Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download ""

Транскрипт

1 In Memoriam - prof. dr Đorđe Bugarski

2 dr BUGARSKI Đ., mr ŠAKIĆ V. PRAKTIČNO KOZARSTVO - PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE - Sarajevo,

3 Djelo: PRAKTIČNO KOZARSTVO Autori: Dr Đorđe Bugarski, redovni profesor Veterinarskog fakulteta u Sarajevu u mirovini, Mr Vedad Šakić, viši asistent Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Recenzent: Milivoje Urošević, DVM, vet.spec. Lektor: Zineta Bogunić Štampa: DES - Sarajevo Za štampariju: Rasim Fočo Izdavač: DES - Sarajevo Na ovaj priručnik kao publikaciju edukativnog karaktera plaćen je porez na promet na osnovu Mišljenja broj: /00 Ministrstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sporta/športa Federacije Bosne i Hercegovine. 3

4 SADRŽAJ: 1. UVODNE NAPOMENE UVOD UZGOJNI CILJ I KORISNOST DRŽANJA KOZA PORIJEKLO I PASMINE KOZA PASMINE KOJE SE NAJČEŠĆE UZGAJAJU KOD NAS KUPOVINA - NABAVKA KOZA UTVRĐIVANJE DOBI NAČIN I SISTEMI UZGOJA GAJENJE KOZA Izbor muških rasplodnih grla Izbor ženskih rasplodnih grla Oplodnja, pripust, mrkanje Bremenitost Jarenje Porodna težina Odgoj i odbijanje jaradi Njega odbijene jaradi i koza Smještaj koza OSOBENOSTI ISHRANE KOZA Izbor krmiva Ishrana bremenitih koza Ishrana koza u laktaciji Ishrana rasplodnih jarčeva Ishrana jaradi Tov jaradi SPUTAVANJE - VEZANJE KOZA PRI ISPAŠI MLIJEČNOST I MUŽA KOZA PROIZVODI KOZA Mlijeko Meso Koža Kostrijet Gnoj - đubar ZDRAVSTVENI STATUS LITERATURA

5 UVODNE NAPOMENE Brže obnavljanje ratom uništenog stočnog fonda, zatim nedostatak hrane životinjskog porijekla odnosno činjenica da su fond stoke i njene potrebe u hrani u uvjetima skromnih proizvodnih mogućnosti ograničeni te nužnost prelaska na robnu proizvodnju u okvirima tržne privrede, zahtjevat će od stočara tokom perioda obnove životnih prilika u našoj zemlji izuzetne napore. Takva orijentacija će i od uzgajivača koza zahtijevati stručno i kvalitetno znanje. Isto se može steći organiziranim stručnim obrazovanjem ili samostalnim usavršavanjem. Pri stjecanju stručnih saznanja treba uvijek imati na umu da se svi problemi vezani za proizvodnju mlijeka i mesa u stočarstvu moraju rješavati jedino na bazi tekovina nauke, naučnih rezultata i najcjelishodnijih tehničkotehnoloških zahvata. Stoga, sva savremena dostignuća treba na što pristupačniji način predočiti stočarima, u ovom slučaju uzgajivačima koza. Takvo nastojanje predstavlja i ova publikacija koja kao praktični priručnik, prvenstveno za farmere, treba doprinijeti podizanju stručnog znanja i ublažiti nedostatak popularne stručne literature iz ove oblasti. Raspoloživi uvjeti diktirali su potrebu da osnovna iskustva o savremenom držanju, iskorištavanju i ishrani koza, budu što sažetije i pristupačnije iznesena. Na taj način izložen sadržaj daje osnovne elemente bitne za dobro organizovanu proizvodnju u kozarstvu, kao i preporuke u kom pravcu treba farmer djelovati sam ili uz pomoć stručne službe, prvenstveno u proizvodnji mlijeka i mesa na bazi korištenja vlastitih krmnih izvora. Ovakav pristup ne samo da će doprinijeti intenziviranju proizvodnje nego će omogućiti i njenu visoku ekonomičnost u tržnim uvjetima privređivanja. Autori 5

6 UVOD S obzirom na aktualnu demografsku ekspanziju u svijetu i sve veći problem u osiguranju prehrane, prije svega u nerazvijenim zemljama, potrebni su krajnji napori da se intenzivira proizvodnja životnih namirnica, a posebno animalnih proteina. Rješenja se između ostalog, traže i u intenziviranju stočarske proizvodnje, većem korištenju prirodnih potencijala i primjeni novih dostignuća nauke u ovoj oblasti u cilju veće proizvodnje mesa i popravljanju njegovih osobina. Da bi se riješio globalni problem prehrane svjetskog stanovništva pokušava se čak i farmski uzgoj tzv. egzotičnih vrsta životinja, kao što su nojevi, jeleni, zmije, puževi i sl. U svim pokušajima rješavanja gore navedenog problema, u većem broju zemalja u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, zaboravlja se na potencijale koje pruža koza. Koza je jedna od rijetkih vrsta domaćih životinja koju možemo okarakterizirati kao višestruko korisnom za čovjeka, posebno sa kvalitativnog i zdravstvenog aspekta njenih proizvoda (meso, mlijeko). U Evropskoj uniji se u godini zaklalo grla koza i izašlo je na tržište tona kozijeg mesa. Iako se pomenute vrijednosti čine velikim, pomenuta količina kozijeg mesa učestvuje svega sa 0,21% ukupne količine mesa plasiranog na tržište iz zemalja Evropske unije. Prema izvještajima FAO za godinu proizvodnja kozijeg mlijeka u svijetu je iznosila 9 miliona tona ili 2% ukupne proizvodnje mlijeka. Pored mlijeka i mesa kao proizvoda od koza ništa manji značaj nemaju niti koža i kostrijet koze, koje nikako ne možemo nazvati nusproizvodima, jer se pojedine pasmine koza u svijetu uzgajaju prvenstveno radi kvaliteta kostrijeti (moher, kašmir). Ova vlakna su visokog kvaliteta i veoma su skupocjena na svjetskom tržištu. Prema podacima FAO za godinu, u svijetu se tokom godine proizvelo ukupno , dok se u godini proizvelo tona osušenih kozijih koža. 6

7 Posljednjih nekoliko desetljeća u pojedinim područjima svijeta znatno se povećao broj koza. Računa se da u svijetu danas ima ukupno 500 miliona koza, od čega oko 90% otpada na Aziju i Afriku. Na prostoru Bosne i Hercegovine pred 1. svjetski rat broj koza je iznosio oko koza. U narednom periodu taj broj je stalno opadao, da bi u 1939.godini bilo samo oko grla. Nakon 2. svjetskog rata tj. u posljednjih pedesetak godina kozarstvo je skoro likvidirano (smanjenje broja grla za 80% u odnosu na godinu), jer je posebnim Zakonom donijetim godine, zabranjeno držanje koza (osim 1-2 sanske koze pod određenim uvjetima) kao štetnih životinja, prvenstveno po uzgoj šuma i nastajanje većih erozijom ugroženih područja (centralni i južni dijelovi naše zemlje). Stagnaciji kozarstva kao i svih ostalih grana stočarstva u novije vrijeme je u velikoj mjeri doprinijela i agresija na Bosnu i Hercegovinu ( ). Međutim, u posljednjih nekoliko godina ovaj trend se promijenio. Proširio se interes za uzgoj koza, a broj koza se iz godine u godinu konstantno povećava, čemu je doprinio i nedavni import većeg broja koza inozemnih pasmina. 7

8 UZGOJNI CILJ I KORISNOST DRŽANJA KOZA Globalno posmatrajući, uzgojni cilj u kozarstvu ovisi od genetskog faktora, klimatskih i, zoohigijenskih uvjeta, načina prehrane koza, kvaliteta tržišta, religije, kulinarske tradicije i drugih uvjeta. U najvećem dijelu svijeta koze se drže prvenstveno radi proizvodnje mesa. U mnogim zemljama, a naročito u azijskim i afričkim, gdje se uglavnom uzgajaju patuljaste pasmine (npr. zapadno afrička patuljasta koza), kozije i jareće meso ima veliki značaj za ishranu stanovništva i predstavlja glavni koziji proizvod. U evropskim razvijenim zemlja se ne uzgajaju tipične pasmine za proizvodnju mesa, odnosno uzgajaju se uglavnom visokokvalitetne mliječne pasmine, jer je mlijeko i prerađevine od kozijeg mlijeka najtraženiji koziji proizvod, a meso (jareće) se dobiva kao vrijedan nusproizvod. Zbog visoke biološke vrijednosti, jareće meso je sve više traženo u razvijenim zemljama, a u nekim predstavlja delikates i jede se u posebnim prilikama i to u dobi od 15 do 45 dana i 6-15 kg tjelesne mase. Mlada jaretina ima određene prednosti u odnosu na druge vrste mesa domaćih životinja, prije svega u manjoj količini intramuskularne i ekstramuskularne masnoće, što ga čini dijetetskim i lahko probavljivim proizvodom. (Mioč, 1997). Zbog svog nesumnjivog kvaliteta jareće meso je kod nas i u susjednim zemljama u maloprodaji i do 20% skuplje od janjetine ili teletine. Iskustva pokazuju da u uvjetima kontroliranog uzgoja i ishrane, držanje manjeg broja koza može kao privremena mjera socijalnog karaktera osigurati ratom pogođena i osiromašena domaćinstva (osobito brdsko-planinskih područja) značajnim količinama kvalitetnog mlijeka i mesa uz relativno niske troškove nabavke, držanja i ishrane. Naime, izdaci za nabavku koza nisu veliki, a u pogledu zahtjeva ishrane i držanja, one su više nego skromne životinje. Slobodno se može reći da koze spadaju u produktivne 8

9 životinje čiji uzgoj nije skup. Potvrda za ovo je činjenica da dobro odgajane mliječne koze plemenitijih pasmina u dobi oko dvije godine proizvedu tokom laktacije puta veću količinu mlijeka od njihove tjelesne mase ( litara) odnosno oko 2,5-3 litra na dan po grlu (visokomliječne čak i do 5 do 6 litara). Takve koze mogu, dakle, dati toliko mlijeka da otplate same sebe unutar 10 mjeseci. Slika 1. Domaća oplemenjena balkanska koza sa jaretom (Foto: Đ. Bugarski) Na opravdanost držanja ove životinje upućuje i mogućnost njenog iskorištavanja i do 20 godina, s tim da je najrentabilnije tokom prvih 7-8 godina. Prema tome, veliki je broj razloga koji opravdavaju držanje koza kao i daljnje napore na unapređenju ove važne grane stočarstva u Bosni i Hercegovini. 9

10 PORIJEKLO I PASMINE KOZA Domaća koza, (Capra hircus), je domestificirana prije godina u jugoistočnoj Aziji. Njena veličina i sposobnost da daje meso, mlijeko, kostrijet, kožu, učinili su je veoma privlačnom za čovjeka kao uzgajivača - stočara. Koze spadaju u rod sisavaca (mammalia), red papkara (artiodactyla), podred preživara (ruminantia), porodicu šupljorožaca (cavicornide), subfamiliju caprinae et ovinae. Izvornim oblikom domaćih koza (Capra hircus) smatraju se divlje koze i to: Capra prisca (Adametz), Capra aegagrus (Bezoar koza) i Capra falkoneri (Markhur). a. Capra prisca Od Capra prisca potječu mnoge evropske koze pa i naša domaća koza. Capra prisca je rano izumrla, a bila je rasprostranjena u srednjoj i jugoistočnoj Evropi. Rogovi te koze su bili uvrnuti u blagoj liniji prema natrag, što nalazimo i kod njenih potomaka. Prednji dio rogova je oštar, a stražnji zaobljen. b. Capra aegagrus (Bezoar koza) Ova koza živi kao divlja u Maloj Aziji, Kavkazu, Perziji, Armeniji, sjeverozapadnoj Indiji i otoku Kritu. Odlikuje se sabljastim rogovima koji su savijeni prema natrag, jakom građom tijela, velikom težinom, dobrim oznakama za proizvodnju mesa i visinom grebena oko 95 cm. c. Capra falkoneri (Markhur) Živi u Istočnoj Aziji, a od nje potječu neke azijske pasmine koza (kašmirska, afganistanska). Tokom dugog vremenskog perioda koze kao i ostale domaće životinje su bile podvrgnute promjenama u pogledu tjelesne građe i proizvodnih svojstava. Ove promjene su posljedica utjecaja klime, načina ishrane i djelovanja čovjeka 10

11 (selekcija). Tako u pojedinim dijelovima svijeta nalazimo različite skupine koza koje se prema tjelesnoj građi i proizvodnim svojstvima u mnogome razlikuju. Ove skupine nazivamo pasminama. Razlog postojanja velikog broja pasmina koza je što su uzgajivači svrstali pojedine skupine koza u pojedine pasmine na osnovu razlika u rogovima (rogate i bezrožne), veličini, tjelesnoj masi, boji kostrijeti, mliječnosti, plodnosti te proizvodnji kostrijeti. Pri svrstavanju koza u pojedine pasmine određen značaj se daje i geografskoj rasprostranjenosti i nadmorskoj visini. Prema području odakle potječu razlikujemo evropske, afričke i azijske pasmine koza, dok se prema proizvodnji dijele na mliječne, mliječnomesnate te pasmine za proizvodnju kostrijeti. Neke od izrazito mliječnih pasmina su: sanska, togenburgška, alpina (švicarski i francuski soj), njemačka plemenita koza, ruska i holandska bijela koza, itd. Među afričkim pasminama ističe se nubijska koza, dok od azijskih treba pomenuti kašmirsku kozu. Izbor najadekvatnije pasmine zavisit će od brojnih faktora, a između ostalog od uzgojnog područja, ishrane i materijalnog statusa uzgajivača-farmera. Dakle, izbor se obično ostavlja uzgajivaču s napomenom da bi trebalo forsirati grla što plemenitije pasmine. 11

12 PASMINE KOJE SE NAJČEŠĆE UZGAJAJU KOD NAS SANSKA KOZA U našoj zemlji od mliječnih pasmina najzastupljenije su sanske koze (sl. 2.) Ime je dobila po rijeci Sani odnosno Sanskoj dolini (Saanen Tal) u Švicarskoj, odakle i potječe. Najviše se uzgaja u Kantonu Bern (Švajcarska). Kod nas se uzgaja već preko 80 godina i to u čistoj krvi, a poslužila je i za oplemenjivanje domaće balkanske koze (domaća križana bijela koza). Sanska koza ima dlaku bijele ili pepeljaste boje, finu i elastičnu kožu te prostrano vime sa pravilno razvijenim sisama. Tjelesna visina koza je 74-85, a jarčeva cm. Tjelesna masa ženskih grla kreće se 50-65, a muških kg, a u izuzetnim uvjetima držanja i ishrane koze mogu dostići tjelesnu masu od 90, a jarčevi i do 110 kg. Obično je bez rogova (bezrožna). Slika 2. Sanska koza (Gajenje koza, 3/1983) Ženska jarad sanske koze su već sa 7-8 mjeseci dobi spolno dozrela za rasplod. Prve godine obično ojari samo jedno jare, a kasnijih godina 2-3, pa čak i 4 jareta. Maksimalnu plodnost dostiže u dobi 6-8 ili 9 godina dobi, koja kasnije opada, tako da u 13. ili 14. godini ojari jedno, 12

13 a rjeđe dvoje jaradi. Ova pasmina se odlikuje visokom mliječnošću. Tokom laktacije koja traje 7-10 mjeseci prosječna proizvodnja je kg mlijeka. U boljim uvjetima mogu dati i , pa čak i kg. U skromnim uvjetima kakvi su najčešće kod naših uzgajivača mliječnost iznosi oko kg. Na vrhuncu laktacije maksimalna dnevna količina mlijeka po grlu kreće se od 5,7 do 8 litara. Sadržaj mliječne masti kreće se od 3,5 do 4,0%, a što pri gore navedenoj godišnjoj proizvodnji predstavlja oko kg masti tokom jedne laktacije. Tabela 1.: Prosječna porodna masa jaradi sanske koze Prosječna porodna masa jaradi (kg) Broj jaradi po kozi jedinci (%) više jaradi (%) Izvor podataka 3,76 1,5 55,1 44,9 Urošević i dr. (1988) 4,30 1,4-2, " 2, Krajinović M. i dr. (1999) 3, Rako A. (1944) Osjetljiva je na vremenske nepogode, ali u pogledu ishrane je neizbirljiva pogotovo u skromnim uvjetima držanja i u vrijeme oskudice. 13

14 SRNASTA SMEĐA ALPSKA (ALPINA) Alpina je, također mliječna koza koja potječe iz Švicarske i Francuske (područje Alpa). Visina grebena kod koza je 65-75, a kod jarčeva cm. Tjelesna masa koza je oko 55, a jarčeva oko 65 kg. Boja kostrijeti je smeđa sa tamnim grebenom. Koža joj je fina i elastična, a vime je prostrano sa pravilno razvijenim sisama. Mogu biti sa rogovima ili bez rogova. Daje kg mlijeka tokom laktacije koja traje 7-10 mjeseci. Francuska alpina testirana u Americi daje 1020 kg mlijeka i 38 kg mliječne masti. Ženska jarad su spolno dozrela u dobi od 7 do 8 mjeseci i prosječno jare 2-3 jareta godišnje. Osjetljive su na klimatske nepogode i zahtijevaju pojačanu njegu. DOMAĆA BALKANSKA ROGATA KOZA Domaću balkansku rogatu kozu uglavnom susrećemo u nižim i višim područjima golog i pokrivenog krša Bosne i Hercegovine (ravničarski i planinski tip). Tijelo joj je obraslo dugom i gustom kostrijeti crne, bijele ili smeđe boje, a ima i šarenih grla. Vrat im je dug i tanak, a prsa uska i plitka. Zdjelica im je uska a vime maleno. Rogovi su savijeni prema unutra. Visina grebena kod koza iznosi 60-65, a jaraca oko 70 cm. Tjelesna masa odraslih ženki iznosi 30-40, a mužjaka kg. Tokom 5-6 mjeseci laktacije proizvede litara mlijeka. Ženska jarad su sa 7-8 mjeseci dobi spolno dozrela za rasplod. Pri jarenju redovito ojari jedno jare. U odnosu na plemenitije pasmine, otpornije su na lošije uvjete držanja i nisu izbirljive u ishrani. DOMAĆA OPLEMENJENA KOZA (DOMAĆA KRIŽANA KOZA, BARA) Domaća oplemenjena koza je rezultat dugogodišnjeg križanja domaće balkanske rogate sa sanskom kozom. Jedna od vidljivih 14

15 karakteristika je da može biti sa ili bez rogova. Kostrijet joj je obično bijele boje (sl. 3). Visina do grebena kod koza iznosi 65-70, a jaraca cm. Tjelesna masa odraslih ženki je 30-50, a mužjaka kg. Žensku jarad odlikuje rana spolna zrelost (već sa 6-7 mjeseci dobi) i dobra plodnost. Tokom laktacije koja traje 7-8 mjeseci prosječno daje litara mlijeka. Slika 3. Žensko jare domaće oplemenjene koze u dobi od 5 mjeseci (Foto: V. Šakić) 15

16 KUPOVINA - NABAVKA KOZA Prilikom kupovine posebnu pažnju treba obratiti na to da koze potječu iz zdravih i umatičenih stada. To ističe u prvi plan obaveznost kupovine koza od pouzdanog uzgajivača. Sva za prodaju ponuđena grla treba pažljivo pregledati i pomno procijeniti sve vanjske tjelesne pokazatelje građe koze u okviru priznatih i široko primijenjenih standarda za ovu vrstu životinje. (Sl. 4). Slika 4. Vanjske (eksterijerne) karakteristike dobro građene mliječne koze (The Dairy Goat in Canada, 1441/1976) 1. GLAVA - mala, suha, lagana sa širokim čelom 2. OČI - bistre, živahne i blage 3.4. VRAT - dug, tanak, lijepo građen, nježan, gladak 5. GREBEN - pravilno-skladno građen i ravan 6. LEĐNA LINIJA - duga i ravna 7. PREDNJE NOGE - čvrsto građene, suhe, prave, ne suviše primaknute 8. PUTILO - sasvim uspravno 9. PAPCI - čvrsti, suhi, pravilno oblikovani i glatki 16

17 10. SISE - cjevaste, pravilno razvijene, blago usmjerene prema naprijed 11. VIME - okruglo, čvrsto građeno, mehko-elastično sa finim dlačicama, nije mesnato pravilno podjeljeno na dva režnja jednake veličine 12. MLIJEČNE VENE - dobro izražene i vijugave 12. TRBUH - dobro razvijen i izrazito naglašenog kapaciteta 14. GRUDNI KOŠ - dubok, dug i širok 10. KARLICA-ZDJELICA - široka, duga i prostrana sa dobro razvijenom muskulaturom 16. SAPI - blago spuštene, ne naglo oborene 17. PODREPNI DIO - širok i visoko uzdignut 18. STRAŽNJA STRANA VIMENA - razvijena, uravnotežena na dva jednaka režnja 19. ZADNJE NOGE - pravilno razvijene, skočni zglobovi široko razmaknuti 20. REBRA - duboka i pravilno savijena Jedini način da se sazna koliko koje grlo stvarno proizvodi mlijeka je da se svako od njih posebno na licu mjesta pomuze. Pored navedenih karakteristika datih u slici 4. trebalo bi obratiti pažnju još i na slijedeće: 1. stanje zubala, jer ako su zubi jako istrošeni, koza je stara i neće ni pod kakvim uvjetima držanja i ishrane biti dobra mljekulja, 2. oko očiju ne smiju biti prisutne rane, kraste i bradavice, 3. donja vilica mora biti bez izraslina, čvorova i sličnih degenerativnih promjena, 4. kostrijet mora biti sjajna, glatka, zdrava i dobro polegla uz tijelo, a koža bez rana i prhuti, 5. vime mora biti bez ožiljaka, bradavica, tvrdih mjesta i rana. Znak da je vime žljezdano je njegova mlohavost te odzvanjanje pri protresanju nakon muže. Količina mlijeka ne ovisi od veličine vimena već od razvijenosti mliječnih žljezda, 17

18 6. papci moraju biti njegovani-obrezani, jer ako to nisu može doći do njegove upale, a koza koja šepa neće napredovati pri daljnjem uzgoju. Iz tog razloga kozu treba pri kupovini dobro osmotriti dok se kreće. Dobra mljekulja mora imati zdrave noge i papke. 7. ne treba kupovati debelu kozu, jer je debljina najčešće znak slabe mliječnosti. Slika 5. Glava mliječne koze (Foto: Đ. Bugarski) Mliječna koza mora dakle imati sve karakteristike ženske životinje, a koji se očituju na prvom mjestu tankim skeletom, živahnim izgledom i dobro razvijenim-žljezdastim vimenom. Kod kupovine mliječnih grla iz inostranstva npr. sanske ili alpina pasmine, treba uvoziti grla u dobi od 6 do 7 mjeseci ili u prvoj polovici graviditeta (sjarnosti) i tjelesne mase oko 30 kg kako bi se što lakše aklimatizirala na naše uvjete držanja i ishrane. 18

19 UTVRĐIVANJE DOBI Koza posjeduje 32 stalna zuba i to 8 sjekutića u donjoj vilici i po 6 kutnjaka sa svake strane u donjoj i gornjoj vilici (ukupno 24 kutnjaka). Dob se određuje promatranjem promjena na sjekutićima (tab. 2). U momentu dolaska na svijet ili ubrzo nakon toga jare ima 8 mliječnih sjekutića. Sa mjeseci dobne uzraslosti centralni par mliječnih sjekutića tzv. "prednjaci", biva zamijenjen parom širokih, jakih i bijelih stalnih zuba. Sa dvije godine slijedeći par mliječnih sjekutića nestaje, a drugi par stalnih sjekutića zauzima njihovo mjesto. Ovaj proces se nastavlja i traje sve dok svi mliječni sjekutići ne budu zamijenjeni stalnim. To obično traje oko 4 godine (3-5), ali se ponekad navedene promjene obave znatno brže pa koze imaju sve stalne zube već sa navršene tri godine. Kod naših domaćih kasnozrelih koza sjekutići se mijenjaju 3-6 mjeseci kasnije u odnosu na naprijed navedene termine. Tabela 2. Dinamika izrastanja sjekutića kod koza Vrsta sjekutića Stalni zubi Pojava / mjeseci Izravnjavanje / mjeseci prednjaci unutrašnji srednjaci vanjski srednjaci krajnjaci

20 NAČINI I SISTEMI UZGOJA Koza se veoma lahko prilagođava različitim načinima uzgoja. U praksi se najčešće susreću tri osnovna: ekstenzivni, intenzivni i poluintenzivni. U lošim uvjetima držanja i ishrane a kakvi se susreću pri ekstenzivnom načinu uzgoja (kao što je slučaj na područjima golog krša Bosne i Hercegovine), uglavnom su do sada uzgajane primitivnije pasmine koza čije su proizvodne i produktivne sposobnosti skromne. Međutim, ovaj način uzgoja može imati značaja za proizvodnju jarećeg mesa osobito za područja oskudna u kvalitetnim travnjacima i drugim površinama za proizvodnju stočne hrane. Ulaganje u ovaj način držanja su minimalna pogotovo ako se raspoloživi pašnjaci koriste racionalno. U ovakvim uvjetima koze daju maksimalno litara mlijeka i prosječno 1 do 2 jaradi godišnje. Intenzivni način uzgoja podrazumijeva uz kvalitetan smještaj, primjenu umjetnog osjemenjavanja, mehaničku mužu i ishranu korištenjem bujnih i kvalitetnih pašnjaka kao i dodavanje manjih ili većih količina drugih hraniva (koncentratnih npr.) unutar dnevnog obroka. Ovim se omogućava intenzivna selekcija grla na proizvodnju mesa i mlijeka, a što je moguće očekivati jedino od plemenitih pasmina koje karakterizira visoka produktivnost i plodnost. Proizvodnost grla se kreće iznad 600 litara mlijeka, a pri posebnim uvjetima njege i ishrane i preko litara uz prosječno 2,2 jareta ili 2-4 godišnje. Između ova dva je poluintenzivan način uzgoja koza. U našim uvjetima ovaj način je najprihvatljiviji, jer ga karakterizira dobar smještaj i kvalitetna ishrana uz obavezno racionalno iskorištavanje pašnjaka, što stvara podjednako dobre uvjete kako za proizvodnju mlijeka tako i mesa. Pri takvim uvjetima susreću se najčešće križanci primitivnih sa plemenitim pasminama kao i grla plemenitih pasmina. 20

21 Kao i kod drugih vrsta preživara i kod koza postoje tri osnovna sistema uzgoja odnosno držanja, i to pašni, stajski i pašno-stajski ili kombinirani. Ovi sistemi imaju presudan utjecaj na uzgojne i proizvodno-reprodukcione pokazatelje, a na što zorno ukazuju i podaci prikazani u tab. 3. Tabela 3. Osnovni uzgojni i proizvodno reprodukcioni pokazatelji pri različitim sistemima uzgoja koza Sistem Mliječnost (lit./god.) Jaradi po kozi godišnje Ženska jarad u vrijeme I. pripusta dob tjel. mjeseci masa kg stajski , pašni , komb , Način pripusta grupno ili iz ruke slobodno grupno ili iz ruke Bremenitost, dana Prosjećan broj godina iskorištavanja , Detaljnije o ovim utjecajima bit će govora prilikom razmatranja njihove prisutnosti u pojedinim fazama reprodukcije ženskih rasplodnih grla. 21

22 GAJENJE KOZA IZBOR MUŠKIH RASPLODNIH GRLA U tehnici držanja odnosno pri izboru rasplodnih grla posebnu pažnju treba posvetiti mužjacima (jarčevima), budući da je njegov utjecaj na kvalitet uzgojenog materijala presudan. Prije svega, jarac mora imati tipične pasminske eksterijerne karakteristike. Također je veoma važno da su mu pravilno građeni spolni organi. Za pripust je najbolje koristiti jarčeve sa jednog određenog područja, i često mijenjati jarčeve u stadu zbog nepoželjnog uzgoja u srodstvu. To ne moraju biti čistokrvni rasplodnjaci već mužjaci iz dobrih i kontrolisanih uzgoja. Treba uvijek pokušati naći jarca koji je potomak dobre mljekulje ili jarca čije su kćeri dobre mljekulje. Jedan jarac u dobi od 12 do 18 mjeseci može oploditi i više koza u sezoni pripusta, dok odrasli (stariji) u sezoni pripusta oplode koza. Jarčeve u priplodu treba držati 6-8 godina. Osim toga, nije ekonomski opravdano držati jarca za jednu ili dvije koze. IZBOR ŽENSKIH RASPLODNIH GRLA Kada je u pitanju izbor rasplodnih ženki, potrebno je, prije svega, voditi računa da je koza potomak dobre mljekulje kako bi jarad naslijedila osobinu dobre mlječnosti. Potrebno je da ima karakteristike ženske životinje, koji je dat u slici 1.. Pri kupovini kvalitetnih plemenitih rasplodnih ženki treba nastojati dobiti matični list ili se osloniti na procjenu stručnjaka. OPLODNJA, PRIPUST, MRKANJE Koze su poznate po velikoj plodnosti. Za vrijeme života prosječno dobra koza daje oko 30 jaradi. Njihova plodnost je najveća u dobi od 3-6 godina, a kasnije opada. Iako im se prvi spolni ciklus 22

23 javlja sa 5-6 mjeseci, mlade koze bi trebalo prvi put pripuštati kada navrše 8-10 mjeseci odnosno kada dostignu tjelesnu masu kg. Smatra se, da u slučaju stajskog i kombiniranog sistema uzgoja, ženska grla se mogu pripustiti već sa 8 mjeseci, a u slučaju pašnog sistema sa 9 mjeseci (tab 3.) i to pod uvjetom da dosegnu potrebnu tjelesnu masu. Međutim, preporuka većine stručnjaka je da se mlade koze namijenjene za priplod ne pripuštaju prije navršenih 12 mjeseci, jer su u toj dobi bolje razvijene i stoga će dati kvalitetnije potomstvo. Vrlo je važno da se koze u vrijeme pripusta nalaze u tzv. rasplodnoj kondiciji, a koja se, između ostalog, postiže i dodatkom koncentratnih krmiva (ječam, kukuruz, zob) u količini do 0,5 kg po grlu nekoliko nedjelja pred mrkanje. Spolni ciklus se javlja sezonski tj. u vrijeme kada je dužina dnevne svjetlosti kratka (period septembar-februar). U tom periodu spolni žar se pojavljuje svakih 21 dan (variranje dana). Za vrijeme tjeranja (mrkanja, prcanja, prskanja) koze imaju slabiji apetit, uznemirene su i stalno vrte repom. Mrkanje traje 1-3 dana, a ponekad i 4 dana. Samo izbacivanje jajeta (ovulacija) nastaje sati od prvih znakova spolnog žara odnosno samo nekoliko sati prije završetka mrkanja. Radi toga je najpovoljniji period za osjemenjavanje 8-10 sati prije završetka mrkanja. Ukoliko ne dođe do oplodnje, spolni ciklus se ponavlja nakon 2-3 sedmice. Za koze je svojstveno da se u prvom ciklusu parenja oplodi 85-90% grla, u drugom 5-10%, dok se oko 5% uopće ne oplodi. Ova osobina omogućava grupno jarenje u sva tri sistema uzgoja i vrlo ujednačenu jarad. Novi estrus se javlja unutar 30 dana po jarenju, ali je slabo primjetan. Najoptimalnije je da se planiraju 3 jarenja u dvije godine, jer tada između jarenja i parenja prođe tri mjeseca. Time se omogućava potpuni oporavak koza uz mogućnost pune fiziološke podobnosti za uspješno sljedeće parenje. Iako mladi jarčevi već u dobi od 6 mjeseci dostižu spolnu zrelost, ne preporučuje se pripustiti ih prije navršenih 7-8 mjeseci 23

24 dobi. Međutim, u uvjetima široke prakse pokazalo se uputnim njihovo korištenje tek sa navršenih mjeseci. U dobi od 2 do 7 godina na početku sezone parenja oplodi dnevno 3, a kasnije 6-8 koza, dok mlađi od 2 godine i stariji preko 7 godina ne više od 1 do 2 koze u razmaku od 4 do 5 sati. Spolna aktivnost im je ovisna i od godišnjeg doba tj. najveća je u jesen (za vrijeme hladnijih mjeseci), a najmanja u proljeće. Utvrđeno je i da, osim sezonskih, postoje i pasminske razlike određenih karakteristika ejakulata (sperme), što se može vidjeti u sljedećoj tabeli (tab. 4). Tabela 4.: Karakteristike sperme jarčeva Alpina i Sanske koze (Dejanović, 1986.) Pasmina Zapremina ejakulata jarčeva, ml Koncentracija spermatozoida, milijardi van sezone pripusta u sezoni pripusta van sezone pripusta u sezoni pripusta Alpina 0,90 1,48 1,90 1,22 Sanska 0,95 0,63 1,14 1,59 Parenje u stajskom i stajsko-pašnom sistemu uzgoja za mlijeko i meso je grupno ili iz "ruke", a kod pašnog sistema uglavnom slobodno parenje, iako se mogu izvesti i ostala dva načina. Pri parenju iz "ruke" treba računati tokom cijelog perioda parenja na jednog jarca za više desetina koza. Jarčevi u periodu pripusta odaju jak i neprijatan miris zbog zamokravanja. Ovo se može ublažiti ako se drže čisto odnosno redovno timare i svakodnevno uklanja prostirka ispod njih. Međutim, gdje god je moguće treba primjenjivati umjetno osjemenjavanje jer se taj postupak pokazao veoma efikasnim, a u velikim aglomeracijama daleko manje košta nego držanje i ishrana većeg broja jaraca. Umjetnim osjemenjavanjem je ekikasnije 24

25 provođenje selekcije, planiranja, onemogučavanje nastanka spolnih zaranih bolesti, itd. Vrijeme parenja i jarenja treba uskladiti sa potrebama tržišta za mlijekom i mesom odnosno mogućnošću osiguranja toplog smještaja (pretopao ili hladan kozarnik - ranije ili kasnije jarenje). BREMENITOST - SKOZNOST Trajanje bremenitosti je 5 mjeseci ili u prosjeku 150 dana (od 147 kod stajskog do 152 dana kod pašnog sistema uzgoja). Kraće nose koze koje donose na svijet više jaradi kao i one plemenitijih i proizvodnijih pasmina. Bližnjenje je vrlo poželjno u sva tri načina uzgoja koza, međutim pri tome treba imati na umu da koza ima dovoljno mlijeka za samo jedno ili najviše za dva jareta. Koze koje nose više od jednog jareta, pred kraj bremenitosti osjećaju zamor, pa često leže i gube apetit, što treba imati u vidu pri regulisanju ishrane u tom i ranijem periodu. Bremenitost se teško može primjetiti u prvoj polovini graviditeta, a neki od znakova su asimetrija stomaka, ne pokazivanje spolnog žara i mirnoća koze. Poželjno bi bilo da uzgajivač registrira datum pripusta kako bi se mogao što bolje pripremiti za intervenciju pri jarenju odnosno pripremiti uvjete za prihvat i odgoj jaradi. JARENJE Kozu treba obavezno zasušiti mjesec dana prije jarenja. Zasušivanje se provodi postepeno (tokom 2 sedmice) uz obavezno smanjenje količine sočne hrane i vode a zatim muže sa dvije dnevno, preći na jednu i to ujutro. Nakon toga se muža obavlja svakog drugog, a potom trećeg dana. Na taj način se i izbjegava pojava upale vimenamastitis. Na nekoliko dana pred jarenje kozu treba prebaciti u poseban boks gdje će biti sama. Treba joj osigurati suhu i čistu prostirku kao i 25

26 svježu pitku vodu. Pred samo jarenje koza učestalo liježe i ustaje, mokri, brabonja, odbija hranu i vodu i slabije preživa, često glasa (mekeće), sve do pojave plodnih voda. Obično, samo jarenje teče bez ikakvih problema. Proces jarenja je vrlo kratak, obično 1-2 sata. Tokom tog perioda kozu treba povremeno nadgledati. Posteljicu koza izbacuje unutar nekoliko sati po jarenju. Istu je potrebno odmah spaliti ili zakopati. Odmah po porodu koza obićno oliže (posuši) jarad, a ako to koza ne učini preporučljivo je da se jare posuši krpom ili slamom. Nakon što je koza olizala svu jarad koju je ojarila, potrebno joj je dati mlaki napoj mekinja sa vodom u omjeru 1 : 3 (mekinje : topla voda). Jarad su nakon 2-3 sata sposobna i spremna za dojenje. PORODNA MASA JARADI Porodna tjelesna masa jaradi je 2,5-4 kg, zavisno od pasmine, dobi koze i broja jaradi. (tab. 5). Neki stručnjaci smatraju da jarad neposredno po jarenju u prosjeku čine 1/15 tjelesne mase odrasle koze. Kod mlađih ženki jarad su lakša nego kod starijih. Obično pri prvom jarenju koza ojari jedno jare, a u sljedećim jarenjima se njihov broj povećava. Tabela 5. Porodne težine jaradi prema spolu nekih od najpoznatijih pasmina koza u svijetu (Morand-Fehr, 1981.) PASMINA JARAD IZVOR PODATAKA muška ženska Anglo-nubijska 2,4 kg 2,3 kg Devendra (1966) Barbari 1,8 kg 1,6 kg Singh (1977) Indijska domaća 1,4 kg 1,4 kg Singh (1977) 26

27 Istočno-afrička 2,3 kg 2,0 kg Wilson (1958) Crna bengalska 1,2 kg 1,1 kg Moulick i Syrstad (1970) Malteška 3,3 kg 3,3 kg Montemurro (1966) Angora križanci 3,5 kg 3,0 kg Nikitenko (1972) Indonezijska 2,9 kg 2,6 kg Devendra (1966) Francuska alpina 4,0 kg 3,7 kg Morand-Fehr(1981), Sanska 3,0 kg 2,7 kg Mishra i Chawla (1976) Sanska 3,7 kg 3,1 kg Chawla (1984) Sanska 3,76 kg Urošević i sur. (1988) Kada je u pitanju utjecaj veličine legla i spola na porodnu težinu jaradi, to najbolje ilustriraju podaci iz tabele 6. gdje se može vidjeti da su jedinci najveći, dvojci nešto manji, a trojci najmanji. Tabela 6. Uticaj veličine legla i spola na porodnu težinu jaradi kod nekih pasmina koza (Morand - Fehr,1981.) PASMINA JEDINCI DVOJCI TROJCI IZVOR PODATAKA muš. žen. muš. žen. muš. žen. (kg) (kg) (kg) Crna bengalska 1,3 1,1 1,2 1,1 1,1 1,0 Moulic, Syrstad (1970) Nubijska (križanci) 3,6 3,1 3,2 3,0 - Castilo i sur. (1973) Nubijska 3,3 2,9 2,9 2,7 - Castilo i sur. (1973) Damascus 4,4 4,0 3,6 3,1 Choueiri (1973) Francuska alpina 5,5 4,0 4,0 3,7 3,4 3,1 Morand-Fehr, i sur. (1978) Sanska 3,3 2,9 3,0 2,8 - Epstein i Herz (1964) Sanska 4,4 4,0 3,7 3,4 3,4 3,1 Urošević i sur. (1988) 27

28 ODGOJ i ODBIJANJE JARADI Prvo mlijeko-kolostrum jare mora obavezno da posiše jer se u njemu nalaze i materije (antitijela) pomoću kojih će jare steći otpornost-imunitet za prvih 15 do 20 dana života. Ako jare ne ustane i ne počne samo da sisa majku, treba pomusti kozu i manju količinu kolostruma dati jaretu putem boce. Prvog dana jarad treba da dobiju kolostrum svakih 4-6 sati ili 4-5 puta dnevno. Prvih dana života poželjno je pustiti jarad da slobodno sisaju, a potom ih treba navikavati na napajanje, prvo iz boce te kofe. Pri kombiniranom kao i pri pašnom uzgoju jarad nakon 5-7 dana po jarenju idu sa majkom na pašu i već u dobi dana sama počinju uzimati pašnu krmu ili sijeno. U dobi dana sposobna su da konzumiraju znatnije količine paše ili pokošene zelene mase odnosno sijena. U uzgojima gdje se forsira proizvodnja mlijeka za tržište, jarad se odmah po porodu tj. kada posišu kolostrum odvajaju od majke i stavljaju u posebne boksove uz ishranu napajanjem putem boce ili kofe (tzv. ishrana "iz ruke") i korištenjem kozijeg ili kravljeg mlijeka ili pak specijalne smješe (zamjenjivač mlijeka). Ukoliko se žele dobiti zdrava i vitalna jarad, ne treba provoditi njihovo zalučenje prije nego dosegnu 15 kg žive vage (2-3 mjeseca dobi). Dnevni prirasti kod jaradi zavisno od spola, dobi, pasminske pripadnosti, načina ishrane itd., kreću se g na dan. Ovakvi prirasti omogućavaju da jarad sa 7 mjeseci dobi teže čak i kg. Naime, ukoliko je jare dobro hranjeno za dob od 6 mjeseci, njegov ukupni prirast treba da iznosi mjesečno 3-5 kg. Utjecaj spola i dobi na dnevne priraste ilustriraju i podaci iznijeti u tab. 7. za jarad domaće balkanske koze. 28

29 Tabela 7.: Rezultati porasta jaradi domaće balkanske koze (Marković, 1997.) n Porod. masa (kg) Masa i ukupan dn. prirast sa 30 dana dobi (kg) (g) Masa i ukupan dn. prirast sa 60 dana dobi (kg) (g) Masa i ukupan dn. prirast sa 90 dana dobi (kg) (g) Prosjek 6 stada 373 2,58 5,50 97,04 8,63 104,15 11,67 101,3 jedinci 267 2,84 6,08 108,14 9,52 114,80 12,85 111,0 blizanci 106 2,32 4,91 85,94 7,74 93,56 10,50 92,0 muš jarad 194 2,66 5,70 101,27 8,97 108,92 12,20 107,7 žen. jarad 179 2,50 5,29 92,82 8,29 99,43 11,15 99,3 Pri stajskom, ali i ostalim sistemima držanja jaradi, već osmi dan po jarenju treba otpočeti sa davanjem kvalitetnog sijena (po mogućnosti lucerkinog i sl.) i koncentratnih krmiva odnosno krmne smješe (npr. starter za jagnjad ili telad), a sve s ciljem da se jarad što prije naviknu na ove vrste hrane, odnosno da se kao i kod drugih preživara što prije promijene zapreminski i težinski odnosi predželudaca. Drugim riječima, razlučivanje po spolovima treba obaviti već u drugom mjesecu po jarenju i svu jarad koja nisu za rasplod prodati ili po mogućnosti staviti u tov. NJEGA ODBIJENE JARADI I KOZA Njega obuhvata čitav niz mjera (njega kože i dlake, pranje i masaža vimena, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija objekta i dr.) ali među njima poseban značaj se pridaje kastraciji muške jaradi, uklanjanju rogova, obrezivanju papaka i četkanju kože. Kastracija muške jaradi obavlja se unutar prve dvije nedjelje života ili najkasnije u prva tri mjeseca dobi. Ova mjera ima veliku ekonomsku važnost, jer se kastrirane životinje lakše i brže tove, a i meso je kvalitetnije. Isluženi jarčevi u slučaju stavljanja u tov kastriraju se najkasnije na 2-3 mjeseca prije prodaje odnosno klanja. 29

30 Uklanjanje rogova treba obaviti kada se oni i pojavljuju - prvih dana života jaradi. Nema pasmine koza bez rogova. Rogovi kod plemenitih pasmina kao kod sanske i drugih evropskih pasmina rastu veoma brzo. Iz tog razloga jarad ove pasmine se moraju obezrožiti već u prvih 3-8 dana po jarenju. To se vrši tzv. kauterizacijom služeći se pri tome električnim termokauterom. Za ovu namjenu uspješno se može primijeniti usijano željezo ili pak odgovarajuće kaustično sredstvo. Kauterizirano mjesto treba po izvršenom tretmanu premazati nekom antibiotskom masti za rane ili vazelinom. Kauterizacijom se može odstraniti i jarčev miris i to istovremeno sa uklanjanjem rogova. Naime, iza svakog roga (1-2 cm) nalazi se po jedna žlijezda koja izlučuje sekret koji daje karakterističan miris ne samo kod jarca nego ponekad i koza. Obrezivanje papaka bi trebalo vršiti po potrebi i to korištenjem posebnih noževa. Potrebno je istovremeno obrezati papke na sve četiri noge. Obzirom da kod nas koze veći dio godine provedu na ispaši, obično im nije potrebno provoditi obrezivanje, jer im se papci pri kretanju troše. Svakodnevnim četkanjem kože odstranjuju se nečistoće i paraziti. Ovom mjerom njege onemogućava se pojava neprijatnog mirisa u mlijeku, zatim pojačava cirkulacija krvi, a prema nekim saznanjima, povoljno utječe i na količinu datog mlijeka. SMJEŠTAJ KOZA Uvjeti smještaja imaju velikog utjecaja na produktivnost i zdravstveno stanje koza. Uspjeh u proizvodnji kozijeg mlijeka 60% zavisi od ishrane, 20% od pasmine, a tek 20% od uvjeta držanja. Za koze nije potrebna specijalna staja - kozarnik. Svaki od drveta ili cigala solidno izgrađeni objekat, npr. garaža (sl. 6) ili pak zatvorena ili natkrivena šupa te njima slične zgrade (ukoliko ispunjavaju minimum potrebnih uvjeta) mogu poslužiti za njihov 30

31 smještaj. Ukoliko je potrebno takav prostor namjenski izgraditi, onda to treba raditi uz što niža materijalna ulaganja i uz korištenje na samom domaćinstvu raspoloživog građevinskog materijala. U prilozima 2 i 3 dati su primjeri tlocrta staje za 8 koza i njihovu jarad sa svim potrebnim gabaritima i u dvije kombinacije rasporeda ležišta (centralni i bočni), boksova za jarad i drugih nužnih prostora (ostava za hranu, prostorija za obradu mlijeka i dr.). Slika 6. Jedna od mogućih načina smještaja koza (The Dairy Goat in Canada,1441/1976.) Od staje namijenjene kozama traži se da bude suha, dovoljno prostrana, zračna, topla, dobro osvijetljena i bez propuha, odnosno takva da im omogući ugodan boravak, a ljudima što lakše održavanje čistoće, hranjenje i mužu. Pod, odnosno ležište, treba da bude od dasaka, cigle ili nabijene ilovače sa letvastim podom i s maksimalnim padom od 1%. Betonska podna podloga kao hladna nije podesna. Svakom odraslom grlu treba osigurati od 1,5 do 2 m 2 podne površine. Svakodnevno se mora čistiti pod u staji, a potom poprskati krečom. Time se uklanjaju i određeni nepovoljni-neugodni mirisi, a doprinosi estetskom izgedu cijele staje. Gnoj-đubre odlagati na specijalnom mjestu (đubrištu). Prozori, pogotovu pri zatvorenom stajskom držanju koza, moraju činiti najmanje 8-10% ukupne površine poda staje. Po jednoj 31

32 kozi potrebno je planirati barem 3-5 m 3 zračnog prostora. Veličina prozora može biti 60x40 cm, a visina 1,5 m iznad poda staje. Visina staje - kozarnika ne bi smjela biti ispod 2,5 m. Po jednoj kozi trebalo bi po mogućnosti osigurati oko 3 m 2 ispusta. Jasle su obično 50 cm široke, cm duboke i 60 cm visoke sa razmakom između letvica od 8 do 10 cm. Debljina letvica je 2,5 cm. Ispod jasala postavlja se valov i to na 50 cm iznad poda i služi prvenstveno za stavljanje koncentratne hrane. Posuda-kanta za vodu odnosno napoj postavlja se na fiksno učvršćen metalni obruč sa lijeve ili desne strane valova. U staji grla mogu biti na vezu ili pak slobodno držane. Praktična iskustva nameću potrebu da se u staji drže nevezane, slobodne, mada i sistem držanja vezanih koza na specijalno izgrađenim ležištima ima svoje brojne prednosti u odnosu na ishranu, mužu, čišćenje staje itd. Za smještaj jaradi treba predvidjeti specijalne bokseve u kojima je po jednom jaretu do 10 nedjelja dobi potrebno osigurati 0,33 m 2. Sve jarčeve smjestiti u poseban objekat koji mora biti udaljen od staje za mliječne koze najmanje 15 metara kako njihov neprijatan miris ne bi prešao na mlijeko. Po jednom jarcu mora se osigurati minimum 3 m 2 prostora, a isto toliko u ispustu. U staji svaki mužjak mora imati svoj boks tj. obavezno ih razdvojiti i smjestiti pojedinačno. Temperatura u staji treba da je između 10 i 15 0 C, a za jarad nešto viša ( C). Visoko mliječne koze su osjetljive na hladnoću kao i na ekstremno visoke temperature. To se manifestira slabijim uzimanjem hrane, a nakon toga padom proizvodnje. Kao prostirka se može koristiti slama, pilotina, blanjevina, lišće i drugi materijal tj. ono što se može naći na tržištu po povoljnoj cijeni. Mogu se izvjesno kraće vrijeme držati i bez prostirke. Tokom zimskog perioda količina prostirke po jednom odraslom grlu treba da iznosi 0,4-0,6 kg. 32

33 OSOBENOSTI ISHRANE KOZA Koza, kao tipični preživar tj. životinja specifičnog toka probave posredstvom mikroorganizama u buragu, u stanju je da u potpunosti osigura sve esencijalne aminokiseline, i time eliminira ovisnost od sadržanog proteina u obroku. Pozitivne osobenosti u načinu iskorištavanja i obezbijeđenja svih sastojaka potrebnih za život, produkciju i reprodukciju daje kozi, kao i ostalim preživarima, dominantno mjesto u našem stočarstvu, prvenstveno u povećanju proizvodnje animalnog proteina. Pravilna, i u odnosu na normativne potrebe dobro izbalansirana, ljetna i zimska ishrana koza mora biti tako organizirana da je u stalnoj usklađenosti sa njihovim reprostatusom i proizvodnjom. Obrok mora sadržavati dovoljno energije, proteina, minerala i vitamina kao i potrebnu količinu vode. Količina suhe materije u obroku, između ostalog, mora osigurati i optimalnu probavu. Na kraju, obrok koza treba da bude što jeftiniji. Sve ovo zahtijeva od uzgajivača umješnost, budući da sa raspoloživom krmom treba u potpunosti podmiriti potrebe u uvjetima ishrane kako na paši tako i u staji. U ishrani koza i ovaca, odnosno goveda prisutne su brojne sličnosti, ali i razlike. Koze imaju veće potrebe za hranom po 1 kg tjelesne mase što je i razumljivo budući da na tu masu daju znatno više mlijeka. Iz iste količine hranjivih sastojaka proizvode više mlijeka nego krave. One za 20% bolje iskorištavaju hranu od drugih preživara, osobito kabastu. U njihovom obroku kao tipičnih biljojeda i preživara prisutan je i znatno veći broj krmiva te do 600 vrsta različitog drveća i grmlja koje koze konzumiraju u obliku brsta. Najviše vole lišće, cvjetove te pupoljke, dok stabljike uglavnom izbjegavaju (tab. 8). Kozama je u odnosu na ovce potrebno manje vremena za unošenje hrane, uz duže preživanje. Svega 30 minuta poslije uzimanja hrane 33

34 koza počinje da preživa. Hrana se u probavnom traktu zadržava oko 24 sata. Tabela 8. Razlike u sastavu i kvalitetu ponuđene, odbačene i pojedene mase lucerkinog sijena pri ishrani koze Pokazatelj Lucerkino sijeno ponuđeno odbačeno pojedeno lišće, cvjetni pupoljci i dr., % 46,2 23,9 59,9 stabljike, % 53,8 76,1 41,4 hranjiva vrijednost: energija, MJ/kg 3,68 2,93 4,15 probavljivi sirovi protein, % 12,10 8,50 14,10 Kao aktivne i veoma radoznale životinje, koze se bitno razlikuju od drugih preživara po načinu izabiranja i konzumacije dnevnog obroka. One uvijek nastoje da njihov obrok bude svjež i čist odnosno nedodirnut. Pri tome pokazuju izuzetnu izbirljivost i to zahvaljujući svojim pokretnim usnama i jeziku. Pri uzimanju hrane doslovno guraju od sebe nepoželjne biljke i biljne dijelove. Ovakvo ponašanje ima direktan utjecaj na sastav i kvalitet pojedenog obroka. Zbog te selektivnosti odnosno pojave neizbalansiranosti obroka mogući su i zdravstveni problemi te niža proizvodnost. Izbirljivost je veća pri obilnijoj ponudi krme i obratno. Drugim riječima, koze su u svom izboru obroka veoma prilagodljive uvjetima držanja i ishrane. IZBOR KRMIVA Brstom nije moguće u uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka i mesa osigurati sve potrebne hranjive i druge sastojke. Dakle, u uvjetima veće proizvodnosti moraju se pored brsta i paše uključiti i druga krmiva kao što su sijeno, sočna i zelena krma te koncentratna krmiva (zrnevlje žitarica posebno). Brstenjem, a u čemu koze veoma 34

35 uživaju, podmiruju se samo tzv. "uzdržne potrebe" u energiji i proteinu, a ti uvjeti su prisutni u prvoj fazi skoznosti ili pri niskoj proizvodnosti kakvu susrećemo kod primitivnih pasmina i neuspjelih križanaca u tipu tih pasmina. Uočeno je da se brstenjem lišća i mladica te kore drveća poboljšava apetit pa ako koze idu na pašu tu praksu bi trebalo (ako to uvjeti dozvoljavaju) povremeno i u kraćim intervalima usputno primjenjivati. Najjeftinije, a pri lošijim uvjetima uzgoja i najvažnije, krmivo za ishranu svih kategorija koza je paša. Jedan hektar dobrog pašnjaka može tokom 6-7 mjeseci pašne sezone (od aprila do oktobra) osigurati krmu za 6 odraslih grla. Međutim, na manje kvalitetnim pašnjacima, po nekim mišljenjima, potrebno je za 1 kozu osigurati više od 0,25 do 0,35 hektara. Samom pašom osrednjeg kvaliteta mogu se u intenzivnijim uvjetima podmiriti "uzdržne potrebe", zatim potrebe jarčeva izvan pripusne sezone, i koza u početnim mjesecima bremenitosti (skoznosti) te mliječnih koza u završnoj fazi laktacije. Sve ostale faze proizvodnog ciklusa zahtijevaju uz pašu i druga krmiva, prvenstveno sijeno i koncentratna krmiva (zrnevlje žitarica i dr.). Koza, u slučaju da je paša jedino krmivo u dnevnom obroku, može pojesti kg iste. Ako se u obroku doda nešto sijena (od 0,5 do 2 kg po grlu na dan), količina pojedene paše se smanjuje na samo 5-10 kg. Pošto za vrijeme ljetnih mjeseci apetit sa povećanjem temperature zraka opada (kod temperature od 40 o C prestaje uzimati hranu), to je uputno istjerivati na pašu rano ujutro i ostaviti da pasu naredna 2-4 sata. Pošto koza nije tipična pašna životinja to za manji broj grla ispašu treba organizirati sistemom sputavanja ili pak vezanjem za kolac, o čemu ćemo nešto opšrinije na kraju ovog poglavlja. Pri tome, udaljenost jedne koze od druge treba da iznosi 5-10 m. Napasanje većeg broja traži formiranje ograde i angažiranje čuvara ili po mogućnosti primjenu električne ograde. Kako koze pri slobodnoj ispaši tj. pri kretanju po cijelom pašnjaku jedu samo mlade dijelove 35

36 biljaka to je iskoristivost pašne krme niska (60-65%). Nužno bi, dakle, bilo organizirati ispašu putem pregona (podjele pašnjaka na veći broj manjih površina, najčešće 8-12) i to u trajanju 4-6 sati svaki dan tokom 3-5 dana zadržavanja na jednom pregonu. Sa pašom u proljeće treba početi kada je visina biljnog pokrivača cm. Privremenu pašu u rano proljeće može činiti ozima raž, ječam, zob pa čak i pšenica u zeleno. Također, uspješno se može koristiti i uljana repica i to u količini 6-7 kg po kozi dnevno. Pri korištenju pokošene zelene mase sa travnjaka i oranica značajno su manji gubici mase nego ispašom, pogotovo ako se dnevno ponuđena količina podijeli na više manjih porcija. Od sočnih krmiva kao dobra krma za koze su stočna repa, krompir, mrkva, stočni kelj i silaža. Stočna repa se daje prethodno isječena u količini 2-4 kg po grlu, mrkve 5-6 kg, a krompira maksimalno do 2 kg dnevno. Količina stočnog kelja kreće se do 5 kg po grlu na dan. Rastur ovih krmiva je manji nego zelene mase i sijena i do 15%. Silaža, osobito kukuruzna, je kvalitetno krmivo u obroku koza, ali samo u umjerenim količinama (2-5 kg na dan). Skoznimbremenitim ne treba davati silaže više od 1 do 1,5 kg. U zimskom obroku silaža ne bi trebala da pređe 30% ukupno sadržane suhe materije obroka. Daje se ujutro i to prije napajanja. Ako se eventualno pri ishrani silažom (kukuruznom ili drugom) pojavi gubitak apetita, pad mliječnosti ili drhtavica treba odmah prekinuti sa davanjem ovog krmiva i konsultirati veterinara. Međutim, ako je silaža dobro spremljena ovakve pojave su isključene. Spremanje silaže samo za potrebe ishrane koza je ekonomski isplativo jedino u slučaju ako uzgajivač raspolaže sa stadom od 80 i više koza. Koze radije jedu sijeno, pogotovo lucerkino. U slučaju da je sijeno jedino krmivo u zimskom obroku daje se 2-3 kg na dan. Pri ishrani samim sijenom javlja se znatan rastur (do 30%), jer koze kao i ovce, odabiraju samo najkvalitetnije dijelove istog. Prema tome, što je 36

37 sijeno lošijeg kvaliteta, to je rastur veći (kod lošeg i preko 30, dobrog 15, a odličnog samo 5%). Pri spremanju sijena na zemlji, a što je kod nas najčešći slučaj, rastur iznosi do 25%, dok kod sijena proizvedenog primjenom ventilatorske sušare oko 10-15%. U submediteranskim područjima naše zemlje (istočna i zapadna Hercegovina) za zimsku ishranu koza koristi se i lisnik-krševina tj. osušene grančice i lišće šumskog drveća. Po kvalitetu je ravan lošijem do osrednjem sijenu. U ishrani koza treba izbjegavati korištenje lisnika hrasta i oraha, jer izazivaju probavne smetnje. Slama se u ishrani koza, kao i drugih vrsta preživara, koristi samo u iznimnim slučajevima i to najčešće na prelazu iz zimske na ljetnu ishranu. Od slama je najbolja zobena. Obavezno je prije davanja treba isjeckati. Daje se u količini do najviše 1 kg po grlu dnevno. Može se miješati sa drugim krmivima npr. sočnim i time poboljšati njena iskoristljivost. Povrće i voće predstavljaju, također, vrijednu krmu za koze. Ova krmiva davati obavezno oprana i isjeckana. Koncentratna krmiva su uz sijeno najskuplji dio obroka svih kategorija koza, a osobito mliječnih. Radi toga je uputno racionalno korištenje i proizvodnja po mogućnosti na samom domaćinstvu. Time bi se značajno snizili troškovi ishrane kako u zimskom tako i u ljetnom periodu. Koze veoma rado jedu zrnevlje žitarica, a osobito ječam, zob i kukuruz. Nikad ne treba davati samu kukuruznu prekrupu zbog mogućnosti pojave burnog i nekontrolisanog vrenja u buragu. Koze više vole grubo samljeveno (prekrupljeno) ili cijelo zrnevlje nego u brašnjastom obliku kao što je to slučaj u ishrani goveda i ovaca. To značajno pojednostavljuje tehniku ishrane. Koze jako vole napoj od mekinja ili brašna neke od žitarica (ječma, zobi). Dobra hrana je i suhi hljeb dat u malim količinama i to obavezno sa drugim krmivima u obroku. Hrana namijenjena kozama ne smije biti pokvarena i plijesniva jer su one veoma osjetljive na ovakvu hranu. 37

38 Kozama se putem obroka moraju osigurati dovoljne količine soli i to po mogućnosti jodirane. Daje se šaka soli u pijaću vodu ili se unosi u koncentratnu smješu odnosno do iznosa 0,5%. Smatra se da je 5-10 g soli dovoljno za podmirenje potreba kod svih odraslih kategorija koza. Dodavanje soli ima povoljan utjecaj i na apetit. Vitamine i minerale treba osigurati direktnim dodavanjem putem specijalnih mineralno-vitaminskih smješa ili unošenjem ovih smješa poznatim pod nazivom "premiksi" u sastav koncentratnih ili krmnih smješa i to u količini od 0,5-1%. Obavezno se treba držati preporuka proizvođača ovih premiksa. Od minerala osobito su značajni kalcijum (Ca) i fosfor (P). Njihov međusobni odnos mora biti 1,5-2 : 1 u korist kalcija. Zimi se koze hrane tri puta na dan. Napajanje vodom (3-8 litara/dan) treba zimi vršiti nakon davanja sijena ili njemu sličnih krmiva. Ljeti je preporučljivo napajati bar tri puta dnevno svježom i čistom vodom. Temperatura vode ne smije biti zimi ispod 18 0 C, a ljeti ispod 10 0 C. Koze su kao i ovce veoma osjetljive na kvalitet vode. Količina popijene vode je usko vezana ne samo za temperaturu zraka nego i druge faktore, osobito količine pojedne krme. Veća je također, kada je krma kvalitetnija i obratno. Prelaz sa ljetne na zimsku ishranu i obratno mora se obaviti postepeno tj. u roku 5-10 dana. ISHRANA SKOZNIH - BREMENITIH KOZA U prvoj fazi skoznosti ishrani ne treba poklanjati posebnu pažnju. Međutim, u posljednjih 6-8 nedjelja tj. u 4. i 5. mjesecu skoznosti zimski obrok mora sadržavati uz određenu količinu kvalitetnog sijena (1-2 kg), sočne krme (2-3 kg) i značajnije učešće koncentratnih krmiva (0,5-0,6 kg). Slična je situacija i kada je u pitanju ljetni obrok. Naime, uz pašu po volji ili zelenu krmu u iznosu 5-10 kg, daje se manja količina sijena (0,5-1 kg) te koncentratna krma (0,4-0,5 kg). Navedeni obroci treba da osiguraju toliki nivo potreba u 38

39 energiji, proteinu, mineralima i vitaminima kao da koze proizvode 2 litra mlijeka na dan. Stanovita variranja u preporučenim iznosima za pojedina krmiva u ljetnom i zimskom obroku rezultat su razlika u tjelesnoj masi, dobi, pasmini i kondiciji grla. Koncentratna krmiva, odnosno krmne smješe moraju biti vlastiti proizvod odnosno spravljene korištenjem na samom gazdinstvu proizvedenih koncentratnih krmiva. Dobra se smješa dobiva mješanjem 57% zobene prekrupe, 29% mekinja i 14% sačme suncokreta. Smatra se kvalitetnom i smješa sastavljena od 40% kukuruza, 30% zobi, 20% mekinja i 10% sačme soje ili suncokreta. Ukoliko nije moguće proizvesti smješe naprijed navedenog sastava mogu se upotrijebiti samo zob i kukuruz u odnosu 50 : 50% ili pak sama zob u obliku prekrupe. Ako domaćinstvo nema mogućnosti za proizvodnju ovih jednostavnih smješa, mogu se koristiti i industrijski sačinjene i to one namjenjene ishrani bremenitih ovaca (oko 12% ukupnog proteina). Izvan skoznosti-bremenitosti i u njenoj početnoj fazi nije uputno i to sa stanovišta racionalnosti koristiti u obroku koncentratna hraniva. Takvim kozama npr. teškim kg dovoljna je ljeti samo paša ili zelena krma (4-6 kg), dok zimi nešto sijena (1-1,5 kg) te eventualno sočnih krmiva (1-2 kg). Ovakav obrok će zadovoljiti dosta niske potrebe u energiji i proteinu i održati životinje u dobroj kondiciji. Ako su koze mršave, treba im dati 0,25-0,50 kg na dan koncentratne krme. Dobro je koze održavati u poželjnoj kondiciji. U sezoni mrkanja kozama, kao i jarčevima, trebalo bi osigurati dopunsku ishranu putem određene količine koncentratnih krmiva. Smatra se dovoljnom količina 0,3-0,4 kg po grlu na dan. Koncentratna krmiva ili krmnu smješu početi davati na par nedjelja pred mrkanje, za vrijeme mrkanja i do 3 nedjelje nakon mrkanja. 39

40 ISHRANA KOZA U LAKTACIJI Ishrana u prvih 24 sata po jarenju zasniva se na davanju jedino mlakog napoja od mekinja ili brašna žitarica. U prvoj nedjelji po jarenju, dojnim kozama dnevnim obrokom daju se ograničene količine hrane (kvalitetno sijeno po volji ili pak napoj prekrupe žitarica do količine 0,4-0,5 kg na dan po grlu) kao i 5-10 g premiksa. Ovaj premiks se može nabaviti u nekoj od poljoprivrednih apoteka ili veterinarskoj stanici. Treba koristiti premiks namijenjen ishrani ovaca, a ne goveda. Početkom druge nedjelje obrok se postepeno povećava da bi nakon 10 dana dojne koze dobivale tim obrokom sve potrebne sastojke za postizanje visoke mliječnosti u prvih 2-3 mjeseca laktacije. Obrok u ovom periodu treba osigurati konzumaciju suhe materije u količini oko 3% tjelesne mase (1,5-2,0 kg na dan) te 14-16% proteina. Na svakih 1 kg mlijeka treba dati oko 0,40-0,50 kg koncentratne krme odnosno krmne smješe po grlu na dan. Ako je kvalitet paše, zelene krme i sijena dobar, onda je po jednom kg proizvedenog mlijeka dovoljno osigurati 0,20-0,30 kg ovih krmiva. U protivnom, pogotovo ako nema dovoljno kvalitetne kabaste krme, tu količinu povećati za 100%. Ako u zimskom obroku osnovu čini livadno sijeno (sijeno osrednjeg kvaliteta) smješa treba da sadrži 16% proteina. Izuzetno kvalitetno sijeno (npr. lucerkino) traži smješu sa samo 12-14% proteina. Osnovu zimskog obroka dojnih koza treba da čini sijeno (livadno ili lucerkino) u količini 1,5-2 kg i sočna krma (2-3 kg). Koncentratna krma ili krmna smješa daje se u količini 0,7-1,5 kg zavisno od mliječnosti grla te kvaliteta kabaste i sočne komponente obroka. U obrok se dodaje još g premiksa kao i 5-10 g soli. Ljeti osnovu obroka čini paša po volji ili zelena krma u količini 6-10 kg. Učešće sijena je manje (0,5-1,0 kg) kao i koncentratnih krmivasmješa (0,6-1,2 kg po grlu na dan). Manje učešće sijena i koncentratnih krmiva rezultat je boljeg kvaliteta osnovnih krmiva 40

41 (paše, zelene krme). Kao i u zimskom obroku posebno se i u istim količinama dodaju premiks i so. Nakon dosezanja maksimalne mliječnosti ( dana po jarenju) količinu koncentratnih krmiva odnosno smješe u obroku postepeno smanjivati uz istovremeno povećanje kabastih krmiva i to sve dotle dok cjelokupni obrok ne dosegne stvarni nivo mliječnosti grla. ISHRANA RASPLODNIH JARČEVA U vanpripusnoj sezoni ishranu jarčeva treba tretirati na sličan način kao i za koze u prvoj fazi skoznosti ili pak koze izvan rasplodnog ciklusa. Preporuka je da se u zimskom periodu taj obrok sastoji od oko 1,5-2,0 kg sijena, 0,2-0,3 kg koncentratne krme ili smješe te 1,5 kg sočne krme. Ljeti je osnova obroka paša ili zelena krma po volji te malo sijena (oko 1,0 kg). U sezoni mrkanja količina sijena i sočne krme ostaju iste, a koncentratna krma se povećava na 0,5-1,3 kg po grlu na dan. Ovu količinu koncentratne krme treba početi davati na 4-5 nedjelja pred, a prestati nakon 3-4 nedjelja po mrkanju. Od pojedinih koncentratnih krmiva u ovom periodu najbolje je koristiti zob. Može se i upotrijebiti i smješa sličnog sastava kao i za skozne i dojne koze. U vrijeme mrkanja jarčevi slabije jedu sijeno pa ga ne bi trebalo davati više od 0,5-1,0 kg. Količina premiksa je 20 g, a soli 5-10 g po grlu na dan. Jarčevi moraju ući u sezonu mrkanja u dobroj priplodnoj kondiciji, ne previše mršavi niti debeli. Manji gubitak tjelesne mase tokom sezone mrkanja ne utječe nepovoljno na rezultate mrkanja. ISHRANA JARADI Ishrana kao i njega jaradi od dolaska na svijet pa do odbića su presudni faktori njihovog daljnjeg razvoja i iskorištavanja. 41

42 U slučaju da su jarad namijenjena klanju nakon dana dobi tj. mase 9-12 kg (a što je kod nas uobičajena praksa), majčino mlijeko kao jedina hrana, daje se po volji tokom cijelog perioda. Ovakav način uzgoja zahtijeva utrošak velike količine mlijeka (oko 30-40%), jer jarad u prvim nedjeljama zahtijevaju i do 1-1,5 litara mlijeka na dan. Za 1 kg prirasta potrebno je 7-10 litara mlijeka. Ako se uzgoj planira do ili preko dana, onda se koriste sljedeće količine mlijeka: Dob - dana kg mlijeka na dan 1. 0, , , , , ,00 7. dan 1,20 od ,50 od ,00 Kod kombiniranog i pašnog sistema uzgoja jarad predviđena za rasplod se odbijaju do dobi od 2 do 3 mjeseca (45-50 dana). Sve to vrijeme drže se uz majku. Nakon mjeec dana puštaju se na pašu koju već u dobi od 3 do 4 mjeseca dobro iskorištavaju. Početkom druge nedjelje života jarad se počinju privikavati na kvalitetno sijeno i koncentratnu hranu (po mogućnosti starter sa 20% proteina). Sa tri nedjelje počinju već i preživati. Čim počne uzimati suhu hranu jaretu se mora osigurati kvalitetna voda za piće. Konzumacija startera kod dobi od 3 mjeseca ne bi smjela da pređe 350 g na dan po grlu, jer u protivnom jarad se neće moći prisiliti da jedu više sijena. Smatra se da u momentu odbijanja jarad uz sijeno trebaju jesti oko g na dan koncentratne krme. Prihranjivanje jaradi se može vršiti i to na način kako je prikazano u tab

43 Tabela 9.: Načini prihranjivanja jaradi Dob Količina sijena (kg) Koncentrat (zob), g nakon 30 dana 0, nakon 1,5 mjesec 0, nakon 2 mjeseca 0, Odlučena jarad: nakon 4 mjeseca 0, nakon 5 mjeseci 0, nakon 9 mjeseci 0, Starter se može dobiti mješanjem 75% zrnevlja žitarica i mekinja sa 25% sojine sačme. Kod pasmina koza koje se kod nas uzgajaju dnevni prirast u prvom mjesecu života iznosi g, u drugom g, a prosjek za 7 mjeseci je 150 g. Pri obilnoj ishrani koncentratnom krmom jarad sa 6 nedjelja života teška su oko kg, sa 2-3 mjeseca kg, a sa 7-8 mjeseci njihova tjelesna masa se kreće oko kg. Dakle, uz ovakav način ishrane i u optimalnim uvjetima držanja jarad do 6 mjeseci prirastaju mjesečno čak do 5 kg. Utjecaj pasmine i dobi jaradi na iznose dnevnog prirasta jaradi ispitivali su brojni autori, a rezultati tih ispitivanja sumirani su u tab. 10. Tabela 10.: Uticaj pasmine i dobi na iznose dnevnog prirasta (Mioč, 1997.) Pasmina - kategorija Dob - masa Dnevni prirast (g) Izvor podataka Alpina-muška jarad 6-12 nedj. 255 Fehr i Sauvant (1976) Damascus-muška 0-7 mjes. 240 Louca i sur.(1977) Britanska sanska kg 190 Gibb i sur. (1993) Britanska sanska 0-50 dana 191 Terzano i sur.(1988) 43

44 Jarad se mogu, i to veoma uspješno, odbiti i u dobi od 30 do 35 dana, ali pod uvjetom da imaju za oko 2,5 puta veću tjelesnu masu od one pri jarenju. Sistem odgoja ovakve jaradi je putem napajanja i to već nakon drugog dana života majčinim, mlijekom druge koze ili kravljim mlijekom, te zamjenjivačem mlijeka ili pak suhom hranom. Pri ovom načinu odbijanja pored kvalitetnog sijena treba osigurati kvalitetan zamjenjivač mlijeka i starter smješu. Mogu se koristiti starter i druge smješe namijenjene ishrani teladi i jagnjadi. TOV JARADI Svu jarad koja nisu za rasplod, osobito mušku treba staviti u tov. Za uspjeh u tovu veoma važni faktori su način držanja i ishrane jaradi do odbića tj. u peroidu ishrane mlijekom. Mnogi smatraju da jarad namijenjena za tov, treba hraniti mlijekom sve do odbića, dok drugi to opovrgavaju tvrdeći da to dovodi do povećanja sadržaja loja u trupu. Važna je i dob zalučenja, mada su i tu mišljenja podijeljena. Prema nekim stručnjacima odbijanje treba izvršiti u dobi dana, dok ostali ističu da je sasvim opravdano još ranije zalučenje jaradi i to postepeno uz korištenje zamjenjivača mlijeka već u dobi 7-15 dana po jarenju. Tov može biti intenzivan i poluintenzivan. Tipičan način intenzivnog tova je tov mlijekom do dobi od 3 mjeseca ili 90 dana i težine kg. Učešće koncentriranih krmiva u ovom načinu tova kreće se do 2 do 3% tjelesne mase dnevno. Tov odbijene jaradi vrši se u staji ili van ishranom sijenom, zelenom masom ili pašom i to po volji uz dodatak 0,4-0,5 kg koncentratne krme (krmne smješe ili zrnevlja žitarica). Težinu od 20 do 25 kg jare pri ovom načinu poluintenzivnog tova doseže sa 4-5 mjeseci (za dana), a težinu od 30 kg sa dobi od 5 do 6 mjeseci. Poželjan dnevni prirast u ovoj vrsti tova je g po grlu. 44

45 Tabela 11.: Rezultati tova jaradi domaće bijele koze (Cvetković, 1996.) Način držanja i ishrane Porod. masa (kg) Masa sa 90 dana dobi (kg) Ukupan prirast (kg) Dnevni prirast (kg) Randman (%) slobodno - paša 2,55 14,13 11,58 0, objekat, dodatak koncentrata 2,49 15,16 12,67 0, SPUTAVANJE - VEZANJE KOZA PRI ISPAŠI Koze tragajući za hranom mnogo se kreću i izabiraju brstenjem i ispašom najkvalitetnije dijelove biljaka (lišće, cvjetove, plodove, pupoljke, koru, itd.). Pri tome često čine određene manje ili veće štete. Pri brstenju one će se popeti na svaki niski objekat ukoliko nisu sputane ili zatvorene unutar čvrste i visoke ograde. Ako se želi prisiliti da pasu određenu površinu pašnjaka, treba ih vezati-sputati, ili zatvoriti u ograđeni prostor (stacionarna žičana ili električna ograda). Za sputavanje se koriste višemanje jednostavni sistemi, a jedan takav dat je i na slici 7. Potrebna su dva željezna klina, razapeta žica i lagani lanac koji je jednim krajem privezan za razapetu žicu, a drugim sa kožnim remenom stavljenim oko vrata koze. Klinove treba dobro zabiti u zemlju s tim da dio koji ostaje iznad zemlje bude visine oko 15 cm. Dužina lanca je cm, dok je dužina razapete žice proizvoljna tj. zavisi od površine koju koza treba da popase. Sputavanje pa i vezanje uz kolac, a što je kod nas najčešća praksa, dobri su i nužni postupci u slučajevima kada se ne posjeduje dobra ograda oko pašnjaka ili staje. Koza se mora sputati i pri obavljanju muže na pašnjaku, jutarnje osobito. Tokom dana je treba nekoliko puta premjestiti i pri tome izvršiti ponovno sputavanje. Na mjestu 45

46 sputavanja potrebno joj je ponuditi dovoljnu količinu svježe pitke vode. Dobra ograda za koze može se napraviti korištenjem cm visoke pletene žice. Unutar ograđenog prostora obavezno provesti zaštitu svih mladih stabala i žbunja, jer će ih u protivnom uništiti. Nikako se za ograđivanje pašnjaka ili staja ne smije koristiti bodljikava žica. Takvu ogradu one ne respektiraju i često pokušavaju da prođu kroz nju, oštećujući pri tome kožu, vime i dr. Smatra se da je najbolja daščana ograda i to od horizontalnih letava sa maksimum prostora od 10 cm između njih i do visine 1,2-1,8 m. Iznad ovakve ograde, a u cilju sprečavanja pokušaja usplahirenih-uznemirenih mladih koza i jarčeva da je preskoče, stavlja se teška pletena žica visine cm. Slika 7. Način sputavanja pokretnim vezom na žičanoj sajli (The Dairy Goat in Canada, 1441/1976.) 46

47 MLIJEČNOST I MUŽA KOZA Na mliječnost koze utječu brojni faktori kao što su: genetska predispozicija, ishrana, njega, smještaj, način muže, broj dnevnih muža itd. Koze vrhunac svojih proizvodnih mogućnosti dosežu u dobi od 4 do 6 godina odnosno u prvih 3-5 laktacija, mada ima grla koja se odlikuju visokom proizvodnošću do 10 i više godina. Najmanja mliječnost je u prvoj laktaciji. Nakon toga ona raste i u dobi 7-8 godina je još dobra, a potom postepeno opada. Količina mlijeka u drugoj laktaciji u odnosu na prvu veća je za 15%, a u trećoj i četvrtoj za 20%. U petoj laktaciji mliječnost se smanjuje nekad čak i za 25% u odnosu na četvrtu. U narednim laktacijama opadanje je sporije. Nakon jarenja mliječnost raste otprilike 2-2,5 mjeseca i ostaje na istom nivou naredna 3-4 mjeseca. Nakon toga postepeno pada sve do zasušenja (9-10 mjeseci po jarenju). Dakle, laktacija traje oko 300 dana. Mliječne koze daju najbolje rezultate ako se ishrana i muža provode po unaprijed utvrđenom rasporedu. Dvokratna (ujutro i uveče) i to redovna, brza i potpuna muža je u pravilu dovoljna. Pri jutarnjoj muži dobiva se više mlijeka, ali je ono manje masno. Samo visokomliječne koze u periodu neposredno po jarenju zahtijevaju trokratnu mužu. Ručna muža se izvodi sa strane što je higijenski bolje ili od straga. Pri muži treba pažljivo postupati sa kozama. Kad god je to moguće, ista osoba treba da ih pomuze i po mogućnosti u isto vrijeme i na istom mjestu. Prilikom muže važna je priprema muzare i muzača. U farmskom načinu uzgoja pod pripremom se podrazumjeva obustavljanje hrane najmanje jedan sat pred mužu, posebno kabaste hrane (npr. sijeno) jer se jedenjem stvara prašina. Takođe jedan sat pred mužu prestaje čišćenje farme. Neposredno pred mužu potrebno je odstraniti grube nečistoće sa tijela koze, kako eventualno pri ručnoj muži ne bih 47

48 dospjele u kantu sa mlijekom. Nakon toga se vime ispere mlakom vodom i posuši čistom krpom natopljenom u blagi dezinficijens ili papirnim ubrusom. Muzač bi trebao imati čist mantil i kapu. Potebno je prije muže skinuti prstenje i muzač ne smije imati duge nokte. U slučaju da su ruke muzača ili sise na vimenu ispucale potrebno ih je namazati neutralnom mašću. Izmuzanje se vrši u čiste muzilice. Kvalitetne muzilice su od aluminija ili emajliranog lima, jer su trajnije i lakše se peru i dezinficiraju. Prije muže potrebno je na otvor muzilice postaviti čistu gazu da bi se spriječilo upadanje nečistoća u mlijeko. Nakon ovih priprema pristupa se muži koja može biti ručna ili mašinska (mehanička). Prve mlazeve mlijeka proliti, jer se u sisama može nagomilati prljavština odnosno biti prisutni uzročnici niza oboljenja. Ručna muža se može obavljati na sljedeći način. Gornji dio sise obuhvati se palcem i kažiprstom, koji se lagano povlači prema vrhu sise, pritiščući je pri tome i ostalim prstima. Poslije muže ponovo se operu sise i po mogućnosti dezinficiraju, a izmuzeno mlijeko se procjedi i ohladi (ispod 10 0 C). Mašinska muža na principu puzirajućeg vakuma počela se koristiti u svijetu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Osnovni uslovi za provođenje mašinske muže su: zdrava muzara i zdravo mlijeko, ispravni uređaji i osposobljeni muzači. Princip mašinske muže se zasniva na imitaciji sisanja mlijeka mladučeta, jer se sisanjem stvara negativan pritisak sa određenim brojem usisnih faza u minuti. Uređaji za mašinsku mužu imaju četri dijela i to: uređaj za vakum, pribor za mužu, sistem za pulzaciju i sistem za odvođenje mlijeka (mlijekovod, kanta). Mašinska muža se obično provodi na farmama sa većim brojem muzara. Po završenoj muži sav pribor se mora prvo oprati hladnom, a potom toplom vodom, a nakon toga sav pribor preliti vrelom-kipućom 48

49 vodom ili dezinficirati. Pribor držati na posebnom i pri tome čistom mjestu. Kod mladih koza koje se prvi put muzu, vezivanje je od velike koristi. Njihovom smirivanju, također, doprinosi i jedenje koncentrata iz jasala tokom trajanja muže. Slika 8. Izmuzna platforma-stajalište Pošto je koza mala životinja, ona bi se morala i na prikladan način musti. Jedan od takvih postupaka je primjena specijalne izmuzne platforme-stajališta (sl. 8). Ta platforma je, ustvari, jednostavna klupa visine oko 45 cm sa jaslama - valovom za hranu i sistemom za vezivanje, a sjedište za muzača je sa jedne, a ograda sa druge bočne strane. Zadnju stranu čini kosa rampa sa poprečnim letvicama koje omogućavaju pristup grlu na izmuznu platformu. 49

50 PROIZVODI KOZA MLIJEKO Mlijeko koza uz meso predstavlja glavni proizvod koji dobivamo od koza. Prema svom sastavu i biološkoj vrijednosti je punovrijedna, visokokalorična namirnica. Kozije mlijeko je po sastavu slično kravljem (tab. 12). U odnosu na kravlje mlijeko sadrži više visokovrijednih proteina i sitnije masne kapljice (veličine 2,7-4 mikrona), što ga čini veoma probavljivim, a time odličnom hranom za djecu, starije i bolesne osobe. Mlijeko koze je izrazito bijele boje kao posljedica nedostatka karotina i specifičnog je mirisa i ukusa. Sastav mlijeka, a osobito sadržaj mliječne masti, uvjetovan je pasminskom pripadnošću, ishranom, načinom držanja, dobi, mužom, itd. U ishrani ljudi mlijeko koza se upotrebljava u svježem stanju i u obliku prerađevina. Tabela 12.: Prosječan sastav (%) i energetska vrijednost mlijeka Vrsta Protein Mast Lakt. Pepeo Ca P kj/kg životinje krava 3,4 4,0 4,7 0,7 0,12 0, koza 3,3 4,5 4,4 1,0 0,14 0,11 3,266 ovca 5,6 7,5 4,4 0,9 0,20 0,16 4,982 Prerađevine (mehki i tvrdi sirevi, maslac, jogurt i kefir) imaju, također, veliku vrijednost na tržištu. Računa se da se 40% svjetske proizvodnje kozijeg mlijeka koristi za proizvodnju sira, pavlake, kajmaka, maslaca i kefira. U svijetu je godine proizvedeno tona kozijeg sira, oko tona kajmaka, pavlake, maslaca i oko hektolitara kiselog mlijeka i kefira. 50

51 MESO Jareće meso je dobar izvor biološki vrijednih proteina, vitamina B kompleksa i nekih minerala. Kao što smo i ranije istakli ima izvanredne dijetetske osobine, a i lahko je probavljivo pa se iskorištava sa 85-90%. Ovo je meso posebno traženo u zemljama gdje žive pripadnici islamske, budističke i hebrejske vjeroispovijesti. U mediteranskim zemljama npr. u Španiji, Francuskoj i Italiji jarad se kolju dosta mlada (u 80% slučajeva pri tjelesnoj masi 7-14 kg). Još mlađa se kolju u zemljama Latinske Amerike i Indije (u dobi od 8-12 sedmica i mase 6-8 kg). Na našem tržištu su zaklana jarad teška 7-12, a rjeđe 15 kg. Međutim, smatra se da jarad lakšu od 15 kg ne bi trebalo klati. Svakako da to zavisi i od pasmine, načina držanja i ishrane, dobi, spola, tradicije u određenom području, itd. Kozije meso se može koristiti u svježem stanju, kao osušeno ili u obliku prerađevina sa mesom drugih životinja za klanje. Koziji i jareći trupovi se razlikuju od trupova drugih domaćih životinja po tome što su nježniji, uži i plići sa malim naslagama masti (loja) što ih ujedno čini kompaktnijim i lakšim. Mala količina masnoće u trupovima jaradi uz lošu konformaciju su glavne osobine jarećih trupova. Jareće meso je nježno i veoma ukusno (naročito kao pečeno). To je najčešće i razlogom što je u nekim zemljama njihovo meso traženije od mesa drugih vrsta stoke. Meso starijih grla se koristi u ishrani ljudi i kao osušeno (pastrma, stelja). U klaoničkoj masi jarećeg i kozijeg trupa normalan sadržaj mišićnog tkiva se kreće od 56 do 68% trupa. Količina masnoće varira sa dobi u trupovima jaradi (tab. 2) i kreće se oko 4%, dok je kod odraslih grla znatno veća (do 18%). Količina i raspoređenost masnog tkiva u trupu je bitna za sočnost, mehkoću i okus mesa. 51

52 Slika 9.: Jareći trup sa izvađenim unutrašnjim organima (Foto: V. Šakić) Zavisno od kategorije trupa kod jaradi domaće balkanske koze i križanaca domaće balkanske i sanske koze u dobi od 3 do 6 mjeseci je utvrđen sadržaj mišićnog tkiva od 40,53 do 80,79%, masnog i vezivnog tkiva 5,42-12,67%, a učešće koštanog tkiva je iznosilo 13,27-48,84%. (Šakić, 2000). Komparacije radi, pomenut ćemo da učešće pojedinih tkiva u trupovima ovaca, također, znatno varira, tako mišićno tkivo čini 46-78% a odvojivo masno tkivo 2-38%, a kosti 13-28%. Kod domaće bijele koze, Cvetković (1986.) je utvrdio sadržaj masti u jarećem mesu od 6,4 do 11,0%, a proteina od 21 do 22%. Šakić (2000.) je, analizirajući hemijski sastav različitih kategorija mesa kod jaradi domaće balkanske koze i križanaca domaće balkanske i sanske koze u dobi od 3 do 4 mjeseca, utvrdio prosječan sadržaj masti od 5,52%, a kod jaradi u dobi od 6 do 7 mjeseci 2,27%, dok je sadržaj proteina kod obje dobne kategorije iznosio 16,42-22,32%. 52

53 Prema raspoloživim podacima prinos mesa (randman) se kreće od 45 do 55% (tab. 13). Na randman mesa utječu mnogobrojni faktori, kao što su pasminska pripadnost, porodna težina, vrijeme odbića, veličina legla, dob, spol, vrsta obroka, učestalost hranjenja, uvjeti držanja, klimatski uvjeti, kastriranost i dr. Također i križanje primitivnijih sa plemenitim pasminama koza utječe pozitivno kako na produktivnost tako i na randman. Tabela 13.: Vrijednosti randmana mesa jaradi i koza različitih pasmina Pasmina Spolna Randman, Izvor podataka kategorija % Kutchi muška jarad 51,1 Nagpal i sur.(1995.) Sirohi " " 50,0 Nagpal i sur.(1995.) Marwari " " 48,6 Nagpal i sur.(1995.) Sikim koze 49,3-51,2 Bhushan i Ghei (1994.) Thai muška jarad oko 55 Pralomkarn i sur.(1995.) Thai x anglonubijska " " oko 55 Pralomkarn i sur.(1995.) Alpina " " 48,14 Pavić i sur. (1998.) Sanska " " 45,27 Pavić i sur. (1998.) Domaća balkanska muška i ženska jarad 50,43-51,33 Šakić (2000.) U pogledu relativne količine pojedinih dijelova trupa u polutkama (but, plećka, potrbušina itd.) jareće i kozije meso se prema Pravilniku svrstava u tri kategorije (I, II i III). 53

54 Slika 10.: Kategorije jarećeg mesa (Foto: V. Šakić) Tabela 14.: Rezultati rasijecanja lijeve polutke jaradi u dobi 3-4 i 6 7 mjeseci (Šakić, 2000.) ženska muška ženska muška Spol kg kg kg kg Dob (mjeseci) Masa lijeve polutke But Slabinski dio Dijelovi I kategorije Plećka Leđa Vrat Dijelovi II kategorije Grudi s podlakticom Potkoljenica Potrbušina Dijelovi III kateg Glava Relativne vrijednosti pojedinih kategorija su varijabilne i slične su vrijednostima ostalih životinja za klanje. 54

55 KOŽA Kozije i jareće kože imaju značaj kako u industriji obuće i galanterije tako i u domaćinstvu za pravljenje mješina i sličnih proizvoda. Kvalitet jareće kože je najbolji kada jare teži kg, pa bi i na osnovu toga trebalo prilagoditi vrijeme klanja ili prodaje za klanje. Koža sa kostrijeti zavisno od dobi čini 6 do 8% tjelesne mase. Kvalitet kože ovisi od pasmine, kategorije, klimatskih faktora, ishrane te vremena klanja. Mliječne koze držane u staji imaju tanju, rahliju i slabije građenu kožu. Kože imaju manje masnog tkiva od ovčijih, a po svojoj građi su slične telećim. Suhe kozije kože dijele se po težini na one do g, g i preko g po komadu, a po klasama kozije u četiri a jareće u tri klase. Sekulović (1988.) ističe da jareća kožica u suhom stanju ima masu od 350 do 400 g, kozija koža g, koža jarca 1,5-2 kg. Skidanje kože treba obaviti pažljivo i to odmah nakon klanja tj. dok su životinje još tople. U protivnom može doći do oštećenja kože. Kožu je potrebno razapeti i sušiti na prohladnom, vjetrovitom mjestu i bez utjecaja sunca. Slika 11.: Mješine od kozije kože (Foto: Đ. Bugarski) 55

56 KOSTRIJET Kostrijet koza kao i koža, ima svoju upotrebnu vrijednost u domaćinstvu (izrada vreća, torbi, konopa i pokrivača za konje), i u industriji (tepisi, kistovi, četke). Kostrijet određenih pasmina se koristi i u tekstilnoj industriji (angora, kašmir). Kostrijet se sastoji od dugih grubih i kratkih finih niti. Na grube otpada 90-95, a na fine 5-10%. Kod pasmina koje se kod nas uzgajaju najduže niti su na plećkama i bedrima. Sekulović (1988.) navodi da koza daje g kostrijeti, a jarčevi po 1,5 kg. Prosječna dužina niti kod domaće koze je oko 9 cm, a finoća oko 70 mikrona. U svijetu postoje tri tipa koza od kojih se koriste vlakna: moher, kašmir i obična koza za dlaku. Moher je vlakno koje proizvodi angora koza, kašmir je tanko i nježno vlakno koje potječe ispod vanjskog sloja koza azijskih zemalja. Najbolji kašmiri se proizvode u Kini i Mongoliji, dok se nešto grublji kašmiri proizvode u Turskoj, Iranu, Afganistanu, Turkmenistanu i Kazahstanu. Kod angora koze dlake rastu 30 cm godišnje sa prosječnom godišnjom proizvodnjom vune po grlu oko 3,2 kg, a može doseći i 4-5 kg. Pojedina muška grla mogu proizvesti kg kostrijeti godišnje. Češljanjem kozije vune se dobiva koziji puh čija su vlakna izvanredne finoće, boje i sjaja. Slika 12. Jarac angora pasmine (Foto: V. Šakić) 56

57 GNOJ - ĐUBRE Jedna koza godišnje daje oko kg gnoja-đubreta. Gnoj se smatra vrlo kvalitetnim jer sadrži dvostruko više azota (N) nego stajnjak goveda. Veoma je cijenjeno u povrtlarstvu i cvjećarstvu. 57

58 ZDRAVSTVENI STATUS Koze su veoma vitalne i snažne tako da rjeđe obolijevaju nego druge domaće životinje. Međutim, različite bolesti (organske, zarazne i parazitarne) mogu dovesti do neprijatnosti i ekonomskih šteta. Nastale štete u većini slučajeva su praćene smanjenjem proizvodnje mlijeka i mesa te povećanjem troškova za liječenje. Osim toga, preko koza se mogu zaraziti i ljudi, jer je određeni broj oboljenja zajednički za ljude i koze (zoonoze). Radi toga treba farmere upoznati sa nekim od organskih, zaraznih i parazitarnih bolesti, u namjeri da sami na osnovu vidljivih simptoma mogu pomoći stručnim licima potpunijim davanjem anamnestičkih podataka na osnovu kojih se pristupa liječenju. U svakom slučaju, farmer bez prethodne konsultacije sa veterinarom, ne bi trebao da se upušta u liječenje. Ono što je zadatak farmera je da osigura kvalitetne uvjete za smještaj i osigura kvalitetnu ishranu, odnosno provedu sve potrebne mjere zaštite zdravlja. U ovom poglavlju dajemo pregled samo nekih od najčešćih bolesti od kojih obolijevaju jarad i koze uz kratak opis znakova bolesti i osnovnih neophodnih mjera koje može preduzeti vlasnik do dolaska stručnog lica. ORGANSKE BOLESTI Bolesti probavnog aparata To su oboljenja koja najčešće nastaju usljed grešaka u ishrani. Upala usta (stomatitis) označava upalne promjene u sluznici usta različitog stepena i oblika. U širem smislu, stomatitis obuhvata upalu i dubljih slojeva tkiva, kao i upalne promjene pojedinih organa koji anatomski i funkcionalno pripadaju usnoj šupljini ili njenoj okolini (usne, zubno meso, jezik, itd.). Bolest može biti uzrokovana specifičnim i nespecifičnim uzročnicima. Stomatitis je češće 58

59 sekundarna pojava pa ga obično smatramo znakom druge bolesti, dok se ne ustanovi suprotno. Samostalno nastaje usljed draženja sluznice usta mehaničkim podražajima (gruba i bodljikava hrana, strana tijela, greške zubala, zubne bolesti, itd.), hemikalijama, jedenjem smrznute ili pretople hrane. Nastaje i kao posljedica nedostatka vitamina A i C ili infekcije gljivicama. Znaci bolesti ovise o njenom uzroku, razvoju procesa, stepenu i trajanju bolesti. Kod jaradi se u usnoj šupljini može pojaviti stomatitis, a očituje se bijelo-sivim pjegama i čirevima na sluznici, zbog čega jarad prekidaju dojenje. Svaki stomatitis je praćen povišenom tjelesnom temperaturom, a životinja, ako već ima apetit, hranu uzima oprezno, polagano žvače i slini. Osim toga, zadah iz usta oboljele životinje je vrlo neprijatan. U slučaju pojave stomatitisa, vlasnik prvo treba ukloniti uzrok nastanka bolesti, a to znači promijeniti hranu, po potrebi korigirati zubalo, davati mekšu hranu koja ne draži sluznice. Dobro je da ispred životinje uvijek stoji posuda čiste vode kako bi po volji sama ispirala usta. U svakom slučaju potrebno je obratiti se za pomoć stručnom licu. Upala želudaca i crijeva je, također, česta pojava kod jaradi. Nastaje kao posljedica konzumacije prevelike količine mlijeka, pri čemu se stvaraju uvjeti za razmnožavanje različitih bakterija, čiji otrovi (toksini) izazivaju upalne procese. Takođe se javlja i nadimanje (nadam). Ovo oboljenje može nastati i usljed nepravilnog odbijanja, i loših higijenskih uvjeta držanja. Znaci oboljenja su gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura, bolnost trbuha i smrdljiv proliv. Kod koza pri uzimanju neisjeckanog krtolastog bilja (stočna repa, krompir i dr.) i voća često nastaje začep ždrijela odnosno jednjaka. Životinja kod koje je nastao začep maše glavom, ispruža vrat, žvače praznim ustima, slini, davi se. Obično odbija hranu i vodu, a ako i jede obično ubrzo povrati progutani zalogaj. Ako je začep nepotpun, tekuća hrana prolazi jednjakom, a ako je potpun, za 59

60 poljedicu ima pojavu nadama. Do dolaska veterinara potrebno je pristupiti masaži jednjaka i ždrijela kako bi se eventualno pomaklo strano tijelo. Usljed nepravilne ishrane odnosno konzumiranja prevelike količine slabo probavljive (slama, lisnik i dr.) kao i higijenski neispravne hrane, dolazi do prenatrpavanja buraga (opstipacijezatvora). Pojavi ove bolesti pogoduje štalski sistem držanja odnosno slabo kretanje životinja. Koze slabije ili potpuno prestaju preživati, dolazi do gubitka apetita dok je izražena nadutost buraga u području lijeve slabine i pod opipom je tvrd. Katar želuca i crijeva nastaje uzimanjem pokvarene hrane, prevelike količine hljeba, krme lošeg kvaliteta i zbog prisustva u hrani štetnog i otrovnog bilja. Usljed toga nastaje velika količina pjenušavog sadržaja u buragu, što se manifestira nadamom. Akutni nadam buraga zbog pjenušavog vrenja je česta pojava kod koza. Pjenušavo vrenje nastaje zbog prekomjernog stvaranja plinova koji se iz viskozne mase ne mogu izdvojiti. Pjena blokira mehanizam podrigivanja, tako da se sadržaj buraga pretvara u pjenušavu masu koja bubri i raste, pa se burag i kapura naglo prošire i nadmu. Može ga uzrokovati jedenje prevelike količine mlade paše, leptirnjača (djeteline, lucerke i sl.) kao i zrnevlja graha i drugih biljaka. Uzrok može biti i truhli krompir, pljesnivo sijeno i mokra smrznuta hrana. Napajanje odmah poslije paše, nagli prelaz sa zimske na ljetnu ishranu kao i napasanje u vrijeme rose mogu pogodovati razvoju ove pojave. Koza je naduta, udara nogom o tlo, otežano diše, leži i diže se, a u težim slučajevima leži nepomično. U lakšim slučajevima potrebno je potpuno obustaviti hranu i vodu uz blago masiranje lijeve strane trbuha i postavljanje prednjeg kraja tijela na više. U težim (ako joj se odmah ne ukaže pomoć) može doći i do ugibanja. 60

61 Bolesti dišnog aparata Najčešće bolesti dišnog aparata su upala nosa (rhinitis), upala prednjih dišnih puteva (laryngitis, tracheitis), upala bronha (bronhitis) i upala pluća (pneumonia). Rhinitis je upala nosne sluznice, koja može imati za posljedicu iscjedak iz nosa. Najčešći uzrok upale je infekcija specifičnim virusima ili bakterijama u sklopu mnogih zaraznih bolesti, zatim sekundarni rhinitis kao komplikacija drugih bolesti nosa ili drugih organa. Nastanku ove upale pogoduju hladnoća, paraziti, gljivice i alergija (prašina od sijena, pelud, plijesni). Životinje koje boluju od rhinitisa često kišu, trljaju nos, tresu glavom, teže dišu. U slučaju pojave navedenih simptoma, mjera koju treba poduzeti vlasnik je pronaći i otkloniti primarni uzrok upale. Korisno je i da životinja uzima hranu sa poda, kako bi nakupljeni eksudat što više otjecao. Laryngitis se rijetko pojavljuje kao samostalna bolest, a češće u vezi sa upalama nosa, sinusa, dušnika, bronha i pluća. Uzročnici nastanka i pogodujući faktori za nastanak ove bolesti su isti kao i kod prethodne bolesti. Glavni simptom ove upale je kašalj i to najprije hrapav, bolan i suh, a kasnije prelazi u mekši i vlažniji kašalj. Slab je iscjedak iz nosa. Hronični laryngitis često prati i hronične bolesti bronha i pluća, srca, krvotoka itd. Oboljele životinje je potrebno smjestiti u suhu i čistu prostoriju, bez propuha i prašine, a ako je lijepo vrijeme izvesti ih vani. Hranu koja izaziva kašalj treba izbjegavati (prašno i plijesnivo sijeno, zrnevlje, suha i gruba djetelina). Napajanje hladnom vodom, također, treba izbjegavati. Oboljelu životinu hraniti kašastom hranom, vlažnim mekinjem, silažom ili poprskanim sijenom, a napajati toplom vodom. Bronhitis je oboljenje sluznice dubljih dišnih prohoda, a da pluća pri tome nisu zahvaćena. Nastanak bolesti je isti kao i kod laryngitisa, a pogodujući faktori su nepovoljni meteorološki uvjeti, propuh u štali, stajska prašina i sl. Bolest se manifestira kašljem, 61

62 sluzavim nosnim iscjetkom, smanjenim apetitom, manjom mliječnošću i sl. Pneumonia može nastati kao posljedica bronhitisa, kod zaraznih i parazitarnih oboljenja. Koze imaju povišenu temperaturu, čest i vlažan kašalj i sluzav ili gnojan iscjedak iz nosa. Nakon konstatovanja ove bolesti od strane stručnog lica vlasnik treba poboljšati životne uslove u štali. Potrebno je omogućiti dovoljno svježeg zraka ili oboljele životinje, ako to meteorološki uslovi dozvoljavaju držati što više vani. hrana mora biti lahko probavljiva, kvalitetna i bez prašine. Bolesti spolnog aparata i vimena Bolesti spolnog aparata mogu biti urođene i stečene. Postoji i daljnja klasifikacija pomenutih i urođenih i stečenih bolesti, ali njihovo objašnjavanje bih nas udaljilo od ideje ovog priručnika, tako da ćemo samo sa jednom do dvije rečenice navesti neke od najčešćih bolesti spolnog aparata i vimena i njihovim znacima bolesti. Kod jaraca se možemo susresti sa urođenim anomalijama spolnih organa i sa stečenim upalama koje mogu dovesti do neplodnosti. Upala testesa (jaja) i epididimisa (nuzjaja) se manifestira oteknućem, povišenom tjelesnom temperaturom i gubitkom apetita. Kod koza može doći do jalovosti, koja nastaje kao posljedica upale materice i rodnice, loše ishrane i nekih zaraznih i parazitarnih oboljenja. Pobačaji i izvala materice (prolapsus vaginae) mogu biti uzrokovani nekim zaraznim bolestima, poremećenom i neizbalansiranom ishranom, mehaničkim povredama i hladnoćom u staji. Upala vimena (mastitis) nastaje usljed loših higijenskih uvjeta smještaja, propuha i hladnoće u staji, slabe ishrane a osobito 62

63 propusta pri muži. Bolest se očituje u oteknuću i bolnosti vimena, promjenom kvaliteta mlijeka (zgrudvanost) itd. Metaboličke bolesti (bolesti izmjene tvari) Od ovih bolesti najčešće su rahitis, tetanije i osteomalacije (omekšavanje kostiju). Nastaju kao posljedica nepravilne ishrane, čestih proliva i loših smještajnih uvjeta. Rahitis se obično javlja kod mladunčadi usljed nedostatka vitamina D, nedovoljne izloženosti svjetlosti, oboljenja paratireoidne žlijezde koja utječu na metabolizam kalcija. Tetanija se očituje u grčevima vrata i glave, gubitku ravnoteže, prestanku preživanja, teškom disanju, sniženoj tjelesnoj temperaturi i sl. Javlja se kod koza u raznim fazama proizvodnog i reprodukcionog ciklusa (laktacija, van laktacionog perioda, u toku skoznosti). Osteomalacija se javlja prvenstveno kod odraslih životinja, a manifestira se krivljenjem nogu, otežanom hodanju i aktu češćeg mokrenja te slabijem ili nastranom apetitu. 63

64 ZARAZNE BOLESTI Uzrok nastanka zaraznih bolesti mogu biti različiti mikroorganizmi. U tekstu koji slijedi bit će djelimićno obrađene samo neke od zaraznih bolesti koje mogu da uzrokuju najveće ekonomske štete pri uzgoju koza. Zarazne bolesti uzrokovane bakterijama Bedrenica (antraks) je zoonoza (bolest prenosiva na čovjeka) koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, a očituje se jakom groznicom, otežanom i ubrzanom disanju, plavim sluznicama, krvavoj mokraći i pojavi krvi u izmetu. Uginuće nastaje u periodu od nekoliko minuta do 12 sati nakon pojave pomenutih znakova bolesti. Koza se zarazi putem hrane na pašnjaku odnosno sijenom koje potječe sa zaraženog područja. Uzročnik pod nepovoljnim uvjetima stvara spore (trajne oblike) koji godinama ostaju sposobne za zaražavanje. Bolest se sprečava vakcinisanjem zdrave stoke, a kod pojave bolesti prva mjera je razdvajanje zdrave od oboljele stoke, uklanjanje i zakopavanje leševa te temeljita dezinfekcija štale i njene okoline. Bruceloza je zarazna bolest (zoonoza) na koju su koze veoma osjetljive. Uzročnik je bakterija Brucella melitensis, a prenosi se zagađenom vodom ili preko zaraženog jarca. Znaci bolesti su groznica, upala vimena i pobačaj. Zaražene životinje ne pokazuju nikakve znakove bolesti. Da bi se spriječio nastanak ove bolesti potrebno je provesti vakcinaciju koza obavezno prije skoznosti. Tuberkuloza se rijetko javlja kod koza. Uzročnik je bakterija koja napada pluća na kojima se tokom bolesti razvijaju čvorići (tuberkuli). Oboljela životinja gubi apetit, mršavi, kašlje i teško diše. Bolest se može prenijeti i na čovjeka (zoonoza), pa se oboljela životinja ne liječi, već po pojavi oboljenja odmah zakolje, a štala u kojoj je boravila dezinficira. 64

65 Salmonelozu uzrokuje bakterija Salmonella abortus ovis, a ona izaziva pobačaj koza u drugom ili trećem mjesecu bremenitostiskoznosti. Tetanus je bolest koju uzrokuje bakterija Clostridium tetani, čiji toksini (otrovni produkti) ulaze u organizam putem rane na tijelu i djeluju na nervne centre izazivajući ukočenost odnosno grčenje mišića i to prvo zadnjih nogu. Temperatura pada ispod normale a na kraju nastupa paraliza. Višak azota a manjak magnezija, fosfora i kalcija, zatim nedostatak celuloze u hrani, pretjerana ishrana suviše mladom pašom i velika podložnost parazitozama dovode do razmnožavanja anaerobnih uzročnika (Clostridium perfrigens) u probavnim organima usljed čega nastupa enterotoksemija. Bolest se javlja u perakutnom (naglom) i akutnom obliku. U perakutnom nastaje iznenadno ugibanje uz jake grčeve, dok u akutnom, pak, obliku dolazi do nervnih poremećaja, krvavog proliva kod jaradi i uginuća. Da bi se spriječio nastanak ove bolesti potrebno je provoditi pravilnu ishranu uz dodatak vitamina i minerala. Zarazne bolesti uzrokovane mikoplazmama i virusima Slinavka i šap je virusna bolest čiji su znaci groznica, smanjenje apetita, potištenost, pojava mjehurića na sluznici oko usana, na jeziku, vimenu, a nekad i na nogama. Iz pomenutih mjehurića nastaju čirići. Bolest se javlja u dva oblika: blagom i težem. U blagom obliku dolazi do ozdravljenja u roku 15 dana, dok u težem usljed isrpljenosti i srčane slabosti nastupa uginuće. Ovo oboljenje često prate i pobačaji. Zarazna agalakcija (zarazno presušenje vimena) je bolest koja se javlja najčešće u ljetnim mjesecima. Uzrokuje je Mycoplasma agalactiae i bolest je hroničnog karaktera. Znaci bolesti su groznica u prvih nekoliko dana, upala rožnica oka, pojava čira na rožnici, pa čak i sljepoća, upala vimena koja dovodi do presušenja i poslije izvjesnog 65

66 vremena atrofije vimena. Ostali znaci su upala zglobova na nogama, a nekad i pobačaj. Bolest obično traje nekoliko mjeseci, a smrtnost je oko 20%. Zarazni ektim je virusno oboljenje čiji su znaci bolesti pojava malih gnojnih mjehurića iz kojih nastaju kraste na sluznicama usne šupljine i nosa i na vimenu. Bolest je obično blagog karaktera, ali usljed komplikacija nastalih tokom bolesti može nastupiti i smrtni ishod. Boginje kao virusna zarazna bolest javljaju se ponekad i kod čovjeka (zoonoza). Virus ulazi u organizam putem dišnog trakta. Bolest obično traje mjesec dana. Znaci bolesti su visoka teperatura u trajanju od nekoliko dana sa gubitkom apetita u tom periodu, pojava čvorića na vimenu, sisama, sluznicama usta, nosa, očnih papaka, na unutrašnjoj strani bedara i donjoj strani repa. Iz čvorića nastanu gnojni mjehuri koji se suše stvarajući kraste i zaraslice. Životinje bi trebalo preventivno vakcinisati. Zaraznu šepavost uzrokuje virus koji se lokalizira između papaka. Bolest se javlja u slučajevima ispaše na močvarnim područjima kao i u stajama sa vlažnim podom (ležištima). Znaci bolesti se javljaju u vidu vodenastih ili gnojnih mjehurića koji podliježu obamiranju tkiva na kojem se nalaze. Obamiranje može zahvatiti kost, zglobove i tetive. Bolest je hroničnog toka odnosno može biti dugotrajna, a zahvata jednu ili više nogu. Zarazne bolesti uzrokovane protozoama Od infekcija protozoama poseban značaj ima kokcidioza koja se skoro uvijek javlja kod jaradi u dobi 2-3 mjeseca tj. u periodu njihovog odbijanja. To je zarazna bolest koja nastaje konzumiranjem zagađene hrane i vode, osobito na vlažnim terenima. Uzročnici se lokaliziraju u tankom a rjeđe debelom crijevu. Kod podmlatka manifestuje se u vidu malokrvnosti, prolivu, mršavljenju i na kraju 66

67 uginućem. Kod odraslih-starijih životinja navedeni simptomi bolesti se ne zapažaju. Slabije razvijena jarad mogu uginuti već nakon 24 sata po pojavi tipičnih znakova bolesti. Piroplazmoza (zarazno krvarenje) je bolest koju prenose krpelji, a očituje se malokrvnošću, slabosti organizma, krvavom mokrenju, otežanom i ubrzanom disanju te začepu i prolivu koji se stalno smjenjuju. Bolest traje nekoliko dana i veoma je čest smrtni ishod. Zarazne bolesti uzrokovane gljivicama Ovom prilikom prvenstveno treba istaći dermatomikozu koja se kod koza javlja u vidu okruglastih mjesta sa otpalom dlakom na usnama, ušima, sisama, leđima i bedrima. Bolest je prenosiva i na ljude. Nastanku bolesti pogoduju tople i vlažne staje. 67

68 PARAZITARNE BOLESTI Vanjski paraziti Krpelji se obično mogu susresti na glavi, vratu, prsima, a i na drugim dijelovima tijela. Njihova štetnost po organizam domaćina se ogleda u sisanju krvi što uzrokuje malokrvnost, a čija je posljedica malaksalost i manja produktivnost životinje. Osim toga krpelji su i prenosioci nekih zaraznih oboljenja. Uši (vaši) najčešće napadaju slabo timarenu i hranjenu stoku. Manifestira se jakim svrbežom i opadanjem dlake najčešće na bazi repa, leđima i unutrašnjoj strani bedara. Tekut su crvenkasti ovalni paraziti, manji od 1 mm, koji napadaju i sišu krv isključivo noću, a preko dana se nalaze u drvenim procjepima. Kao posljedica uboda nastaje svrbež. Kod koza se javlja 3 vrste šuge: sarkoptes, psoroptes i korioptes. Sarkoptes je najčešća. Počinje od glave i širi se prema trupu i nogama, a manifestira se svrbežom, odebljanjem kože, pojavom ljuski, krasta i na kraju opadanjem dlake. Psoroptes se u početku javlja sa slabijim a poslije sa jačim svrbežom ušiju, na kojima se stvaraju naslage, koje mogu dovesti do začepljenja slušnih kanala. Korioptes se javlja prvo na vratu, zatim leđima, korijenu repa a zatim po čitavom tijelu. Na napadnutim mjestima dolazi do opadanja dlake i zadebljanja kože. Koza može i uginuti od iznurenosti ili mogućih komplikacija. Unutrašnji paraziti Metiljavost se javlja u hroničnoj ili akutnoj formi, a paraziti napadaju jetru i žučne kanale. Bolest se manifestira smanjenim apetitom, mršavošću, malokrvnosti, žuticom, slaboj plodnosti a nekad i pobačajem. 68

69 Ehinokokoza se kod koza lokalizira u jetri, plućima i drugim organima. Kod lokalizacije u jetri, životinji postepeno slabi apetit, mršavi uz pojavu proliva, dok se kod lokalizacije u plućima javlja otežano disanje, kašalj i povišena temperatura. Želudačno-crijevna strongiloza (trihostrongiloza) je parazitoza koju uzrokuju sitni, tanki, okrugli crvi koji parazitiraju u želucu i crijevima. Oni sišu krv iz unutrašnjeg zida crijeva izazivajući malokrvnost (anemiju), suh izmet ili proliv. Kod odraslih životinja znake parazitoze ne možemo uočiti, izuzev smanjene produktivnosti. Strongilozu pluća uzrokuju sitni, tanki, okrugli crvi koji, dospijevajući u dušnik i bronhe, izazivaju kašalj, izliv iz nosa, otežano disanje, malokrvnost, upalu pluća i proliv. Koze se infestiraju pri ispaši na vlažnim pašnjacima. Na bolest su posebno osjetljive mlade životinje. PROFILAKSA Pri držanju koza, čistoća je najvažniji faktor u sprečavanju pojave zaraznih, parazitarnih i drugih oboljenja. Osim toga, pri lošim uvjetima držanja treba ih zaštititi, a osobito mlade od vlage i hladnoće. Potrebno je i redovno obrezivanje papaka, zatim češća zamjena prostirke, odnosno osiguranje suhog podnog prostora u štali. Također i redovna vakcinacija protiv određenih bolesti pomaže očuvanju zdravlja cijelog stada. Najveći teret u suzbijanju naprijed navedenih oboljenja treba da podnese uzgajivač i to putem stvaranja optimalnih uvjeta držanja i ishrane. Svakako, u slučaju komplikacija zdravstvenog statusa treba se obavezno obratiti stručnoj službi za pomoć. 69

70 LITERATURA: 1. Batinica D., Bugarski Đ., Lulo M.: Livade i pašnjaci, način iskorištavanja i mjere unapređenja. S.136. NIP "Zadrugar", Sarajevo, Bošnjak M., Vujić B.: Parazitska fauna koza dalmatinskohercegovačkog krša. Veterinarski glasnik 38, 5, , Beograd, Cvetković T.: Uticaj ishrane i načina držanja jaradi na proizvodnju i kvalitet mesa. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Dejanović Dubravka, Premzl B., Herak Melita: Utjecaj sezone na promjenu volumena i koncentraciju spermija u ejakulatu jarčeva. XI Savjetovanje o dijagnostici, profilaksi i terapiji u savremenoj stočarskoj proizvodnji, Neum, Lindahl I.L.: A Dairy Goat for Home Milk Production. United States Dept. of Agriculture, Pg. 8, Washington D.C., Krajinović M., Kunc V., Ćinkulov Mirjana: Proizvodnja i kvalitet jarećeg mesa. Savremena poljoprivreda, 48, 1-2, , Novi Sad, Marcolini E.: Elementi di zootechnia. S.217. Edicioni Agricole, Bologna, Marković Božidarka, i sur.: Porast jaradi domaće balkanske koze u dojnom periodu. Poljoprivreda i šumarstvo, 44, 4, 45-55, Podgorica, Mioč B.: Povezanost pasmine i intenziteta rasta s kemijskim sastavom jarećeg mesa. S Disertacija, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, Ochodnicky D.: Moderny chov koz. Animapress, Dunajska streda, Pavić Vesna, Mioč B., Živković Z.: Some carcass traits Alpine and Saanen kids in Croatia. Conference for Ovine and Caprine Production Pg. 24, Ohrid, Rajić I., Ševković N.: Ishrana koza. XV Seminar za inovacije znanja veterinara, Rako A.: Uzgoj saanske koze u predjelima krša. Veterinarski arhiv 14, 2, 57-74, Zagreb,

71 14. Sekulović P.: Mjesto i značaj svjetske proizvodnje kozjih proizvoda i sirovina. Veterinarski glasnik, 42, 2-3, , Beograd, Šakić V.: Klaonički parametri jaradi ekstenzivnog uzgoja na području Bosne i Hercegovine. S.91, Magistarski rad, Veterinarski fakultet Sarajevo, Sarajevo, Šoštarić B., Pauković Č.: Aktualna patologija koza u našim intenzivnim uzgojima. Stočarstvo, 41, 1-2, 3-6, Zagreb, Urošević M., Skalicki Z., Đurić M.: Fenotipska varijabilnost reproduktivnih osobina sanske koze. VIII Seminar inovacija u stočarstvu 88', , Beograd-Zemun, Živković J., Knežević D.: Istraživanje randmana, prinosa i kakvoće mesa jaradi. Stočarstvo, 45, 5-6, , Zagreb, Žujović M., Josipović S.: Uticaj tjelesne mase jaradi pred klanje na prinos i kvalitet mesa. Ref. VII jugoslov. savetovanje o problemima kvaliteta mesa i standardizacije, , Bled, The Dairy Goat in Canada. Canada Dept. of Agriculture, Otawa, Zbornik Savjetovanja "Stanje i mogućnosti unapređenja kozarske proizvodnje u Jugoslaviji", Zadar, Veterinarski priručnik. S Jugoslovenska medicinska naklada Zagreb, Zagreb

72 Prilog 1.: Tlocrt staje za 8 koza i njihovu jarad (kombinacija sa lociranjem ležišta postrano) 72

73 Prilog 2.: Tlocrt staje za 8 koza i njihovu jarad (kombinacija sa lociranjem ležišta u centralnom dijelu staje) 73

74 Izdavanje ove publikacije pomogli su: "Bosna - vet" Zenica Kantonalna veterinarska stanica Sarajevo Veterinarska stanica Stari Grad - Sarajevo Veterinarska stanica Goražde Veterinarska stanica Zavidovići Veterinarska stanica Tuzla Veterinarska stanica Visoko i Veterinarski fakultet u Sarajevu. 74

75 75

GENETSKI TREND PRINOSA MLEKA I MLEČNE MASTI U PROGENOM TESTU BIKOVA ZA VEŠTAČKO OSEMENJAVANJE

GENETSKI TREND PRINOSA MLEKA I MLEČNE MASTI U PROGENOM TESTU BIKOVA ZA VEŠTAČKO OSEMENJAVANJE IV SEMINAR ODGAJIVAČKIH ORGANIZACIJA U STOČARSTVU REPUBLIKE SRBIJE HOTEL ĐERDAP TURIST 01.- 04. April 2018. Procena oplemenjivačkih vrednosti u stočarstvu ES( G) h 2 i L r IH Prof. dr Snežana Trivunović,

Више

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva:27.05.209. godine Mjesto izvođenja obuke: Biotehnički fakultet Bihać (predavanja), područje USK (praktični,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ПТИЦЕ НЕЛЕТАЧИЦЕ ЈЕВДОСИЋ НИКОЛА 6/2 О ПТИЦАМА НЕЛЕТАЧИЦАМА ПТИЦЕ НЕЛЕТАЧИЦЕ (ИЛИ ТРКАЧИЦЕ) СУ ПТИЦЕ КОЈЕ НЕМАЈУ СПОСОБНОСТ ЛЕТА. ОВИМ ПТИЦАМА СУ КРИЛА ТОКОМ ЕВОЛУЦИЈЕ ЗАКРЖЉАЛА ИЛИ ПОТПУНО НЕСТАЛА. ЈАКО

Више

Postupak sastavljanja obroka za ishranu preživara PRIMER: Sastavljanje obroka za krave u laktaciji, na bazi kabastih hraniva (seno lucerke i silaža ce

Postupak sastavljanja obroka za ishranu preživara PRIMER: Sastavljanje obroka za krave u laktaciji, na bazi kabastih hraniva (seno lucerke i silaža ce Postupak sastavljanja obroka za ishranu preživara PRIMER: Sastavljanje obroka za krave u laktaciji, na bazi kabastih hraniva (seno lucerke i silaža cele biljke kukuruza), i smeše koncentrata sa 18% ukupnih

Више

Broj: 26 – 05 – 240/05

Broj: 26 – 05 – 240/05 Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo privrede Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Economy Broj:07-05-24-sl/17

Више

НАБАВКА ПРИПЛОДНИХ ЈУНИЦА (16-36 МЕСЕЦИ) И КРАВА ДО 5 ГОДИНА СТАРОСТИ ПРАВО НА СУБВЕНЦИЈУ ИМА СВАКО КО: - има регистровано пољопривредно газдинство уп

НАБАВКА ПРИПЛОДНИХ ЈУНИЦА (16-36 МЕСЕЦИ) И КРАВА ДО 5 ГОДИНА СТАРОСТИ ПРАВО НА СУБВЕНЦИЈУ ИМА СВАКО КО: - има регистровано пољопривредно газдинство уп НАБАВКА ПРИПЛОДНИХ ЈУНИЦА (16-36 МЕСЕЦИ) И КРАВА ДО 5 ГОДИНА СТАРОСТИ - у регистру има пријављен одговарајући сточни фонд (податке о врсти животиња и броју газдинства (ХИД) на којима се држе или узгајају);

Више

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 2182 Na temelju članka 11. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.), ministar poljoprivred

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 2182 Na temelju članka 11. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.), ministar poljoprivred MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 2182 Na temelju članka 11. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.), ministar poljoprivrede donosi PRAVILNIK O MJERAMA ZA SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE

Више

Primena seksiranog semena u mlečnom govedarstvu

Primena seksiranog semena u mlečnom govedarstvu Primena seksiranog semena u mlečnom govedarstvu Radica Djedović Sadržaj predavanja Uvod- nasleđivanje pola Postupak seksiranja semena Prednosti i nedostaci primene seksiranog semena Zaključak Kako se nasleđuje

Више

Rovašenje

Rovašenje РЕПУБЛИКА СРПСКА МИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ, ШУМАРСТВА И ВОДОПРИВРЕДЕ РЕСОР ЗА ПРУЖАЊЕ СТРУЧНИХ УСЛУГА У ПОЉОПРИВРЕДИ Вука Караџића 4, Бања Лука тел: 051/247-438, факс: 051/247-611 www.pssrs.net, Е-mail:

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Krave i trave Ovo predavanje Vam je omogućeno od strane USAID/Sweden FARMA II projekta i realizuje se u saradnji i uz podršku Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ispred Ministarstva poljoprivrede,

Више

s Živa stoka

s Živa stoka s 23 2010 Živa stoka 9. jun 2010. Vol. 5, Broj 23 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore www.minpolj.gov.me www.amiscg.org Ponuda na stočnim ma 2-3 Pregled cijena žive stoke 3-7

Више

Korjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti

Korjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Korjenasto povrće - podjela, popis i dobrobiti Povrće je prijeko potrebno za kvalitetnu i uravnoteženu prehranu,

Више

ЈАНУАР 2019.

ЈАНУАР 2019. Јануар месец је био променљив уз честе падавине, поготово у брдскопланинским пределима где је пало пуно снега уз даљи пораст снежног покривача. На крајњем северу било је знатно мање снега. У Херцеговини

Више

Raspored obroka

Raspored obroka Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra e-mail: dragoslava.plavsic@sec.ba Raspored i serviranje obroka 2 3 4 5 Ishrana je pod nadzorom nutricionista svakodnevno se pripremaju tri glavna obroka

Више

Avokado – čarobno voće

Avokado – čarobno voće Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Avokado - čarobno voće Avokado je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku. Naziv avokado potječe

Више

BROSURA nn

BROSURA nn Preventivni program Za zdravlje. Danas. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Izdavač: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske Autori: Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje

Више

Речник

Речник Татјана Крповић Ученице : Милица Марић и Анастасија Матовић Речник Здраве хране Поштовани читаоче, Овај малени Речник је прављен да те подсети о важности здраве исхране. Нездрава исхрана доводи до болести

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ДЕЦЕМБАР 2016. Већи део месеца децембра 2016. било је стабилно и суво време уз честу појаву магле у нижим пределима, док је на планинама и југу било сунчаније. Падавина је било врло мало, у већини предела

Више

Strna žita Najbolje iz Austrije RWA od 1876.

Strna žita   Najbolje iz Austrije RWA od 1876. Strna žita www.rwa.rs Najbolje iz Austrije RWA od 1876. JEČAM Sandra Valerie NOVO Azrah SANDRA Sandra je sorta nove generacije namenjena za rekordne prinose. Dvoredi stočni ječam Srednje rani Viša biljka

Више

ЈАНУАР 2019.

ЈАНУАР 2019. Време у мају је било променљиво уз честе и обилне падавине које су изазвале поплаве на северу и западу у периоду од 12. до 15. маја, а у другом делу месеца понегде су се јављале бујичне поплаве на мањим

Више

Crni Luk,Šargarepa,Krompir

Crni Luk,Šargarepa,Krompir Crni Luk Crni Luk poreklo Zeljasta dvogodišnja biljka poreklom iz južne Azije. Spada među najotpornije i najstarije vrste baštenskog povrća. Ne raste u divljini već se selektivno gaji već skoro 7000 godina,

Више

Pasta za zube bez fluora – dobrobiti i nedostatci koje trebate znati

Pasta za zube bez fluora – dobrobiti i nedostatci koje trebate znati Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Pasta za zube bez fluora - dobrobiti i nedostatci koje trebate znati Fluor je česti sastojak u pastama za

Више

Žuti jezik – uzroci i liječenje

Žuti jezik – uzroci i liječenje Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Žuti jezik - uzroci i liječenje Normalan, zdrav jezik obično je gladak i ružičast. Kada jezik mijenja boju,

Више

Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria Vlada-Government Ministria e Bujqësisë, Pylltarisë dhe Zhvillimit Rural Ministarstvo P

Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria Vlada-Government Ministria e Bujqësisë, Pylltarisë dhe Zhvillimit Rural Ministarstvo P Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria Vlada-Government Ministria e Bujqësisë, Pylltarisë dhe Zhvillimit Rural Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralnog Razvoja Ministry

Више

Uputstvo za upotrebu

Uputstvo za upotrebu Uputstvo za upotrebu Konačni izgled pušnice (slika 1) 1.) Pušnicu izvadite iz kartonske kutije i oslobodite sve dijelove od zaštitne folije. 2.) Staklo pažljivo izvadite iz kartonske zaštite. Slika 2 3.)

Више

ФЕБРУАР 2015 Фебруар је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од

ФЕБРУАР 2015 Фебруар је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од ФЕБРУАР 2015 Фебруар 2015. је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од 22. до краја месеца сваког дана је било падавина. Почетком

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ЈАНУАР 2016 После 35 дана 2. јануара је нарушен утицај антициклона који је доносио суво време од краја новембра прошле године. Почетак јануара је био у знаку правог зимског времена. Падао је снег уз брзи

Више

Tablica 2: Visine naknada propisanih veterinarskih usluga u godini koje podmiruje posjednik Rb. Mjera - aktivnost Vrsta životinje Kategorija Nap

Tablica 2: Visine naknada propisanih veterinarskih usluga u godini koje podmiruje posjednik Rb. Mjera - aktivnost Vrsta životinje Kategorija Nap 1. Cijepljenje konja, goveda, ovaca i koza protiv bolesti propisanih "Naredbom" goveda, konji po životinji 28,00 kn ne ne da ovce/koze po životinji 15,00 kn ne ne da Označavanje psa mikročipom po životinji

Више

Aktualne cijene 9,95 x14, god. br. 7/ godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svi

Aktualne cijene 9,95 x14, god. br. 7/ godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svi Aktualne cijene 9,95 x14,52 10.09.2017. god. br. 7/2017 19. godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svinja (80-120 kg) - stagniraju RH otkupne cijene svinjskih

Више

Slide 1

Slide 1 УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ UNIVERSITY OF NOVI SAD ПОЉОПРИВРЕДНИ ФАКУЛТЕТ, ДЕПАРТМАН ЗА СТОЧАРСТВО Faculty of Agricultural, Department of Animal Science ЦЕНТАР ЗА ОДГАЈИВАЊЕ ДОМАЋИХ ЖИВОТИЊА-Center for the

Више

Dino block EN.indd

Dino block EN.indd Драги пријатељи! Ово је изванредна књига о диносаурима. Можете да бојите цртеже, да научите разне занимљивости, да откријете велику мистерију ових необичних гуштера, да их гледате директно на страницама

Више

ПРЕДЛОГ

ПРЕДЛОГ На основу члана 19. Закона о сточарству ( Службени гласник РС, 41/09, 93/12 и 14/16), члана 4. став 1. Закона о подстицајима у пољопривреди и руралном развоју ( Службени гласник РС, 10/13, 142/14 и 103/15),

Више

PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetni

PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetni PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR 2017. Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetnim lokacijama za investiranje, partnerskom i transparentnom

Више

Е. тест ПРАВИЛНА ИСХРАНА 1. Када настаје стабилна телесна маса? а. када је енергетски унос једнак енергетској потрошњи б. када је енергетска потрошња

Е. тест ПРАВИЛНА ИСХРАНА 1. Када настаје стабилна телесна маса? а. када је енергетски унос једнак енергетској потрошњи б. када је енергетска потрошња Е. тест ПРАВИЛНА ИСХРАНА 1. Када настаје стабилна телесна маса? а. када је енергетски унос једнак енергетској потрошњи б. када је енергетска потрошња веће од енергетског уноса ц. када је енергетски унос

Више

Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu ("Službeni list CG", broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilni

Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu (Službeni list CG, broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilni Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu ("Službeni list CG", broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilnik o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje

Више

Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u godini

Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u godini AKTIVA sistem doo Osnivanje preduzeća i radnji Računovodstvena agencija Poresko savetovanje Propisi besplatno www.aktivasistem.com Obrasci besplatno UREDBA o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom

Више

MD 40 Metodoloki dokument ISSN KLANJE STOKE I PERADI U KLAONICAMA Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Federalni z

MD 40 Metodoloki dokument ISSN KLANJE STOKE I PERADI U KLAONICAMA Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Federalni z MD 40 Metodoloki dokument ISSN 1840-1074 KLANJE STOKE I PERADI U KLAONICAMA Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine Republika

Више

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Nalaz urina - čitanje nalaza urinokulture Urinokultura ili biokemijska analiza mokraće jedna je od osnovnih

Више

ПРЕДЛОГ

ПРЕДЛОГ З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПОДСТИЦАЈИМА У ПОЉОПРИВРЕДИ И РУРАЛНОМ РАЗВОЈУ (Објављено у Службеном гласнику РС, број 101/16 од 16. децембра 2016. године) Члан 1. У Закону о подстицајима у пољопривреди

Више

Generalni sekretarijat Vlade RS

Generalni sekretarijat Vlade RS Министарство пољопривреде, шумарства и водопривреде www.vladars.net Мљекарство у Републици Српској Одјељење за срочарску производњу Младен Стојановић V савјетовање мљекара Републике Српске Градишка, 28.02.2019

Више

OIM P.indd

OIM P.indd FEN ZA KOSU HAIR DRYER IONIC HD 8780 G H F E D C B A I 2 Fen za kosu HD 8780 Molimo pratite sljedeće instrukcije kada koristite uređaj. - Nikad ne koristite uređaj u kupatilu, pod tušem, ili blizu bilo

Више

Dragan_Radojkovic

Dragan_Radojkovic Регионална анализа и унапређење економичности на фармама за производњу свињa ЕФИКАСНОСТ РЕПРОДУКЦИЈЕ СВИЊА КАО ПРЕДУСЛОВ ПРОФИТАБИЛНЕ ПРОИЗВОДЊЕ СВИЊСКОГ МЕСА Др Драган Радојковић Карактеристике плодности

Више

Sunčanica – simptomi, liječenje, sunčanica kod djece

Sunčanica – simptomi, liječenje, sunčanica kod djece Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Sunčanica - simptomi, liječenje, sunčanica kod djece Sunčanica nastaje pretjeranim izlaganjem glave i potiljka

Више

Selekcija svinja na obiteljskim gospodarstvima

Selekcija svinja na obiteljskim gospodarstvima Selekcija svinja na obiteljskim gospodarstvima Zoran Luković, Dubravko Škorput Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb Uvod Selekcija, kao važna uzgojna mjera,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Značaj šaranskih ribnjačarstava za očuvanje bioraznolikosti u Republici Hrvatskoj Aljoša Duplić, Ramona Topić, Naven Trenc 13. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O AKVAKULTURI Vukovar, 29.-30.11.2018. 2018. dio

Више

Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu ("Službeni list CG", broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilni

Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu (Službeni list CG, broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilni Na osnovu člana 54 stav 6 Zakona o veterinarstvu ("Službeni list CG", broj 30/12), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, donijelo je Pravilnik o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje

Више

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc Zagreb, prosinac 2008. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. Struktura ispitanika istraživanja... 1 3. Struktura (ne)pušača... 2 4.... 4 4.1...4 4.2...8 5. Novi zakon o zabrani pušenja... 9 Popis grafikona Grafikon

Више

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Univerzitet u Travniku Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Makroekonomske performanse privrede reprezentiraju četiri osnovna pokazatelja: stopa privrednog rasta, stopa inflacije,

Више

ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Анализа спољнотрговинске размјене хране, пића и дувана у Републици Српској у периоду мј године наставље

ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Анализа спољнотрговинске размјене хране, пића и дувана у Републици Српској у периоду мј године наставље ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Анализа спољнотрговинске размјене хране, пића и дувана у Републици Српској у периоду 01-06.мј. 2017. године настављен тренд позитивних показатеља при извозу и увозу Према

Више

RasporedZaJesenjiSemestar2012/2013

RasporedZaJesenjiSemestar2012/2013 UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET VETERINARSKE MEDICINE RASPORED ASOVA ZA JESENJI SEMESTAR 2012/2013. GODINE Nastava na prvoj godini po inje 1. oktobra 2012. godine. Na starijim godinama predavanja po inju

Више

Vol 5, Broj 17, 7. siječnja Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije (

Vol 5, Broj 17, 7. siječnja Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije ( Vol 5, Broj 17, 7. siječnja 2009. Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije (Trend in drug consumption among young people in Virovitica

Више

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ ИСПАРАВАЊЕ Проф. др Бранислав Драшковић Испаравање је једна од основних компоненти водног и топлотног биланса активне површине са које се врши испаравање У природним условима

Више

Palačinke bez jaja – recepti

Palačinke bez jaja – recepti Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Palačinke bez jaja - recepti Slatke ili slane, palačinke su brza i jednostavna poslastica koju obožavaju

Више

Bob frizure za svaki oblik lica

Bob frizure za svaki oblik lica Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Bob frizure za svaki oblik lica Bob frizura nastala je još početkom 20. stoljeća kada su žene odbacile tradicionalne

Више

Kokosov šećer – prirodna i zdrava alternativa

Kokosov šećer – prirodna i zdrava alternativa Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kokosov šećer - prirodna i zdrava alternativa Budući da je šećer vrlo nezdrav, ljudi se sve češće odlučuju

Више

edukativna bojanka Lidija i Denis Cuvaju okolis EUROPSKA UNIJA ZAJEDNO DO FONDOVA EU Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda / Sa

edukativna bojanka Lidija i Denis Cuvaju okolis EUROPSKA UNIJA ZAJEDNO DO FONDOVA EU Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda / Sa edukativna bojanka Lidija i Denis Cuvaju okolis EUROPSKA UNIJA ZAJEDNO DO FONDOVA EU Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda / Sadržaj bojanke isključiva je odgovornost Grada Križevci

Више

CRNA GORA / MONTENEGRO

CRNA GORA / MONTENEGRO CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E 55 Broj Podgorica, 01. april 2019. godine Prilikom korišćenja ovih podataka navesti izvor Anketa o radnoj snazi 2018. godina U ovom saopštenju objavljuju

Више

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva:27.05.209. godine Mjesto izvođenja obuke: Biotehnički fakultet Bihać (predavanja), područje USK (praktični,

Више

Microsoft PowerPoint - Polni hormoni 14 [Read-Only] [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - Polni hormoni 14 [Read-Only] [Compatibility Mode] POLNI HORMONI Prof dr Danijela Kirovski Katedra za fiziologiju i biohemiju Fakultet veterinarske medicine POLNI HORMONI Ženski Luče ih jajnici (ženske polne žlezde) koji imaju endokrinu ali i egzokrinu

Више

MONETARNA KRETANJA 02

MONETARNA KRETANJA 02 MONETARNA KRETANJA 02 Bankarski sektor tokom prva tri kvartala 2018. godine karakteriše sigurnost i stabilnost, uz profitabilno poslovanje, ostvarenu visoku likvidnost i solventnost. Bilansna suma banaka

Више

Microsoft Word - Obelezavanje konja

Microsoft Word - Obelezavanje konja На основу члана 84. ст. 3 и 4. Закона о ветеринарству ( Службени гласник РС, број 91/05), Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде доноси П Р А В И Л Н И К О ОБЕЛЕЖАВАЊУ КОПИТАРА И ВОЂЕЊУ ЕВИДЕНЦИЈЕ

Више

Autohtone rase

Autohtone rase ПРОЈЕКАТ: УНАПРЕЂЕЊЕ ЕКОНОМИЧНОСТИ ПРОИЗВОДЊЕ АУТОХТОНИХ И ПЛЕМЕНИТИХ ГЕНОТИПОВАСВИЊА НА ПОДРУЧЈУ МАЧВАНСКОГ, БЕОГРАДСКОГ И МОРАВИЧКОГ ОКРУГА 5. АУТОХТОНЕ РАСЕ ОСОБИНЕ, СИСТЕМИ ГАЈЕЊА И ПРОИЗВОДИ ОЧУВАЊЕ

Више

PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2018

PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2018 PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2018 ENERGOKALF II, ENERGOKALF III ENERGOBUL I, ENERGOMILK 20% - 18% - 15% ENERGODRY, ENERGOYOUNG Pakovanje: u natron vreće 10, 20, 40 kg i u rinfuzi Hemijski

Више

17. Na osnovu člana 21 stav 9 Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda ( Službeni list CG, broj 51/17), Ministarstvo poljoprivrede i ruraln

17. Na osnovu člana 21 stav 9 Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda ( Službeni list CG, broj 51/17), Ministarstvo poljoprivrede i ruraln 17. Na osnovu člana 21 stav 9 Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda ( Službeni list CG, broj 51/17), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja donijelo je P R A V I L N I K O NAČINU I

Више

MAS. ISHRANA-3. predavanje

MAS. ISHRANA-3. predavanje IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI Prost procentni račun 1g proteina = 4,1kcal 1g uglj.hidrata = 4,1kcal 1g lipida = 9,3kcal 1 Primer 1 Izračunati energetsku vrednost obroka (kcal) ako je

Више

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, 32000 Чачак Тел: 032/303 405; Факс: 032/303 401 е-пошта: ssluzba.af@ kg.ac.rs РАСПОРЕД ПОЛАГАЊА ИСПИТА НА ОСНОВНИМ АКАДЕМСКИМ СТУДИЈАМА

Више

PowerPoint-Präsentation

PowerPoint-Präsentation Prezentacija GENETIC AUSTRIA GmbH «uspjeh Simentalskom pasminom širom svijeta» Ing. Mato Janjić AUSTRIJSKE PASMINE GOVEDA Tirolsko sivo goveče Pincgavac Holštajn Simentalac Simentalac Smeđa pasmina Mesne

Више

Diskriminacija malih privrednika u poljoprivredi i šansa u plasteničkoj proizvodnji

Diskriminacija malih privrednika u poljoprivredi i šansa u plasteničkoj proizvodnji Diskriminacija malih privrednika u poljoprivredi i šansa u plasteničkoj proizvodnji Ova priča kazuje kako Vlada RS vrši diskriminaciju malih privrednika a kakve šanse propušta u razvoju malog preduzetništva

Више

P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010

P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010 P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010. godine Na osnovu člana 16.18 Izbornog zakona Bosne

Више

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, 32000 Чачак Тел: 032/303 405; Факс: 032/303 401 е-пошта: ssluzba.af@ kg.ac.rs РАСПОРЕД ПОЛАГАЊА ИСПИТА НА ОСНОВНИМ АКАДЕМСКИМ СТУДИЈАМА

Више

PowerPoint-Präsentation

PowerPoint-Präsentation Digitalizacija u primarnoj proizvodnji mlijeka Daniel Stojsavljević Sano Die Tier-Ernährer Corporate Design 06.04.2016 1 DIGITALIZACIJA pretvorba teksta, slike, zvuka, pokretnih slika ili trodimenzijalnog

Више

-Alda Šlender

-Alda  Šlender U svakom kućanstvu se skupi mnogo kućnog smeća. Moramo se pobrinuti da je tog smeća što manje. Na žalost neki odrasli i djeca često smeće bacaju u okoliš. Tako onečišćuju prirodu. Staklo - 1000 godina

Више

Priredila: dr Nora Lazar Šarnjai

Priredila: dr Nora Lazar Šarnjai Priredila: dr Nora Lazar Šarnjai Šećerna bolest je trajno stanje, a poremećaji u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i belančevina udruženi su sa oštećenjem i disfunkcijom brojnih organa i sistema, posebno

Више

Veralgin sprej za usnu sluznicu – Uputa o lijeku

Veralgin sprej za usnu sluznicu – Uputa o lijeku Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Veralgin sprej za usnu sluznicu - Uputa o lijeku Pažljivo pročitajte uputu prije nego što počnete uzimati

Више

На основу члана 84. став 6. и члана 91а став 3. Закона о ветеринарству ( Службени гласник РС, бр. 91/05 и 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и в

На основу члана 84. став 6. и члана 91а став 3. Закона о ветеринарству ( Службени гласник РС, бр. 91/05 и 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и в На основу члана 84. став 6. и члана 91а став 3. Закона о ветеринарству ( Службени гласник РС, бр. 91/05 и 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде доноси П Р А В И Л Н И К О НАЧИНУ ОБЕЛЕЖАВАЊА

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10 FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2015. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr

Више

KOMPLETNA ISHRANA ZA VAŠE KUĆNE LJUBIMCE Fabrika stočne hrane GEBI d.o.o. Maršala Tita 46, Čantavir Republika Srbija Tel: ; +381

KOMPLETNA ISHRANA ZA VAŠE KUĆNE LJUBIMCE Fabrika stočne hrane GEBI d.o.o. Maršala Tita 46, Čantavir Republika Srbija Tel: ; +381 KOMPLETNA ISHRANA ZA VAŠE KUĆNE LJUBIMCE Fabrika stočne hrane GEBI d.o.o. Maršala Tita 46, 24220 Čantavir Republika Srbija Tel: +381 24 782 525; +381 24 782 526 e-mail: office@gebi.rs www.gebi.rs min.

Више

Microsoft PowerPoint - Seminář Novi Sad 2013 RADNI.ppt

Microsoft PowerPoint - Seminář Novi  Sad 2013 RADNI.ppt ... AGRICO d.o.o. Novi Sad - 10 Godina na tržištu Srbije AGRICO s.r.o. Třeboň, Češka Republika Da se radi o stvarno progresivnoj firmi kao relevantan pokazatelj je 22 godina iskustava u proizvidnji opreme

Више

ИЗВОД ИЗ ОСНОВЕ ГАЗДОВАЊА ШУМАМА ЗА ГАЗДИНСКУ ЈЕДИНИЦУ "КОЛУТ-КОЗАРА" Газдинска јединица "Колут-козара" регистрована је пописом шума и шумског земљишт

ИЗВОД ИЗ ОСНОВЕ ГАЗДОВАЊА ШУМАМА ЗА ГАЗДИНСКУ ЈЕДИНИЦУ КОЛУТ-КОЗАРА Газдинска јединица Колут-козара регистрована је пописом шума и шумског земљишт ИЗВОД ИЗ ОСНОВЕ ГАЗДОВАЊА ШУМАМА ЗА ГАЗДИНСКУ ЈЕДИНИЦУ "КОЛУТ-КОЗАРА" Газдинска јединица "Колут-козара" регистрована је пописом шума и шумског земљишта Законом о шумама и налази се у саставу Севернобачког

Више

Microsoft PowerPoint - TP 13.ppt [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - TP 13.ppt [Compatibility Mode] TURISTIČKA PONUDA Količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom tržištu, po određenoj ceni odn. deviznom kursu Veliki broj učesnika Privlačno, korisno, platežno prihvatljivo U

Више

Prirodno liječenje depresije – konzumirajte ove namirnice

Prirodno liječenje depresije – konzumirajte ove namirnice Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Prirodno liječenje depresije - konzumirajte ove namirnice Zbog današnjeg ubrzanog načina života, prekomjernih

Више

Koliko je zdrava medicinska (bolnička) dijeta?

Koliko je zdrava medicinska (bolnička) dijeta? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Koliko je zdrava medicinska (bolnička) dijeta? U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, Herman Tarnower,

Више

Републичко такмичење

Републичко такмичење 1 РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ОСНОВА ЕКОНОМИЈЕ БЕОГРАД, МАРТ 2015. Питања саставио: доцент др Ђорђе Митровић, Универзитет у Београду, Економски факултет 1. Монетаристи су Питања 1 поен а. сматрали да је незапосленост

Више

На основу Програма мера подршке за спровођење пољопривредне политике и политике руралног развоја општине Чајетина за годину, усвојеног на Седниц

На основу Програма мера подршке за спровођење пољопривредне политике и политике руралног развоја општине Чајетина за годину, усвојеног на Седниц На основу Програма мера подршке за спровођење пољопривредне политике и политике руралног развоја општине Чајетина за 2017. годину, усвојеног на Седници скупштине општине Чајетина 29. децембра 2016., а

Више

Slide 1

Slide 1 ПЛАНИРАНИ ОБИМ СЕЛЕКЦИЈСКИХ МЕРА ЗА 2017. ГОДИНУ Планирано по Г. О. П. НАЗИВ МЕРЕ БРОЈ Селекцијска смотра 103000 Линеарна оцена првотелки 22000 Контрола млечности 60000 Контрола биковских мајки 400 Перформанс

Више

Upala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje

Upala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Upala pluća - koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Upala pluća jedan je od vodećih uzroka oboljenja

Више

Talk (baby puder) za kožu sklonu znojenju i iritacijama

Talk (baby puder) za kožu sklonu znojenju i iritacijama Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Talk (baby puder) za kožu sklonu znojenju i iritacijama Mnogima od nas je poznato da se za njegu kože beba

Више

BS-Agrarna ekonomika 2015/ godina zimski semestar Dan Vrijeme Modul Oblik nastave * Grupa Dvorana Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehno

BS-Agrarna ekonomika 2015/ godina zimski semestar Dan Vrijeme Modul Oblik nastave * Grupa Dvorana Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehno BS-Agrarna ekonomika zimski semestar Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehnologija LV 1. skupina Laboratorij Zavoda za mljekarstvo 8-10 AG1051 Lovstvo TV, VP Bijela vila 9-12 AG7005 Mediteransko

Више

Vodootporna šminka – kako je ukloniti?

Vodootporna šminka – kako je ukloniti? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Vodootporna šminka kako je ukloniti? Vodootporna šminka idealna je za vruće ljetne dane ili posjete bazenu,

Више

NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem

NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zemljišta. Sadrži asocijativne bakterije koje posebno

Више

Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany

Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany Sadržaj Pregled artikala str. 4 5 Tuš s ulazom na kut str. 6 9 Kutni tuš str. 10 12 XXL

Више

PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2019

PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2019 PROGRAM ZA PREŽIVARE D.O.O GEBI Katalog proizvoda 2019 ENERGOKALF II, ENERGOKALF III ENERGOBUL I, ENERGOMILK 20% - 18% - 15% ENERGODRY, ENERGOYOUNG Pakovanje: u natron vreće 10, 20, 40 kg i u rinfuzi Hemijski

Више

ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI

ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI Izdavač: Agencija za razvoj preduzeća Eda, Banja Luka eda@edabl.org Za izdavača: Zdravko Miovčić Autor: prof. dr Stevo Pucar Dizajn i kompjuterska priprema: Nenad

Више

Образац СУПП- ПЛ Закон о статистици Републике Српске ("Службени гласник Републике Српске" бр. 85/03) Одлука Народне скупштине Републике Српске о усвај

Образац СУПП- ПЛ Закон о статистици Републике Српске (Службени гласник Републике Српске бр. 85/03) Одлука Народне скупштине Републике Српске о усвај Образац СУПП- ПЛ Закон о статистици Републике Српске ("Службени гласник Републике Српске" бр. 85/03) Одлука Народне скупштине Републике Српске о усвајању Статистичког програма Републике Српске за период

Више

76.1.1

76.1.1 4 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ - Број 76 14.8.2017. V Задужује се Министарство за избјеглице и расељена лица Републике Српске да са корисницима ових станова закључи уговор о закупу у складу са Законом

Више

UDK: ANALIZA TEHNOLOGIJE I MIKROFLORE LIČKE BASE, TE IZBOR STARTERA ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU* Dr Ljerka KRŠEV, Prehrambeno biotehnološki faku

UDK: ANALIZA TEHNOLOGIJE I MIKROFLORE LIČKE BASE, TE IZBOR STARTERA ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU* Dr Ljerka KRŠEV, Prehrambeno biotehnološki faku UDK: 637.3 ANALIZA TEHNOLOGIJE I MIKROFLORE LIČKE BASE, TE IZBOR STARTERA ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU* Dr Ljerka KRŠEV, Prehrambeno biotehnološki fakultet, Zagreb 3. REZULTATI 3.1. Tehnološki proces ličke

Више

Pican

Pican OPĆINA PIĆAN / Švići vualno pored sela Švići 80 m² 3 m 80 m³ 60% 40% DA NE DA 1. Odlagalište se nalazi pored neasfaltiranog puta u koritu potoka (gotovo uvijek bez vode) na lapornoj podlozi. srednje veliko

Више

5S prezentacija - za printati bez videa i igre (3)

5S prezentacija - za printati bez videa i igre (3) Lean 5S Anja Štefanić, mag.oec. copyright Što je 5S? Alat Lean menadžmenta Alat koji se čini jednostavan, no mnoga poduzeća ignoriraju baš te osnovne principe Baza uspješne implementacije Fokusira se

Више

Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018

Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018 Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018 Издавач Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу Милана Мијалковића

Више

Bezmetalne i metal-keramičke krunice: Evo u čemu je razlika!

Bezmetalne i metal-keramičke krunice: Evo u čemu je razlika! Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Bezmetalne i metal-keramičke krunice: Evo u čemu je razlika! Krunice, osim što nadoknađuju izgubljene zube,

Више