Apresentação do PowerPoint

Транскрипт

1 ISTRAŢIVANJE (ZNANSTVENO ISTRAŢIVANJE I PUBLIKACIJA ) dr. sc. Rudolf Kiralj I) DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE (predavanja 1-5) II) DIO II: LITERATURA I INFORMACIJE (predavanja 6-10) III) DIO III: PODACI I REZULTATI U SESTRINSTVU, OBJAVLJIVANJE REZULTATA (predavanja 11-15)

2 DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE - SADRŢAJ 1. sat: osnovne pretpostavke istraţivanja a) jezik b) povijest c) znanje 2. sat: metoda znanstvenog istraţivanja a) neke napomene b) povijest i bit c) pretpostavke 3. sat: znanstveno istraţivanje 1 a) načela b) induktivno-deduktivna metoda 1 4. sat: znanstveno istraţivanje 2 a) induktivno-deduktivna metoda 2 b) vremenski ovisna istraţivanja 5. sat: istraţivački postupak a) opće pretpostavke i bit b) pregled postupka

3 I.1.A. Osnovne pretpostavke istraţivanja 1 - jezik -U hrvatskom jeziku riječ jezik znači i govorenje i govorni organ. -Slijedeće su pojmovi nerazdvojni ili barem usko povezani u hrvatskom: svijest um, razum misao pojam riječ slovo glas govor jezik izražavanje (spo)razumijevanje pisanje, čitanje učenje, naučavanje znanje znanost, umijeće, vještina -Što je zapravo jezik? Najopćenitiji odgovor: To je meďudjelovanje (uzajamno razumijevanje = komunikacija) dvaju subjekta putem ureďenog sustava izmjene znakova (signala) kroz odreďeno sredstvo (npr. zrak). Subjekti: stvarna ili izmišljena bića ili njihovi organi, ili stvarne ili izmišljene stvari (predmeti) ili njihovi dijelovi. Primjeri: -stvarni ljudski jezik npr. hrvatski, engleski, njemački, grčki, latinski -izmišljeni jezici slični ljudskima npr. klingonski jezik iz Zvjezdanih staza -životinjski jezici npr. među primatima, insektima, pticama itd. -programski jezici sporazumijevanje čovjeka i računala -strojni jezici komunikacija između dijelova računala (binarni 0 i 1) -molekulski jezici komunikacija između živih stanica putem molekula (npr. živčane stanice komunikacija se ostvaruje između završetaka-sinapsi)

4 -Ono što nas sada i ovdje zanima jesu ljudski jezici, i to stvarni jezici a ne izmišljeni, nastali prirodno a ne umjetni jezici (npr. esperanto), u upotrebi u sadašnjosti ili u prošlosti (npr. latinski), sluţbeni jezici a ne narječja i mjesni govori ili govori odreďenih društvenih slojeva i skupina, pogodni za sva područja ljudske djelatnosti (znanost, tehnologija, kultura itd.). Ljudski jezik (u daljem tekstu: jezik) obično se smatra da je: -prvenstveno, sredstvo komunikacije (saopćavanja, uzajamnog (spo)razumijevanja) ljudi, odgovoran za postojanje ljudskih odnosa, obitelji, naselja, raznih skupina, naroda, država, skupina država i čovječanstva najvaţnija uloga jezika -sredstvo odrţavanja ljudskog roda, prijenosa znanja, umijeća i kulture usmenim ili pisanim putem, s koljena na koljeno pomoćnica povijesti -sredstvo umnoţavanja znanstvenog, tehnološkog, kulturnog i dr. ljudskog dometa Međutim, to je samo dio odgovora na pitanje Što je jezik? Jezik je takoďer: -izraţajno sredstvo osobe, dio ljudske slobode, način samoostvarenja -dio odnosa osobe sa samom sobom (osobni zapisi, spomenari, razgovor sa samim sobom naglas i u mislima, molitva itd.) -vrsta svjesnosti u snovima i u hipnozi -estetsko sredstvo vezano za komunikaciju i izražavanje (umjetnost)

5 Slijedi da je jezik bitan, dubok, i uvijek intiman dio ljudske osobe, oslonac mislima, bez obzira radi li se o odnosu sa samim sobom ili s drugim osobama ili o nečem trećem jezik u obliku misli već postoji u čovjeku prije nego što progovori i nakon što čuje govor bilo koje druge osobe Teorija evolucije ljudskog roda i jezikoslovlje: -razvoj ljudskog jezika usporedan je razvoju mozga, mentalnih sposobnosti, govora i sluha to traje već otprilike 2-3 miliona godina (rod Homo) -anatomski suvremeni čovjek (Homo sapiens) javlja se otprilike već prije godina, ali njegova geografsko porijeklo još nije jasno (je li nastao samo u istočnoj Africi ili na više kontinenata gotovo istovremeno) godina je bilo dovoljno da se razviju razni jezici; danas ih je oko 7000, a svrstani su uglavnom u jezične makro-porodice, porodice, skupine i podskupine, a neki se smatraju izoliranim jezicima Najrasprostranjenija i najbolje izučena porodica kojoj pripada i hrvatski jezik je INDO-EUROPSKA (IE, Eng. INDO-EUROPEAN). Prije godine pokrivala je većinski dio Europe, manji dio Bliskog Istoka i Srednje Azije, te veći dio Indijskog potkontinenta. Prajezik svih IE jezika (oko g. pr. Kr.) uglavnom je već odgonetnut (rekonstruiran ) PRAINDOEUROPSKI JEZIK (Eng. PROTO-INDO-EUROPEAN) ili PIE.

6 Najvjerojatnija pradomovima i širenje PIE jezika oko g. pr. Kr. IE jezici u XV. st. IE jezici danas

7 Najvaţniji jezici za naš predmet izučavanja su: -hrvatski: spada u slavenske (IE skupina) južnoslavenske (podskupina) zapadne južnostavenske jezike -engleski i njemački: spadaju u najbrojnije germanske (IE skupina) zapadne germanske jezike (podskupina) -latinski: spada u italske jezike (IE skupina) zajedno s romanskim jezicima, nije više živi jezik (prvi pisani dokument je iz 7. st. pr. Kr.; materinji jezik još u VI. st.) -grčki jezik: tvori zasebnu IE skupinu (prvi pisani dokument je iz 15. st. pr. Kr.) Vaţnost stranih jezika: -engleski: jezik znanosti i tehnologije, računalne tehnologije i komunikacija, s mnoštvom riječi starofrancuskog, latinskog i grčkog porijekla, često donosi nove stručne riječi u hrvatski jezik -grčki (uglavnom starogrčki) i latinski služe za tvorbu novih stručnih riječi -nerijetko su riječi iz engleskog, njemačkog, latinskog i grčkog jezika te nove strane stručne riječi (često mješanci po porijeklu) istog su PIE porijekla kao i hrvatske riječi = srodnice (kognati) ova činjenica omogućuje lakše razumijevanje novih stručnih pojmova

8 Primjeri kognata vezanih za zdravstvo: Hrvatski Engleski Njemački Latinski Starogrčki PIE korijen mati mother Mutter māter mḗtēr *meh₂térsestra sister Schwester soror éor 1 *swésor ţena queen gunḗ *gʷén-eh₂kost - - os(sis) ostéon *H₂óstoko eye Auge oculus ómma *H₃okʷsrce heart Herz cor(dis) kardíā *ḱerdsol salt Salz sāl(is) háls *salţiv quick 3 - vīvus bíos 4 *gʷih₃woime name Name nōmen ónoma *H₁nomn - tri three drei trēs treĩs *tréyes četiri four vier quattuor téssares *kʷetwóres Ova starogrčka riječ znači roďak a ne sestra. 2 U staroengleskom ovaj je riječ značila ţena kao i kraljica. 3 U staroengleskom ova je riječ značila ţiv a ne brz kao danas. 4 Ova starogrčka riječ znači ţivot a ne ţiv. Izvedene riječi (domaće i strane): maternica, sestrinstvo, ginekologija, osteoporoza, okulista, kardiologija, slanost, biologija, nomenklatura, triceps, kvadriceps

9 I.1.B. Osnovne pretpostavke istraţivanja 2 - povijest Povijest ljudskog roda = evolucija, razvitak - ima još uvijek bitnu eksponencijalnu značajku: -broj svjetskog stanovništa još raste eksponencijalno -ukupno ljudsko znanje i proizvodnja rastu eskponencijalno (počevši od oko g.) -svjetska se potrošnja povećava eksponencijalno -razni gorući problemi takoďer se umnoţavaju eksponencijalno

10 Primjeri izuma i otkrića Najvažniji tehnološki izumi Najvažniji medicinski izumi Kemijski spojevi (organski i anorganski) Organske kristalne strukture

11 Primjeri svjetske proizvodnje Proizvodnja bakra Proizvodnja sve bržih računala Proizvodnja plastike

12 Primjeri svjetske potrošnje i prometa Potrošnja energije Internetski promet Razne potrošnje Zračni promet putnika i roba

13 Primjeri rastućih problema Zagađenje zraka Cijena kriminala (zatvorskih troškova) u Južnoj Africi Nacionalni dug (SAD)

14 Suvremeno se društvo bitno razlikuje od onih iz prethodnih vremena jer: -ima mnogo više ljudi -ljudi žive znatno duže -ljudi su obrazovaniji, moraju više učiti -ljudi sve manje rade fizički, sve ih je više u tzv. uslužnim djelatnostima -ljudski je život složeniji -više se proizvodi i troši po osobi -ljudi imaju više potreba koje trebaju zadovoljiti -ljudi više putuju -svijet postaje globalno selo (već počevši od oko godine) -ljudi kasnije osnivaju obitelji, žive u više brakova ili zajednica itd. Neke negativne posljedice ovih značajki odraţavaju se i na zdravlje ljudi: -više je bolesnih i umrlih -više ima ratova i žrtava ratova -više je stradalih u prometnim i prirodnim nesrećama -više ima nasilja i kriminala, opojna sredstva se više troše -veća je zagađenost i ima više profesionalnih oboljenja -pojavljuju se nove bolesti, zarazne bolesti se lakše prenose putovanjima -čest je stres te psihički problemi uzrokovani ubrzanim načinom života, nezaposlenošću, nemirima u svijetu itd. Potreban je sve veći angaţman medicine i sestrinstva.

15 I.1.C. Osnovne pretpostavke istraţivanja 3 - znanje Ljudsko znanje, kako je to već pokazano, takoďer se eksponencijalno umnoţava s vremenom. -Pojmovi s istim korijenom zna- u hrvatskom: znati, znanje, znanost poznati prepoznati saznati upoznati itd. Korijen dolazi od praslavenskog *zna- koji je nastao iz PIE *ǵneh₃-; kognati za riječ znati su npr. Engl. know, can, Lat. nōscō (znam), Gr. gignṓskō (znam). Nema jedinstvenog značenja za riječ znanje, ono je povezano s pojmovima iskustvo, teorija, umijeće, sposobnost i sl. Znanost je dakle, sloţen sustav sveukupnog ljudskog znanja u vidu opaţenih činjenica i odnosa meďu njima. Te su činjenice ustanovljene promatranjem (opažanjem) pojava u prirodi i društvu, provođenjem pokusa (eksperimenata), te razumskim (racionalnim) razmišljanjem.

16 Činjenica: ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti (događaj, potvrda nečega, istinitost ili vrijednost nečega) u hrvatskom je vezano za riječ čin Pojam: misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, npr. čovjek, stol. Dakle, vrijede odnosi: pojam činjenica znanje znanost Podatak je činjenica zabiljeţena u nekom fizičkom obliku npr. broj, riječ, slika. To je u biti poruka koja se može iskoristiti. Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova (slova, brojeva, posebnih znakova itd.) koji primatelju smanjuje ili uklanja neizvjesnost i neodreďenost, a uz to omogućuje izbor izmeďu vjerojatnih dogaďaja i donošenje odreďene odluke. Vrijede odnosi: činjenica podatak informacija Obrada podataka: pretvaranje podataka u korisne informacije u svrhu donošenja vaţnih odluka. Etimologija (porijeklo) riječi informacija: Od Lat. informationem (ideja, zamisao, pristup, pojam) Lat. informare (učiti, podučiti, vježbati, osposobiti, obrazovati u prvobitnom značenju: oblikovati ili obrazovati) Lat. in- (u, unutra) + formare (oblikovati) = oblikovati iznutra

17 Istraţivanje: sustavno otkrivanje, provjeravanje, tumačenje, pojašnjavanje i potvrďivanje činjenica u okviru postojećeg ili novog znanja. Dakle, istraţivati bi doslovno značilo izvlačiti činjenice iz nekog znanja Iz svega navedenoga jasno je da je istraţivanje vrlo vaţno u suvremenoj medicini i sestrinstvu, i to zbog: 1) traţenja istine (utvrďivanje trenutnog stanja) i 2) njene primjene u stvarnom ţivotu (medicina je primjenjena znanost), te zbog 3) eksponencijalne osobine ljudske evolucije (potreban je sve veći angaţman). Oblici istraživanja: -znanstveno istraţivanje (primjena znanstvene metode) -humanističko istraživanje npr. povijesno istraživanje -umjetničko istraživanje Znanstveno istraţivanje: proučavanje prirode i svijeta. U hrvatskom jeziku niz riječi ima korijen trag-/traţ-: istražiti, istraživati, istraživanje potražiti istraživac tražiti tragati trag gdje riječ traţiti znači raspitkivati se, a tragati znači slijediti trag Korijen *tragъ- je praslavenski, nastao iz PIE korijena *tre(h₂)gʰ-; zanimljiv je latinski kognat trahere (vući, izvući), od kojeg su nastali traktor, trakt i traktat.