PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str IZ POVIJESTI KAJKAVSKE GRAMATIKOGRAFIJE Ignacije Szentmártony UVOD U NAUK O HORVATSKOME J
|
|
- Ratomir Vasić
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str IZ POVIJESTI KAJKAVSKE GRAMATIKOGRAFIJE Ignacije Szentmártony UVOD U NAUK O HORVATSKOME JEZIKU / EINLEITUNG ZUR KROATISCHEN SPRACHLEHRE FÜR TEUTSCHE, (prijevod i pretisak) Prijevod i popratnu studiju izradila Barbara Štebih Golub. Zagreb, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ove je godine objavio prijevod i pretisak prve tiskane kajkavske gramatike Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche (1783) Ignacija Szentmártonyja. Riječ je o drugome u nizu institutskih prijevoda kajkavskih slovnica, a prethodi mu prijevod posljednje tiskane kajkavske gramatike Grammatik der kroatischen Mundart / Gramatika horvatskoga narječja (1837) Ignaca Kristijanovića, iz godine. Za oba je prijevoda, kao i za vrlo obavijesne komparativne popratne studije zaslužna dr. sc. Barbara Štebih Golub, institutska znanstvenica s višegodišnjim kajkavološkim iskustvom. Prijevod i pretisak Szentmártonyjeve slovnice izlazi u biblioteci Hrvatska jezična riznica u uredništvu dr. sc. Marijane Horvat, a knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Diana Stolac. Tijekom posljednjih dvaju desetljeća 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća napisano je (barem) šest gramatika kojima je predmet opisa kajkavski književni jezik. To su: 1. rukopisna gramatika Ivana Vitkovića Gründe der Croatischen Sprache zum Nutzen der deütschen Jugend verfasset iz godine; 2. gramatika Ignacija Szentmártonyja Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche iz godine; 3. gramatika Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche, die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, nebst beigefügten Gesprächen und verschiedenen Übungen Franza Korniga iz godine; 4. Horvacka gramatika oder Kroatische Sprachlehre zum Gebrauche aller jener, besonders der Deutschen Kroatiens Einwohner, welche Lust haben, die kroatische Sprache gründlich zu erlernen, von einem Menschenfreunde verfasst und herausgegeben iz Josipa Ernesta Matijevića; 5. Jezičnica horvatsko-slavinska za hasen Slavincev i potreboču ostaleh stranskoga jezika narodov Kroatisch-Slavische Sprachlehre zum Nutzen der Slavonier und Gebrauche der übrigen auswärtigen Nationen Josipa Đurkovečkog iz godine; te 6. Grammatik der kroatischen Mundart Ignaca Kristijanovića iz godine. Kako se dade naslutiti iz naslovâ, izuzev gramatike Josipa Đurkovečkog, koja je dvojezična (kajkavsko-njemačka), sve su kajkavske slovnice pisane njemačkim metajezikom. Sakrivene od očiju javnosti u obliku rijetkih rukopisa ili malobrojnih sačuvanih tiskanih primjeraka, te su gramatike potencijalnome korisniku prilično nepristupačne, a ako tomu pribrojimo jezičnu i grafijsku barijeru njemački jezik druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća te
2 160 FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str goticu kojom su napisane, postaje sasvim jasno zašto su prijevodi i pretisci kajkavskih slovnica od krucijalne važnosti za hrvatsko jezikoslovlje. S jedne strane, bez analize kajkavskih gramatika ne može se dobiti cjelovita i objektivna slika o povijesti hrvatske gramatikografije, a s druge strane bez njihova poznavanja nemoguće je proučavati brojna još neistražena pitanja vezana za sâm kajkavski književni jezik (polovica 16. polovica 19. stoljeća), posebice za problem normiranosti toga jezika, to jest, za odnos kajkavske gramatičke norme i jezične prakse. Upravo su zato i prijevod Kristijanovićeve gramatike iz godine, kao i prijevod Szentmártonyjeve slovnice o kojem će u nastavku teksta biti više riječi, od iznimne važnosti kako za jezikoslovce, tako i za širu hrvatsku javnost koja preko njih dobiva priliku bolje upoznati kajkavsko jezično naslijeđe, a time i revalorizirati o njemu ustaljene stavove. Institutsko izdanje: Ignacije Szentmartony, Uvod u nauk o horvatskome jeziku / Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche, sastoji se od prevoditeljičine studije Ignacije Szentmártony i Uvod u nauk o horvatskome jeziku (str. 1 63); prijevoda (str ) i pretiska slovnice Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche, (str ). Kako obrazlaže u uvodnim napomenama, prevoditeljica se odlučila za pristup kojim će korisnicima, što je moguće vjernije, predočiti gramatičarev stil, ali i onodobnu (osamnaestostoljetnu) terminologiju i razinu jezikoslovnih spoznaja. Drugim riječima, prijevod nije nastojala osuvremeniti upotrebom suvremene terminologije i danas prihvatljivoga metajezika. U gramatikološkoj se studiji osvrće na pitanje autorstva prve tiskane kajkavske slovnice, a potom donosi njezinu strukturnu analizu u kontekstu čitave kajkavske gramatikografije, odnosno u usporedbi s prethodećom joj rukopisnom (Ivana Vitkovića, 1779) i sa slijednim tiskanim kajkavskim slovnicama: Kornigovom (1795), Matijevićevom (1810), slovnicom Đurkovečkoga (1826) i Kristijanovićevom (1837). Problem autorstva prve tiskane kajkavske slovnice nije se javio samo zato što na naslovnici izostaje atribucija, jer se ipak u slavističkoj literaturi uvriježilo mišljenje o Ignaciju Szentmártonyju kao njezinu autoru. Do nedoumica je došlo zbog činjenice da se među kulturnim radnicima kajkavske Hrvatske u isto vrijeme javljaju dvojica Ignacija Szentmártonyja, čije su se biografije često miješale i pripisivale jednoj osobi. Budući da se o tom problemu u hrvatskome jezikoslovlju vodila polemika još osamdesetih godina prošloga stoljeća, a dvojici su Szentmártonyja pritom pridjenuti razlikovni nadimci stariji, odnosno mlađi, spomenut ćemo ovdje samo to da se autorica studije priklanja mišljenju Alojza Jembriha da je autorom slovnice Ignacije Szentmártony mlađi ( ), rodom Međimurec, zvanjem isusovac te zagrebački i varaždinski gimnazijski profesor. Oslonivši se uvelike na latinsku i njemačku gramatikografiju, Szentmártonyjeva se gramatika ne razlikuje mnogo od ostalih hrvatskih dopreporodnih slovnica. Na 118 stranica nalaze se predgovor i četiri poglavlja (O uporabi i izgovoru slova, O imenici i zamjenici, O glagolu i participu, O nepromjenjivim vrstama riječi), metajezik je njemački u gotičinu ruhu, dok kajkavski primjeri dolaze u staroj kajkavskoj grafiji. Szentmártony gramatiku objavlju-
3 FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str je bez aneksnoga rječnika kao i Đurkovečki, a za razliku od drugih kajkavskih slovničara, koji na kraju svojih djela dodaju bilo konceptualni (I. Vitković, F. Kornig, J. E. Matijević), bilo abecedni rječnik (I. Kristijanović). O tome da je prva tiskana kajkavska slovnica svojedobno bila prijeko potrebna svjedoči podatak da je nakon objave godine rasprodana u svega mjesec dana (str. 3). Iako opsegom malen, Szentmártonyjev je predgovor sadržajem vrlo zanimljiv. Nakon uobičajene napomene o velikoj rasprostranjenosti i vrijednosti sla venskoga ili ilirskoga narječja, autor dalje piše kako je on prvi koji se usudio čvrstim pravilima opisati jezik horvatski, a smatra da je stvorio temelje za cjelovit nauk narječja koje se upotrebljava u Zagrebačkoj, Križevačkoj i Varaždinskoj županiji, za strance željne učenja (str. 65). Iz rečenoga proizlazi dvoje: 1. autor nije poznavao Vitkovićevu rukopisnu gramatiku koja je starija od njegove 4 godine; 2. jezik na kojem temelji svoj gramatički opis jest horvatski, koji je uobičajen u trima kajkavskim županijama. Iako u predgovoru izrekom ne napominje misli li na govoreni i/ili na pisani jezik te koja su mu djela eventualno poslužila kao korpus za slovnički opis, iz gramatičkoga teksta posredno iščitavamo da se oslanjao na oboje. Na primjer, pri obradi posvojnih zamjenica u 3. napomeni usputno kaže: Iz općega načina govorenja i iz hrvatskih pisaca proizlazi... (kurzivom istakla B. Sch.) (str. 92). O toj ćemo temi svakako više znati nakon usporedbi kajkavskih gramatičkih pravila s jezikom djelâ kajkavskih im prethodnika i suvremenika. U poglavlju O uporabi i izgovoru slova Szentmártony je dao prva grafijska i fonetska tumačenja određenih kajkavskih grafema i fonema, od kojih se dva smatraju osobito važnima. S jedne strane, razjasnio je dilemu o tome kako čitati/transkribirati kajkavski digram er: No, ukoliko e stoji ispred r i još jednoga suglasnika, tada zvuči vrlo tiho, i gotovo ga se u potpunosti guta: npr. berza szmert, geschwinder Tod, izgovara se brza smrt, a s druge strane dao je i prvi opis kajkavskoga poluvokalnoga glasa: Horvati u svojemu jeziku ne žele dvoglase, iako se neki od njih često javljaju u njihovom izgovoru. Kako bi ih izbjegli, kada žele izraziti zvuk dvoglasa ai, ei, oi, ui, umjesto i, pišu slovo j koje se ipak izgovara kao i; npr. jaj, wehe, jai; glej, sehe, glei; moj, mein, moi; chuj, höre, tschui itd.. Središnjim dijelom Szentmártonyjeve slovnice dominira morfološki opis, pa ćemo o njemu ovom prilikom ponajviše govoriti. Szentmártonyjeva se modernost očituje u činjenici da ne spominje član kao vrstu riječi u horvatskome, za razliku od prethodnika Vitkovića i sljedbenikâ Korniga, Matijevića i Đurkovečkog. Njegov pak tradicionalizam izbija iz činjenice da pod utjecajem latinske gramatike razlikuje samo 6 padeža u jednini i 6 u množini. Sedmeropadežni se sustav s instrumentalom i lokativom, a bez ablativa, u hrvatskoj gramatikografiji ustalio tek s Babukićevom Osnovom slovnice slavjanske narěčja ilirskoga iz 1836., a od kajkavskih ga slovničara preuzima jedino Kristijanović (str. 19). U komparativnome supostavljanju imeničkih deklinacijskih nastavaka iz svih kajkavskih slovnica Barbara Štebih Golub dolazi do zaključka da se oni unekoliko razlikuju te da se upravo na temelju jezičnih detalja mogu ustanoviti me-
4 162 đusobni utjecaji kajkavskih slovničara. Na primjer, nastavci u G mn. ž. r. imenica (Vitković -ø, -ih; Szentmártony -ø, -ah, -ih; Kornig -ø, -ah, -ih; Matijević -ø, -ah, -ih; Kristijanović -ih, [-ø]) pokazuju da su na jednoj strani Vitković i Kristijanović, a na drugoj Szentmártony, Kornig i Matijević. Vrijedi spomenuti da se u književnokajkavskoj upotrebnoj praksi 19. stoljeća javljaju sva tri nastavka, s time da je nulti čestotnošću dominantan (npr. u Ivana Krizmanića), pa se može reći da su u gramatičkome opisu toga padeža Szentmártony, Kornig i Matijević bliži upotrebnoj praksi, dok se u Kristijanovićevoj gramatici daju naslutiti normativne pretenzije. Središnji i najopsežniji dio morfološkoga poglavlja posvećen je glagolu, no upravo u tom poglavlju dolazi do izražaja Szentmártonyjeva gramatikografska inferiornost u odnosu na ostale kajkavske slovničare, kako primjećuje Barbara Štebih Golub (str. 33). Naime, on ne donosi nikakvih teorijskih promišljanja o glagolu, a inercijom iz latinskoga preuzima naslijeđeni sustav glagolskih vremena, iako svjestan njegove neadekvatnosti u opisu kajkavskoga književnoga jezika: Ta se razlika između preterita i perfekta u školskim udžbenicima prikazuje samo zbog latinskoga i njemačkoga, kako ih uče dječaci, jer u biti ne postoji razlika u vremenu između bil sem i jesem bil i je bil te se jedno rabi umjesto drugoga i obrnuto (str. 96). Zanimljiva je i prevoditeljičina opservacija o opisu tvorbe futura u svim kajkavskim gramatikama. Naime, u književnoj se kajkavštini najčešće rabi jedan futur tvoren s pomoću (dužih oblika) svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog (npr. budeš došla). Rjeđe su u upotrebi i kontrahirani FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str oblici glagola biti (npr. buš došla), no o toj pojavi, koja je daleko češća u kajkavskim mjesnim idiomima, kajkavski slovničari govore samo u napomenama, dok ih u prikazu paradigmi prešućuju (str. 36). Osim toga tipičnoga kajkavskog futura, u starim se kajkavskim djelima javlja i onaj tvoren od prezenta glagola hoteti i infinitiva (hoče genuti), o kojem Szentmártony kratko progovara tek u napomenama kasnije u tekstu: Glagoli hoču i neču često se upotrebljavaju s infinitivima kako bi se izrazili budući događaji (str. 128). U tom je kontekstu zanimljivo zamijetiti Szentmártonyjevu upoznatost s činjenicom da su neki oblici češći ili rjeđi u općoj upotrebi, odnosno u knjigama. Npr.: Ti su participi na vši u općoj uporabi rijetki, dok u knjigama nisu tako rijetki (str. 115). Također, slovničar u tekstu zna napomenuti da je neki oblik češći u Dalmatinaca, pritom misleći na štokavske idiome: Umjesto preterita u knjigama nalazimo i oblik beše u svim licima i brojevima, no u običnom se govoru rijetko upotrebljava. Još se rjeđe rabe bih i bijah, koji su uobičajeni kod Dalmatinaca (kurzivom istakla B. Sch.) (str ). Iz rečenoga se može zaključiti da se u izgrađivanju norme određena književnoga jezika, osobito pri pisanju gramatike, ne opisuje sveukupnost mogućih jezičnih ostvarenja, nego se kao model uzima ono što je društveno priznato govor uglednijih govornika ili jezik dobrih pisaca, što znači da je u pisanju gramatikâ nezaobilazna komponenta selekcije. 1 S tim u vezi, valja nam pretpostaviti da je i Szentmártony postupio na jednak način, to jest, u svojoj je slovnici odabrao one oblike iz jezika kajkavskih knjiga koji 1 Usp. Bugarski, Ranko (1986) Jezik u društvu, Prosveta, Beograd,
5 FLUMINENSIA, god. 26 (2014), br. 2, str imaju veću potvrđenost. No, za donošenje sigurnijih zaključaka o toj temi potrebne su nam već spomenute studije o odnosu kajkavske gramatičke norme i jezične prakse. Posljednje je poglavlje Szentmártonyjeve slovnice posvećeno nepromjenjivim vrstama riječi. U prvome potpoglavlju govori se o prijedlozima, a u drugome o prilozima, uzvicima i veznicima. Usporedivši opis nepromjenjivih vrsta riječi u svim kajkavskim slovnicama, Barbara Štebih Golub zaključuje da je Szentmártonyjev opis dosta slab, bez pokušaja klasifikacije uzvika i veznika (str. 52). Iz njega ćemo ipak izdvojiti nekoliko zanimljivih napomena. Pri obradi prijedloga koji iziskuju genitiv (npr. blizu, dalko, iz, ober, od) gramatičar napominje da ako ti prijedlozi stoje uz imenice e-deklinacije, u genitivu množine traže nulti nastavak kao od pet do kolen, a ne od petah do kolenah te time razjašnjava kada se u genitivu plurala e-deklinacije rabi koji nastavak (str. 51, 137). Taj nam je podatak iznimno koristan s obzirom na to da su u paradigmi donesena tri ravnopravna nastavka: -ø, -ah, -ih. Druga zanimljivost na koju ćemo ukazati iz Szentmártonyjeva je abecednoga popisa najčešćih nepromjenjivih riječi, gdje pronalazimo primjer: zakaj, zašto, zač, pokaj, zbogčesa u značenju warum (str. 147), kao još jedan u nizu indikativnih primjera prožimanja jezičnih osobina svih triju hrvatskih narječja u povijesti hrvatskoga jezika. U posljednjoj napomeni svoje slovnice Szentmártony obrazlaže da u gramatici nema sintakse jer ionako se njemačka sintaksa uvelike slaže s horvatskom (str. 148), a također preporučuje korisnicima (Nijemcima) da za učenje horvatskoga uzmu čitati koju horvatsku knjigu, posebice Bibliju. Barbara Štebih Golub po analizi Szentmártonyjeve slovnice zaključuje da je autor slovnicu svojega materinskoga jezika pisao jezikom koji mu nije materinski, primjenjujući pri opisu gramatički opis razvijen za drugi jezik. Taj je opis u neku ruku pohorvačeniji od Vitkovićeva, no manje primjeren od Kristijanovićeva (str ). Najveću vrijednost Szentmártonyjeve slovnice prevoditeljica vidi upravo u činjenici da je to prva tiskana gramatika književne kajkavštine u kojoj se gramatikografski nedostaci daju opravdati njezinom namjenom. Drugim riječima, izostanak se jezičnoteorijskih promišljanja zbog kojeg se Szentmártonyjev gramatički model smatra nerazvijenim u kontekstu znanstvene gramatike, može smatrati prednošću u kontekstu praktičnoga priručnika neopterećena teškim metajezikom. Važnost se te gramatike očituje i u činjenici da je uvelike utjecala na sljedeće kajkavske gramatike Kornigovu i Matijevićevu, a tri spomenute slovnice čine jezgru kajkavske gramatikografije. Na kraju nam valja čestitati Barbari Štebih Golub kao autorici prijevoda Szent mártonyjeve slovnice, kao i autorici uistinu korisne komparativne kajkavske gramatikološke studije, a nadati nam se da će ju Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dalje podržavati u objavi prijevoda preostalih kajkavskih slovnica, što bi svakako razveselilo povjesničare hrvatskoga jezika, a posebice kajkavologe. Bojana Schubert
Microsoft Word - vopr.doc
Теоретическая грамматика сербского языка. Вопросы к экзамену 1. Систем вокала. Класификације. Особености артикулације. 2. Систем консонаната. Прави сугласници. Сонанти. 3. Алтернације. 4. Српска ћирилица
ВишеСХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА)
СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) ДАНИЛО АЛЕКСИЋ daniloaleksic01@gmail.com СТРУКТУРА ПРЕЗЕНТАЦИЈЕ 1. ТЕОРИЈА 2. ПРОБЛЕМИ 3. РЕШЕЊА СЛУЧАЈЕВИ И ВАРИЈАНТЕ ИЗАЗОВИ
ВишеElementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u
Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu ODLIČAN (5) zaključuje o rodu i broju imenica u zadanoj rečenici osmišljava rečenice u kojima su zadani rod i broj imenice
ВишеMicrosoft Word - DraganaJovanovic.doc
1 УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ МАГИСТАРСКЕ ТЕЗЕ Драгане Јовановић КОМПАРАТИВНА И КОНТРАСТИВНА АНАЛИЗА ГЛАГОЛА У МОПАСАНОВОЈ ПРИПОВЕЦИ ГОСПОЂИЦА ФИФИ И У ЊЕНИМ СРПСКИМ ПРЕВОДИМА
ВишеMicrosoft Word doc
Anita Čavlović: Imenice a-vrste u Vebera i suvremenim gramatikama UDK 81'366 81'366'367.622 811.163.42-26(091) Pregledni rad Primljen 4. lipnja 2011., prihvaćen za tisak 13. lipnja 2011. Anita Čavlović
ВишеUPUTE ZA OBLIKOVANJE DOKTORSKE DISERTACIJE Doktorska disertacija se piše na hrvatskom standardnom jeziku. Disertacija može biti napisana na nekom od s
UPUTE ZA OBLIKOVANJE DOKTORSKE DISERTACIJE Doktorska disertacija se piše na hrvatskom standardnom jeziku. Disertacija može biti napisana na nekom od svjetskih jezika (engleski, njemački itd.). Tekst disertacije
ВишеR. FILIPOVIĆ: Neposredni jezični dodiri u hrvatskim... Senjzb 18(1991),31-40 RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD
RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD Ribnjak 42 HR 41000 Zagreb Izvorni znanstveni rad UDC:800.874:808.62(73) Ur.: 1991-09-08 U teoriji jezičnih dodira razlikuju se
ВишеСРПСКИ ЈЕЗИК ЗА 6. РАЗРЕД ОСНОВНЕ ШКОЛЕ прво издање Аутор Илустровали Рецензенти Лектори Ликовни уредник Графичко обликовање Издавач Уредник За издава
СРПСКИ ЈЕЗИК ЗА 6. РАЗРЕД ОСНОВНЕ ШКОЛЕ прво издање Аутор Илустровали Рецензенти Лектори Ликовни уредник Графичко обликовање Издавач Уредник За издавача Штампа Тираж Copyright Др Симеон Маринковић Мирољуб
ВишеSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera i mađ
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera i mađarskoga jezika i književnosti komunikološkoga smjera
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ОБРАЗАЦ - 11 ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: Гордана Ристић Тема: Соматизми у немачк
УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ОБРАЗАЦ - 11 ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: Гордана Ристић Тема: Соматизми у немачкој и српској фразеологији (контрастивна истраживања)
ВишеУниверзитет у Београду Филолошки факултет Извештај Kомисије за преглед и оцену докторске дисертације На основу члана 127 Статута Филолошког факултета
Универзитет у Београду Филолошки факултет Извештај Kомисије за преглед и оцену докторске дисертације На основу члана 127 Статута Филолошког факултета Универзитета у Београду и члана 128 Закона о високом
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа г
УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа грешака у учењу румунског језика као страног језика
ВишеFokusne grupe s novim studenticama diplomskog studija
Usklađivanje ishoda učenja i metoda vrednovanja u visokoškolskim kolegijima Prof. dr. sc. Željka Kamenov Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rujan 2015. Upoznavanje 1. pronađite u dvorani
ВишеCRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST EKSTERNA PROVJERA ZNANJA NA KRAJU III CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA U
CROGORSKI SRPSKI, BOSASKI, HRVASKI JEZIK I KJIŽEVOS EKSERA PROVJERA ZAJA A KRAJU III CIKLUSA OSOVE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODIA UPUSVO ZA BODOVAJE APOMEA: Gramatičke i pravopisne greške treba zanemariti,
ВишеStudij:
Tjedan Cjelina predmeta Studij: Godina Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti studija: Šifra predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar Akademska godina: Status predmeta Preduvjet upisa: Nositelj:
ВишеNaziv studija
Naziv studija Preddiplomski prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija Hrvatski jezik Status kolegija obvezni Godina 2018./2019. Semestar zimski ECTS bodovi 3 Nastavnik doc.dr.sc. Andrijana Jusup
ВишеOŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO
OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD. 2017./2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO POLUGODIŠTE/ e-dnevnik Crvenom bojom su označene kratke
ВишеНАСТАВНО-НАУЧНОМ ВЕЋУ ФИЛОЛОШКОГ ФАКУЛТЕТА БЕОГРАД ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ I ПОДАЦИ О КОМИСИЈИ 1. Датум и орган који је именовао Комиси
НАСТАВНО-НАУЧНОМ ВЕЋУ ФИЛОЛОШКОГ ФАКУЛТЕТА БЕОГРАД ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ I ПОДАЦИ О КОМИСИЈИ 1. Датум и орган који је именовао Комисију: Комисију је именовало Наставно-научно веће Филолошког
ВишеMicrosoft Word - Zajednička komunikacija o provedbi presude „IP Translator” v1.1
Zajednička komunikacija o provedbi presude IP Translator v1.1, 20. studenoga 2013. Dana 19. lipnja 2012. Sud je donio presudu u slučaju C-307/10 IP Translator, pružajući sljedeće odgovore na upućena pitanja:
ВишеSlide 1
OSNOVNI POJMOVI Naredba je uputa računalu za obavljanje određene radnje. Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Pisanje programa zovemo programiranje. Programski jezik
ВишеSVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA PEDAGOGIJU UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Zadar, siječanj g.
SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA PEDAGOGIJU UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Zadar, siječanj 2019. g. SADRŽAJ 1. NASLOVNA STRANICA... 3 2. SADRŽAJ... 4 3. UVOD... 4 4. RAZRADA... 4 4.1. TABLICE I SLIKE...
ВишеВежбе из српског језика
Вежбе из српског језика Основни ниво Број питања 1. Допуни реченице У српском језику постоји врста речи. Оне су, с обзиром на променљивост, подељене на и речи. 2. Наброј све променљиве врсте речи: 3. Наброј
ВишеRJEŠENJA I BODOVANJE UČENIČKIH ODGOVORA II. RAZRED XVII. NATJECANJE IZ HRVATSKOGA JEZIKA (2012.) DRŽAVNA RAZINA Test ima 40 zadataka. Točni odgovori v
RJEŠENJA I BODOVANJE UČENIČKIH ODGOVORA II. RAZRED XVII. NATJECANJE IZ HRVATSKOGA JEZIKA (2012.) DRŽAVNA RAZINA Test ima 40 zadataka. Točni odgovori vrijede ukupno 100 bodova. Bodovna vrijednost zadatka
ВишеODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 PREDMET (zimski semestar) redovni ispitni termin ) popravni ispit (
ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 ni termin ANTIČKA FILOZOFIJA 16.1.2019. 8.00 2/5/2019 8.00 4/10/2019 8.00 6/4/2019 8.00 8.7.2019 8.00 8/20/2019 8.00 10.9.2019 8.00 UVOD U FILOZOFIJU
Више4.4 DOPUNSKA NASTAVA Matematika 1. razred ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno u
4.4 DOPUNSKA NASTAVA 4.4.1 Matematika 1. razred - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno utjecati na brojčanu ocjenu predmeta Namjena aktivnosti, Nositelji aktivnosti, i njihova odgovornost
ВишеProgram za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada Institucija: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski faku
Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada Institucija: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet Mjesto realizacije: Filozofski fakultet u Novom
ВишеMicrosoft Word - Pravilnik o nastavnoj literaturi doc
УНИВЕРЗИТЕТ У ПРИШТИНИ КОСОВСКА МИТРОВИЦА П Р А В И Л Н И К О НАСТАВНОЈ ЛИТЕРАТУРИ Косовскa Митровицa, 2008. године На основу члана 64. став 1. тачка 42. Статута Универзитета и члана 55. Закона о високом
ВишеBook 1.indb
Sadržaj 1. Predgovor str. 1 2. Nacionalni program reformi i porez na nekretnine str. 3 2.1. Oporezivanje nekretnina Nacionalnim programom reformi str. 3 2.2. Nacionalni program reformi 2014. str. 4 2.3.
ВишеUputstva za oblikovanje doktorske disertacije
Прилог 4. Упутства за обликовање докторске дисертације Докторски рад пише се на српском језику или на другом језику, у складу са Законом, и садржи упоредну насловну страну, проширени резиме (до 4 стране)
ВишеOSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja hrvatskoga jezika u OŠ Breznički Hum učiteljica hrvatskoga jezika:
ВишеФИЛОЛОШКО-УМЕТНИЧКИ ФАКУЛТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ CURRICULUM VITAE ОСНОВНИ ЛИЧНИ ПОДАЦИ Име и презиме Година и место рођења Наставно-
ФИЛОЛОШКО-УМЕТНИЧКИ ФАКУЛТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ CURRICULUM VITAE ОСНОВНИ ЛИЧНИ ПОДАЦИ Име и презиме Година и место рођења Наставно-научно звање; научно звање е-mail Јулијана Вулетић
Више3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf
Osnovna škola Benkovac LMNT KRTR OCNN U NST TLNSKOG ZK od 4. do 8. razreda lementi ocjenjivanja: 1. Razumijevanje - podrazumijeva brzinu i točnost usvajanja i razumijevanja različitih pojmova i tekstualnih
ВишеUPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011.
UPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska 2007. 2013. Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011. Svrha uputa Svrha uputa je povećati obaviještenost
ВишеŠkola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl
Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog 2018. Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Slaviček Priprema za nastavni sat Predmet : Prostorni
ВишеStandard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk
Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj
Више30-Findak.indd
Vladimir Findak KINEZIOLOŠKA PARADIGMA PRIMJENE ODGOJNO-OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE U PODRUČJU KINEZIOLOŠKE EDUKACIJE 1. UVOD Ekspanzija znanstvenih i tehnoloških otkrića, ubrzana globalizacija i informatizacija
ВишеBojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan
Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan sa šahom. Tako mi je postavio sljedeći problem. Problem.
ВишеJezička politika, jezičko planiranje i standardizacija jezika.
Jezička politika, jezičko planiranje i standardizacija jezika PhDs Ljatif Demir Univerzitet Zagreb Jezička politika kao definicija Tipično sociolingvistički pojam jezička politika u lingvistickoj literaturi
ВишеUdruga studenata povijesti Toma Arhiđakon Pleter UPUTE ZA PISANJE RADA / ČLANKA I CITIRANJE ZA 2. BROJ ČASOPISA PLETER Pleter je časopis Udruge studen
UPUTE ZA PISANJE RADA / ČLANKA I CITIRANJE ZA. BROJ ČASOPISA PLETER je časopis Udruge studenata povijesti Toma Arhiđakon ISHA-e Split. UPUTE ZA PISANJE ČLANKA. članak treba imati 0-8 stranica. ako je riječ
ВишеMicrosoft Word - CV_FILUM Danica Nedeljkovic
ФИЛОЛОШКО-УМЕТНИЧКИ ФАКУЛТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ CURRICULUM VITAE ОСНОВНИ ЛИЧНИ ПОДАЦИ Име и презиме Година и место рођења Наставно-научно звање; научно звање е-mail Телефон Универзитет,
ВишеVeleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1
Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1 Upute za pisanje i izlaganje seminarskog rada Seminarski rad se piše samostalno. Izlaganje seminarskog rada je 5-7
ВишеMicrosoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc
Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskom jeziku 1. predmetna sastavnica - JEZIK za ocjenu dovoljan (2) za ocjenu dobar (3) za ocjenu vrlo dobar (4) za ocjenu odličan (5) nastavne sadržaje usvojio
Више6. HRVATSKI SINTAKTIČKI DANI / 6 TH CROATIAN SYNTACTIC DAYS SINTAKSA ZAVISNOSLOŽENE REČENICE / SYNTAX OF SUBORDINATION svibnja / M
6. HRVATSKI SINTAKTIČKI DANI / 6 TH CROATIAN SYNTACTIC DAYS SINTAKSA ZAVISNOSLOŽENE REČENICE / SYNTAX OF SUBORDINATION 17. 19. svibnja 2018. / 17 19 May 2018 Četvrtak, 17. svibnja / Thursday, May 17 9:30
ВишеCENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICA VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 90 Tel.: 01/ ; fax: 01/ OIB: IBAN: HR
CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICA VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 90 Tel.: 01/62 21 433; fax: 01/6252-515 OIB: 28129388615 IBAN: HR4923900011100025937 e-mail: czoo.vg@gmail.com web: www.centar-odgojiobrazovanje-velikagorica.skole.hr
ВишеРепублика Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВН
Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВНОГ ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА школска 2018/2019. година
ВишеSyllabus - Talijanski jezik 1
Kod kolegija Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 1 Opći podaci Studijski program PREDŠKOLSKI ODGOJ Godina Ime nositelja kolegija Status kolegija Lorena Lazarić, prof. Obvezatan Bodovna vrijednost i način izvođenja
ВишеAM_Ple_LegReport
6.9.2018 A8-0245/170 Amandman 170 Uvodna izjava 3. (3) Zbog brzog tehnološkog razvoja i dalje se mijenja način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih sadržaja. Javljaju se
ВишеГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав
ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настава) Годишњи фонд часова: 36 Недељни фонд часова: 1 Тема/подтема
ВишеMicrosoft Word - HJ_ ZUP_2014_RJESENJA_7. razred
RJEŠENJA I BODOVANJE UČENIČKIH ODGOVORA VII. RAZRED ŽUPANIJSKA RAZINA, 2014. Test ima 30 zadataka. Točni odgovori vrijede ukupno 90 bodova. Bodovna vrijednost zadatka napisana je u kvadratiću kraj zadatka.
Вишеhrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013.
hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013. Nakladnik: hrvatski zavod za zapošljavanje Radnička cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) 612 60 00 Telefon - uredništvo: (01) 612 60 90
ВишеSveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Diplomski rad Usvajanje sibilarizacije u predškolske djece govornika kajkavskog i štokavsk
Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Diplomski rad Usvajanje sibilarizacije u predškolske djece govornika kajkavskog i štokavskog narječja Zrinka Kuna Zagreb, lipanj 2018. Sveučilište
ВишеVELEUČILIŠTE VELIKA GORICA REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod E
REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod Evaluacijska anketa nastavnika i nastavnih predmeta provedena je putem interneta.
ВишеUntitled Spreadsheet
1.razred-PŠ Kaštelir 18.01.2019. Kontrolni test 1 (cjeline 0.1.2.3.; pozdravi, brojevi, muški i ženski rod imenica, izrazi na pitanje kako si?) Priroda i društvo 29.01.2019. Zima Hrvatski jezik 30.01.2019.
ВишеAlgoritmi SŠ P1
Državno natjecanje iz informatike Srednja škola Prvi dan natjecanja 2. ožujka 219. ime zadatka BADMINTON SJEME MANIPULATOR vremensko ograničenje 1 sekunda 1 sekunda 3 sekunde memorijsko ograničenje 512
ВишеPROPISNIK O KALENDARU NATJECANJA
PRAVILNIK O KALENDARU NATJECANJA HRVATSKOG SPORTSKOG PLESNOG SAVEZA U Zagrebu 18.01.2018 godine. SADRŽAJ I. OPĆE ODREDBE... 2 II. UPIS SPORTSKIH PLESNIH NATJECANJA U KALENDAR NATJECANJA... 3 III. PRIJAVE
ВишеPŠ TRNJANSKI KUTI 1. RAZRED Nastavni predmet Smjer Datum Bilješka Datum upisa Zadnje izmjenio/la Matematika (000108) Osnovna škola - redovni program 1
PŠ TRNJANSKI KUTI 1. RAZRED program 13.02.2017. Zbrajanje i oduzimanje do 10 17.01.2017. 12:26:02 Melita Galovac (06.02.2017.) program 09.03.2017. Naše tijelo i zdravlje 17.01.2017. 12:39:43 Melita Galovac
ВишеФИЛОЛОШКО-УМЕТНИЧКИ ФАКУЛТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ CURRICULUM VITAE ОСНОВНИ ПОДАЦИ Име и презиме Година и место рођења Звање е-mail/we
ФИЛОЛОШКО-УМЕТНИЧКИ ФАКУЛТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ CURRICULUM VITAE ОСНОВНИ ПОДАЦИ Име и презиме Година и место рођења Звање е-mail/web site Универзитет, факултет, организациона јединица
ВишеProgram INA Razvoj skolstva u opcini KS
PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu
ВишеALIP1_udzb_2019.indb
Razmislimo Kako u memoriji računala prikazujemo tekst, brojeve, slike? Gdje se spremaju svi ti podatci? Kako uopće izgleda memorija računala i koji ju elektronički sklopovi čine? Kako biste znali odgovoriti
Вишеkriteriji ocjenjivanja - informatika 8
8. razred Nastavne cjeline: 1. Osnove informatike 2. Pohranjivanje multimedijalnih sadržaja, obrada zvuka 3. Baze podataka - MS Access 4. Izrada prezentacije 5. Timska izrada web stranice 6. Kritički odnos
ВишеII. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof
II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof., Jasmina Varga, prof., Maja Šmic, dipl. uč. rn i
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OSNOVNA ŠKOLA JOŽE ŠURANA VIŠNJAN Istarska 2, Višnjan Tel/fax.(052) / OIB: mail
1. razred MŠ Višnjan OKVIRNI VREMENIK PISANIH PROVJERA ZNANJA -Prvo polugodište šk.2018./19 I II 2. razred MŠ Višnjan OKVIRNI VREMENIK PISANIH PROVJERA ZNANJA -Prvo polugodište šk.2018./19 Književnost:
ВишеNJEM DIPL I.
NAZIV PREDMETA NJEMAČKI JEZIK IV Šifra IKK413, IKM413, IKN413 ECTS 6 (3+3) Status Obvezni Akademska godina 2012./2013. Godina I. Semestar I. i II. Jezik izvođenja Preduvjeti upisa/polaganja Nositelj Suradnik
Више8 2 upiti_izvjesca.indd
1 2. Baze podataka Upiti i izvješća baze podataka Na početku cjeline o bazama podataka napravili ste plošnu bazu podataka o natjecanjima učenika. Sada ćete izraditi relacijsku bazu u Accessu o učenicima
ВишеWIR+ suvremeni udžbenički niz za njemački jezik u osnovnoj školi NOVI KOMPLET ZA NOVI ODABIR
WIR+ suvremeni udžbenički niz za njemački jezik u osnovnoj školi NOVI KOMPLET ZA NOVI ODABIR zatražite prezentaciju udžbenika u vašoj školi sudjelujte u evaluaciji udžbenika i radne bilježnice na stranici
Вишеuntitled
2013R0716 HR 01.01.2015 001.001 1 Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost. B PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 716/2013 оd 25. srpnja 2013. o
ВишеMJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo
MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgovački papir za lektiru U pravilu je sat književnosti
ВишеPREDGOVOR Do donošenja Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br, 142/97), područje javne nabave bilo je regulirano podzakonskim
PREDGOVOR Do donošenja Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br, 142/97), područje javne nabave bilo je regulirano podzakonskim propisima. Usprkos nedostacima taj je Zakon značio
ВишеKOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE SI-MO-RA d.o.o. Sisak, travanj 2017.
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 2017. - 2020. SI-MO-RA d.o.o. Sisak, travanj 2017. SADRŽAJ 1. UVOD...3 2. CILJEVI...3 Opći ciljevi...4 Specifični ciljevi...4
Више7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16
7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga 2011. Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga 2011. 1 / 16 Sadržaj 1 Operator kutne količine gibanja 2 3 Zadatci Vladimir Dananić () 7. predavanje 14.
ВишеMatematika 1 - izborna
3.3. NELINEARNE DIOFANTSKE JEDNADŽBE Navest ćemo sada neke metode rješavanja diofantskih jednadžbi koje su drugog i viših stupnjeva. Sve su te metode zapravo posebni oblici jedne opće metode, koja se naziva
ВишеВИСОКА МЕДИЦИНСКА ШКОЛА ЗДРАВСТВА ДОБОЈ ПРАВИЛНИК О ЗАВРШНОМ РАДУ Добој, март године
ВИСОКА МЕДИЦИНСКА ШКОЛА ЗДРАВСТВА ДОБОЈ ПРАВИЛНИК О ЗАВРШНОМ РАДУ Добој, март 2017. године На основу члана 64. Закона о високом образовању Републике Српске ( Службени гласник Републике Српске, бр. 73/10,
ВишеANTUN BARAC ( ) Profesor Antun Barac proučavao je najviše hrvatsku književnost, ali i srpsku i slovensku, a osobito se bavio jezičnostilskim i
ANTUN BARAC (1894 1955) Profesor Antun Barac proučavao je najviše hrvatsku književnost, ali i srpsku i slovensku, a osobito se bavio jezičnostilskim izrazom hrvatskih književnika. Svjestan da povijest
ВишеSVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ANGLISTIKU JESENSKI ISPITNI ROK 2018./2019. DAN DATUM NAZIV PREDMETA VRIJEME PROSTORIJA NASTAVNIK SRI AMERIČK
SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ANGLISTIKU JESENSKI ISPITNI ROK 2018./2019. DAN DATUM NAZIV PREDMETA VRIJEME PROSTORIJA NASTAVNIK SRI 04.09.2019. AMERIČKI ANIMIRANI FILM 18-19 URED RAJKO PETKOVIĆ SRI 18.09.2019.
ВишеTest ispravio: (1) (2) Ukupan broj bodova: 21. veljače od 13:00 do 14:00 Županijsko natjecanje / Osnove informatike Osnovne škole Ime i prezime
Test ispravio: () () Ukupan broj bodova:. veljače 04. od 3:00 do 4:00 Ime i prezime Razred Škola Županija Mentor Sadržaj Upute za natjecatelje... Zadaci... Upute za natjecatelje Vrijeme pisanja: 60 minuta
Вишеslika grada grad kao slika
slika grada grad kao slika Izložba likovnih radova studenata Odjela za nastavničke studije u Gospiću slika grada - grad kao slika 26. travanj 10. svibanj 2017. Mali salon Muzeja Like Gospić Osim sigurnosti,
ВишеRazvoj IS
PRAVILA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA FON - Master studije IS za upravljanje znanjem DODELA NAZIVA FAJLU Predmet_Red.br.Oblasti_ PrezimeIme_ verzija PRIMER: ISUZ_ 6_PericPetar_1.doc(x) Seminarski.doc 2 STRUKTURA
ВишеPravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike
На основу члана 35. став 1. тачка 17. и члана 102. став 3. Главни одбор Демократске странке на седници одржаној 30. августа 2015. године донео је: Правилник о поступку утврђивања листа кандидата за посланике
Више(Microsoft Word - DigitalnaZbirka_ure\360eno.doc)
Digitalna zbirka ispitne literature na Filozofskom fakultetu I. Kranjec i K. Vučković Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića, Zagreb, Hrvatska Telefon:
ВишеNa temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatno
Na temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, br.: 123/033.,
ВишеNa osnovu člana 121. Statuta VŠ Primus Gradiška, Senat na sjednici održanoj dana godine, donosi: PRAVILNIK O IZRADI SEMINARSKOG RADA NA VŠ
Na osnovu člana 121. Statuta VŠ Primus Gradiška, Senat na sjednici održanoj dana 03.10.2009. godine, donosi: PRAVILNIK O IZRADI SEMINARSKOG RADA NA VŠ PRIMUS GRADIŠKA GRADIŠKA, oktobar 2009.GOD. Ovim Pravilnikom
ВишеУПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: Након
УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: http://www.srpskiarhiv.rs/ Након тога се на екрану појављује форма за пријаву на часопис
ВишеИСТРАЖИВАЊЕ СТАВОВА УЧЕСНИКА У САОБРАЋАЈУ О ОПАСНОСТИМА И РИЗИЦИМА У САОБРАЋАЈУ У СРБИЈИ Извештај: ПУ ПАНЧЕВО РЕЗУЛТАТИ: Студија представља периодично
ИСТРАЖИВАЊЕ СТАВОВА УЧЕСНИКА У САОБРАЋАЈУ О ОПАСНОСТИМА И РИЗИЦИМА У САОБРАЋАЈУ У СРБИЈИ Извештај: ПУ ПАНЧЕВО РЕЗУЛТАТИ: Студија представља периодично истраживање са циљем утврђивања ставова учесника о
ВишеNaš jezik
0027-8084 ШК 808.61./.62 ИНСТИТУТ ЗА СРПСКИ ЈЕЗИК САНУ НАШ ЈЕЗИК ХХХУ/1-4 БЕОГРАД 2004 Прикази СРПСКИ ЈЕЗИЧКИ ПРИРУЧНИК Српски језички приручник је поновљено издање књиге коју је, под називом Језички приручник,
ВишеOdabir sadržaja poučavanja hrvatskoga jezika u skladu s metodičkim pristupom UDK: [371.3: ]: Izvorni znanstveni članak Primljeno: 4.10.
Odabir sadržaja poučavanja hrvatskoga jezika u skladu s metodičkim pristupom UDK: [371.3:811.163.42]:373.32 Izvorni znanstveni članak Primljeno: 4.10. 2015. Dr. sc. Martina Kolar Billege 1 Učiteljski fakultet
ВишеSveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Naziv studija: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Zimski semestar ak. god.: 2018./19. IZVEDBENI NASTAVNI PLAN ZA P
Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Naziv studija: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Zimski semestar ak. god.: 2018./19. IZVEDBENI NASTAVNI PLAN ZA PREDMET: Teorija i tehnologija betona Broj ECTS: 5,0
ВишеNegativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019
Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne
ВишеPRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE
DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT I. OPĆI PODACI O VJERONAUČNOM SATU Škola: OŠ Ivan Kozarac Nijemci Razred: 1 Vjeroučitelj: Ljudevit Gačić Nastavna cjelina: Zajedno smo uvijek radosni Nastavna tema: Susret
ВишеHrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama stud
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama studeni 16. Sadržaj 1. Korištenje poštanskih ureda HP-Hrvatske
ВишеKATALOG ENGLESKI SS-2015 II.indd
www.logos-edu.rs ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК Уџбенички комплети за гимназије и средње стручне школе 2016/17. Solutions 2 nd edition New Horizons Solutions Pre-Intermediate за први разред средње школе New Horizons 1
ВишеУПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: Након
УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: http://www.srpskiarhiv.rs/ Након тога се на екрану појављује форма за пријаву на часопис
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У ИСТОЧНОМ САРАЈЕВУ П Р А В И Л А НОРМАТИВНО-ПРАВНЕ ТЕХНИКЕ ЗА ИЗРАДУ OПШТИХ АКАТА УНИВЕРЗИТЕТА У ИСТОЧНОМ САРАЈЕВУ Источно Сарајево, деце
УНИВЕРЗИТЕТ У ИСТОЧНОМ САРАЈЕВУ П Р А В И Л А НОРМАТИВНО-ПРАВНЕ ТЕХНИКЕ ЗА ИЗРАДУ OПШТИХ АКАТА УНИВЕРЗИТЕТА У ИСТОЧНОМ САРАЈЕВУ Источно Сарајево, децембар, 2013. године На основу члана 64. став 2. тачка
ВишеSmjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR
Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA70-151-1496 HR Sadržaj I. Područje primjene... 2 II. Zakonodavni referentni
ВишеKako da učim rod imenica u nemačkom jeziku Da su Nemci bili pametni imali bi ko Englezi samo član d (the). Ali neeee... oni su morali da preciziraju r
Kako da učim rod imenica u nemačkom jeziku Da su Nemci bili pametni imali bi ko Englezi samo član d (the). Ali neeee... oni su morali da preciziraju rod svake imenice, pa imamo der-muški, die ženski, das-
ВишеNАSТАVNО-NАUČNОМ VЕĆU FILОZОFSKОG FАKULТЕТА U BЕОGRАDU ОDЕLJЕNJU ZА PSIHОLОGIЈU Izvеštај kоmisiје zа оcеnu i оdbrаnu dоktоrskе disеrtаciје Primena ana
NАSТАVNО-NАUČNОМ VЕĆU FILОZОFSKОG FАKULТЕТА U BЕОGRАDU ОDЕLJЕNJU ZА PSIHОLОGIЈU Izvеštај kоmisiје zа оcеnu i оdbrаnu dоktоrskе disеrtаciје Primena analize verbalne produkcije u selekcionom intervjuu kandidatkinje
ВишеŽupanije i fondovi EU.indd
: - PREGLED I USPOREDBA UGOVORENIH SREDSTAVA - OSVRT NA PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM Uvodno Iznos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama Ugovorena sredstva fondova EU po stanovniku po županijama
ВишеAmerički formalizam Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija Sustavna sociologija I 2018./2019. prof. dr. sc. Renato Matić mag. soc. Ivan Perkov izradi
Američki formalizam Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija Sustavna sociologija I 2018./2019. prof. dr. sc. Renato Matić mag. soc. Ivan Perkov izradila: Eleonora Buršić Edward Allsworth Ross Društvena
ВишеMicrosoft Word - lwp_croatian_0.5.3_hr.docx
META-NET niz Bijele knjige Jezici u Europskom informacijskom društvu Hrvatski Pripremno predizdanje META-FORUM 2011 27.-28. lipnja 2011. Budimpešta, Madžarska Ova je bijela knjiga nastala potporom Sedmoga
ВишеGOSPODARSTVO HRVATSKE
Ak. 2018./2019. g., Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar i Ivana Unukić, mag. oec. [GOSPODARSTVO HRVATSKE] Osnovne informacije o načinu izvođenja seminarske
ВишеROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I
ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I MARKETING d.o.o, Lipanj 2013 IMPRESSUM Dokument: Problematika
Више