S v e u č i l i š t e u Z a g r e b u P r i r o d o s l o v n o m a t e m a t i č k i f a k u l t e t B i o l o š k i o d s j e k J a s m i n a Š i l
|
|
- Azra Kocjančič
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 S v e u č i l i š t e u Z a g r e b u P r i r o d o s l o v n o m a t e m a t i č k i f a k u l t e t B i o l o š k i o d s j e k J a s m i n a Š i l i ć Š K R O B K A O I N D I K A T O R Z A M E T A N J A M I K R O G O M O L J A K R U M P I R A (S o l a n u m t u b e r o s u m L.) D I P L O M S K I R A D Z a g r e b,
2 Ovaj rad, izrađen u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof.dr.sc. Branke Pevalek-Kozlina, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja zvanja prof. biologije i kemije.
3 Mentorici, prof. dr. sc. Branki Pevalek-Kozlina zahvaljujem na stručnom vodstvu, svesrdnoj pomoći, razumijevanju i strpljivosti. Zahvala na stručnoj pomoći i dr. sc. Jasni Berljak. Veliko hvala na beskrajnoj strpljivosti, podršci i vjeri u mene, mojim roditeljima, sestri, suprugu i kćerkici Aniki koji su mi pomogli da ovo otvoreno poglavlje moga života uspješno zatvorim. Jasmina Šilić Zagreb, 2013.
4 TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek Diplomski rad Š KR O B K A O I N D I K A T O R Z A M E T A N J A M I K R O G OM O L J A K R U M P I R A (S o l a n u m t u b e r o s u m L.) Jasmina Šilić Roosveltov trg 6, Zagreb Razvitak gomolja krumpira je složeni razvojni proces koji uključuje promjenu razine regulatora rasta, sintezu specifičnih proteina i odlaganje škroba. Formiranje gomolja kontroliraju uvjeti kratkog dana i niske temperature. U uvjetima in vitro gomolji se mogu razviti iz pazušnih pupova na stabljici krumpira. U sklopu ovog diplomskog rada istraživano je odlaganja škroba u stanicama bočnih pupova izdanka krumpira (Solanum tuberosum L. cv. Bintje ) kao prvog znaka razvoja mikrogomolja. Biljke korištene u pokusima razmnožavane su nodijskim segmentima na podlozi MS uz dodatak 2% saharoze i 0,8% agara u razmacima od 4 tjedna. Segmenti stabljike presađeni su na podlogu MS modificiranu za razvitak gomolja koja je sadržavala 8% saharoze, 0,8% agara i 22 µm BA. Kulture su inkubirane na 20 C u uvjetima kratkog dana (fotoperiod 12 sati). Za histološke analize pupovi su uzimani svaki dan tijekom 14 dana, fiksirani i bojani Lugolovom otopinom (IKI 2 ) prije uklapanja u glicerol. Prvi znak odlaganja škroba uočen je treći dan pokusa u bazalnom dijelu bočnih pupova na podlozi za tuberizaciju. U eksplantatima uzgajanim u jednakim uvjetima, ali na podlozi bez BA odlaganje škroba nije uočeno niti nakon 14 dana. Četiri dana nakon prve pojave škroba bočni su pupovi zadebljali i tijekom sljedećih dana iz njih su se razvili mikrogomolji. Ovi rezultati potvrđuju važnost visoke koncentracije saharoze i prisutnosti BA u hranjivoj podlozi kao i duljine fotoperioda i temperature u procesu tuberizacije krumpira. (32 stranice, 7 slika, 1 tablica, 43 literaturna navoda, jezik izvornika: hrvatski) Rad je pohranjen u Središnjoj biološkoj knjižnici. Ključne riječi: Solanum tuberosum, mikrogomolj, škrob Voditelj: prof. dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina Ocjenjivači: 1. Dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina, red. prof. 2. Dr. sc. Zora Popović, red. prof. 3. Dr. sc. Zdravko Dolenec, red. prof. Rad prihvaćen: 13. veljače godine.
5 BASIC DOCUMENTATION CARD University of Zagreb Faculty of Science Department of Biology Graduation Thesis S T A R C H A S A N I N D I C A T O R O F M I C R O T U B E R I Z A T I O N I N T H E P O T A T O (S o l a n u m t u b e r o s u m L.) Jasmina Šilić Roosveltov trg 6, Zagreb Formation of potato tubers is a complex developmental system which includes important biological processes such as growth regulator level changes, synthesis of specific proteins and starch deposition. Tuber formation is controlled by short day and low temperature conditions. Axillary buds of potato stem can also produce tubers in in vitro conditions. Considering these facts the first sign of starch deposition during early development of microtubers in axillary buds of potato (Solanum tuberosum L. cv. Bintje ) has been investigated. Potato plantlets used in the experiment were microcloned by nodal segments on MS medium with 2% sucrose and 0.8% agar in 4 week intervals. Stem segments were transferred on mod. MS medium for tuberization supplemented with 8% sucrose, 0.8% agar and 22 µm BA. Cultures were maintained at 20 ºC under short day conditions (12 hr photoperiod). For hystological analysis buds were taken every day for 14 days, fixed and stained with Lugol solution (IKI 2 ) before embedding in glycerole. The first sign of starch deposition was noticed on day three in the basal part of axillary buds on tuber stimulative medium. In explants grown under same conditions but on medium without BA starch deposition was not noticed even after 14 days in culture. Four days after the occurence of the first starch deposition axillary buds were thickened and formed oval microtubers in next days. This confirms the importance of high sucrose concentrations and BA presence in nutrient medium as well as short photoperiod and temperature in the tuberization process of potatoes. (32 pages, 7 figures, 1 tables, 43 references, orginal in Croatian) The graduation thesis deposited in Central Biological Library Key words: Solanum tuberosum, microtuber, starch Supervisor : dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina, full professor Reviewers: 1. Dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina, full professor 2. Dr. sc. Zora Popović, full professor 3. Dr. sc. Zdravko Dolenec, full professor Thesis accepted : February 13, 2013
6 S A D R Ž A J 1. UVOD Krumpir (Solanum tuberosum L.) Podrijetlo krumpira Prehrambena vrijednost Proizvodnja i gospodarska vrijednost MIKROKLONIRANJE KRUMPIRA RAZVITAK GOMOLJA KRUMPIRA U UVJETIMA IN VIVO RAZVITAK GOMOLJA KRUMPIRA U UVJETIMA IN VITRO Škrob 9 2. CILJ ISTRAŽIVANJA MATERIJAL I METODE Materijal Metode Tehnike kulture biljnog tkiva STERILIZACIJA INSTRUMENTARIJA I PRIBORA STERILIZACIJA HRANIDBENIH PODLOGA Sastav hranidbene podloge Vanjski uvjeti kultura Histološke tehnike REZULTATI Mikrotuberizacija 18
7 5. RASPRAVA ZAKLJUČAK LITERATURA 30
8 1. UVOD
9 1.1. Krumpir (Solanum tuberosum L.) Krumpir (Solanum tuberosum L.) je zeljasta trajnica, biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Čitava biljka krumpira osim gomolja je otrovna jer sadrži otrovni alkaloid, solanin. Stabljika krumpira ima neparno peraste listove, cvjetove i plodove bobice sa sjemenkama i taj nadzemni dio nazivamo cima, a najčešće je visine do 1 m, dok se podzemna stabljika naziva stolon, korijen i gomolj (Sl.1). Sl.1. Biljka krumpira Gomolj (jestivi dio biljke) poznat pod nazivom krumpir, modificirani je dio podzemne stabljike stolona. Osim za pohranjivanje pričuvnih tvari služi i za reprodukciju i prezimljenje. Gomolji se razvijaju na vršnom kraju podzemnih plagiotropnih bočnih ogranaka, primarnim rastom većeg broja internodija u debljinu (Lešić i sur. 2002). 2
10 1.2. Podrijetlo krumpira Krumpir potječe iz peruanskih Anda gdje je uzgajan prije više od nekoliko tisuća godina (jug istočnog Perua i sjeverozapadne Bolivije) te je Inkama, uz kukuruz, bio glavna hrana. U Andama su se razvila dva eko tipa kultiviranog krumpira: ekotip tropskih visoravni - gomolji koji nemaju razdoblje mirovanja i planinski ekotip, kojega gomolji imaju izraženo razdoblje mirovanja. Krumpir obaju ekotipova ima diploidan broj kromosoma (2n = 24), a najrasprostranjeniji krumpir Anda jest tetraploidni S. andigenum Juz i Buk (Lešić i surad., 2002). Krumpir koji se danas uzgaja u Europi, u koju su ga prenijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću, najviše sliči primitivnim sortama S. tuberosum subsp. tuberosum, kakav se uzgaja u Čileu. U 18. stoljeću, oko i godine u Hrvatsku su ga donijeli graničarski vojnici, dok je u Europi već postao neizostavna hrana (Buturac, 2002) Prehrambena vrijednost Hranidbena i zdravstvena vrijednost krumpira je velika. To je nezaobilazna namirnica koja sadrži oko 25% suhe tvari (različit postotak u različitim kulturama). Gomolj krumpira sadrži škrob koji je glavni sastojak suhe tvari od 12,7-25%, prosječno od 15-18%, a sadrži još 0,1% masti; 0,2 % kiselina; 0,1% fenolnih spojeva, 1,1 % minerala; 0,6% pektinskih tvari i 1,65% organskih spojeva (nukleinskih kiselina, glikoalkaloida i dr.) te oko % vode (Lešić i sur. 2002). Krumpir ima i zdravstvenu vrijednost - nezaobilazna je namirnica u dijetalnoj prehrani, a preporučuje se kod probavnih smetnji, proljeva, hemeroida, čira na dvanaestercu i žučnih kamenaca, dok se u narodu koriste i oblozi od krumpira (Lešić i sur.2002). 3
11 1.4. Proizvodnja i gospodarska vrijednost Krumpir je biljka umjereno vlažne klime i odgovara mu temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i tijekom zimskog mirovanja gomolja u skladištu. Površine na kojima se u Europi uzgaja krumpir su smanjene, ali je znatno porasla proizvodnja u nerazvijenim zemljama. Prinos gomolja tj. broj, krupnoća i kvaliteta ovise o količini i rasporedu padalina tijekom vegetacije. Krumpir se koristi u ljudskoj prehrani, za industrijsku preradu (sorte s visokim postotkom škroba - za proizvodnju škroba, alkohola, krumpirovog brašna) i za ishranu životinja. Kultivirani krumpir je tetraploidna biljka koja se razmnožava vegetativno. Nije laka za oplemenjivanje što je uvjetovano visokim stupnjem heterizigotnosti, sterilnošću peluda, osjetljivosti na mnoge bolesti i infekciju virusima (Howard, 1978). Vegetativno razmnožavanje krumpira in vivo je klasična metoda razmnožavanja. Za postizanje veće otpornosti krumpira na bolesti, povećanje uroda i kvalitete plodova, odabiranjem i križanjem dobivene su nove sorte krumpira. Danas se za komercijalno razmnožavanje krumpira koristi razmnožavanje u uvjetima in vitro koje je brže, biljke su zdravije, nove sorte se mogu brzo razmnožiti na malom prostoru, a biljke su oslobođene od virusa (Jelaska, 1994). 4
12 MIKROKLONIRANJE KRUMPIRA Metoda razmnožavanja aksilarnim pupovima koristi se za dobivanje klonske populacije i da bi se očuvale somaklonske varijabilnosti (Berljak, 1989). Mikrokloniranje traži povezanost između istraživanja i proizvodnje, a uspjeh u mikrorazmnožavanju biljaka u širokim razmjerima ovisi o upravljanju i postupanju s kulturama (Jelaska, 1994). Tehnikom pojedinačnih nodija, tj. nodijskih odsječaka (dio stabljike s bočnim pupom), a na hranidbenoj podlozi odgovarajućeg sastava potiče se rast bočnih pupova. Tako razvijeni izdanci mogu se već nakon četiri tjedna ponovno supkultivirati. Do spontanog stvaranja mikrogomolja u pazušcima listova dolazi ukoliko izdanke ostavimo na podlozi za razmnožavanje dulje od četiri mjeseca bez supkultiviranja (Berljak, 1989). 5
13 RAZVITAK GOMOLJA KRUMPIRA U UVJETIMA IN VIVO Tuberizacija je razvitak gomolja krumpira i vrlo je složen biološki proces, tj. razvojni sustav u kome se u uvjetima kratkoga dana, niskih temperatura i visokog omjera ugljika prema dušiku u biljci sintetizira specifična grupa proteina i nakuplja velika količina škroba u vršcima podzemnih stabljika (stolonima). Potom slijedi stvaranje pričuvnih organa, gomolja (Hannapel, 1991). Opsežna fiziološka istraživanja pokazala su da tuberizaciju kontrolira nekoliko čimbenika kao što su kombinacija hormona, fotoperiod i sastav hranjivih tvari (Vrengduhil i Struik, 1989, Coleman i sur. 2001, Tugrul i Samanci, 2001). U procesu razvitka gomolja mogu se razlučiti 4 stadija : (1) poticanje i začetak stolona, prvi vidljivi znak je produžni rast bočnog pupa (poticajno djeluju tama, visoki stupanj vlažnosti i giberelini), (2) rast stolona - produžni rast i grananje (poticajno djeluju uvjeti dugoga dana, visoke temperature i visoka razina giberelina), (3) prestanak produžnog rasta stolona (glavnu ulogu ima etilen koji uvjetuje inhibiciju produžnog rasta) i (4) poticanje i začetak gomolja - citokinini u ovoj fazi djeluju stimulativno (Vreugdenhil i Struik, 1989). Prema Garner i Blake-u (1989) stvaranje gomolja in vivo rezultat je promjene ravnoteže endogenih regulatora rasta te vanjskih utjecaja duljine dana, ishrane dušikom i temperature. 6
14 RAZVITAK GOMOLJA KRUMPIRA U UVJETIMA IN VITRO Mikrogomolji se u uvjetima in vitro razvijaju iz bočnih meristema, za razliku od uvjeta in vivo gdje se razvijaju iz stolona. U kulturi in vitro mogu se proizvesti u velikom broju neovisno o sezoni, lako se čuvaju do sadnje i snažni su (Abbott i Belcher, 1986). Najznačajniji su poticaji koji utječu na rast, morfogenezu i tuberizaciju krumpira, svjetlost (fotoperiod, intenzitet, valna duljina), sastav hranidbene podloge i temperatura (Seabrook, 2005). Sastav hranidbene podloge (saharoza i regulatori rasta) i fotoperiod određuju broj mikrogomolja koji će se razviti - kod povećane koncentracije saharoze (s 3% na 9%) u uvjetima kratkoga dana reducira se rast stabljike i stimulira stvaranje gomolja. Visoku koncentraciju saharoze i njenu važnost u hranidbenoj podlozi za stvaranje mikrogomolja opisali su Wang i Hu (1982), Hussey i Stacy (1984) i Abbott i Belcher (1986). El-Sawy i sur. (2007) dokazuju da je saharoza važan čimbenik za stvaranje mikrogomolja, a najveći gomolj razvio se na podlozi s dodatkom 12% saharoze i 4 mg/l kinetina. Kvantitativno povećanje tuberizacije u uvjetima kratkoga dana Woolley i Wareing (1972) pripisuje povećanju sadržaja citokinina, a Smith i Rappaport (1969) smanjenju sadržaja endogenih giberelina uvjetovanom kratkim danom. Ako se podlozi za tuberizaciju doda kinetin i paklobutrazol dolazi do pojačanog stvaranja gomolja (Šimko, 1993). Po Abbott i Belcher-u (1986) uvjeti dugoga dana koče tuberizaciju. Slimmon i sur. (1989) su istraživali ovisnost tuberizacije o fotoperiodu i došli do spoznaje da se kod 8-satnog osvjetljenja gomolji razvijaju sporije nego u tami, ali su nakon 12 tjedana njihova težina i promjer značajno veći nego u gomolja razvijenih u tami. Pri temperaturi od 26 C inhibira se tuberizacija tj. prestaje stvaranje mikrogomolja (Harvey i sur., 1992), a iste su rezultate o prestanaku formiranja gomolja pri temperaturi od 26 C do 29 C dobili Buturac i Bolf (2000). Hannapel (1991) je uočio, promatrajući nakupljanje škroba i promjenu težine svježe tvari tijekom procesa tuberizacije da je došlo do povećanja težine svježe tvari i sadržaja škroba u bočnim pupovima nakon drugog dana kulture. Četvrtoga dana nakon početka inkubacije postale su vidljive prve morfološke promjene, dok je porast težine svježe tvari bio spor do 7
15 osmoga dana, a vrlo brz od 8. do 14. dana, što se podudaralo s brzim nakupljanjem škroba. Šesti je dan postalo vidljivo stvaranje gomolja, a opažen je i porast ukupnih proteina i ukupne RNA. Mitoza i odlaganje škroba su najranije vidljive anatomske promjene povezane sa začetkom gomolja. Stvaranje gomolja povezano je s dvije biokemijske promjene: (1) nakupljanjem škroba i (2) nastankom novih proteina (inhibitora proteaza i patatina). Dan prije vidljivog nabreknuća bočnog pupa, Visser i sur. (1994) su utvrdili ekspresiju gena za sintezu škroba, te povećanu aktivnost enzima saharoza-sintaze i ADPGpirofosforilaze. 8
16 1.5. Škrob Škrob je biljna pričuvna tvar koja se nakuplja u sjemenkama (žitarice) i gomoljima (krumpir), a može se razgraditi na dva različita spoja, amilozu i amilopektin. Amiloza čini 20-30% prirodnog škroba. Sastoji se od mnogobrojnih ostataka glukoze ( ), koji su međusobno povezani α-1,4-glikozidnom vezom. Glikozidni C-atom (reducirajući kraj) molekule je na jednom kraju, dok je C-atom s hidroksilnom grupom (nereducirajući kraj) na drugom kraju. Maltoza je osnovna jedinica, a između njih je opet α- 1.4-glikozidna veza i zbog njih je to lančasta molekula u obliku uzvojnice (Lutkić i Jurić, 2008). S otopinom I2-KI (Lugolova otopina) daje karakteristično obojenje koje je posljedica ulaganja molekularnog joda u spiralu. Dolazi do snažne apsorpcije dugovalnog zračenja i pojavljuje se plavičasto obojenje kompleksa škroba s jodom. Amilopektin je razgranana molekula, drugi sastavni dio prirodnoga škroba, izgrađena kao i amiloza od α-glikozidno povezanih glukoza, samo su kod amilopektina za razliku od amiloze na glavnom lancu razmješteni bočni lanci povezani α-1,6-vezama na koje se ponovno nadovezuju bočni lanci. Do grananja dolazi u prosjeku nakon svakih 25 jedinica glukoze. S otopinom I2-KI daje slabo ljubičasto do ružičasto obojenje. Hidrolizom škrob se razgrađuje na manje dijelove, a oni se dalje razgrađuju do glukoze. Škrob se sintetizira u kloroplastima i amiloplastima, a sinteza počinje od viška trioza fosfata stvorenog u Calvinovom ciklusu. Ovaj je spoj početni i u sintezi saharoze. Sinteza škroba i saharoze su kompetitivni procesi. Razdioba trioza fosfata između sinteze škroba (kloroplasti) i sinteze saharoze (citosol), regulirana je koncentracijom ortofosfata (Pi), ako je visoka sintetizira se saharoza, a kada je niska, sintetizira se škrob. 9
17 2. CILJ ISTRAŽIVANJA 10
18 Cilj je ovog diplomskog rada bio istražiti povezanost odlaganja škroba u stanicama bočnih pupova izdanaka krumpira (Solanum tuberosum L. cv. Bintje) i razvoja mikrogomolja u uvjetima kratkoga dana (12 h svjetlosti /12 h tame) pri temperaturi 20 C. 11
19 3. MATERIJAL I METODE 12
20 3.1. Materijal Iz ustaljene kulture izdanaka krumpira (Solanum tuberosum L. cv. Bintje) uzgojenih na podlozi MS (Murashige i Skoog, 1962) s dodatkom 2% saharoze, 0,8% agara i 1 gl -1 hidrolizata kazeina u uvjetima kratkoga dana na temperaturi 20 C koristila sam nodijske odsječke. Nakon šest tjedana u kulturi kada su biljčice razvile 6-8 nodija, odrezala sam im vršni dio i korijen te takve nodijske segmente posadila na podlogu za tuberizaciju Metode Tehnike kulture biljnoga tkiva U radu sam koristila aseptičke tehnike kulture biljnoga tkiva opisane u monografijama Whitea (1963) i Streeta (1977). Biljke sam presađivala u aseptičkim uvjetima u komori s horizontalnim protokom sterilnoga zraka (Laminar Flow Equipment). 13
21 STERILIZACIJA INSTRUMENTARIJA I PRIBORA Stakleni pribor sam sterilizirala u autoklavu pri 0,2 MPa i 120 C u trajanju 45 minuta, dok sam metalni pribor (skalpele, pincete) sterilizirala neposredno prije uporabe uranjanjem u 96%-tni etanol i spaljivanjem na plameniku STERILIZACIJA HRANIDBENIH PODLOGA Nakon što sam hranidbene podloge raspodijelila u epruvete, sve sam zajedno sterilizirala u autoklavu pri 0,15 MPa i 120 C u trajanju od 20 minuta Hranidbene podloge Koristila sam hranidbenu podlogu MS (Murashige i Skoog,1962). U tablici 1. prikazan je sastav hranidbene podloge. 14
22 Tablica 1. Sastav hranidbene podloge MS MS ( Murashige i Skoog, 1962 ) MAKROELEMENTI : mglˉ1 mm KNO ,80 NH4NO ,60 CaCl2 x 2 H2O 440 2,99 KH2PO ,25 MgSO4 x 7 H2O 180,7 0,73 MIKROELEMENTI mglˉ1 mm H3BO3 6,2 100,0 CoCl2 x 6 H2O 0,025 0,1 KI 0,83 5,0 Na2MoO4 x 2 H2O 0,25 1,0 CuSO4 x 5 H2O 0,025 0,1 MnSO4 x 4 H2O 22,3 100,0 ZnSO4 x 4 H2O 8,6 29,9 ŽELJEZO mglˉ1 mm FeSO4 x 7 H2O 27,8 100,0 Na2EDTA 37,3 100,0 ORGANSKI DODACI mglˉ1 mm glicin 2,0 26,6 m- inozitol 100,0 550,0 nikotinska kiselina 0,5 4,1 piridoksin HCl 0,5 2,4 tiamin HCl 0,1 0,3 15
23 U podlogu za mikrorazmnožavanje dodala sam 20 gl -1 saharoze (2%), 8 gl -1 agara (0,8%) i 1 gl -1 hidrolizata kazeina. U podlogu za tuberizaciju sam dodala 80 gl -1 saharoze (8%), 8 gl -1 agara (0,8%), organske dodatke: m-inozitol (100 mgl -1 ), biotin (0,2 mgl -1 ), folnu kiselinu (0,5 mgl -1 ), tiamin, HCl (0,2 mgl -1 ), te citokinin benzilaminopurin (BA, 22 µm). Kontrolna podloga nije sadržavala BA. ph vrijednost podloga podešavala sam na 5,8-6,0 dodatkom 0,5 M otopine NaOH prije dodavanja agara i saharoze. Podloge sam pripremala 24 sata prije nasađivanja. Za pokuse sam upotrebljavala epruvete veličine mm punjene s 10 ml medija, začepljene vatom i aluminijskom folijom. Nasađivala sam po dva eksplantata u svaku epruvetu Vanjski uvjeti kultura Kulture nodijskih odsječaka inkubirala sam u uvjetima 12-satnog osvjetljenja bijelom svjetlošću (fluorescentne cijevi TEŽ-Zagreb, 40W, 80 µem -2 s -1 ) na temperaturi 20 C, a kulture za poticanje razvoja mikrogomolja u uvjetima 12-satnog osvjetljenja ili u tami na 20 C Histološke tehnike Tijekom dva tjedna sam za histološku analizu uzimala svaki dan bočne pupove i fiksirala ih u fiksativu FAO (formaldehid, ledena octena kiselina i etanol u omjeru 90 : 5 : 5). Radila sam uzdužne prereze kroz bočne pupove s pripadajućim dijelom stabljike, a najmanje 24 sata nakon toga ih bojala Lugolovom otopinom (1 g joda i 2 g KI u 100 ml destilirane vode, razrijeđeno u omjeru 1 : 3) te ih potom uklapala u glicerol (Gerlach, 1977). 16
24 4. REZULTATI 17
25 Istraživanja koja sam provela na izdancima krumpira imala su za cilj pokazati povezanost stvaranja škroba u stanicama bočnih pupova izdanaka krumpira i razvitka mikrogomolja u ovisnosti o egzogeno dodanom citokininu (BA) u uvjetima kratkoga dana i temperature 20 C MIKROTUBERIZACIJA Biljčicama krumpira koje su se razvile na podlozi za mikrorazmnožavanje (sl. 2) odrezala sam vršak i korijen te dobivene nodijske segmente nasadila na podlogu za tuberizaciju - MS uz dodatak 8% saharoze, 0,8% agara i 22 µm BA. Kao kontrolnu podlogu koristila sam podlogu istog sastava, ali bez dodatka citokinina. Nakon što sam biljne eksplantate u sterilnim uvjetima nasadila na podlogu za tuberizaciju, dio sam biljnih kultura inkubirala u uvjetima kratkoga dana, a dio u tami, četrnaest dana pri temperaturi od 20 C. Od prvoga dana inkubacije, svakoga dana sam tijekom dva tjedna, fiksirala pojedinačne izdanke u fiksativu FAO. Fiksacija je trajala najmanje 24 sata. Kroz tako fiksirane bočne pupove s pripadajućim dijelom stabljike načinila sam tanke uzdužne prereze. Prereze sam tada bojala Lugolovom otopinom, uklapala ih u glicerol i promatrala mikroskopom. 18
26 Sl.2. Izdanci krumpira, kultura stara 4 tjedna (MS medij s 2% saharoze i 0,8% agara) 19
27 Prvo nakupljanje škrobnih zrnaca u bočnim pupovima izdanka na podlozi za tuberizaciju (MS 8% saharoza, 0,8% agara i 22 µm BA) u uvjetima kratkoga dana uočila sam 3. dana kulture (sl. 3B) i kod biljaka na svjetlosti i kod onih u tami. Kod biljaka na kontrolnom mediju tijekom inkubacije od 14 dana bez obzira da li su inkubirane na svjetlosti ili u tami nije bilo nakupljanja škroba u bočnim pupovima (Sl.3D). Sl. 3. Uzdužni prerez kroz bočni pup krumpira na podlozi za tuberizaciju (8% saharoze, 0,8 % agara i 22µM BA) u uvjetima kratkog dana na 20 C: A - prvi dan kulture, B - treći dan kulture (nakupljeni škrob označen strelicom) i na kontrolnom mediju (8% saharoze, 0,8% agara): C - prvi dan kulture, D - treći dan kulture. 20
28 Prvo vidljivo nabreknuće bočnih pupova, mikrogomolje, uočila sam 7. dana i kod biljaka u tami i kod biljaka na svjetlosti. Kod biljaka u tami mikrogomolje sam uočila na 2. i 3. nodiju, u pazušcu lista, a kod biljka na svjetlosti na 1. nodiju, u uvjetima kratkoga dana (12 sati svjetlosti /12 sati tame i temperature 20 C), na izdancima krumpira uzgajanih na podlozi za tuberizaciju. Sl. 4. Uzdužni prerez kroz bočni pup krumpira na podlozi za tuberizaciju (8% saharoze, 0,8 % agara i 22µM BA) u tami na 20 C: A - prvi dan kulture, B - sedmi dan kulture (nakupljeni škrob označen strelicom) i na kontrolnom mediju (8% saharoze, 0,8% agara): C - prvi dan kulture, D - sedmi dan kulture. 21
29 Četiri mjeseca nakon inkubacije, razvijeni mikrogomolji, u uvjetima kratkoga dana imali su promjer između 5 i 10 mm (Sl. 5). Sl. 5. Mikrogomolji krumpira inducirani na podlozi MS s8% saharoze, 0,8% agara i 22µM BA u uvjetima kratkog dana i 20 C. Starost kulture 4 mjeseca. Anatomska građa mikrogomolja je bila slična normalnim gomoljima pa se tako na apikalnom dijelu mogao uočiti vršni meristem, tzv. okce, iz kojeg će se razviti izdanak (Sl. 6), dok je građa epiderme s dobro razvijenim lenticelama odgovarala kori normalnog gomolja. Sl.6.Mikrogomolj krumpira s vršnim meristemom na apikalnom dijelu i dobro razvijenim lenticelama (povećanje 15 ). 22
30 Na prerezu mikrogomolja obojenom Lugolovom otopinom mogle su se dobro uočiti velike spremišne (parenhimske) stanice ispunjene škrobnim zrncima (Sl. 7). Sl. 7. Prerez mikrogomolja krumpira razvijenog na podlozi za tuberizaciju u uvjetima kratkoga dana na 20 C. Kultura stara 4 mjeseca. A - povećanje 10 B - povećanje 80 23
31 5. RASPRAVA 24
32 Istraživanje provedeno na izdancima krumpira (Solanum tuberosum L. cv. Bintje) dalo je rezultate koji potvrđuju važnost visoke koncentracije saharoze (8%) i prisutnost regulatora rasta (citokinina) u hranidbenoj podlozi, a isto tako i važnost duljine fotoperioda (kratki dan: 12 sati svjetlosti /12 sati tame) i temperature (20 C) u procesu mikrotuberizacije. Rezultati koje sam dobila ovim istraživanjem potvrđuju tvrdnju znanstvenika Hannapela (1991) koji je utvrdio da je upravo nakupljanje škroba u bočnim pupovima izdanka krumpira prvi pokazatelj početka procesa tuberizacije jer prethodi vidljivim znacima morfoloških promjena. Naime, i u mojim istraživanjima pojava nakupljanja škroba u pupovima prethodila je vidljivom nabreknuću pupova i njihovom daljem razvoju u mikrogomolje. Pojavu škroba sam pratila u pupovima krumpira kultiviranim na podlozi za tuberizaciju (MS s 8% saharoze, 0,8% agara i 22 µm BA) i na kontrolnom mediju (MS s 8% saharoze, 0,8% agara bez citokinina) inkubiranim na temperaturi 20 C u uvjetima kratkoga dana ili u tami. Prvo nakupljanje škroba u pupovima izdanaka krumpira nasađenim na podlogu za tuberizaciju uočila sam 3. dana u biljkama inkubiranim u uvjetima kratkoga dana i u biljkama inkubiranim u tami. U biljkama uzgajanim na kontrolnoj podlozi bez citokinina niti nakon dva tjedna inkubacije nisam uočila pojavu škrobnih zrnaca. Hannapel (1991) je u jednakim uvjetima uočio nakupljanje škroba drugi dan nakon nasađivanja, a prvi se vidljivi znak morfoloških promjena pojavio četvrti dan. Berljak i Pevalek-Kozlina (1994) izvještavaju da se u pupovima krumpira uzgajanog na MS podlozi za tuberizaciju u uvjetima dugoga dana i pri 26 C škrob počeo nakupljati 8. dan, a u kulturama inkubiranim u tami 12. dan u kulturama, dok na kontrolnoj podlozi niti nakon dva tjedna nije bilo škrobnih zrnaca. U usporedbi s rezultatima mojih pokusa to ukazuje da uvjeti kratkoga dana djeluju stimulirajuće na tuberizaciju. Suprotno tome Hussey i Stacy (1984) ističu da je u njihovim pokusima 8-satno osvjetljenje stimuliralo vegetativni rast, a uvjeti 16-satnog ili 24-satnog osvjetljenja djelovali povoljno na tuberizaciju. Brojni znanstvenici istraživali su učinak koncentracije saharoze na poticanje razvoja mikrogomolja krumpira. Tako su Wang i Hu (1982), Hussey i Stacey (1984), Abbott i Belcher (1986) te Garner i Blake (1989), koristili su istu visoku koncentraciju saharoze u podlozi (8%) koja se pokazala povoljnom za stvaranje mikrogomolja. 25
33 El-Sawy i sur. (2007) su svojim istraživanjima potvrdili da je saharoza važan čimbenik u poticanju procesa mikrotuberizacije. U svojim su pokusima u podlogu dodavali čak 12% saharoze. Kada su podlozi uz tako visoku koncentraciju saharoze dodali 4 mg/l kinetina razvijali su se najveći mikrogomolji. Rezultati provedenih istraživanja potvrdili su da duljina dana i sastav hranidbene podloge, posebice koncentracija saharoze i dodatak citokinina imaju važnu ulogu u procesu zametanja i razvitka mikrogomolja krumpira. 26
34 6. ZAKLJUČAK 27
35 Izdanke krumpira sa 7-8 nodija (Solanum tuberosum L. cv. Bintje) uzgajala sam na podlozi za tuberizaciju (MS s dodatkom 8% saharoze, 0,8 % agara i 22µM BA) te na kontrolnom mediju koji nije sadržavao citokinin u uvjetima kratkog dana (12 sati svjetlosti / 12 sati tame) i u tami pri temperaturi 20 C. Na temelju rezultata istraživanja povezanosti odlaganja škroba u stanicama bočnih pupova izdanaka krumpira i razvitka mikrogomolja iz tih pupova mogu zaključiti sljedeće: U pupovima izdanaka krumpira uzgajanih na podlozi za tuberizaciju pri temperaturi 20 C škrob se u bočnim pupovima počeo nakupljati 3. dan nakon nasađivanja i u izdancima uzgajanim u uvjetima kratkog dana i u izdancima uzgajanim u tami. Prvi vidljivi znak razvitka mikrogomolja uočila sam 7. dan nakon nasađivanja i u izdancima uzgajanim u uvjetima kratkog dana i u izdancima uzgajanim u tami. Nakon četiri mjeseca kultiviranja razvijeni mikrogomolji bili su i morfološki i anatomski slični normalnim gomoljima krumpira. Na kontrolnom mediju koji nije sadržavao citokinin niti nakon 14 dana kultiviranja u uvjetima kratkog dana i tame nisam uočila nakupljanje škroba u bočnim pupovima kao ni povećanje pupova koje prethodi razvitku mikrogomolja. 28
36 7. LITERATURA 29
37 ABBOTT, A. J. and BELCHER, A. R., Potato tuber formation in vitro. U: L. A. Withers and P. G. Alderson (Eds.): Plant Tissue Culture and its Agricultural Applications. Butterworths, London, pp BERLJAK, J., Somaklonska varijabilnost u kulturama stanica i protoplasta vrste Solanum tuberosum L. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu. BERLJAK, J. and PEVALEK-KOZLINA, B., Starch deposition-an early event of microtuberization in the potato (Solanum tuberosum L. cv. Bintje). Period. Biol. 96 (4): BUTURAC, I., BOLF, M., Proizvodnja krumpira, Multigraf, Zagreb EL-SAWY, A., BEKHEET, S. and ALY UI Morphological and molecular characterization of potato microtubers production on coumarin iducing medium. In J Agri Biol. 9(5): org GARNER, N. and BLAKE, J The induction and development of potato microtubers in vitro on media free of growth regulating substances. Ann. Of Bot. 63: GERLACH, D., Botanische Mikrotechnik. Georg Thieme Verlag, Stuttgart. HANNAPEL, D. J., Characterization of the early events of potato tuber development. Physiol. Plant. 83: HARVEY, B. M. R., CHROTHERS, S. H., EVANS, N. E. and SELBY, C.,1991. The use of growth retardants to improve microtuber formation by potato ( Solanum tuberosum ). Plant Cell,Tissue and Organ Culture 27: HARVEY, B. M. R.,CROTHERS, S. H., WATSON, S. and LEE, H. C., Heat inhibition of tuber development in potato (Solanum tuberosum L): effects on microtuber formation in vitro. Potato Res. 35: HOWARD, H. W., 1978.The production of new varietes. U: P: M. Harris (Ed.): The Potato. Halsted Press, New York, pp HUSSEY, G. and STACY, N. J., Factors affecting the formation of in vitro tubers of potato (Solanum tuberosum L.). Ann. Of Bot. 53: JELASKA, S., 1994.: Kultura biljnih stanica i tkiva. Školska knjiga, Zagreb. 30
38 LEŠIĆ,R., BOROŠIČ,J., BUTURAC,I., ĆUSTIĆ,M., POLJAK,M., ROMIĆ,D., 2002.: Povrćarstvo, Zrinski d. d., Čakovec LUTKIĆ, A., JURIĆ, A., 2008.: Biokemija Medicinska naklada, Zagreb. MURASHIGE, T. and SKOOG, F., A revised medium for rapid growth and bioassay with tobacco tissue cultures. Physiol. Plant. 15: SEABROOK JEA, Light effects on the growth and morphogenesis of potato (Solanum tuberosum) in vitro: a review. Am J Potato Res 82: SLADKY, Z. and BARTOŠOVA, L., In vitro induction of axillary potato microtubers and improvement of their quality. Biol. Plant. 32 (3): SLIMMON, T., SOUZA MACHADO, V. AND COFFIN, R., The effect of lighton in vitro microtuberization of potato cultivars. Am. Potato j. 66: SMITH, O. E. and RAPPAPORT, L Gibberellins, inhibitors, and tuber formation in the potato, Solanum tuberosum L. Am. Potato J. 46: STREET, H. E., Plant Tissue and Cell Culture. 2nd Ed. Blackwell Scientific Publication, Oxford. ŠIMKO, I., Effects of kinetin, paclobutrazol and their interactions on the microtuberization of potato stem segments cultured in vitro in the light. Plant Growth Regulation 12: TAYLOR, M. A., MAD ARIF, S. A., KUMAR, A., DAVIES, H. V., SCOBIE, L. A., PEARCE, S. R. and FLAVELL, A. J., Expression and sequence analysis of cdnas induced during the early stages of tuberization in different organs of the potato plant (Solanum tuberosum L.) Plant Mol. Biol. 20: VISSER, R. G. F., VREUGDENHILL, d., HENDRIKS, T. and JACOBSEN, E., Gene expression and carbohydrate content during stolon to tuber transition in potatoes (Solanum tuberosum). Physiol. Plant. 90: 285*292. VREGDENHIL, D. and STRUIK,P. C., An intergrated view of the hormonal regulation of tuber formation in potato (Solanum tuberosum). Physiol. Plant. 75:
39 WANG, P. J. and HU, C., Y., In vitro mass tuberization and virus-free seed-potato production in Taiwan. Am. Potato J. 59: WHITE, P. R., The Cultivation of Animal and Plant Cells. 2nd Ed. Ronald Press, New York. WOOLLEY, D. J. and WAREING, P. F., The interaction between growth promoters and apical dominance. II. Environmental effects on endogenous cytokinin and gibberellin levels in Solanum andigena. New Phytol. 71:
46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture
IZVORNI ZNANSTVENI RAD Smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura u uvjetima bez navodnjavanja na području sjeveroistočne Bosne Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Zmaja od Bosne
ВишеMicrosoft Word - Vježba 5.
5. MASTI I ULJA Pokus 1. ODREĐIVANJE JODNOG BROJA MASLINOVOG I SUNCOKRETOVOG ULJA Jodni broj izražava u postotcima onu količinu joda koju može vezati adicijom neka mast (ulje) ili masna kiselina. Nezasićene
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZVEDBENI PLAN NASTAVE akademska godina 2007./2008. Naziv kolegija: Biokemija prehrane s dijetoterapijom Naziv studija: Studij farmacije Godina studija:
ВишеNEURONAL
NEW IRON PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. NEW IRON SASTOJCI PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. KELATI (prema grč. pandža) Kelati su kompleksni spojevi u kojima
Више1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to v
1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to voda) istodobno se odvijaju dva procesa. Prvi proces
ВишеПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ ИСПАРАВАЊЕ Проф. др Бранислав Драшковић Испаравање је једна од основних компоненти водног и топлотног биланса активне површине са које се врши испаравање У природним условима
Вишеproba proba proba
ZNANSTVENO IZVJEŠĆE BATAT Batat (Ipomea batatas L.) je biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Od prosječno 50 rodova i preko 1000 vrsta koje pripadaju toj porodici, samo I. batatas ima veliku ekonomsku
ВишеSveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek Silvija Črnjević Zakorjenjivanje i aklimatizacija crnoplodne aronije (Aronia
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek Silvija Črnjević Diplomski rad Zagreb, 2009. Diplomski rad izraďen je u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog
ВишеMicrosoft PowerPoint - 14obk-s11a-uvod u metabolizam
Seminar 11a Uvod u metabolizam Boris Mildner Rješenja zadaće 10. 1. D 11. D 2. B 12. B 3. B 13. C 4. A 14. A 5. A 15. B 6. B 16. B 7. D 17. D 8. A 18. B 9. C 19. D 10. B 20. D 1 1. Koji enzim u želucu
ВишеOBRAZAC
PRILOG III Popunjava Ministarstvo DATUM PRIJAVE: KLASA: URBROJ: Broj prijave u jedinstvenom upisniku GMO-a: Broj prijave u posebnom upisniku GMO-a: PRIJAVA ZA DOBIVANJE DOPUŠTENJA ZA NAMJERNO UVOĐENJE
ВишеVirusi
Najniži stupanj organizacije živih sistema Metabolički inertni van žive ćelije Acelularni organizmi - obligatni intracelularni paraziti (koriste raspoložive enzime i strukture žive ćelije) Veličina: 20-300
ВишеMicrosoft Word - Obogaćivanje ugljik dioksidom
PLINSKO GRIJANJE S MOGUĆNOŠĆU KORIŠTENJA UGLJIK DIOKSIDA Obogaćivanje ugljik dioksidom Obogaćivanje atmosfere ugljik dioksidom kod povrtnih kultura u zatvorenom prostoru uobičajena je praksa u naprednim
ВишеMEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MEDICINE Kolegij: Medicinska kemija Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Zora Pi
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MEDICINE Kolegij: Medicinska kemija Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Zora Pilić Godina: I Semestar: II ECTS Razina kolegija: Osnovna
ВишеCrni Luk,Šargarepa,Krompir
Crni Luk Crni Luk poreklo Zeljasta dvogodišnja biljka poreklom iz južne Azije. Spada među najotpornije i najstarije vrste baštenskog povrća. Ne raste u divljini već se selektivno gaji već skoro 7000 godina,
ВишеNovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem
NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zemljišta. Sadrži asocijativne bakterije koje posebno
ВишеMicrosoft Word - V03-Prelijevanje.doc
Praktikum iz hidraulike Str. 3-1 III vježba Prelijevanje preko širokog praga i preljeva praktičnog profila Mali stakleni žlijeb je izrađen za potrebe mjerenja pojedinih hidrauličkih parametara tečenja
ВишеNalaz urina – čitanje nalaza urinokulture
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Nalaz urina - čitanje nalaza urinokulture Urinokultura ili biokemijska analiza mokraće jedna je od osnovnih
ВишеOligo-Star Robna marka grupe Folijarna gnojiva STARTER PROLEO VALOR K+ SUMMUM ALGAVITAL
grupe Folijarna gnojiva SUMMUM ALGAVITAL Robne marke grupe OD KLIJENTA DO SJEMENA Kooperativa Axereal osigurava tržište i budućnost za proizvodnju žitarica svojih 13 000 kooperanata iz glavnog dijela proizvodnje
ВишеBELANČEVINE MLEKA
ENZIMI Dr Radoslava Savić Radovanović, docent Enzimi u mleku Endogeni enzimi (enzimi koji potiču iz mlečne žlezde) Poreklom iz ćelija mlečne žlezde, Poreklom iz somatskih ćelija Enzimi poreklom iz mikroorganizama.
ВишеMicrosoft Word - os_preko_susa_2011
SUŠA 2011.g. UČENICE: Ema Sorić, Doris Blaslov, Mare Vidaković ŠKOLA: OŠ Valentin Klarin Preko MENTOR : Jasminka Dubravica jdubravi@gmail.com 023/492-498 OŠ VALENTIN KLARIN PREKO Istraživačko pitanje/hipoteza:
ВишеBroj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ
Stranica: 1/6 VODOVOD I KAALIZACIJA d.o.o. Ogulin, I.G. Kovačića 14 47300 OGULI Rezultati kemijske analize mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ogulina Poštovani, provedena je kemijska
ВишеŠkolsko natjecanje, 1.r.,2011
REPUBLIKA HRVATSKA ŠKOLSKO NATJECANJE IZ BIOLOGIJE 0. 3. skupina (. razred gimnazije) Ukupan broj bodova: Zaporka natjecatelja: Broj postignutih bodova: Postotak riješenosti testa: Potpisi članova povjerenstva:..
ВишеSos.indd
STRUČNI RADOVI IZVAN TEME Krešimir Šoš Vlatko Vučetić Romeo Jozak PRIMJENA SUSTAVA ZA PRAĆENJE SRČANE FREKVENCIJE U NOGOMETU 1. UVOD Nogometna igra za igrača predstavlja svojevrsno opterećenje u fiziološkom
ВишеOD MONOKRISTALNIH ELEKTRODA DO MODELÂ POVRŠINSKIH REAKCIJA
UVOD U PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE TIN KLAČIĆ, mag. chem. Zavod za fizikalnu kemiju, 2. kat (soba 219) Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu e-mail: tklacic@chem.pmf.hr
ВишеNa temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis
Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje donosi PRAVILNIK O ISPITIVANJU
ВишеAgrostemin
AGROSTEMIN Bioregulator Bioaktuator Agrostemin Prirodni preparat kojim se utiče na regulaciju rasta kulturnih gajenih biljaka u metaboličkim procesima na bazi alelopatsko-hemijskog dejstva radi povećanja
Вишеbiologija 8 razred -nasljedivanje i kako nastajemo
BIOLOGIJA Srodnost-razlicite vrste koje imaju mnogo zajednickih svojstva Za vrste koje nisu srodne, ali po nekim svojstvima nalikuju jedna na drugu kazemo da su slicne. Raznolikost se uocava vec unutar
ВишеOŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR
OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR učenici: Petra Višić, Luka Rušev, Petra Marušić, Nina Bukulin mentor: Anita Mustać Zagreb, 15. 17. 3. 2019. SOL ZAČIN ŽIVOTA ISTRAŽILI SMO Sol značajna za ljudsku civilizaciju:
ВишеMAZALICA DUŠKA.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij OPTIMIRANJE INTEGRACIJE MALIH ELEKTRANA U DISTRIBUCIJSKU MREŽU Diplomski rad Duška Mazalica Osijek, 2014. SADRŽAJ
ВишеVRAČEVIĆ FRANJO.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij IZRADA PROJEKTA AKTIVNE ENERGETSKI NEOVISNE KUĆE Diplomski rad Franjo Vračević Osijek, 2015 godina. SADRŽAJ 1.
ВишеMicrosoft Word - patoloska_fiziologija_i.docx
VETERINARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Heinzelova 55 Tel. 01/2390 180 Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti Zavod za patofiziologiju e-mail: mbelic@vef.hr Ur.br.: Zagreb, IZVEDBENI PLAN
ВишеNaknade za poslove Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo koje su propisane pravilnikom Redni broj NAZIV PROPISA broj Narodnih Novina 1. Prav
Naknade za poslove Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo koje su propisane pravilnikom Redni broj NAZIV PROPISA broj Narodnih Novina 1. Pravilnik o visini naknade troškova za obavljanje usluga
ВишеKorjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Korjenasto povrće - podjela, popis i dobrobiti Povrće je prijeko potrebno za kvalitetnu i uravnoteženu prehranu,
ВишеZADACI_KEMIJA_2008_1_A
RAZREDBENI ISPIT 2008. (GRUPA A) ŠIFRA: Rješenje svakog zadatka treba označiti u Tablici s rješenjima znakom «X». U svakom zadatku samo je jedan predloženi odgovor točan. Svaki točno riješeni zadatak donosi
ВишеBIOTER d.o.o., BIOTER KONTROLA Križevačka ulica 30, HR Koprivnica Pravila za uporabu certifikacijskih simbola PR-02/7 Izdanje 2. Pravila su vlas
Križevačka ulica 30, HR-48000 Koprivnica Pravila za uporabu certifikacijskih simbola PR-02/7 Izdanje 2. Pravila su vlasništvo tvrtke BIOTERd.o.o. Zabranjeno je svako neovlašteno umnožavanje bez odobrenja
ВишеPasta za zube bez fluora – dobrobiti i nedostatci koje trebate znati
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Pasta za zube bez fluora - dobrobiti i nedostatci koje trebate znati Fluor je česti sastojak u pastama za
ВишеUNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU Saša A. Cvetković Uticaj saharoze na indukciju aksilarnih pupoljak
UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU Saša A. Cvetković Uticaj saharoze na indukciju aksilarnih pupoljaka Micromeria pulegium L. (Benth.) in vitro MASTER RAD
ВишеРечник
Татјана Крповић Ученице : Милица Марић и Анастасија Матовић Речник Здраве хране Поштовани читаоче, Овај малени Речник је прављен да те подсети о важности здраве исхране. Нездрава исхрана доводи до болести
ВишеPBF
Prehrambeno inženjerstvo Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak 0.5-.00 Principi biotehnološke proizvodnje hrane 6 Prehrambeno-procesno 3.45-6.30.00-.45 Kemija i tehnologija mesa Prehrambeno-procesno Sustavi
ВишеSlide 1
Modul Agro food production systems - Ratarske kulture - Doc. dr. sc. Zlatko Svečnjak Prof. dr. sc. Milan Pospišil Zavod za specijalnu proizvodnju bilja Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tel.: 01-2393775;
ВишеХемијски састав ћелије *Подсетник Хемијски елемент је супстанца која се, хемијском реакцијом, не може претворити удругу супстанцу. Најмањи део хемијск
Хемијски састав ћелије *Подсетник Хемијски елемент је супстанца која се, хемијском реакцијом, не може претворити удругу супстанцу. Најмањи део хемијског елемента који задржава његове особине је атом. Хемијско
ВишеPowerPoint Presentation
Anorganski reakcijski mehanizmi: klasifikacija Nino Jukić 14. svibnja 2019. Sadržaj Što je mehanizam? razvoj reakcijskih mehanizama kroz povijest (općenito i anorganska kemija) elementi glavnih skupina
ВишеSlide 1
Utjecaj ciljane gnojidbe na povećanje randmana i kvalitativna svojstva maslinovog ulja. 4. FESTIVAL MASLINA Zagreb, 23.-24. veljače 2019. Autorica: mr.sc. Sanja Biškup MINERALNA GNOJIVA nastaju od prirodnih
ВишеГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА, БЕОГРАД, 2014, бр. 109, стр BIBLID: , (2014), 109, p Marković M., Grbić M., Skočajić D., Đukić
ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА, БЕОГРАД, 2014, бр. 109, стр. 125-136 BIBLID: 0353-4537, (2014), 109, p 125-136 Marković M., Grbić M., Skočajić D., Đukić M. 2014. Effect of explant type on the rooting and
ВишеPopis zakonodavstva (hrana za životinje)
Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo je do promjena u cjelokupnom zakonodavstvu pa tako i u području hrane za životinje. Naime, pojedini Pravilnici koji su regulirali to područje stavljeni
ВишеCarmol – Uputa o lijeku
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Carmol - Uputa o lijeku CARMOL kapi Pažljivo pročitajte cijelu uputu jer sadrži Vama važne podatke. Ovaj
ВишеБиљни органи су:
Веб адреса квиза је https://play.kahoot.it/#/k/75978185-fd22-4991-8748-31df35162c8d Примери питања у квизу Биљни органи су: а) корен, стабло, лист б) рука, нога, глава в) реп, њушка, срце Да би се очувале
ВишеMINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar
INISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar zaštite okoliša i prirode donosi PROGRA JERENJA RAZINE
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Образац - 1 ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДАЦИ О КОНКУР
УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Образац - 1 ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДАЦИ О КОНКУРСУ Одлука о расписивању конкурса, орган и датум доношења
ВишеPRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU BIOLOŠKI ODSJEK Sonja Sorić OVISNOST RASTA I FOTOSINTEZE VODENE LEĆE (Lemna minor L.) O OSMOT
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU BIOLOŠKI ODSJEK Sonja Sorić OVISNOST RASTA I FOTOSINTEZE VODENE LEĆE (Lemna minor L.) O OSMOTSKOJ VRIJEDNOSTI PODLOGE I OSVJETLJENJU DIPLOMSKI RAD
ВишеPlivit C tablete (500 mg) – Uputa o lijeku
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Plivit C tablete (500 mg) - Uputa o lijeku Molimo Vas da prije nego što počnete uzimati lijek pažljivo pročitate
ВишеSEN - nastava iz predmeta
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Studij: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Izvedbeni nastavni plan predmeta Eksperimentalna onkologija: zloćudne bolesti kao stanje trajnog oksidacijskog stresa Akademska
ВишеAvokado – čarobno voće
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Avokado - čarobno voće Avokado je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku. Naziv avokado potječe
ВишеMegapress sa SC-Contur Cjevovodna tehnika čelik F2 HR 4/16 Katalog 2016/2017 Prava na promjene pridržana.
Megapress Cjevovodna tehnika čelik F2 HR 4/16 Katalog 2016/2017 Prava na promjene pridržana. Sustav press spojnica s press spojnicama od nelegiranog čelika 1.0308 za crne, poncinčane, industrijski lakirane
ВишеTolerancije slobodnih mjera ISO Tolerancije dimenzija prešanih gumenih elemenata (iz kalupa) Tablica 1.1. Dopuštena odstupanja u odnosu na dime
Tolerancije dimenzija prešanih gumenih elemenata (iz kalupa) Tablica 1.1. Dopuštena odstupanja u odnosu na dimenzije Dimenzije (mm) Klasa M1 Klasa M2 Klasa M3 Klasa M4 od NAPOMENA: do (uključujući) F C
ВишеPretvorba metana u metanol korištenjem metalnih oksida
PRETVORBA METANA U METANOL KORIŠTENJEM METALNIH OKSIDA Ružica Tomašević Kolegij: Anorganski reakcijski mehanizmi Asistent: mag. chem. Vinko Nemec Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Vladimir Stilinović 11.
ВишеČovjek nije pijan ako može ležati na podu da se ne drži /J.E.Lewis/ Banja Luka 2008
Čovjek nije pijan ako može ležati na podu da se ne drži /J.E.Lewis/ Banja Luka 2008 2 1. Metode proučavanja perioda vegetacije Prema spoljašnim promjenama i fiziološkim procesima period vegetacije se dijeli
ВишеKOPRIVA
ČUVARKUĆA Izradili: Marija Vrbanić, 5.r Lucija Predojević, 6.r Lucija Zorić, 7.r Filip Havaš, 8.r Nastavnica: Valentina Katolik Krajačić ISTRAŽILI SMO O ČUVARKUĆI čuvarkuća je trajna zeljasta sukulentna
ВишеPREDUVJETI ZA UPIS I POLAGANJE POJEDINIH PREDMETA AK. GOD /2017. PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Preddiplomski sveučilišni studij KEMIJA Za upi
PREDUVJETI ZA UPIS I POLAGANJE POJEDINIH PREDMETA AK. GOD. 2016./2017. PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Preddiplomski sveučilišni studij KEMIJA Za upis nekog od predmeta III. potrebno je položiti sve predmete
ВишеMicrosoft Word - VIII_P2_za_eskolu.doc
POSEBNA NAPOMENA: Ispravljanje i bodovanje učeničkih odgovora u ovom pokusu provedeno je na specifičan način s obzirom da su neka pitanja ispitivala sposobnost primjene usvojenog znanja u neuobičajenim
ВишеMicrosoft Word - Klinicka biokemija s hematologijom-
Naziv kolegija: KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Naziv studija: Farmacija Godina studija: 3. godina Semestar studija: 6. semestar FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZVEDBENI PLAN
ВишеUpala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Upala pluća - koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Upala pluća jedan je od vodećih uzroka oboljenja
ВишеALKALITET VODE (p i m-vrijednost) Ukupnu tvrdoću sačinjavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadržane u vodi u obliku karbonata, hidrogenkarbonata, k
ALKALITET VODE (p i m-vrijednost) Ukupnu tvrdoću sačinjavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadržane u vodi u obliku karbonata, hidrogenkarbonata, klorida, sulfata, nitrata, silikata, fosfata i dr. Iz
ВишеMedicinski glasnik - Prelom 57.indd
KOLIČINA MASNOG TKIVA, INDEKS TELESNE MASE I KOLIČINA VODE... 15 Snežana Marinković 1 KOLIČINA MASNOG TKIVA, INDEKS TELESNE MASE I KOLIČINA VODE KOD NOVOOTKRIVENE I EUTIREOIDNE HIPOTIREOZE Uvod: Telesna
ВишеKokosov šećer – prirodna i zdrava alternativa
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kokosov šećer - prirodna i zdrava alternativa Budući da je šećer vrlo nezdrav, ljudi se sve češće odlučuju
ВишеToplinska i električna vodljivost metala
Električna vodljivost metala Cilj vježbe Određivanje koeficijenta električne vodljivosti bakra i aluminija U-I metodom. Teorijski dio Eksperimentalno je utvrđeno da otpor ne-ohmskog vodiča raste s porastom
ВишеUPUTA O LIJEKU Plivit C 50 mg tablete askorbatna kiselina Molimo Vas da prije nego što počnete uzimati lijek pažljivo pročitate ovu uputu. Uputu sačuv
UPUTA O LIJEKU Plivit C 50 mg tablete askorbatna kiselina Molimo Vas da prije nego što počnete uzimati lijek pažljivo pročitate ovu uputu. Uputu sačuvajte jer ćete je vjerojatno željeti ponovno čitati.
ВишеObrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI
Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI PODATCI Ime i prezime Zvanje Naziv škole u kojoj ste
ВишеZadatak 1 U tablici se nalaze podaci dobiveni odredivanjem bilirubina u 24 uzoraka seruma (µmol/l):
Zadatak 1 U tablici se nalaze podaci dobiveni odredivanjem bilirubina u 4 uzoraka seruma (µmol/l): 1.8 13.8 15.9 14.7 13.7 14.7 13.5 1.4 13 14.4 15 13.1 13. 15.1 13.3 14.4 1.4 15.3 13.4 15.7 15.1 14.5
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r
Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje relativne permitivnosti stakla, plastike, papira i zraka mjerenjem kapaciteta pločastog kondenzatora U-I
ВишеSlide 1
Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu ocjena stanja infrastrukture mr.sc. Tomislav Jarmić 1 / 20 Infrastruktura Pod infrastrukturom se smatraju sustavi, mreže i objekti čiji prekid djelovanja ili
ВишеŽuti jezik – uzroci i liječenje
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Žuti jezik - uzroci i liječenje Normalan, zdrav jezik obično je gladak i ružičast. Kada jezik mijenja boju,
ВишеENERGETSKI_SUSTAVI_P11_Energetski_sustavi_dizalice_topline_2
ENERGETSKI SUSTAVI DIZALICE TOPLINE (Toplinske pumpe) ENERGETSKI TOK ZA DIZALICE TOPLINE (TOPLINSKE PUMPE) ENERGETSKI SUSTAVI 2 DIZALICE TOPLINE (TOPLINSKE PUMPE) DIZALICE TOPLINE koriste se za prijenos
ВишеPravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za fine pekarske proizvode, žita za doručak i snek proizvode Sl. list SCG, br. 12/2005 i Sl. glasnik RS, br.
Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za fine pekarske proizvode, žita za doručak i snek proizvode Sl. list SCG, br. 12/2005 i Sl. glasnik RS, br. 43/2013 dr. pravilnik SADRŽAJ 1. I Opšte odredbe 2.
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
ВишеPostojanost boja
Korištenje distribucije osvjetljenja za ostvaranje brzih i točnih metode za postojanost boja Nikola Banić 26. rujna 2014. Sadržaj Postojanost boja Ubrzavanje lokalnog podešavanja boja Distribucija najčešćih
ВишеPowerPointova prezentacija
OSNOVNA ŠKOLA KSAVERA ŠANDORA GJALSKOG ZABOK Klara Plenar,5.r Sara Šaić,6.r Vedran Ostojić, 7.r Filip Pondeljak, 8.r Eko kviz LijEpa Naša zagreb 15.03. 17.03.2019. Mentori: Božena Dragčević, prof. SUDJELUJU:
ВишеBorite se s atopijskim dermatitisom? A-DERMA Exomega Control linija odsad još povoljnija!
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Borite se s atopijskim dermatitisom? A-DERMA Exomega Control linija odsad još povoljnija! A-DERMA je pripremila
ВишеЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ НЕПОВОЉНЕ ВРЕМЕНСКЕ ПОЈАВЕ ЗА РАЗВОЈ БИЉАКА - СУША - Проф. др Бранислав Драшковић Суша је једна од најштетнијих временских појава која широм свијета угрожава људе и привреду
ВишеMicrosoft PowerPoint - bergman
Prof.dr.sc.Biserka Bergman Marković Prof.dr.sc. Milica Katić Davorka Vrdoljak,dr.med. Ksenija Kranjčević,dr.med. Suzana Maltar Delija,dr.med. Valerija Bralić Lang,dr.med. Marija Klarić,dr.med. Data analysis:
ВишеINSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA (za 2015. godinu) Zagreb, ožujak 2016. Broj
ВишеTitle Layout
Optimizacija hidrotermalne metode za sintezu trostrukih perovskita tipa Sr 3 Mn 2 (W/Te)O 9 The Optimization of Hydrothermal Method for the Synthesis of Triple Perovskites with a Sr 3 Mn 2 (W/Te)O 9 Structure
ВишеSTANDARDNA METODA PREBROJAVANJA U TOČKI
IPAQ PETA potprojekt: Istraživanje i rekreacija u prirodi 4. BILJE I ŽIVOTNI UVJETI ULAZNIH DIJELOVA SPILJA dr. sc. Suzana Buzjak HPM Gotovo polovicu teritorija Hrvatske čine krški tereni u kojima postoji
Више1621. Na osnovu člana 64 stav 4 Zakona o bezbjednosti hrane ( Službeni list CG, broj 57/15), Vlada Crne Gore, na sjednici od 2. decembra godine,
1621. Na osnovu člana 64 stav 4 Zakona o bezbjednosti hrane ( Službeni list CG, broj 57/15), Vlada Crne Gore, na sjednici od 2. decembra 2016. godine, donijela je UREDBU O VITAMINIMA, MINERALIMA I DRUGIM
ВишеНа основу члана 22. став 1. и члана 24. став 2. Закона о признавању новостворених, одобравању увођења у производњу страних и заштити сорти пољопривред
На основу члана 22. став 1. и члана 24. став 2. Закона о признавању новостворених, одобравању увођења у производњу страних и заштити сорти пољопривредног и шумског биља ( Службени лист СФРЈ, бр 38/80),
Више4.1 The Concepts of Force and Mass
Interferencija i valna priroda svjetlosti FIZIKA PSS-GRAD 23. siječnja 2019. 27.1 Načelo linearne superpozicije Kad dva svjetlosna vala, ili više njih, prolaze kroz istu točku, njihova se električna polja
ВишеZadaci
Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu Prijemni ispit, 30. jun 2013. godine Test iz hemije Ime i prezime:. Redni broj prijave:. Napomena: Test raditi isključivo plavom ili crnom hemijskom olovkom. Vreme
ВишеINDIKATOR SVJETLA FUNKCIJE TIPKI 1. Prikazuje se temperatura i parametri upravljanja 2. Crveno svjetlo svijetli kad grijalica grije 3. Indikator zelen
INDIKATOR SVJETLA FUNKCIJE TIPKI 1. Prikazuje se temperatura i parametri upravljanja 2. Crveno svjetlo svijetli kad grijalica grije 3. Indikator zelenog svjetla koji prikazuje sniženu temperaturu. Uključuje
ВишеIsprobajte liniju Yasenka Skinage koja odgovara svakoj ženi!
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Isprobajte liniju Yasenka Skinage koja odgovara svakoj ženi! Jučer (22.5) je u prekrasnom ambijentu Kavane
ВишеSlide 1
Dvadeset četvrto predavanje 1 CILJEVI PREDAVANJA Pojačan efekat staklene bašte H 2 O i CO 2 kao apsorberi radijacije sa Zemlje radijaciono forsiranje Posledice globalnog zagrevanja Izvori i potrošnja gasova
ВишеUredba Komisije (EU) br. 178/2010 od 2. ožujka o izmjeni Uredbe (EZ) br. 401/2006 u pogledu oraščića (kikirikija), ostalih sjemenki uljarica, or
03/Sv. 37 Službeni list Europske unije 141 32010R0178 L 52/32 SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE 3.3.2010. UREDBA KOMISIJE (EU) br. 178/2010 od 2. ožujka 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 401/2006 u pogledu oraščića
ВишеBor, Srbija GEOLOGIJA MINERALNIH LEŽIŠTA Andrea Čobić
Bor, Srbija GEOLOGIJA MINERALNIH LEŽIŠTA Andrea Čobić (ancobic@geol.pmf.hr) Sadržaj kolegija Ekonomski aspekt mineralnih ležišta Analitičke metode u istraživanjima mineralnih ležišta Teksture i strukture
ВишеPrirodno liječenje depresije – konzumirajte ove namirnice
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Prirodno liječenje depresije - konzumirajte ove namirnice Zbog današnjeg ubrzanog načina života, prekomjernih
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10
FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2015. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr
ВишеMetode proučavanja ekstremno brzih reakcija
Metode proučavanja ekstremno brzih reakcija Anorganski reakcijski mehanizmi Marta Šimunović MEHANIZMI U ANORGANSKOJ KEMIJI KEMIJSKA KINETIKA Raspad prijelaznog kompleksa se događa brzo, a spori korak je
Више43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Utjecaj hidrokoloida na reološka svojstva Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Kuhačeva 18, 31000 Osijek, Hrvatska (e-mail: jbabic@ptfos.hr)
ВишеKEM KEMIJA Ispitna knjižica 2 OGLEDNI ISPIT KEM IK-2 OGLEDNI ISPIT 12 1
KEM KEMIJA Ispitna knjižica 2 OGLEDNI ISPIT 2 Prazna stranica 99 2 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri dežurni nastavnik.
Више