7.pdf

Транскрипт

1 ŠIBENSKI CENTAR ZA GOSPODARENJEM OTPADOM BIKARAC Uvod Šibenik je donedavno bio poznat kao grad pretrpan vojnim kompleksima i glomaznom industrijom koja je bila veliki zaga iva okoliša. U me uvremenu su s hrvatskim osamostaljenjem prakti ki napušteni svi ve i vojni kompleksi, a veliki su zaga iva i propali ili bili zatvoreni. Zatvaranjem velikih industrijskih pogona ljudi su ostajali bez posla pa se Šibenik kao ni jedan drugi grad našao u velikim teško ama. Me utim danas se, unato svim nevoljama koje su snašle taj drevni grad, ipak naziru neke svjetlije perspektive. Šibenik se okre e onome za što je zbog iznimnih prirodnih ljepota, blizine nacionalnih parkova Krke i Kornata, brojnih otoka i zašti enog zaljeva oduvijek imao najviše prednosti u razvoju elitnoga turizma. Prije su ga upravo u tome ograni avali i onemogu avali veliki vojni i industrijski kompleksi. Zgrade na sadašnjem šibenskom odlagalištu Bikarac BIKARAC WASTE MANAGEMENT CENTRE NEAR ŠIBENIK Šibenik is the town that suffered greatest hardships during economic transformations that came in the period following international recognition of Croatia. In fact, a number of significant industrial plants were then closed down and many people were left jobless. However, in recent times the tourist activity has been thriving in this town, but further development is dependant on construction of an appropriate infrastructure. As one of infrastructure development incentives, the Bikarac dumpsite, situated near Šibenik, has recently been selected as a regional county-level waste management centre, and its remedy and closure, as well as construction of a modern waste management centre, is financed from the European Union pre-accession funds. Interestingly, this is the first waste management project of this type in Croatia. The construction of the new waste management centre will be operated in two phases. In the first phase, the centre will be built and attempts will be made to collect and process the waste, and to remedy the illicit waste disposal site in Pirovac. The remaining disposal sites will be remedied and closed down in the second phase during which a new transfer station for waste collection in Pirovac and Oklaj will also be built. Za snažan razvoj turizma potreban je ist i zašti en okoliš. U više smo navrata u našem asopisu pratili napore koje je ovaj grad u posljednjem desetlje u ulagao u pro iš avanje otpadnih voda. Sada sa zadovoljstvom isti emo injenicu da je rekonstrukcija šibenskoga odlagališta Bikarac, koje je odre eno kao regionalno županijsko odlagalište, postao prvi hrvatski pilot-projekt odvojenog prikupljanja i oporabe (recikliranja) otpada koji je financiran iz pretpristupnih europskih fondova. To je primjer mnogim drugim županijama koje se još nisu do kraja ni dogovorile gdje e smjestiti vlastite ili zajedni ke centre za gospodarenje otpadom. Šibenik ina e ima ambiciozne planove turisti kog razvitka i na odre en se na in pretvara u grad-poduzetnik. Tako je nastao i neobi an Projekt Šibenik koji je zajedni ki naziv za sedam šibenskih turisti kih projekata u koji je uklju- eno ure enje otoka Obonjana, vojarne Kuline i vojarne Bribir- GRA EVINAR 59 (2007) 8 727

2 ski vitezovi te etiri gradske utvrde (Sv. Nikola, Sv. Mihovil, Sv. Ivan i Šubi evac). Namjera je potaknuti snažan gospodarski razvoj koji bi omogu io otvaranje više od tisu e radnih mjesta. Rješavanje velikih ekoloških problema samo je po etak ostvarivanja takvih planova. Stanje i planovi s odlaganjem otpada Šibenik je središte Šibensko-kninske županije u kojoj prema popisu iz živi stanovnik u 5 Ulaz u odlagalište Bikarac gradova (Šibenik, Knin, Drniš, Skradin i Vodice) i 15 op ina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ruži, Uneši, Tisno i Tribunj) te ukupno 194 naselja. To je podru je slabe naseljenosti jer na 2939 etvornih kilometara živi prosje no 38,4 stanovnika, dok je prosjek za Hrvatsku 83. Za podru je grada Šibenika, na kojem živi stanovnika, te za op ine Bilice, Pirovac, Primošten i Rogoznica dosad je postojalo zajedni ko odlagalište Bikarac koje je smješteno 12 km jugoisto no od Šibenika i nalazi se nedaleko od ceste Šibenik Split, a u uporabi je od godine. Ostali su gradovi i op ine imali posebna odlagališta pa je tako odlagalište Mose prihva alo otpad iz Drniša, Ruži a i Uneši a, Mala Promina Knina i Biskupije, Bratiškova ki gaj Skradina, Le Vodica, Macure Kistanja, Hripe Murtera i Tisna te Kornatskih otoka i Oklaj Promine, dok za op ine Civljane, Ervenik i Kijevo uop e nema organiziranog skupljanja otpada. Postoje a se odlagališta prostiru na ukupnoj površini od 282 tisu a etvornih metara, kapacitet im je 3,1 milijun prostornih metara, a dosadašnji je odloženi otpad procijenjen na 1,3 milijuna prostornih metara, što zna i da vrijeme potpunoga zasi enja, ako se ništa ne bi promijenilo, i nije toliko daleko, posebno i stoga što koli- ina otpada stalno raste. Ra una se da je na podru ju županije organiziranim skupljanjem otpada obuhva- eno približno 93 posto ku anstava, odnosno stanovnika. U popis dakako nije uklju eno 65 "divljih" odlagališta koja se prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ionako moraju što prije sanirati. Prema podacima dobivenim iz upitnika te na temelju procjena otpada iz ku anstava, komercijalnoga otpada (što ga stvara turizam, ugostiteljstvo i trgovina), industrijskoga te gra evinskog i otpada od rušenja, procijenjeno je da je u proizvedeno tona ili 962 kg otpada po jednom stanovniku. To je doduše znatno manje od prosjeka Hrvatske za koju se procjenjuje da ukupno na godinu proizvede 13,2 milijuna tona otpada, dakle 2,9 tona po stanovniku, ali je i dijelom u skladu sa slabom županjskom gusto om naseljenosti. Ukupna je koli ina komunalnoga otpada za godinu poslije (2005.) procijenjena na tona. Za Bikarac je odlu eno da se pretvori u jedini regionalni županijski centar za gospodarenje otpadom, i to tako da se postoje e odlagalište u cijelosti sanira i zamijeni potpuno novim Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac te da se saniraju i zatvore sva preostala odlagališta u Županiji. Osim toga, projekt uklju uje i proširivanje usluge skupljanja otpada na sve gradove i op ine u županiji te smanjivanje koli ine odloženoga otpada za 25 posto do godine. Predvi eno je zatim postupno uvo enje sustava odvojenoga prikupljanja i oporabe otpada, što bi do trebalo obuhvatiti sve gradove i op ine u Iskorištena je prilika da se projekt dijelom sufinancira iz programa ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju) Europske unije. Cijena je projekta 8,8 milijuna eura, a u tom sredstva iz IPSA programa iznose nepovratnih 6 milijuna eura (68 posto), a prestali se dio (32 posto) odnosi na nacionalno sufinanciranje, od ega 1,5 milijuna eura dolazi na prora un Grada Šibenika zajedno sa sredstvima Gradske isto e, a preostali dio od 1,2 milijuna eura odnosi se na sredstva državnog prora una i 728 GRA EVINAR 59 (2007) 8

3 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Razdoblje je provedbe tog projekta od do godi. Memorandum o financiranju projekta gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac iz programa IPSA potpisali su u Gradskoj vije nici u Šibeniku 26. listopada Vincent Degert, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, i uime Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Martina Dali, državna tajnica Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Potom su 29. ožujka šibensko-kninski župan Goran Pauk, gradona elnica Šibenika Nedjeljka Klari i direktor Gradske isto e iz Šibenika Joško Ba eli u Šibeniku potpisali Sporazum o regionalnom županijskom centru za gospodarenje otpadom sa svim gradona elnicima gradova i na elnicima op ina u Šibensko-kninskoj Operativni je nositelj cijeloga projekta, a ujedno i budu i korisnik, Gradska isto a d.o.o. iz Šibenika, a za upravljanje projektom nadležni su ve spomenuti Središnji ured za razvojnu strategiju i koordinaciju Kamioni za odvoz otpada fondova EU, Ministarstvo financija odnosno iz njegova sastava Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje, koja je nadležna za administrativnu i financijsku provedbu, i Nacionalni fond, koji djeluje kao riznica za prihvat sredstava iz EU, te Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva koje je nadležno za tehni ku pripremu i provedbu projekta. Cilj je cijeloga projekta uspostaviti suvremen i prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom na podru ju Šibensko-kninske županije koji je uskla- en s hrvatskim propisima i propisima Europske unije. Dvije razvojne faze U razgovoru s direktorom šibenske Gradske isto e Joškom Ba eli em, dipl. oec., doznali smo da je provedba projekta podijeljena u dvije faze. U prvu su fazu, koja je uvrštena u listu prioritetnih projekata u nacionalnu ISPA strategiju i koja je financirana iz tog programa, uklju eni izgradnja novoga regionalnog odlagališta Bikarac te sanacija sa zatvaranjem postoje ega i provo enje pilot-projekta odvojenoga prikupljanja otpada po ku anstvima radi iskorištavanja otpada za oporabu koja obuhva a stanovnika. Predvi eni su i sanacija i zatvaranje nelegalnoga odlagališta u Pirovcu te tehni ka pomo za provedbu cijeloga projekta i za pilot-projekt odvojenoga prikupljanja otpada po ku anstvima, izobražavanje osoblja u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom te osiguravanje nadzornog inženjera za radove i nabavu opreme na RCGO Bikarac. U drugoj e se fazi, po etak koje se o ekuje u godini, zatvoriti i sanirati svih sedam preostalih odlagališta na podru ju Šibensko-kninske županije, izgraditi dvije prijelazne (transfer) stanice u Pirovcu i Oklaju, nabaviti vozila za prijevoz otpada od prijelaznih stanica do RCGO Bikarac te proširiti sustav oporabe i na preostale gradove i op ine u Šibensko-kninskoj Stražnji dio kamiona koji prihva a kante s otpadom Za provedbu projekta unutar Gradske isto e od doma ih je stru njaka iz Šibensko-kninske županije formirana je posebna Jedinica za provedbu projekta RCGO Bikarac. Uže operativno vodstvo sa injavaju naš sugovornik Joško Ba eli, direktor Gradske isto e koji je i voditelj tima, Marijo Škaro, dipl. ing. stroj., stru ni voditelj projekta, i Jelena Perkov, dipl. oec., voditeljica provedbe i administracije s IPSA programom. Osigurana je, dakako, i dodatna potpora stru njaka iz podru ja gospodarenja otpadom kao vanjskih suradnika. Prva je faza projekta službeno zapo- ela 26. listopada 2006., a njezin je GRA EVINAR 59 (2007) 8 729

4 Nove kante za otpad završetak planiran do 31. prosinca Prema iskustvima koje je Hrvatska ve stekla u pripremama za gradnju komunalne infrastrukture u suradnji s fondovima Europske unije, zna se da treba prethodno odraditi velik posao u temeljitoj pripremi projektne i druge dokumentacije koja se radi u skladu s europskim normama. Stoga je za Bikarac izra- ena cjelokupna pripremna projektna dokumentacija i utvr ene kriti ne to ke i nepravilnosti vezane uz tehni ki dio programa i pojedine rokove te uneseni ispravci još tijekom dostave pripremne dokumentacije. Veoma je važno i to što su okupljene sve jedinice lokalne samouprave Šibensko-kninske županije koje su zajedno s Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom dogovorili osnovne elemente Glavnog sporazuma o RCGO Bikarac. Tijekom priprema utemeljena je posebna ISPA projektna skupina koja se kontinuirano izobražava. Krajem listopada o ekuje se dobivanje gra evne dozvole za po etak radova na saniranju postoje eg i gradnji novoga odlagališta Bikarac. Izra en je poseban sustav pra enja izvo enja projekta, a po etak radova ozna it e potpisivanje ugovora s izvo a ima do kraja godine jer su rokovi za procjenu ponuda nešto dulji i krajnji korisnik Gradska isto a d.o.o. iz Šibenik ne može utjecati na taj rok. Izra en je sustav pra enja rizika u provedbi te informati ki sustav pra enja izvedbe. Osim za radove sanacije i izgradnje centra predvi ena su i posebna financijska sredstva za sanaciju odlagališta u Pirovcu (približno 212 tisu a eura), za tehni ku pomo (planirano 167 tisu a eura), za odnose s javnoš u (400 tisu a), za nabavku opreme za centar Bikarac (825 tisu a) i za nadzor radova (430 tisu a eura). Prilagodba komunalne tvrtke Gospodarenje otpadom podrazumijeva i velike organizacijske promjene u komunalnom poduze u koje se tim poslom bavi. Tako su i u šibenskoj Gradskoj isto i usporedno s gradnjom centra osmislili i reorganizaciju poduze a, kako bi svi poslovi bili uskla eni s radom budu ega županijskoga središta za gospodarenja otpadom. Planirano je uvo- enje odjela interne kontrole i revizije, uvo enje ISO standarda, premještaj tehni kog sektora poduze a u poduzetni ku zonu Podi (za što još treba dobiti suglasnost Gradskog poglavarstva iji lanovi ine Skupštinu društva jer je Bikarac u potpunom gradskom vlasništvu). U planu je i osnivanje ureda za naplatu i odnose s javnoš u, te uvo enje sustava cjeloživotnoga obrazovanja uprave i djelatnika. Planirani su posebno osposobljavanje za rad i upravljanje RCGO-om Bikarac, uvo enje posebnoga sustava upravljanja voznim parkom (fleet management) radi u inkovitoga upravljanja tehnikom te pomo i poticanje drugih komunalnih poduze a unutar Županije na sustavnom unapre ivanju zaštite okoliša. Šibenska Gradska isto a kre e u svoj europski iskorak sa 151 djelatnikom i s voznim parkom od 39 voznih jedinica u relativno dobrom stanju. Okvirna je cijena odvoza i odlaganja otpada za ku anstva 40 lipa po etvornom metru, a za gospodarstvo 50 lipa, dok se detaljne cijene formiraju prema posebnim kategorijama otpada. Uz pristupa nu cijenu gospodarenja otpadom za sve gra ane u Županiji, dobri se u inci o ekuju i od upoznavanja javnog mišljenja s problemom gospodarenja otpadom, pa se nadaju i ve em zadovoljstvu gra ana s obavljanjem komunalnih usluga. U Šibeniku je planirano pove anje koli ine iskorištenoga i recikliranog otpada, pa e samim tim do i do smanjivanja ukupnih koli ina otpada na odlagalištima. Zna ajan e korak u njegovu smanjivanju u skoroj budu nosti predstavljati i potpuno zatvaranje divljih odlagališta. Potom, s pravom se o ekuje smanjenje emisije plinova i štetnog utjecaja odlagališta na okoliš. Projektom Bikarac kona no e se uvesti održivo upravljanje otpadom u Šibenskokninskoj županiji te osigurati ist i zdrav okoliš, uvažavanje potreba za održivim rastom i razvojem gospodarstva. S pravom se o ekuje da e postupna transformacija klasi noga komunal- 730 GRA EVINAR 59 (2007) 8

5 nog poduze a u svojevrsno ekološko središte stvoriti mogu nost participiranja u financijskim sredstvima iz drugih europskih fondova, proširivanje djelatnosti vezanih uz ekologiju, uspostavljanje sustava vrhunske izobrazbe i kontinuiranog obrazovanja svih djelatnika, poticanje vrste suradnje s ekološkim udrugama i sa sustavom odgoja i obrazovanja, boljim odnosima s javnoš u sustavom društveno odgovornog odnosa prema okolišu te razvijanja i ja anja ekološke svijesti stanovništva. To je bio i rezime našeg razgovora s Joškom Ba eli em, direktorom Gradske isto e iz Šibenika. Osvrt na stanje s odlagalištima u Hrvatskoj Poznato je ve da na podru ju Hrvatske ima ukupno više stotina odlagališta i da je Bikarac samo jedno od njih. Odlukom o pristupanju pregovorima s Europskom unijom preuzeli smo i obvezu sanacije dijela postoje ih odlagališta te zatvaranje svih onih koje se doista ne može sanirati. Od 264 odlagališta u Hrvatskoj na koje se odlaže ili se odlagao otpad, legalno djeluje njih 25, u postupku je legalizacije još 42, službenih odlagališta je 38 (dakle onih koji imaju potrebnu dokumentaciju), dogovorenih je 98 (lokalna se samouprava dogovorila da se na odre enom mjestu odlaže komunalni otpad i na taj na in pomalo ublaži njihov "divlji" status), a pravih je "divljih" odlagališta 61. Od ukupnoga se broja 125 odlagališta nalazi u županijama na jadranskom podru ju (80 odlagališta komunalnog otpada, 15 odlagališta gra evinskog otpada te 30 nekontroliranih "divljih" odlagališta i saniranih "divljih" odlagališta) i 139 odlagališta u županijama u kontinentalnom podru ju (108 odlagališta komunalnog otpada i 31 nekontrolirano "divlje" odlagalište). Sva odlagališta zauzimaju ukupno 8,7 milijuna etvornih metara zem ljišta sa 69,5 milijuna prostornih metara odloženog otpada. Zbog sve ve e opasnosti od potpunoga zagušenja komunalnim otpadom, klasi na odlagališta više ne mogu prihva- ati sve ve e koli ine pa se jednostavno mora razmišljati o suvremenim središtima za gospodarenje otpadom i selektivnom prikupljanju otpada od kojega e se prera ivati sve korisne sirovine iz gradskog otpada. Na taj e na in specijalizirane doma e tvrtke dobivati korisne sirovine koje e se nakon zadovoljavanja doma ih potreba mo i i izvoziti. Osim toga na taj e se na in stvarati odre ena dobit koja e se mo i uporabiti za budu u izgradnju i poboljšavanje rada suvremenih centara za gospodarenje otpadom. Tako e se kona no u cijelosti potvrditi stara teza kako otpad nije sme e. Jadranka Samokovlija Dragi evi Snimci: L. Dragi evi i arhiva Gradske isto e GRA EVINAR 59 (2007) 8 731