2-Jezik indd

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "2-Jezik indd"

Транскрипт

1 Sažetak Stjepan Vukušić, sveučilišni profesor u miru, Pula UDK , izvorni znanstveni rad primljen 28. veljače 2012., prihvaćen za tisak 14. listopada Standardisation d accentuation croate Dans le présent article l auteur traite deux modèles nouveaustokaviens: cet abstrait et ce concret. Par exemple: potrêsla > pòtrēsla vers potrēslȁ > potrésla sont en direction de la même règle, mais les resultats son différents. C est à dire: la règle est abstraite, et les resultats son concrets. En outre, l auteur analyse le problème des réflexes jat (nom de la lettre dans l alphabet vieux-slave). PRENOŠENJE SILAZNOGA NAGLASKA NA PREDNAGLASNICU (Je li ispravno Radim ù škōli. ili Radim u škȏli.?) NN Mate Milas a jednome se aktivu profesora hrvatskoga jezika s područja Novoga Zagreba kolegica žalila da se učenici i roditelji bune zbog njezina prenošenja naglaska na prednaglasnicu (npr. ȕ grād, ù škōli, nà ploči) navodeći da je to bosanski izgovor (kolegičin je zavičajni govor sinjski). U Gramatici hrvatskoga jezika S. Težaka i S. Babića, nedvojbeno na nastavu najutjecajnijoj gramatici, jasno se propisuje prenošenje silaznoga naglaska na prednaglasnicu i profesorica se može pozvati na taj znanstveni argument, to više što je sličan opis u gotovo svim suvremenim hrvatskim gramatikama. Treba li stoga jednostavno odbaciti navedene prigovore nestručnjaka pozivanjem na normativni propis ili pak treba voditi više računa o jezičnome osjećaju primatelja književnoga jezika? Opis hrvatskoga govornog književnog jezika dugo je tijekom 20. st. u jezičnim priručnicima ostao onakvim kako su ga na razmeđu 19. i 20. st. opisali hrvatski vukovci. Akcentuacija u Rječniku hrvatskoga jezika Ivana Broza i Franje Ivekovića (1899.) te Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika Tomislava Maretića (1901.) zasnovana je na opisu u Srpskom rječniku Vuka Stefanovića Karadžića (1852.) te na člancima o naglascima koje je Đuro Daničić objavljivao od do Bila je to akcentuacija novoštokavskih govora istočne Hercegovine i sjeverozapadne Crne Gore. No takva akcentuacija nije u hrvatskome govornom 1 Ti su članci objavljeni u knjizi Srpski akcenti, prir. Rešetar, M., Beograd,

2 književnom jeziku nikada zaživjela zbog stvarnoga stanja na hrvatskom jezičnom prostoru. Naime, govornici hrvatskoga književnog jezika, raznovrsna zavičajnoga govora, za što bolji književni izgovor osluškivali su izgovor sugrađana štokavaca, među kojima su prevladavali zapadni novoštokavci. Apstrahirale su se s vremenom najproširenije izgovorne osobitosti zapadnih novoštokavskih govora i postale su uzornim književnim izgovorom, bez obzira na to što su propisivale jezične knjige. Stjepan Vukušić o tome piše: Propisana je norma tek u priručnicima: slovo na papiru, mrtvo u onoj mjeri u kojoj se ne poklapa sa živom upotrebnom normom. (...) Naglasna se priopćajna praksa u hrvatskom književnom jeziku, koju obično nazivamo hrvatskom uporabnom normom, osniva na naglašavanju zapadnog dijalekta, tj. mlađeg ikavskog dijalekta, a to naglašavanje nazivamo zapadnim novoštokavskim naglašavanjem. 2 Književni se govorni jezik razvijao, dakle, mimo te norme te mu je osnovica pomaknuta od istočne k zapadnoj novoštokavštini. Stjepan Vukušić taj proces opisuje kao normiranje odozdo, koje se spontano oblikuje u jezičnoj uporabi, u milijunima govornih akata. 3 Pokretač toga samostalnoga spontanog razvoja književnoga jezika jest ponajprije jezični osjećaj, dojam pripadnika jezične zajednice o statusu pojedine jezične činjenice, koji može nadjačati propise jezikoslovlja onda kada jezikoslovci podupiru nešto što umnogome odudara od njega. Takav jezični osjećaj dobro opisuju riječi francuskoga sociolingvista Pierrea Bourdieua: Jezični izraz ili izgovor uvijek se ostvaruje u određenome okružju ili tržištu, a uvjeti toga tržišta određuju pojedinom jezičnom proizvodu vrijednost. Na određenom jezičnom tržištu neki se proizvodi vrjednuju više od drugih i dio je praktične govornikove sposobnosti znati ostvariti izraz koji se više vrjednuje na danome tržištu. 4 Zadržimo li načas Bourdieuov ekonomski rječnik, možemo reći ovako: kada su na hrvatskome jezičnom tržištu bila ponuđena dva jezična proizvoda za istu cijenu, jedan istočnoštokavski, drugi zapadnoštokavski, npr. doletímo nasuprot dòletīmo kupljen je zapadnoštokavski jer kupci znaju (osjećaju) da je on mnogo vrjedniji na prostoru gdje se njime treba služiti, tj. znaju da je istočnohercegovačko-crnogorski proizvod na hrvatskom tržištu posve bezvrijedan. Dakle, uvjeti jezičnoga tržišta određuju stvarnu cijenu pojedinoga jezičnog proizvoda, a jezični je propis tek jedan od čimbenika koji oblikuju cijene. 2 Vukušić, S., Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnoga dijalekta, Pula, 1984., str Naglasno normiranje, Jezik, 37., Zagreb, 1989., str Bourdieu, P., Language and Symbolic Power, Cambridge, Mass., 1991., cit. prema: Wardhaugh, R., An Introduction to Sociolinguistic, Oxford, 1998., str Poslije u tekstu i sam ću se pri opisu jezičnih pojava služiti koji put riječima vrijednost, vrijedan premda se, naravno, ostanemo li na strogoj jezikoslovnoj razini, ne može govoriti o vrjednijoj i manje vrijednoj jezičnoj osobini bilo bi to kao da boje uspoređujemo po vrijednosti. No na sociolingvističkoj razini o vrijednosti ili dojmu o vrijednosti jezičnih pojava može se i te kako govoriti. 132

3 U predmedijsko vrijeme (do 70. i 80. godina 20. st.) ključnu su ulogu u izgradnji uzornoga književnog izgovora zasnovana na zapadnoj novoštokavštini odigrali hrvatski intelektualci. U to je doba, naime, riječ o svojevrsnom transmisijskom životu književnoga jezika jer su njegovi govornici ponajprije intelektualci unutar određenih državnih ustanova (školstvo, sudstvo itd.), gdje su primatelji u podređenom položaju te se s mjesta autoriteta još uvijek može podosta utjecati na vrijednost pojedine jezične činjenice. Sedamdesetih godina 20. st. i posebice osamdesetih većina hrvatskih kućanstava posjeduje radijski i televizijski prijamnik te nastupa vrijeme tzv. sekundarne oralnosti 5 ili medijsko doba. Iz transmisijskog života književni jezik prelazi u transakcijski jer primatelji književnoga jezika, premda nesvjesno, dobivaju veću važnost u njegovu oblikovanju. Voditelj Dnevnika RTV-a Zagreb ili poslije HRT-a ne nastupa, naime, više s autoritativnog položaja, već se štoviše mora prilagoditi gledateljima/slušateljima. Na mikrorazini takva se moć primatelja očituje onda kada se dijete u socijalizaciji rješava svih onih u zavičajnome (obiteljskome) govoru stečenih izgovornih osobina koje na bilo koji način strše u krugu vršnjaka. Drugačije rečeno: pošiljatelj se prilagođava primatelju/primateljima u određenoj situaciji/kontekstu. U novonastaloj medijskoj situaciji prvi je put postalo moguće da odnos pošiljatelj hrvatskoga književnog jezika primatelji dosegne svoju makrorazinu. Naime, primatelji uzornoga književnog jezika postali su, potencijalno, svi hrvatski građani (i mnogi Hrvati izvan domovine, ponajprije iz BiH). Do tog se doba već ustalio hrvatski književni izgovor zasnovan na zapadnoj novoštokavštini i on je sada svakodnevno prenošen primateljima sa šarolikoga hrvatskog tronarječnog prostora, i to u novim demokratiziranim, transakcijskim okolnostima u kojima je oslabila moć nekad autoritarnog pošiljatelja, a ojačala moć nekad pasivnog primatelja. U takvoj situaciji govorni književni jezik mora izvršiti vrlo zahtjevnu zadaću mora biti takav da većina građana njegove izgovorne osobitosti osjeća prihvatljivima, prikladnima kontekstu u kojem se izgovaraju. U takvu kontekstu govorni književni jezik biva to bolji što manje skreće pozornost na sebe izgovorom koji bi na bilo koji način mogao stršiti u većini zajedničkih ušiju, odnosno pripadnici jezične zajednice nesvjesno doživljavaju najvrjednijima u književnome jeziku i, ako hoćete, najpoštenijima prema svima, neutralne, nadregionalne izgovorne osobine. Počinje se, dakle, snažno očitovati težnja književnoga jezika k izgovoru koji će većina pripadnika jezične zajednice doživljavati neutralnim, nadregionalno svačijim, a ne regionalno nečijim. O takvu izgovoru u književnome jeziku pisao je još godine hrvatski jezikoslovac Ivan Esih: 5 Termin Waltera J. Onga za razdoblje snažnog utjecaja radija i televizije, što je pridonijelo isticanju usmenoga u javnoj komunikaciji (prema: Mićanović, K., Hrvatski s naglaskom, Zagreb, 2006., str. 102.). 133

4 ...tko izgovara bolje: Zagrepčanin, Osječanin, Gospićanin, Sarajlija ili Varaždinac? Najbolje izgovara onaj, po čijem je načinu izgovora najteže poznati, iz koje pokrajine potječe ili drugim riječima onaj, koji u svom izgovoru pokazuje najmanje lokalne značajke. 6 Budući da je neutralnost postala najvažnijim čimbenikom u oblikovanju vrijednosti jezičnih jedinica u književnome jeziku, određene zapadnonovoštokavske izgovorne osobine koje primatelji sa šarolikoga hrvatskog tronarječnog prostora osjećaju regionalnima moraju biti modificirane zbog snažne težnje k neutralnome izgovoru, bez obzira što sada jezikoslovne knjige propisuju zapadnonovoštokavske izgovorne osobine kao ispravne u književnome jeziku. To se dogodilo, primjerice, s izgovorom otvornika. Naime, izgovor otvornika u neutralnome književnom jeziku zasigurno je sličniji njihovu izgovoru u zagrebačkome, karlovačkom, riječkom, bjelovarskom, sisačkom ili pulskome gradskome govoru, tj. u govorima hrvatskih sjeverozapadnih gradova gdje ima podosta stanovnika različita dijalekatnog podrijetla i koji su pod snažnim utjecajem književnoga jezika, negoli izgovoru u bilo kojemu od zapadnonovoštokavskih govora koji se smatraju uzornima za književni jezik. 7 U vezi s izgovorom otvornika upravo o takvome razvoju govori Ivo Škarić: Od vrlo šarolike slike najrazličitijih izgovora vokala, posebno dugih, a posebno kratkih, od vrlo labavih do napetih, od otvorenih do zatvorenih, potamnjenih, reduciranih, neutraliziranih, izostavljenih ili dvoglasnih u zajedničkim se ustima moglo poredati njih pet podjednako međusobno udaljenih 8 Nisu to, dakle, samo novoštokavska ni samo štokavska usta, nego zajednička, tronarječna hrvatska usta, i tronarječne hrvatske uši, koje u nadregionalnome kontekstu npr. voditelja Dnevnika Hrvatske televizije žele čuti neutralni izgovor otvornika, čega su itekako svjesni i oni koji biraju voditelje. Kao što ni prije osjećaj za vrijednost određene vrste izgovora nije u potpunosti mario za ono što piše u jezičnim normativnim priručnicima, tako ne mari ni danas, kada su propisi izgovorni izbor svele na zapadnu novoštokavštinu, ali težnja k neutralnosti proširila ga je i na ostale hrvatske dijalekte. 6 Esih, I., Kultura književnog jezika (Deset jezičnih zapovijedi), Nastavni vjesnik, god. 40., , cit. iz pretiska u knjizi: Norme i normiranje hrvatskoga književnoga jezika, ur. Samardžija, M., Zagreb, 1999., str. 43. Esih, kao poznavatelj praškog funkcionalizma, promišlja književni jezik drugačije od vukovaca, koji u duhu znanosti 19. st. (mladogramatičari) uzor traže u tzv. organskim idiomima. 7 Primjerice, o razlici izgovora otvornika u imotskome govoru (kao jednom od zapadnih novoštokavskih govora) i književnome jeziku pisao sam u članku: Imotski govor i književni jezik [9] (Imotske novine, br. 12, god. 2., Imotski, 2005.). 8 Kroatizmi u hrvatskome jeziku, Jezik, god. 52., br. 4., Zagreb, 2005., str

5 Osim po izgovoru otvornika, trenutačno se to najbolje može uočiti u neprenošenju silaznoga naglaska na prednaglasnicu. Prema stanju u većini zapadnih novoštokavskih govora silazni bi se naglasak prilično dosljedno morao prenositi na prednaglasnicu, barem s jednosložnih i dvosložnih riječi, a tako su propisivale, i uglavnom još propisuju, hrvatske gramatike. 9 U većini kajkavskih i čakavskih govora te govora većih gradova na tome području naglasak se ne prenosi. U uzornome medijskom govornom književnom jeziku, npr. u čitača vijesti Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija te u pozadinskome govoru dokumentarnih emisija danas je prava rijetkost prenošenje naglaska na prednaglasnicu. 10 Prilično se čvrsto očuvalo tek prenošenje s glagola na riječcu ne (nè čujēm, nè vidīm...) i s kraćih oblika zamjenica (uglavnom jednosložnih, ponešto i dvosložnih) na jednosložne prijedloge (zà vās, zà mene, ò tom, pò tom ). Takav se, dakle, izgovor u medijskoj uporabi hrvatskoga književnoga jezika, u trokutu pošiljatelj kontekst ozbiljne emisije na javnoj televiziji potencijalno svi primatelji, nametnuo kao neutralan. 11 Dvojako se pristupa tome pitanju. Neki jezikoslovci drže da bi izlazak iz okvira zapadne novoštokavštine onemogućio dosljedan prozodijski opis i odveo u posvemašnju nesigurnost u oblikovanju naglasnih pravila. Najistaknutiji je predstavnik takva pristupa u suvremenoj hrvatskoj lingvistici Stjepan Vukušić. Znakovito je promotriti što o prenošenju naglaska Vukušić piše godine u knjizi Naglasak 9 U Gramatici hrvatskoga jezika S. Težaka i S. Babića (Zagreb, 1994.) jasno se propisuje prenošenje silaznoga naglaska na prednaglasnicu (paragrafi 158., 159.). U Hrvatskoj gramatici (Barić, E. i dr., Zagreb, 1995.) nejasno je mišljenje o tome pitanju. U 114. paragrafu stoji da prednaglasnice postaju naglašene kad se nađu ispred riječi sa silaznim naglascima, no u 207. paragrafu stoji da pomicanje naglaska može i izostati, što je čak češće (u tom paragrafu navode da je obvezno jedino prenošenje naglaska na prijedlog sa zamjenice, s glagola na česticu ne te u sintagmi sa mnom). U Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta I. Pranjkovića i J. Silića ne govori se o prenošenju silaznoga naglaska na prednaglasnicu, no pri opisu glasovnih promjena na granici nenaglašene i naglašene riječi navode se izgovorne cjeline, i to s prenesenim naglascima, npr. [prètkućōm], [ùškōlu] (str. 30., 31.). U knjizi Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (Vukušić, S. Zoričić, I. Grasselli-Vukušić, M., Zagreb, 2007.), koja je dio tzv. Velike hrvatske gramatike, također je ponešto nejasno mišljenje o prenošenju naglaska, o čemu govorim poslije u radu. 10 Ovako M. Samardžija piše o tome: Prenošenje silaznih naglasaka na prednaglasnicu, obvezatno u novoštokavskim idiomima, u hrvatskome književnome jeziku neobvezatno je, rijetko i snažno stilski obilježeno, npr. ne ȕ grād nego u grȃd, ne pò vodu nego po vȍdu, ne pò kȉši nego po kȉši, ne nà sūncu nego na sûncu, ne prekò šumē nego preko šȕmē. (Nekoć i nedavno, Rijeka, 2002., str. 147.). 11 Zbog sve većeg broja radioprijamnika na području SFRJ još se pedesetih godina 20. st. javio zahtjev da se potpuno odustane od prenošenja naglaska na prednaglasnicu, no hrvatsko-srpska Pravopisna komisija odbila je takav zahtjev zaključkom da s jednosložnih i dvosložnih riječi obvezno treba prenositi naglasak na prednaglasnicu (prema: Delaš, H., Naglasak na proklitici, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 29., Zagreb, 2003., str. 22.). No valja istaknuti da tadašnji zahtjevi nemaju nikakve veze sa stanjem u kajkavskom i čakavskom narječju nego sa stanjem u srpskim štokavskim govorima u Srbiji i sa srpskim književnim jezikom, u kojima se naglasak ne prenosi na proklitiku. Navodim to više kao primjer kako se u predmedijsko vrijeme, kad je još bio malen broj radioprijamnika, moglo znatnije utjecati na književni jezik s mjesta intelektualnog autoriteta. 135

6 u hrvatskome književnom jeziku. Uz napomenu da je dosta stabilno prenošenje naglaska s glagolskih oblika na prednaglasnicu ističe: U suvremenom se naglašavanju očituje tendencija rjeđeg prenošenja naglasaka na prednaglasnicu, i ta je tendencija jača što je riječ duža. To se dade objasniti tendencijom napuštanja neistoslogovnih preinaka jer je i prenošenje naglaska na prednaglasnicu neistoslogovna preinaka u naglasnoj cjelini kao i ona u granicama samo jedne riječi, npr. ispòd jasena, k jȁsenu, DLI mn. sinòvima, A mn. sȉnove. Zato je u skladu s tendencijom dokidanja neistoslogovnih preinaka i došlo do izjednačenja u paradigmi: NV mn. sȉnovi, G mn. sȉnōvā, DLI mn. sȉnovima, kao i ispod jȁsena, k jȁsenu. 12 Vukušić je, dakle, svjestan promjena u suvremenome neutralnom književnom jeziku, no pokušava i te promjene objasniti tako da ostane unutar zapadnonovoštokavskoga sustava, bez obzira na to što takav zapravo rubni razvoj unutar toga sustava nema izravnoga utjecaja na književni jezik. U samom pak opisu pojedinih naglasnih jedinica Vukušić opisuje prevladavajuće stanje u većini zapadnonovoštokavskih govora, s čestim prenošenjem naglaska na prednaglasnicu. Na primjer, iako za imenice ženskog roda s ništičnim nastavkom (nȏć, lȃž, pȍmōć ) Vukušić napominje da pomicanje naglaska nije obvezatno u književnome jeziku, 13 uz mnoge naglasne jedinice takve napomene nema, nego se tek opisuje način prenošenja. Primjerice, za imenice tipa: grȃd, vrȃt, hrȃm itd. piše: Prenošenje je neoslabljeno: nȁ brijēg, ȕ grād, pȍd zūb, 14 za imenice tipa: gláva, rúka: Prenošenje je naglasaka neoslabljeno: ȕ glāvu, pȍd rūku, zȁ dūšu 15 itd. Druga pak skupina jezikoslovaca smatra da je bitno opisati neutralni govorni književni jezik kakav se spontano oblikuje u trokutu pošiljatelj kontekst ozbiljne emisije na javnom radiju ili televiziji potencijalno svi primatelji. Postoje li pak nedoumice, potrebno je snimiti dvojbene izgovore pa ispitanicima iz različitih hrvatskih krajeva dati neka odslušaju i procijene što drže poželjnijim i prihvatljivijim u svehrvatskoj normi, tj. kakav naglasak smatraju neutralnim. Pritom je posve nebitno hoće li odabrano naglašavanje prevladavati (ili uopće postojati) u zapadnoj novoštokavštini ili ne će. Glavni je predstavnik te struje u novijemu hrvatskom jezikoslovlju Ivo Škarić te drugi jezikoslovci okupljeni uglavnom oko časopisa Govor. Reprezentativni su radovi takva pristupa, primjerice, Sociofonetski pristup književnom naglašavanju 16 Ive Škarića ili Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru 17 Gordane Varošanec-Škarić. U tim radovima ispitanici daju prednost neprenošenju naglaska na proklitiku. 12 Vukušić, S. Zoričić, I. Grasselli-Vukušić, M., Naglasak u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, 2007., str Nav. dj., str Nav. dj., str Nav. dj., str Govor, br. 16., Zagreb, Govor, br. 20., Zagreb,

7 Prvome bi se pristupu, prema kojem uvijek treba ostati u okvirima zapadne novoštokavštine, moglo prigovoriti da će se tako katkad propisati i ono što će većina hrvatskih govornika držati regionalnim, a ne neutralnim i uzornim, pa ne će htjeti uložiti napor u usvajanje tih osobitosti. Najozbiljniji prigovori drugome pristupu jesu oni vezani za izbor ispitanika. Tko su dobri prosuditelji? Obično se u takvim istraživanjima anketiraju studenti fonetike, kroatistike i sličnih fakultetskih odsjeka, tj. govorno svjesni izvorni govornici koje zanima jezik i govor, 18 no i kod njih je katkad upitno hoće li primjerice prestižnost kakva gradskoga govora utjecati na njihovo mišljenje o prihvatljivosti pojedinoga izgovora. Dvojbeno je, naime, jesu li ti ispitanici dovoljno kompetentni da jasno izraze mišljenje o vrijednostima jezičnih činjenica koji uzima u obzir svehrvatsko stanje i cijeni neutralnost kao najpošteniji odnos prema svima te po njemu kroji ljestvicu vrijednosti za književni jezik; dvojbeno je hoće li ti mladi ljudi katkad oblikovati svoje mišljenje prema, da tako kažem, malograđanskoj ljestvici vrijednosti, na kojoj bi primjerice izgovor koncȅrt, telefȏn bio iznimno visoko i koja ne mari za one koji to osjećaju regionalnim jer su takvi iz manje razvijenih i uglavnom seoskih područja. Držim da i u jednom i u drugom pristupu ima ponešto pretjerivanja. Krutim inzistiranjem na zapadnoj novoštokavštini i dalje je nesklad između onoga što piše u jezičnim knjigama i onoga kako se doista govori u javnoj komunikaciji na neutralnome književnom jeziku. S druge strane, preveliko inzistiranje na dojmu o poželjnosti nekih izgovornih oblika zna katkad biti vođeno trenutačnim prestižem kojeg terenskoga govora pa se preporučuje npr. prihvaćanje nekoga oblika iz zagrebačkoga govora umjesto onoga što se stabiliziralo u uzornoj normi. Treba težiti umjerenosti. Nije dobro olako mijenjati izgovorna pravila, ali isto tako nije dobro zatvarati oči pred onim što se već ustalilo u neutralnome govornom književnom jeziku, premda je različito od tih pravila. U vezi s prenošenjem/neprenošenjem naglaska moguć je nekakav srednji put. I jedno i drugo ima svoje mjesto u hrvatskome književnom jeziku. Ako je u medijskome neutralnom književnom govoru (u trokutu pošiljatelj kontekst ozbiljne emisije na javnoj televiziji potencijalno svi primatelji) potpuno prevladao izgovor s neprenošenjem naglaska (uz navedene iznimke) i ako ga ispitanici iz različitih hrvatskih krajeva smatraju neutralnim, nema nikakva opravdana razloga inzistirati na drugačijemu. Isto bi tako bilo potpuno neopravdano zahtijevati da u uzornome crkvenom jeziku mora biti kao u uzornome medijskome jeziku pa učiti da nije ispravno...kako nȁ nebu tako i na zemlji... nego...kako na nȅbu.... Držim da tu čak treba inzistirati na prenošenju naglaska. To crkvenome jeziku daje, rekao bih, 18 Varošanec-Škarić, G., nav. dj., str

8 određenu svečanost i po tome je nalik sličnim stilskim sredstvima toga jezika kao što su aorist i imperfekt. Ali ne samo da se raslojavanje književnoga jezika u vezi s prenošenjem/neprenošenjem naglaska na prednaglasnicu očituje u njegovim različitim stilskim uporabama (medijskoj, crkvenoj...), nego se očituje i prostorno. Postoje naime, uvjetno govoreći, dva izgovorna područja u hrvatskome književnom jeziku: sjeverozapadna (neštokavska područja) i jugoistočna (štokavska područja). U jugoistočnom će području nastavnik, ali i nastavnik hrvatskoga jezika, reći: Kasniš nȁ sāt, prepiši sve što je nà ploči., a u sjeverozapadnom će nastavnik, ali i nastavnik hrvatskoga jezika, reći: Kasniš na sȃt, prepiši sve što je na plȍči.. To izvrsno pokazuje koliko je važna situacija, prisila konteksta ovisna o primateljima; primatelji su u tim područjima jednostavno drugačiji od onih kojima se obraća voditelj Dnevnika te se pošiljatelj tome mora prilagoditi. Tako će se ponašati i drugi govornici književnoga jezika iz pojedinog područja, npr. sudac u sudnici, novinar na mjesnom radiju i televiziji kad govori književnim jezikom, a tako se može ponašati čak i novinar koji se s terena javlja za sam središnji Dnevnik HRT-a. Kao profesor hrvatskoga jezika radio sam u obama tim područjima (u Imotskome i u Zagrebu) te sam pod prisilom drugačijega konteksta promijenio izgovor. Na jednome se aktivu profesora hrvatskoga jezika s područja Novoga Zagreba jedna kolegica žalila da se učenici i roditelji bune zbog njezina prenošenja naglaska na prednaglasnicu, navodeći da je to bosanski izgovor (iako je kolegičin zavičajni govor sinjski). Profesorica se pozivala na Težak-Babićevu gramatiku, nedvojbeno na nastavu najutjecajniju gramatiku, u kojoj se jasno propisuje prenošenje naglaska, no sve je to bilo uzalud (transmisijsko autoritativno doba nepovratno je prošlo). U tome kontekstu primatelji takav izgovor ne smatraju poželjnim ni poštenim prema sebi i to jednostavno treba uzeti u obzir. Ukratko, u sjeverozapadnom području, s primateljima s toga područja, naglasak ne treba prenositi na prednaglasnicu (osim u navedenih iznimaka), a u jugoistočnom naglasak treba prenositi (prema stanju u zapadnim novoštokavskim govorima). Literatura Barić, E. et al., 1995., Hrvatska gramatika, Zagreb Delaš, H., 2003., Naglasak na proklitici, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 29., Zagreb Esih, I., , Kultura književnog jezika (Deset jezičnih zapovijedi), u knjizi: Norme i normiranje hrvatskoga književnoga jezika, ur. Samardžija, M., Zagreb, 1999., pretisak rada, izv.: Nastavni vjesnik, god. 40., Grčević, M., 1998., Zablude o istočnohercegovačkim govorima kao dijalekatnoj osnovici hrvatskoga književnog jezika, Jezik, god. 46., br. 2., 3., Zagreb 138

9 Martinović, B., Povijest odmaka od preskriptivne naglasne norme (Karadžić-Daničić-Maretićeve), internetska adresa: Mićanović, K., 2006., Hrvatski s naglaskom, Zagreb Milas, M., 2005., Imotski govor i književni jezik [9], Imotske novine, god. 2., br. 12., Imotski Samardžija, M., 2002., Nekoć i nedavno, odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga književnoga jezika, Rijeka Silić, J.; Pranjković, I., 2005., Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb Škarić, I., 1999., Sociofonetski pristup književnom naglašavanju, Govor, br. 16., Zagreb Škarić, I., 2005., Kroatizmi u hrvatskome jeziku, Jezik, god. 52., br. 4., Zagreb Težak, S.; Babić, S., 1994., Gramatika hrvatskoga jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb Varošanec-Škarić, G., 2003., Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru, Govor, br. 20., Zagreb Vukušić, S., 1984., Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnoga dijalekta, Pula Vukušić, S., 1989., Naglasno normiranje, Jezik, god. 39., br. 2., Zagreb Vukušić, S.; Zoričić, I.; Grasselli-Vukušić, M., 2007., Naglasak u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb Wardhaugh, R., An Introduction to Sociolinguistic, Oxford, Sažetak Mate Milas, OŠ Većeslava Holjevca, Zagreb UDK , znanstveni rad primljen 24. veljače 2013., prihvaćen za tisak 14. listopada Transfer of the Falling Accent on the Proclitic (Is it correct to say Radim ù škōli or Radim u škȏli?) In one of the professional meetings of teachers of the Croatian language in the Novi Zagreb area, one of the colleagues complained that her pupils and their parents protested against her pronunciation because she transfers the accent on the proclitic (e.g. ȕ grād, ù škōli, nà ploči). They said that this was Bosnian pronunciation (the colleagues domiciliary speech, however, is that of the Sinj region). The Grammar of the Croatian Language by S. Težak and S. Babić, which is undoubtedly the most influential grammar in language tuition, clearly prescribes the transfer of the falling accent onto the proclitic and the teacher can invoke this scientific argument, even more so because a similar description is found in almost all modern Croatian grammars. Should, therefore, the said objections coming from non-experts be simply rejected by referring to the normative rule, or should more attention be paid to the actual language perception of the recipients of the standard language? 139

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu ODLIČAN (5) zaključuje o rodu i broju imenica u zadanoj rečenici osmišljava rečenice u kojima su zadani rod i broj imenice

Више

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj

Више

Jezik, 63., S. Vukušić, Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, VI. NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini St

Jezik, 63., S. Vukušić, Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, VI. NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini St NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini Stjepan Vukušić kavski je odraz jata, premda je iznimno bogato zastupljen u hrvatskoj pismenosti i književnosti, da spomenemo

Више

NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE

NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE Zanimljiv pogled na ovu temu izneo je Tomislav Kuljiš iz Centra Prirodno roditeljstvo u sklopu svog predavanja 'Adolescentski mozak u odnosu učenik-profesor', koje je u

Више

Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1

Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1 Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1 Upute za pisanje i izlaganje seminarskog rada Seminarski rad se piše samostalno. Izlaganje seminarskog rada je 5-7

Више

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf Osnovna škola Benkovac LMNT KRTR OCNN U NST TLNSKOG ZK od 4. do 8. razreda lementi ocjenjivanja: 1. Razumijevanje - podrazumijeva brzinu i točnost usvajanja i razumijevanja različitih pojmova i tekstualnih

Више

Studij:

Studij: Tjedan Cjelina predmeta Studij: Godina Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti studija: Šifra predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar Akademska godina: Status predmeta Preduvjet upisa: Nositelj:

Више

Leppvaara lukio Upper Secondary School

Leppvaara lukio Upper Secondary School TIDE PROJEKT Together for Intercultural and Diverse Europe Zajedno za interkulturalnu Europu prepunu različitosti Leppvaara lukio Upper Secondary School Espoo, Helsinki Željka i Silva Leppvaara lukio sport

Више

NA PRAGU PROFESIONALNOG IZBORA

NA PRAGU PROFESIONALNOG IZBORA O ČEMU TREBA VODITI RAČUNA PRILIKOM IZBORA PROGRAMA/ ZANIMANJA? 15.6.2017. 1 Potrebno je uskladiti: zahtjeve odabranog zanimanja interese, želje, prethodna znanja, sposobnosti i zdravstvene karakteristike

Више

Razred: sedmi

Razred: sedmi Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Slavonski Brod Učitelji: Marija Matić, prof., Blanka Rajšić, dipl. knjižničar Razred: sedmi Nastavno područje: jezično izražavanje Nastavna tema: Bilješka i natuknica

Више

U trotjednom istraživanju „Kako mršavimo“ provedenom na portalu Ordinacija

U trotjednom istraživanju „Kako mršavimo“ provedenom na portalu Ordinacija ISTRAŽIVANJE PORTALA ORDINACIJA.HR: Hrvati pola života provedu na dijeti! Za idealnu liniju spremni smo narušiti svoje zdravlje! U trotjednom istraživanju (kolovoz/rujan 2010.) portala Ordinacija.hr Kako

Више

OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO

OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD. 2017./2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO POLUGODIŠTE/ e-dnevnik Crvenom bojom su označene kratke

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet u Rijeci Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih doktorskih studija pedagogije i obrazovnih znanosti, DOKON 2017. Profesionalna socijalizacija mladih

Више

30-Findak.indd

30-Findak.indd Vladimir Findak KINEZIOLOŠKA PARADIGMA PRIMJENE ODGOJNO-OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE U PODRUČJU KINEZIOLOŠKE EDUKACIJE 1. UVOD Ekspanzija znanstvenih i tehnoloških otkrića, ubrzana globalizacija i informatizacija

Више

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgovački papir za lektiru U pravilu je sat književnosti

Више

Dobrodošlica

Dobrodošlica Prijelaz sa razredne na predmetnu nastavu Sadržaj prezentacije Što donosi prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu Kako roditelji mogu pomoći Razvojne karakteristike učenika 5. razreda Što donosi prijelaz

Више

Naziv studija

Naziv studija Naziv studija Preddiplomski prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija Hrvatski jezik Status kolegija obvezni Godina 2018./2019. Semestar zimski ECTS bodovi 3 Nastavnik doc.dr.sc. Andrijana Jusup

Више

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskom jeziku 1. predmetna sastavnica - JEZIK za ocjenu dovoljan (2) za ocjenu dobar (3) za ocjenu vrlo dobar (4) za ocjenu odličan (5) nastavne sadržaje usvojio

Више

GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA

GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA GOVOR, IV (1987), 2, 139-152 153 UDK 808.61/.62 15.-654.197 Stručni rad Primljeno: 8. 4. 1988. Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA U TELEVIZIJSKIM DNEVNICIMA SAŽETAK Budući da su govorni

Више

Prolaznost studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u akademskoj 2015./16. godini

Prolaznost studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti  u  akademskoj 2015./16. godini Prolaznost studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u akademskoj 2015./16. godini 1. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij, Osijek 2. Sveučilišni preddiplomski

Више

Prolaznost studenata (zaključno s prvim ljetnim ispitnim rokom u akademskoj 2010./11. godini)

Prolaznost studenata  (zaključno s prvim ljetnim ispitnim rokom u akademskoj 2010./11. godini) Prolaznost studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u akademskoj 2014./15. godini 1. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij, Osijek 2. Sveučilišni preddiplomski

Више

Jezik, 47, Pitanja i odgovori hrvatski: Džepni vodič za upoznavanje britanskih ptica, Priručnik o britanskim pticama (str. l 0.), a prilagođivač je to

Jezik, 47, Pitanja i odgovori hrvatski: Džepni vodič za upoznavanje britanskih ptica, Priručnik o britanskim pticama (str. l 0.), a prilagođivač je to Jezik, 47, Pitanja i odgovori hrvatski: Džepni vodič za upoznavanje britanskih ptica, Priručnik o britanskim pticama (str. l 0.), a prilagođivač je to zaboravio "prilagoditi", ali je novoj modi prilagodio

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA TRAVANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA TRAVANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA TRAVANJ 2018. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada Institucija: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski faku

Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada Institucija: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski faku Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada Institucija: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet Mjesto realizacije: Filozofski fakultet u Novom

Више

Doc. dr. Mirela Omerović BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK III PEF RAN 203 Status predmeta: obavezni, stručni Osnovna literatura: Jahić, Dž., Halilović

Doc. dr. Mirela Omerović BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK III PEF RAN 203 Status predmeta: obavezni, stručni Osnovna literatura: Jahić, Dž., Halilović Doc. dr. Mirela Omerović BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK III PEF RAN 203 Jahić, Dž., Halilović, S., Palić, I. (2000), Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, (III dio Sintaksa) Čedić,I. (2008) Osnovi

Више

PRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 30. SVIBNJA 2007. BROJ: 8.3.3. 1. RADIO OBVEZATNO

Више

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICA VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 90 Tel.: 01/ ; fax: 01/ OIB: IBAN: HR

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICA VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 90 Tel.: 01/ ; fax: 01/ OIB: IBAN: HR CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICA VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 90 Tel.: 01/62 21 433; fax: 01/6252-515 OIB: 28129388615 IBAN: HR4923900011100025937 e-mail: czoo.vg@gmail.com web: www.centar-odgojiobrazovanje-velikagorica.skole.hr

Више

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT I. OPĆI PODACI O VJERONAUČNOM SATU Škola: OŠ Ivan Kozarac Nijemci Razred: 1 Vjeroučitelj: Ljudevit Gačić Nastavna cjelina: Zajedno smo uvijek radosni Nastavna tema: Susret

Више

Na temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatno

Na temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatno Na temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, br.: 123/033.,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Kompetencijski profil nastavnika u visokom obrazovanju Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet cizmesij@math.hr Educa T projekt Kompetencijski profil

Више

AM_Ple_LegReport

AM_Ple_LegReport 6.9.2018 A8-0245/170 Amandman 170 Uvodna izjava 3. (3) Zbog brzog tehnološkog razvoja i dalje se mijenja način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih sadržaja. Javljaju se

Више

Šifra kolegija O / I ECTS Radno opterećenje studenta Vrsta nastave Broj grupa Broj sati VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 D

Šifra kolegija O / I ECTS Radno opterećenje studenta Vrsta nastave Broj grupa Broj sati VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 D Šifra kolegija O / I ECTS Radno opterećenje studenta Vrsta nastave Broj grupa Broj sati Stranica: 1 od 4 Studij: Studijska godina: Preddiplomski stručni studij Promet II. Smjer: Cestovni i poštanski promet

Више

Impact Word(s)

Impact Word(s) HR KIDS ONLINE PRELIMINARNI REZULTATI 1 2015 Ipsos. OŠ VEĆESLAVA HOLJEVCA Metodologija Istraživanje je provedeno CAPI metodom (putem laptopa u kućanstvima ispitanika) STU Vrijeme provedbe istraživanja:

Више

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Strani jezik 2 - engleski 1.6. Semestar Nositelj kolegija Marija Miščančuk Bodovna vrijednost (E

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Strani jezik 2 - engleski 1.6. Semestar Nositelj kolegija Marija Miščančuk Bodovna vrijednost (E 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Strani jezik 2 - engleski 1.6. Semestar 2 1.2. Nositelj kolegija Marija Miščančuk 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) Martina Sobočan 1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja

Више

4.4 DOPUNSKA NASTAVA Matematika 1. razred ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno u

4.4 DOPUNSKA NASTAVA Matematika 1. razred ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno u 4.4 DOPUNSKA NASTAVA 4.4.1 Matematika 1. razred - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno utjecati na brojčanu ocjenu predmeta Namjena aktivnosti, Nositelji aktivnosti, i njihova odgovornost

Више

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik  vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja

Више

Page 1 of 5 1. RADIO U 2005. radilo je 135 radiopostaja, 6 više u odnosu na 2004. Četiri radiopostaje pokrivaju programom cijelu državu: Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Radio Croatia i Otvoreni

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama stud

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama stud Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama studeni 16. Sadržaj 1. Korištenje poštanskih ureda HP-Hrvatske

Више

(Microsoft Word - PRAVILNIK O REPREZENTACIJAMA HRVATSKOG PLIVA\310KOG SAVEZA_ doc)

(Microsoft Word - PRAVILNIK O REPREZENTACIJAMA HRVATSKOG PLIVA\310KOG SAVEZA_ doc) HRVATSKI PLIVAČKI SAVEZ PRAVILNIK O REPREZENTACIJAMA HRVATSKOG PLIVAČKOG SAVEZA 06. lipnja 2009 PRAVILNIK O REPREZENTACIJAMA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Državna plivačka reprezentacija Hrvatske po sadržaju

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira

Више

POSTALA SAM BAKA

POSTALA  SAM  BAKA SVJEDOČANSTVO IZ KNJIGE ''MENI JE BOG POMOGAO'' - www.molitvenici.net 1 / 10 2 / 10 Baka Katica, njen sin Mario i snaha Tanja žive u jednom malom slavonskom gradiću u naselju kojeg je zaštitnik Duh Sveti.

Више

PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA USVAJANJE ZNANJA IZRADE KURIKULUMA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad lipanj 2016.

PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA USVAJANJE ZNANJA IZRADE KURIKULUMA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad lipanj 2016. PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA USVAJANJE ZNANJA IZRADE KURIKULUMA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad 2015. lipanj 2016. Fond: Europski socijalni fond Operativni program: Razvoj ljudskih

Више

Strategos, 1(2), 2017, UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH Robert Barić i Dra

Strategos, 1(2), 2017, UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH Robert Barić i Dra Strategos, 1(2), 2017, 105-110 UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH U okviru daljeg planiranja procesa razvoja vojnog obrazovanja u Republici

Више

Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR

Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA70-151-1496 HR Sadržaj I. Područje primjene... 2 II. Zakonodavni referentni

Више

REPUBLIKA HRVATSKA MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA ZADAR Dr. Franje Tuđmana 24/G KLASA: /17-01/1 URBROJ: / Zadar,

REPUBLIKA HRVATSKA MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA ZADAR Dr. Franje Tuđmana 24/G KLASA: /17-01/1 URBROJ: / Zadar, REPUBLIKA HRVATSKA MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA ZADAR Dr. Franje Tuđmana 24/G KLASA: 602-03/17-01/1 URBROJ: 2198-1-64/17-01-372 Zadar, 30. 05. 2017. Na temelju točke XV. Odluke o upisu učenika u I.

Више

Microsoft Word - 3a_INP demografija.docx

Microsoft Word - 3a_INP demografija.docx DHI 2019./2020., 1 ODSJEK ZA DEMOGRAFIJU I HRVATSKO ISELJENIŠTVO STUDIJ DEMOGRAFIJE I HRVATSKOGA ISELJENIŠTVA Predstojnik Odsjeka: doc. dr. sc. Stjepan Šterc DHI 2019./2020., 2 INTEGRIRANI SVEUČILIŠNI

Више

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT I. OPĆI PODACI O SATU/SUSRETU Škola: OŠ Čakovci, Čakovci Razred: 1. a. Vjeroučitelj: Josip Vuk Nastavna cjelina: Isus susreće ljude Nastavna tema: Isus se brine za sve

Више

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN VI. osnovna škola Varaždin Dimitrija Demetra 13 Varaždin, 31. 8. 2018. OBRAZAC ZA WEB Informacije o predmetu Ime i prezime učitelja: Martina Špičko

Више

slika grada grad kao slika

slika grada grad kao slika slika grada grad kao slika Izložba likovnih radova studenata Odjela za nastavničke studije u Gospiću slika grada - grad kao slika 26. travanj 10. svibanj 2017. Mali salon Muzeja Like Gospić Osim sigurnosti,

Више

Creative Dept

Creative Dept STATUT STUDENTSKOG ZBORA EDWARD BERNAYS VISOKE ŠKOLE ZA KOMUNIKACIJSKI MENADŽMENT Zagreb, 26. studenoga 2015. Na temelju odredbe čl. 7. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN

Више

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: Stranica: 1 od 4 Revizija: 02 Studij: Menadžment Studijska godina: 1 Aka

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: Stranica: 1 od 4 Revizija: 02 Studij: Menadžment Studijska godina: 1 Aka Oznaka: PK-10 Stranica: 1 od 4 Studij: Menadžment Studijska godina: 1 Akad. godina: 014/015 Smjer: Semestar: Turistički menadž./inform. menadžment Zimski OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU Šifra kolegija O /

Више

Program INA Razvoj skolstva u opcini KS

Program INA Razvoj skolstva u opcini KS PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu

Више

TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati

TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati domoljubnu, pejsažnu i ljubavnu pjesmu s obzirom na

Више

СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА)

СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) ДАНИЛО АЛЕКСИЋ daniloaleksic01@gmail.com СТРУКТУРА ПРЕЗЕНТАЦИЈЕ 1. ТЕОРИЈА 2. ПРОБЛЕМИ 3. РЕШЕЊА СЛУЧАЈЕВИ И ВАРИЈАНТЕ ИЗАЗОВИ

Више

Recuva CERT.hr-PUBDOC

Recuva CERT.hr-PUBDOC Recuva CERT.hr-PUBDOC-2019-5-379 Sadržaj 1 UVOD... 3 2 INSTALACIJA ALATA RECUVA... 4 3 KORIŠTENJE ALATA RECUVA... 7 4 ZAKLJUČAK... 13 Ovaj dokument izradio je Laboratorij za sustave i signale Zavoda za

Више

8 2 upiti_izvjesca.indd

8 2 upiti_izvjesca.indd 1 2. Baze podataka Upiti i izvješća baze podataka Na početku cjeline o bazama podataka napravili ste plošnu bazu podataka o natjecanjima učenika. Sada ćete izraditi relacijsku bazu u Accessu o učenicima

Више

Rano učenje programiranj

Rano učenje programiranj PREGLED ALATA ZA RANO UČENJE PROGRAMIRANJA Ivana Ružić, I. osnovna škola Čakovec Programiranje - nova pismenost Živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo,

Више

KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo

KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/01-01-01-0406-17-3 Pula, 06.11.2017 Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo Skender, nastavno na Vaš upit od 20. listopada 2017.

Више

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život?

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Možda ste se zapitali što je uopće life coach

Више

Slide 1

Slide 1 Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica

Више

UPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za

UPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za UPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za cilj unapređenje naučno-istraživačkog rada u navedenim

Више

Slide 1

Slide 1 Ovaj projekt financira EUROPSKA UNIJA IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Samovrednovanje u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj

Више

Republika Hrvatska Ministarstvo kulture Časopisi Pregled programa po podprogramskoj djelatnosti Godina od: 2019 Godina do: 2019 Programska djelatnost:

Republika Hrvatska Ministarstvo kulture Časopisi Pregled programa po podprogramskoj djelatnosti Godina od: 2019 Godina do: 2019 Programska djelatnost: Republika Hrvatska Ministarstvo kulture Pregled programa po podprogramskoj djelatnosti Godina od: 2019 Godina do: 2019 Programska djelatnost: Županija: [Sve županije] Grad: [Svi gradovi] Status: Odobren

Више

Na temelju članka 54. stavak 1. Zakona o ustanovama ( Narodne novine broj 76/93., 27/97., 47/99. i 35/08.), članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u

Na temelju članka 54. stavak 1. Zakona o ustanovama ( Narodne novine broj 76/93., 27/97., 47/99. i 35/08.), članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u Na temelju članka 54. stavak 1. Zakona o ustanovama ( Narodne novine broj 76/93., 27/97., 47/99. i 35/08.), članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( Narodne novine broj 87/08.,

Више

A Rj UP/I /11-09/8

A Rj UP/I /11-09/8 REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA KLASA: UP/I-451-04/11-09/8 URBROJ: 326-113-11-3 Zagreb, 2. lipnja 2011. godine Na temelju odredaba članka 15. točka 4. alineja 1. i članka

Више

Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,

Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica, Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica, ggaso@ffos.hr Kornelija Petr Balog, Odsjek za informacijske

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2018. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

Istraživački projekti i rasprava – metode učinkovitog poučavanja

Istraživački projekti i rasprava – metode učinkovitog poučavanja Istraživački projekti i rasprava metode učinkovitog poučavanja Doc. dr. sc. Ružica Vuk Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet GEOGRAFSKI ODSJEK Primjer uspješnog projekta Važnost istraživačkih

Више

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na

Више

SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: /19-01/03 URBROJ: Zadar, 18. travnja Na temelju Odluke VII. Stručnog vijeća za biomedicinsko

SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: /19-01/03 URBROJ: Zadar, 18. travnja Na temelju Odluke VII. Stručnog vijeća za biomedicinsko SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: 112-01/19-01/03 URBROJ: 2198-1-79-10-19-04 Zadar, 18. travnja 2019. Na temelju Odluke VII. Stručnog vijeća za biomedicinsko i zdravstveno, biotehničko, prirodno, tehničko i interdisciplinarno

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Agencija za elektroničke medije u suradnji sa AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanj

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Agencija za elektroničke medije u suradnji sa AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanj GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2014. Agencija za elektroničke medije u suradnji sa AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: /17-01/58 URBROJ: 238/ Poljanica Bistranska, 20. rujna 20

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: /17-01/58 URBROJ: 238/ Poljanica Bistranska, 20. rujna 20 REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 021-01/17-01/58 URBROJ: 238/02-01-17-01 Poljanica Bistranska, 20. rujna 2017. god. Na temelju članka 32. Statuta Općine Bistra

Више

Slide 1

Slide 1 Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu ocjena stanja infrastrukture mr.sc. Tomislav Jarmić 1 / 20 Infrastruktura Pod infrastrukturom se smatraju sustavi, mreže i objekti čiji prekid djelovanja ili

Више

REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: /16-01/01 URBROJ: 2133/ Ozalj, 8. rujna god. Na temelju

REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: /16-01/01 URBROJ: 2133/ Ozalj, 8. rujna god. Na temelju REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 604-02/16-01/01 URBROJ: 2133/05-01-16-1 Ozalj, 8. rujna 2016. god. Na temelju članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik''

Више

nvareskic__Attach_SAS

nvareskic__Attach_SAS u medijima Sažetak postigao je izuzetan uspjeh po pitanju medijske pokrivenosti. Objavljeno je više od 86 članaka, priloga i najava o Sajmu u hrvatskim tiskanim i elektronskim medijima te internetskim

Више

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI POTCI Ime i prezime Zvanje Naziv škole u kojoj ste

Више

PRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 19. LIPNJA 2007. BROJ: 8.3.4. OBVEZATNO NAVEDITE

Више

ERSTE PLAVA LIGA Organizator: AK PRO SPORT

ERSTE PLAVA LIGA Organizator: AK PRO SPORT ERSTE PLAVA LIGA 2018. Organizator: AK PRO SPORT 1. BROJ SUDIONIKA EPL 2018. U kvalifikacijama Erste Plave lige 2018. sudjelovalo je ukupno 3.407 učenika i učenica 3. do 6. razreda hrvatskih osnovnih škola.

Више

Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl

Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog 2018. Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Slaviček Priprema za nastavni sat Predmet : Prostorni

Више

Projekt Grada Osijeka Centar izvrsnosti Osijek (CIO): Razvoj darovitosti učenika osnovnih škola PRIJAVNICA ZA CIO RADIONICE U ŠKOLSKOJ 2018./2019. GOD

Projekt Grada Osijeka Centar izvrsnosti Osijek (CIO): Razvoj darovitosti učenika osnovnih škola PRIJAVNICA ZA CIO RADIONICE U ŠKOLSKOJ 2018./2019. GOD Projekt Grada Osijeka Centar izvrsnosti Osijek (CIO): Razvoj darovitosti učenika osnovnih škola PRIJAVNICA ZA CIO RADIONICE U ŠKOLSKOJ 2018./2019. GODINI NAPOMENA: Molimo prije ispunjavanja prijavnice

Више

KATALOG ENGLESKI SS-2015 II.indd

KATALOG ENGLESKI SS-2015 II.indd www.logos-edu.rs ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК Уџбенички комплети за гимназије и средње стручне школе 2016/17. Solutions 2 nd edition New Horizons Solutions Pre-Intermediate за први разред средње школе New Horizons 1

Више

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text]

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text] DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: PROGRAM STRUČNE PRAKSE Tjedni (ukupni) fond sati : 80 sati Organizacija pošiljateljica učenika na stručnu praksu: ELEKTROTEHNIČKA I EKONOMSKA

Више

Odabir sadržaja poučavanja hrvatskoga jezika u skladu s metodičkim pristupom UDK: [371.3: ]: Izvorni znanstveni članak Primljeno: 4.10.

Odabir sadržaja poučavanja hrvatskoga jezika u skladu s metodičkim pristupom UDK: [371.3: ]: Izvorni znanstveni članak Primljeno: 4.10. Odabir sadržaja poučavanja hrvatskoga jezika u skladu s metodičkim pristupom UDK: [371.3:811.163.42]:373.32 Izvorni znanstveni članak Primljeno: 4.10. 2015. Dr. sc. Martina Kolar Billege 1 Učiteljski fakultet

Више

Temeljem odredbe članka 15. točka 3. i članka 8. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Narodne novine br. 140/05) te članka 47. stavak 1. i članka 48. stavak 1. i stavak

Више

GOVOR XII (1995), 1 47 UDK : :654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR

GOVOR XII (1995), 1 47 UDK : :654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR GOVOR XII (1995), 1 47 UDK 82.085:316.77 316.77:654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno 10.04.1997. Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR ELEKTRONIČKIH MEDIJA MJEREN PARAMETRIMA USMJERENOSTI

Више

Knjižnice i knjižnična djelatnost

Knjižnice i knjižnična djelatnost Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti opći kroatistički / knjižničarski smjer Knjižnice i knjižnična djelatnost tipologija, obilježja Senka Tomljanović, dipl. knjiž. Sadržaj Knjižnica Knjižnična

Више

Judgement Template

Judgement Template UJEDINJENE NACIJE Međunarodni sud za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine Predmet br. IT/155 Rev.3

Више

VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si

VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si TKO JE OKO NAS PRESUDNO JE ZA NAŠ USPJEH U POSLU I ŽIVOTU Pa ako itko zna networking to smo mi na Balkanu oduvijek se tu išlo na janjetine

Више

ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав

ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настава) Годишњи фонд часова: 36 Недељни фонд часова: 1 Тема/подтема

Више

Microsoft Word - Opis obveza za pružanje usluga pojedinačnih savjetnika na poslovima prijepisa i verifikacije_FINAL.doc

Microsoft Word - Opis obveza za pružanje usluga pojedinačnih savjetnika na poslovima prijepisa i verifikacije_FINAL.doc PROJEKT IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ZEMLJIŠNE ADMINISTRACIJE (IBRD Zajam br. 8086-HR) OPIS OBVEZA ZA PRUŽANJE USLUGA POJEDINAČNIH SAVJETNIKA NA POSLOVIMA PRIJEPISA I VERIFIKACIJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA

Више

Microsoft Word doc

Microsoft Word doc Anita Čavlović: Imenice a-vrste u Vebera i suvremenim gramatikama UDK 81'366 81'366'367.622 811.163.42-26(091) Pregledni rad Primljen 4. lipnja 2011., prihvaćen za tisak 13. lipnja 2011. Anita Čavlović

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR UVJETI KORIŠTENJA USLUGE EDUADRESAR Zagreb, kolovoz 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR UVJETI KORIŠTENJA USLUGE EDUADRESAR Zagreb, kolovoz 2013. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR UVJETI KORIŠTENJA USLUGE EDUADRESAR Zagreb, kolovoz 2013. S A D R Ž A J 1. TEMELJNI POJMOVI... 4 2. OPSEG I NAMJENA USLUGE... 4 3. PRAVA I OBVEZE SRCA...

Више

II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof

II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof., Jasmina Varga, prof., Maja Šmic, dipl. uč. rn i

Више

Област / Тема Творба ријечи (Извођење префиксација и суфиксација; слагање и комбинована творба ријечи. Улога суфикса, префикса и спојних морфема у тво

Област / Тема Творба ријечи (Извођење префиксација и суфиксација; слагање и комбинована творба ријечи. Улога суфикса, префикса и спојних морфема у тво Област / Тема Творба ријечи (Извођење префиксација и сфиксација; слагање и комбинована творба ријечи. Улога сфикса, префикса и спојних морфема творби ријечи. Породица ријечи.) Основни ниво оцјена 2 ченик

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Svi u akciju Sigurniji internet za djecu Lidija Kralj, prof. Viktorija Hržica, prof. ucitelji.hr zajednica Suradnici u učenju okupljena oko portala ucitelji.hr i digitalnog časopisa Pogled kroz prozor

Више

PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE MULTIMEDIJALNOG TIPA KORIŠTENJEM ISHODA UČENJA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad

PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE MULTIMEDIJALNOG TIPA KORIŠTENJEM ISHODA UČENJA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE MULTIMEDIJALNOG TIPA KORIŠTENJEM ISHODA UČENJA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad 2015. lipanj 2016. Fond: Europski socijalni fond Operativni

Више

ZIMSKI ISPITNI ROK – 2011

ZIMSKI ISPITNI ROK – 2011 JESENSKI ISPITNI ROK - 2018. I. GODINA PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA V. Krneta, prof. Jezične vježbe 1 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati V. Krneta, prof. Elementarna 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati gramatika 1 Uvod

Више

NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god /2014.? U svakome upisnom roku

NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god /2014.? U svakome upisnom roku NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god. 2013./2014.? U svakome upisnom roku kandidat se može prijaviti za upis u najviše pet škola

Више