih sastanaka edukativnog karaktera po odgojnim skupinama,, - individualni razgovori koji imaju za cilj detaljnije upoznati roditelje o napredovanju djeteta ali i eventualnim poteškoćama i razvojnim problemima, - dostupnost informacija putem internet stranice vrtića i letaka edukativnog sadržaja uzevši u obzir najčešće odgojne dileme i pitanja roditelja, - dostupnost edukativnog sadržaja koji prati kurikulum odgojne skupine putem različitih komunikacijskih sredstava (panoi, kutići za roditelje, e-mail i sl.).

8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA Posebnu pažnju posvećujemo produbljivanju suradnje s lokalnom i širom društvenom zajednicom te stručnom društvenom zajednicom, a sve u svrhu unapređivanja kvalitete boravka djece u vrtiću, obitelji, lokalnoj zajednici i lakšeg prijelaza u osnovnoškolski obrazovni sustav. Kroz zajedničku suradnju ostvarujemo optimalne uvjete i pridonosimo fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa kako bismo djelatnost ustanove prilagodili uvjetima i kulturi unutar koje djeluje te svim potrebama, interesima i mogućnostima djece i odraslih. Ono što je posebno značajno je otvorenost, kako prema djeci i roditeljima, tako i prema svim čimbenicima značajnim za unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnog rada s djecom. Naš je vrtić otvoren za suradnju s drugim vrtićima, relevantnim institucijama i svim važnim tijelima lokalne zajednice. Budući da djeluje kao razvojni centar za senzornu integraciju, posebnu pažnju posvećuje unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i stručnom usavršavanju te povezivanju svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa kroz razmjenu iskustava i prenošenje najnovijih saznanja iz područja senzorne integracije i primjene tih saznanja u svakodnevnom praktičnom radu s djecom. Redovito surađujemo sa stručnjacima kako bismo odgovorili na sve potrebe djece i osigurali optimalne uvjete za razvoj kompetencija svakog djeteta u skladu s njegovim interesima, mogućnostima i potrebama. Vrtić surađuje sa stručnim ustanovama u cilju unapređivanja odgojne prakse i stručnog usavršavanja djelatnika te onim ustanovama i stručnjacima u suradnji s kojima odgovara na posebne potrebe djece te tako osigurava optimalne uvjete u skladu s njihovim razvojnim specifičnostima i zdravstvenim potrebama. Također ostvaruje suradnju sa osnovnim školama pri prelasku djeteta iz vrtića u školu, uzimajući u obzir djetetove potrebe, mogućnosti i sve psihofizičke osobine, a sve s ciljem postizanja kontinuiteta razvoja, učenja i odgoja. Surađuje s čimbenicima na području na kojem vrtić djeluje poput Centra za socijalnu skrb, osnovnih škola lokalnog područja, doma zdravlja, policijske uprave, župnih ureda i knjižnica te onima pomoću kojih osigurava materijalne uvjete za djelatnost vrtića. Dječji vrtić surađuje i s onima s kojima ostvaruje suradnju za posebne aktivnosti vrtića poput kazališta, muzeja, glazbene škole, Zoološkog vrta i sličnih.

9. VREDNOVANJE KVALITETE RADA USTANOVE Dječji vrtić, kao živi organizam, se sastoji od više podsustava koji su međusobno povezani i nerazdvojivi. Njihova ukupnost rezultira kvalitetom ustanove kao cjeline, a podrazumijeva sve ono nužno za cjeloviti djetetov razvoj, odgoj i učenje. U skladu s time, naša bitna zadaća u području vrednovanja, jest usmjerenost prema kontinuiranoj stručnoj refleksiji samovrednovanju i djelovanje s ciljem stalnog rasta kvalitete svih čimbenika odgojnoobrazovnog procesa kao i ustanove u cijelosti. Uz unutarnju procjenu, samovrednovanje, koje će sustavno i kontinuirano provoditi svi sudionici odgojno obrazovnog procesa, definirali smo i postojanje vanjske procjene, vanjsko vrednovanje, koje će provoditi suradnici izvan vrtića. Samovrednovanje obuhvaća sve čimbenike vrednovanja unutar vrtića: - Odgojitelje i druge stručne djelatnike vrtića koji samorefleksijama i zajedničkim refleksijama o kvaliteti različitih aspekata i cjeline odgojno obrazovnog procesa na tjednim sastancima sa stručnim suradnicima u pojedinim objektima kontinuirano i sustavno propituju svoje ideje, razmišljanja, stavove i djelovanje (putem snimki razgovora, foto i video snimki i rasprave te rada u malim grupama). U manjim timovima odgojitelji se sastaju dnevnom dinamikom u svrhu dobivanja različitih interpretacija i razumijevanja aspekata vlastite prakse čime jedni drugima postaju refleksivni prijatelji. - Djecu koja svojim djelovanjem i samorefleksijom na vlastito sudjelovanje u pojedinim procesima daju povratnu informaciju o razini kvalitete programa. - Roditelje koji putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora i weba mogu izraziti svoje zadovoljstvo u kontekstu vrednovanja programa te putem anonimne ankete na kraju pedagoške godine.

Vanjsko vrednovanje obuhvaća sve čimbenike vrednovanja izvan vrtića: - Refleksivne prijatelje iz drugih vrtića - Vanjski ekspert prof.dr.sc. Arjana Miljak - Supervizore Stručno razvojnog centra (prof. dr. sc. Rea Fulgosi Masnjak) - Nadležne institucije Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje (vrednovanje izvješća o realizaciji godišnjeg plana i programa rada, stručne savjetnice prilikom uvida u rad pojedinih odgojitelja i stručnih suradnika za potrebe napredovanja u struci), Gradski ured za zdravstvo Odjel za zdravstvenu ekologiju u suradnji sa stručnim djelatnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar iz Zagreba (analitičko ispitivanje uzoraka vode te kontrola zdravstvene ispravnosti gotove hrane, pribora i posuđa i ruku djelatnika u kuhinji). Kao što se navodi u Priručniku za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, područja vrednovanja kvalitete rada ustanove odnose se na sljedeće njezine segmente djelovanja: strategija ustanove za rani odgoj, organizacijsko vođenje ustanove za rani odgoj, kultura ustanove za rani odgoj, prostorno-materijalni i tehnički uvjeti rada, zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost, kurikulum i odgojno-obrazovni proces, ljudski resursi, suradnja s užom i širom društvenom zajednicom, proces praćenja i vrednovanja. STRATEGIJA USTANOVE ZA RANI ODGOJ Naša ustanova ima jasno određen smjer kojemu se teži s ciljem ostvarenja više razine kvalitete odgoja i obrazovanja. U skladu s time se kod svih djelatnika osviještava važnost promišljanja i kreiranja zajedničke vizije koja osigurava rad na ostvarivanju istih ciljeva,

odnosno akcije prema željenome smjeru. Pri tome, naglašavamo da će akcije biti svrhovite jedino ako su sudionici međusobno usklađeni i imaju visoku razinu uključenosti i angažiranosti. Također, naša misija, odnosno vrijednosti koje kao ustanova zastupamo, su usklađene s osnovnim načelima suvremenog odgoja i obrazovanja. Kroz implementaciju integrativnih, humanističkih, konstruktivističkih i sukonstruktivističkih značajki Nacionalnog kurikuluma u kurikulum vrtića stvaramo u vrtiću kvalitetnije uvjete za odgoj i učenje djece. Kako je ovo područje okosnica djelovanja ustanove, veliku važnost pridajemo i usklađenosti vizije i misije vrtića s vrijednostima na kojima se temelje odgojiteljeva shvaćanja, stajališta i uvjerenja o djetetu. Kroz zajedničke refleksije promišljamo i raspravljamo o vlastitim vrijednostima te ih povezujemo s onima koje su izdvojene u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (znanje, solidarnost, identitet, odgovornost), a bitne su za oblikovanje odgojnoobrazovnog procesa. ORGANIZACIJSKO VOĐENJE USTANOVE ZA RANI ODGOJ Važnost dajemo razvijanju suradničke kulture u smislu osnaživanja partnerstva među djelatnicima, ravnomjerne raspodjele moći, dužnosti i odgovornosti svih djelatnika te naglašavamo značaj kvalitetne komunikacije koja podrazumijeva dostupnost, otvorenost, prihvaćanje različitih strategija rješavanja problema. Težimo usklađivanju vrijednosti i stajališta svih stručnih djelatnika vrtića, uključujući i ravnatelja, s ciljem jačanja zajedničke vizije. KULTURA USTANOVE ZA RANI ODGOJ Intenzivno potičemo stvaranje kvalitetnog suradničkog ozračja u vrtiću kao preduvjeta za razvoj zajedničke odgovornosti za cjelokupan odgojno-obrazovni proces. Pri tome nam pomažu dnevne i tjedne refleksije stručnih djelatnika na kojima raspravljamo o svojim vrijednostima i uvjerenjima kako bi njihovim mijenjanjem pridonijeli razvoju kvalitete prakse. Cilj nam je stvoriti međusobno povjerenje i povezanost svih sudionika kao važnih odrednica suradničke kulture i timskog rada.

PROSTORNO-MATERIJALNI I TEHNIČKI UVJETI RADA Svjesni važnosti kvalitetnog oblikovanja prostorno-materijalnog okruženja ustanove, neprestano propitujemo strukturu i organizaciju svih prostora u kojima borave djeca te bogatstvo i promišljenost izbora materijala koje nudimo. Naglašavamo da cjelokupno vrtićko okružje, uključujući i unutarnje i vanjske prostore, treba biti sigurno i pedagoški dobro promišljeno za aktivno učenje djece i konstruiranje njihova znanja. U prostorima vrtića djeca se trebaju osjećati ugodno i dobrodošlo te imati mogućnost slobodnoga odabira prostora u kojemu će boraviti, aktivnosti kojima će se baviti i eventualnog partnera ili više njih za zajedničku igru i istraživanje. Osim prostornoj fleksibilnosti, važnost dajemo i onoj vremenskoj. Tako se poštuje dnevni ritam svakog djeteta ponaosob u smislu pravovremenog zadovoljavanja djetetovih osnovnih potreba kao što su npr. za odmorom, snom, hranom i sl. Također, radno vrijeme ustanove je u potpunosti prilagođeno potrebama djece i roditelja i vrlo je fleksibilna i neobvezujuća dnevna dinamika dolaska djece u vrtić kao i odlaska djece iz vrtića. ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKI UVJETI RADA I SIGURNOSTI Zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnosti su u našoj ustanovi usklađeni s Državnim pedagoškim standardom i Programom mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece u ustanovama za rani odgoj. U vrtiću se djeci nudi pravilna i zdrava prehrana raspoređena u optimalan broj obroka koji su u skladu s preporučenim količinama energije i prehrambenih tvari u njima. Postoji mogućnost prilagodbe hrane posebnim prehrambenim navikama i potrebama djeteta. Zdravstveni odgoj koji obuhvaća osobnu higijenu, higijenu jela i pića, odnos prema bolestima i bolesnim osobama, pozitivan odnos prema liječniku i sl. je ugrađen u kurikulum vrtića. Kontinuirano osiguravamo uvjete za maksimalnu sigurnost djece tijekom boravka u vrtiću osiguravajući materijalno-organizacijske uvjete rada te stručnu osposobljenost svih djelatnika. Također, vodimo računa o sigurnosti djeteta u vrtiću te u skladu s time imamo izrađene preventivno-sigurnosne programe te protokole postupanja u mogućim rizičnim situacijama.

Preventivno-sigurnosni programi koji su sastavni dio kurikuluma vrtića: 1. Program sigurnosti djece u vrtiću 2. Program aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom 3. Program za suzbijanje obiteljskog nasilja 4. Program za suzbijanje korupcije 5. Program prevencije HIV-a 6. Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova među djecom 7. Program prevencije ovisnosti Protokoli postupanja u mogućim rizičnim situacijama: 1. Protokol za postupanje u slučaju djeteta izvan kontrole emocija i ponašanja 2. Protokol za postupanje u slučaju nasilja među djecom u vrtiću 3. Protokol za postupanje u slučaju bijega djeteta iz vrtića 4. Protokol za postupanje u slučaju sumnje na zlostavljanje djeteta 5. Protokol za postupanje u slučaju zanemarivanja djeteta 6. Protokol za postupanje u slučaju potrebe pružanja prve pomoći u vrtiću naputak o postupanju i najčešće situacije 7. Protokol u slučaju problematičnog seksualnog ponašanja djece 8. Protokol uvođenja trećeg odgojitelja u radu s djecom s teškoćama 9. Protokol za postupanje u slučaju sukoba s roditeljem (agresivnost korisnika) 10. Protokol za postupanje u slučaju dolaska roditelja u alkoholiziranom stanju 11. Protokol za postupanje u slučaju sukoba radnika (verbalni, fizički) 12. Protokol za postupanje u slučaju provale ili neovlaštenog ulaza u prostore vrtića KURIKULUM I ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES Kurikulum i odgojno-obrazovni proces su sigurno ključno područje kvalitete rada vrtića koje je vrlo povezano i isprepleteno sa svim drugim područjima. Pri oblikovanju kurikuluma vrtića vodili smo se suvremenim shvaćanjima djeteta rane dobi. Dakle, naš je pristup holistički te poimamo dijete kao aktivno, znatiželjno, kompetentno i

društveno biće koje je subjekt vlastitog odgoja i obrazovanja. Posebno smo usmjereni na razvoj različitih kompetencija i sposobnosti kod djece. Naš kurikulum ima integrativne, humanističke i inkluzivne značajke te podrazumijeva visoku razinu fleksibilnosti u odgojno-obrazovnom radu. Obzirom da dijete shvaćamo kao osobu koja ima svoju kulturu, potrebe i prava, i djeca aktivno sudjeluju u oblikovanju procesa odgoja i obrazovanja te im je tako omogućeno da su ravnopravni sudionici u procesu zajedničkog učenja s drugom djecom i odraslima. U takvom kontekstu djeca imaju priliku za samoprocjenu pa se na taj način uče autonomiji, kreativnom i kritičkom mišljenju i odgovornom ponašanju. Veliku važnost dajemo kvaliteti komunikacije odgojitelja i ostalih stručnih djelatnika s djecom. Ona se očituje u osjetljivosti odgojitelja na različite potrebe djeteta i primjerenom i pravodobnom odgovoru na njih, poticanju djece na donošenje odluka i osjećanje posljedica vlastitoga izbora i praćenju interesa i mogućnosti djeteta te poticanje njihova daljnjeg razvoja. Kako bi što bolje razumjeli djecu, veliku pažnju posvećujemo dokumentiranju dječjih aktivnosti kroz prikupljanje foto i video zapisa, transkripata dječjih razgovora, uradaka djece i sl. koji služe za analizu i zajedničku refleksiju s ciljem poboljšanja kvalitete oblikovanja odgojno-obrazovnog procesa. LJUDSKI RESURSI Naša ustanova ima adekvatan broj stručnih i drugih djelatnika odgovarajuće stručne spreme. Odgojitelji, kao nosioci odgojno-obrazovnog procesa, zajedno s drugim stručnim suradnicima u vrtiću (dva pedagoga, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i dva zdravstvena voditelja) timski promišljaju odgojno-obrazovni proces i u skladu s time djeluju. Uz stručne djelatnike i ravnatelja, obzirom na veličinu, naš vrtić još zapošljava i tajnika, voditelja računovodstva, dva administrativno-računovodstvena djelatnika te veći broj radnika na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja i šivanja, nabave, grijanja i održavanja prostora ustanove. Kao vrlo važnu pretpostavku za osiguranje i unapređenje kvalitete rada vrtića, držimo kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika. Osobito smo usmjereni prema onim oblicima profesionalnog usavršavanja koji rezultiraju ne samo pomacima u znanju, već i promjenama u uvjerenjima i djelovanju. Kako su istraživačka i refleksivna umijeća ključan preduvjet za višu razinu razumijevanja procesa opredijelili smo se

za mijenjanje vlastite prakse kroz akcijska istraživanja. Cilj nam je da takvim pristupom što veći broj odgojitelja naše ustanove osvijesti važnost uloge refleksivnog prijatelja. SURADNJA S UŽOM I ŠIROM DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM U našem vrtiću se kontinuirano promovira ideja o ustanovi kao otvorenom sustavu i u skladu s time se nastoji i djelovati. Usmjerava se stručne djelatnike da unapređuju vlastitu praksu kroz interakciju sa svojim okruženjem i otvorenošću za nova znanja. Naime, svjesni prednosti koje ima povezivanje s drugim ustanovama ranog i predškolskog odgoja, nastojimo ostvariti kvalitetnu suradnju s Dječjim vrtićem Olga Ban iz Pazina, kako bi razmjenom iskustava i prikazom primjera dobre prakse otvorili nove mogućnosti za izgrađivanje znanja i kvalitetnije prakse. Uz to, ostvarili smo suradnju i s akademskom zajednicom (prof.dr.sc. Arjana Miljak i prof.dr.sc. Rea Fulgosi Masnjak) pod čijom supervizijom istražujemo, zajednički učimo i kontinuirano unapređujemo odgojno-obrazovnu praksu. Vrtić također aktivno sudjeluje u životu lokalne zajednice koja pruža potporu u ostvarivanju nekih zadaća ustanove, a i služi za afirmaciju rada i ukupnog djelovanja vrtića. Osim navedenog, surađujemo i s nadležnim institucijama, agencijama, ministarstvom, fakultetima i različitim ustanovama iz odgojnoobrazovnog, zdravstvenog i kulturnog života (osnovne i glazbene škole, kazališta, muzeji, bolnice, domovi zdravlja, zavodi, udruge itd). U ovome području bitnu ulogu ima i suradnja s roditeljima kao ključnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Osim što razina i kvaliteta uključenosti roditelja obogaćuje odgojno-obrazovni proces ujedno je i prilika za razvoj roditeljskih kompetencija. PROCES PRAĆENJA I VREDNOVANJA Svjesni da je temelj ostvarivanja napretka u kvaliteti rada ustanove vrednovanje, u našemu vrtiću se kontinuirano provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje. Vanjsko vrednovanje provode čimbenici izvan vrtića (navedeni su na početku poglavlja) i usmjereno je prvenstveno na praćenje kvalitete obrazovnih postignuća, a manje na sami proces koji je do toga doveo. Za razliku od vanjskoga vrednovanja, samovrednovanje (čiji su čimbenici također navedeni na početku poglavlja) je kontinuirani i sustavan proces te time ne obuhvaća samo postignuća, već i odnose i uvjete u kojima se proces odvija. Važnu ulogu u tome imaju dokumentiranje, koje

je sredstvo refleksije odgojno-obrazovne prakse, i zajedničke rasprave stručnih djelatnika vrtića koje omogućuju razvoj, učenje i izgrađivanje novih razumijevanja uloge odgojitelja. Strategije samovrednovanja: - tjedne refleksije na nivou pojedinog objekta, - dnevne refleksije manjih timova odgojnih djelatnika, - kvalitativno i kvantitativno praćenje ostvarenja kvalitete putem indikatora procjene na kraju pedagoške godine, - kontinuirano dokumentiranje procesa na svim razinama. Uz obaveznu pedagošku dokumentaciju, u našem vrtiću posebno se ističu i drugi oblici dokumentiranja (uradci djece, foto, audio i video zapisi, radne mape (portfolio), pisane bilješke odgojitelja itd.), - provođenje akcijskih istraživanja. Pokazatelji: - Razvoj različitih kompetencija za cjeloživotno učenje kod djece; - Siguran i opremljen vanjski i unutarnji prostor vrtića primjeren je za učenje djece predškolske dobi i stručnih djelatnika vrtića (prostorno-materijalni uvjeti su u funkciji ostvarivanja odgojno-obrazovnog procesa, kvalitetna oprema i bogatstvo materijala); - Raznovrsnost redovnih i kraćih programa koje vrtić nudi roditeljima (Program predškole u godini dana prije polaska u osnovnu školu, Desetsatni program učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi, Desetsatni program učenja njemačkog jezika za djecu predškolske dobi, Program rane stimulacije osjetila za djecu predškolske dobi, Program ranog učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dva puta tjedno), Program Djeca u prirodi ); - Kvaliteta inkluzije djece s posebnim potrebama (broj djece s posebnim potrebama uključeno u redovni program vrtića, broj djece uključene kasnije u redovni obrazovni

sustav, broj trećih odgojitelja, broj djece uključene u indicirani tretman u sklopu vrtića, didaktička opremljenost odgojnih skupina u koje su uključena djeca s posebnim potrebama); - Kvalitetan partnerski odnos roditelja i vrtića vidljiv kroz aktivno uključivanje roditelja u kurikulum pojedine odgojne skupine i zajedničko donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i socijalni život djece u grupi (uz pomoć svih suvremenih oblika suradnje s roditeljima i provođenje što većeg broja komunikacijskih i edukativnih roditeljskih sastanaka kroz godinu); - Kvalitetni međuljudski odnosi i suradničko ozračje se podupiru određenim strukturalnim i kulturalnim uvjetima; - Stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika kroz različite aktive, seminare, edukacije, treninge te aktivno sudjelovanje djelatnika vrtića u Stručno-razvojnom centru u svojstvu predavača; - Podupiranje odgojitelja za nastavak studija broj odgojitelja koji je uz rad nastavio i uspješno završio diplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, te svojim novostečenim znanjima i iskustvima kontinuirano unapređuje odgojnoobrazovnu praksu vrtića.

10. FINANCIRANJE PROGRAMA Djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja dio je sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci a financira se pretežno sredstvima proračuna lokalne i područne samouprave te sudjelovanjem roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja i obrazovanja u koji su uključena njihova djeca. Dakle iz proračuna Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za redoviti program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, te posebni cjelodnevni, poludnevni i kraći programi te program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Određeni programi javnih potreba (program predškole, posebne grupe za djecu s teškoćama u razvoju, programi za nacionalne manjine i za darovitu djecu) sufinanciraju se i iz programa državnog proračuna. Uz suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport vrtić ostvaruje i vlastite prihode i to od dodatnih uplata roditelja za verificirane i od strane osnivača odobrene posebne cjelodnevne, poludnevne i kraće programe te od naknade za iznajmljivanje prostora i opreme drugim organizatorima kvalitetnih programa za djecu.

11. PREVENTIVNO SIGURNOSNI PROGRAMI I PROTOKOLI POSTUPANJA U MOGUĆIM RIZIČNIM SITUACIJAMA 11.1. PREVENTIVNI PROGRAM MJERA POVEĆANE SIGURNOSTI DJECE U DJEČJEM VRTIĆU GAJNICE NOSITELJI PROGRAMA: Odgojitelji i stručni suradnici, ravnatelj i ostali djelatnici vrtića I ANALIZA PROBLEMA I SVRHA PROGRAMA Različite, ponekad i nepovoljne životne situacije, utječu na život, rast i razvoj djeteta, kako u obiteljskom domu, tako i u vrtiću. Negativni učinci, propusti i nereagiranja, u danom momentu mogu izazvati trajne posljedice na kvalitetan razvoj djeteta. Stoga je osnovna briga svakog sudionika u procesu sigurnost djece u vrtiću, prepoznavanje potreba djeteta i osmišljavanje uvjeta za njihovo kvalitetno zadovoljavanje. Imajući u vidu zadovoljavanje temeljnih ljudskih potreba, dijete je neprestano u aktivnom odnosu s okolinom, aktivno reagira na podražaje iz okoline i u stalnoj je interakciji s njom. Odgovoriti, odnosno reagirati na sve te potrebe i prava djeteta, znači učiniti okružje što bogatijim, raznovrsnijim i sigurnijim. Zadaća svih sudionika u procesu je maksimalna angažiranost i odgovornost za sve ono što doprinosi unapređivanju ukupnog vrtićkog konteksta. II CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Nastaviti rad na stvaranju, razvijanju i održavanju takvog okruženja u vrtiću koje će biti poticajno za djetetov razvoj i u kojem će se istovremeno dijete osjećati sigurno i zaštićeno. Jačanje osobnog identiteta djeteta, koje će se u sigurnom vrtićkom okruženju učiti razvijati vještine i razvijati u snažnu ličnost, koja će biti sposobna oduprijeti se svim negativnim izazovima. Samo višim stupnjem osviještenosti o pravu na siguran boravak djece u vrtiću, zalaganjem svih čimbenika u procesu, moguće je ostvariti kvalitetniji život djece u vrtiću. III RIZIČNI ČIMBENICI U VRTIĆKOM OKRUŽENJU Funkcioniranje vrtića na institucionalnoj razini, vrlo je složen proces, koji u sebi nosi niz rizičnih elemenata koje treba uvijek imati u vidu, profesionalno ih odraditi i stvoriti veću sigurnost djece u vrtiću. Svaki objekt unutar vrtića ima svoje specifične probleme i specifičan način njihovog rješavanja. Problemi s kojima se ponekad ili najčešće susrećemo su:

- Nepotpuna briga i skrb o djeci, posebno u rizičnim obiteljima - Ovisnici u obitelji (alkohol, droga i sl.) - Pojava zanemarivanja, zlostavljanja - Izloženost djeteta neprimjerenom ponašanju - Pretjerana izloženost utjecaju televizije, kompjutoru, internetu - Nezdrava prehrana - Agresivno ponašanje (problemi u ponašanju) - Bolesno dijete u vrtiću - Preveliki broj djece u skupinama - Otvorenost vrtića (fleksibilno dolaženje i odlaženje iz vrtića), nemogućnost zaključavanja - Nedovoljno poznavanje djece (kod zamjena za bolovanje) - Mogući odbačeni opasni predmeti na igralištu - Mogućnost povrede na igralištu, sobi, kupaonici - Dolazak nepoznate osobe po dijete - Dolazak po dijete osobe koja ima zabranu dolaska ili kontakta s djetetom (situacija razvedenih roditelja) - Sumnjive i nepoznate osobe uz ogradu na igralištu - Djeca, korišteni subjekti u masovnim medijima i niz drugih izazova. IV KONKRETNE AKTIVNOSTI U REALIZACIJI PROGRAMA 1. DJECA Igra je osnovna aktivnost svakog predškolskog djeteta. Igrajući se, dijete uči sve oblike komunikacije i stječe povjerenje u vlastite sposobnosti, stvara pozitivnu sliku o sebi i samopouzdanje. Između ostalog, potrebno je planirati situacije učenja (igara i aktivnosti) u kojima će dijete moći pronaći najadekvatnije rješenje, a koje ima za posljedicu svakako sigurnost djeteta. Važno je staviti dijete u aktivno sudjelovanje u igrama i dati mu mogućnost učenja i samostalnog donošenja pravilne odluke.djecu treba učiti misliti i djelovati na način koji će moći primjenjivati i izvan vrtića, u životu. Posebno je važno učenje odgovornosti prema sebi, drugima i ukupnom okruženju. Sve planske aktivnosti trebaju proizlaziti iz