PROGRAM KULTURE U STUDENOM studenog Program kulture započeli smo Glazbenim minutama. Uz stručno vodstvo Branke Šulc učenici su učili pj

Транскрипт

1 PROGRAM KULTURE U STUDENOM studenog Program kulture započeli smo Glazbenim minutama. Uz stručno vodstvo Branke Šulc učenici su učili pjevati pjesmicu Dođi, dođi, dođi Božiću koju će izvesti na božićnoj priredbi u prosincu, uoči Božića za svoje prijatelje, roditelje i djelatnike bolnice. Kad smo naučili tekst i melodiju pjesme, uveli smo koreografiju. Bilo je veselo. Učenici su uz pjesmu i ples proveli radosne glazbene minute. Prijatelji iz OŠ Remete opet su im poslali svoje likovne radove koji ih uvijek razvesele. Vezano uz godišnju temu matične škole Životinje željeli smo učenicima približiti sport u kojem sudjeluju konji. U bajkovit svijet dresurnog jahanja uvela nas je današnja gošća Programa kulture, gospođa Zvjezdana Klarić. Ona je vlasnica prekrasne barokne kurije Contessa u Draganiću u blizini grada Karlovca i i predsjednica samoborske udruge Lipicanska barokna raskoš, čiji je program Barok, dvorci i lipicanci godine proglašen jednim od najboljih u Hrvatskoj te tako promoviran u elitnu turističku atrakciju najvišeg ranga. Zvjezdana Klarić već se trideset godina bavi dresurnim jahanjem, dopredsjednica je konjogojske Udruge za uzgoj čistokrvnih lipicanskih konja Zagrebačke županije i ponosna vlasnica devet konja. Ona je nacionalna sutkinja za dresurni sport. Priredila je sve scenarije za poznati Bal lipicanaca koji se svake godine u božićno doba održava u Državnoj ergeli lipicanaca u Đakovu.

2 Dresurno jahanje smatra se umjetnošću konjičkog sporta te služi kao osnova treninga svim drugim disciplinama. Osnovna svrha je razvoj, kroz sustavni i progresivan trening, konjima svojstvene atletske sposobnosti i želje za radom, tj. razviti do maksimuma njegove potencijale kao jahaćeg konja. Dresurno jahanje je olimpijska disciplina, zajedno s preponskim jahanjem i svestranom upotrebom konja. Na dresurnim natjecanjima konj mora pokazati osnovne kretnje: hod, kas, galop te prijelaze iz jedne vrste kretanja u drugi. Na vrhu svog razvoja dresurni konj će glatko i brzo odgovarati na najmanji znak iskusnog i educiranog jahača izvodeći zatražene kretnje opušteno i bez napora. Suci ocjenjuju svaku radnju i/ili pokret na osnovi objektivnog standarda prilagođenom nivou natjecanja (ocjenama od 1-10). Učenici su vidjeli dio opreme natjecatelja (jahača) i konja. Naša gošća opisala je dresurno jahanje kao ples s konjem. Sudac i publika ne smiju vidjeti niti jednu komandu na jahaču. Dok mu jahač mirno sjedi leđima, konj pleše i izgleda kao da sve izvodi sam. To je ta čarolija plesa s konjem. Ona se postiže dugogodišnjim radom i neprestanim učenjem. Veliku ljubav prema konjima joj je usadio njen djed koji ju je, dok je bila mala, vodio po dvorcima. Bila je oduševljena barokom i dvorcima, njihovom kvadraturom, tim ogromnim dvoranama u kojima su se održavali balovi. Učenike je uvela i u čaroliju oživljene povijesti. Ispričala im je nekoliko crtica iz života grofova, plemića, prinčeva i princeza kako su se prenosila ljubavna pisma, kako su se tada borili, pokazala im mač koji su neki čak probali držati. Vrijeme kroz povijest proletjelo je uz priče o konjima prekrasnim ponosnim životinjama.

3 20. studenog povodom Međunarodnog dana djeteta tema edukativne radionice projekta 2 muzeja iz susjedstva bila je Tradicijske igračke i licitari. Željka Jelavić, viša kustosica iz Etnografskog muzeja upoznala je učenike s postavom muzeja i prikazala im kakvim su se igračkama nekad igrala djeca. Potom su i sami ukrašavali igračke konjića i licitarsko srce. Učenici su pokazali da su savladali nekadašnji način ukrašavanja i pri tome se dobro zabavili. 22. studenog nastavili smo razgovarati o životinjama vezano uz godišnju temu matične škole. Ponovno smo ugostiti Mariju Starčević, edukatoricu iz Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Današnja tema bila je vrlo zanimljiva i poučna: Brkate životinje. Učenici škole u bolnici prisjetili su se koje su brkate životinje, kako su brkovi nastali i čemu služe uz prezentaciju bogatu lijepim fotografijama. Tamarinu i lavu brkovi služe za orijentaciju u prostoru. Po položaju brkova možemo zaključiti je li mačka opuštena ili uzbuđena, nervozna. Morskom lavu brkovi su poput senzora - pronalazi hranu tako da brkove ispruži prema slasnom zalogaju. Štakorima i miševima brkovi daju super moć pomoću njih stvaraju kartu prostora u glavi pa ih je zaista teško uhvatiti. Šaran i som su ribe koje imaju slab vid, a plivaju u mutnoj vodi. Brkovi im omogućuju da vide i love u mutnom. Nekim životinjama brkovi služe za ukras kozja bradica ili brkovi tamarina koji su izraz ljepote te vrste majmuna. Učenici su susret s dragom nam gošćom završili izrađujući brkove od papira te se potom zabavljali ukrašeni izrađenim brkovima.

4 30. studenog ugostili smo Putujuću knjižnicu Martine Domaćinović iz Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Vladimira Nazora. Današnji susret bio je posvećen životinjama iz džungle. Bibliotekarka Martina pročitala je naglas knjige: Životinje u džungli i Mali majmun u velikoj brizi. Učenicima se dopalo čitanje uz slike i tema im je bila zanimljiva pa su se raspričali. Potom su bojali životinje koje su odabrali. Veliki plakat s oslikanom džunglom dobio je životinje koje su nedostajale. Učenici su puno toga zanimljivog danas naučili, pri tom se ugodno družili i zajednički izradili plakat koji će ukrasiti prostor knjižnice.

5 MALI KREATIVCI U STUDENOM studenoga Današnju radionicu nazvali smo Volim crtiće (animirane filmove). U razgovoru smo se složili kako svi podjednako volimo crtane filmove. I veliki i mali ljudi. U početku smo rekli ponešto o samom nastanku animiranih filmova, što su oni zapravo i kako nastaju. Animirani ili crtani film je oblik filmske umjetnosti. Za razliku od igranog filma, u crtanom filmu su likovi i pozadina nacrtani. Prvi animirani filmovi, koje nazivamo i crtanim filmovima, prikazani su u posljednjem desetljeću 19. stoljeća. Najpoznatija animirana životinja svih vremena svakako je Miki Maus. Njega je stvorio Walt Disney, a prvi film u kojem se pojavio je Ludi avion iz godine. Snjeguljica i sedam patuljaka iz godine je bio njegov prvi dugometražni animirani film. Animacija je tehnika kojom nastaju animirani, ili crtani filmovi. Da bi se snimila jedna sekunda animiranog filma potrebna su 24 crteža. To znači da je za desetominutni film potrebno nacrtati pojedinačnih scena. Za nastanak prvih animiranih filmova bilo je potrebno mnogo vremena i truda budući je pozadina svakog crteža morala biti ista. Međutim, dolaskom digitalne opreme taj proces je pojednostavljen i ubrzan. Tako je Disneyev film Priča o igračkama prvi animirani film u povijesti koji je u cijelosti nastao pomoću kompjutorske animacije. Razgovarajući smo se prisjetili crtanih filmova koje smo prve pogledali. Pokušali smo pogoditi o kojim filmovima je riječ dok je netko od nas opisivao radnju filma ili glavne likove. Jedan od filmova koji se svima svidio i koji u sebi nosi lijepu pouku je film Nebesa ili Up. Jedna od najupečatljivijih scena filma je kada se kućica podigne u zrak uz pomoć

6 stotina balona zavezanih za njen krov. Slušajući o čemu pričamo tata Robert (tata učenika) nam je predložio da će nam pomoći ukrasiti vrata učionice scenom iz filma. Zajedno s njim izradili smo plan i nakon nekog vremena vrata su zablistala novim sjajem.

7 15. studenoga Današnju radionicu posvetili smo Međunarodnom danu tolerancije koji obilježavamo 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije koja je potpisana od strane članica 16. studenoga godine. UNESCO je proglašenjem međunarodnog dana tolerancije skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava, uključujući Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te brojne druge. UNESCO je dao definiciju za toleranciju i ona glasi u cijelosti ovako! Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama. Djeca su iznosila svoja mišljenja o tome što za njih znači tolerancija i biti tolerantan prema nekome. Evo nekoliko zanimljivih odogovora: Biti tolerantan znači kada igramo npr. neku društvenu igru, izgubili ili dobili, da prihvatimo i poraz i pobjedu. I jedno i drugo su dio igre. Matej, 8. god.

8 Biti tolerantan znači prihvatiti mišljenja drugih ljudi, pa makar bila ona i loša. Leon, 14. god. Biti tolerantan znači odnositi se prema drugima onako kako bismo željeli da se odnose prema nama. Nika, 6. god. 22. studenoga Nakon što nas je posjetila edukatorica Marija Starčević iz Zoološkog vrta grada Zagreba i održala za nas radionicu, u sklopu Vesele srijede, pod nazivom Brkate životinje odlučili smo današnju radonicu Malih kreativaca posvetiti životinjama. Nazvali smo ju Napravi životinju od likova. Razgovarali smo o tome kakvih sve geometrijskih likova ima, kako se oni zovu, koja je razlika između tijela i likova. Upoznali smo se sa igrom Tangram. Tagram je jedna od nastarijih slagalica. Ova matematička zagonetka sastoji se od sedam standardnih dijelova, od kojih se slažu slike različitih objekata. Igra je iz Kine stigla u Europu i Ameriku početkom 19. stoljeća. Točna starost igre nije poznata. Originalni tangram je kvadrat razrezan na sedam dijelova, tako da se dobiju: 2 velika jednakokračna pravokutna trokuta, 1 jednakokračni pravokutni trokut srednje veličine, 2 mala jednakokračna pravokutna trokuta, 1 kvadrat i 1 paralelogram. Pravilo igre je da se uvijek moraju iskoristiti svih sedam oblika. Postoje teži i lakši oblici koje treba složiti. Pomoću tableta odigrali smo nekoliko primjera slaganja tangrama ( Djeca su jednako uživala kao da su izradila svoj vlastiti tangram i zatim ga ručno slagali. Za mlađe sudionike radionice osigurali smo od radnih terapeuta koji rade kod nas na odjelu magnetnu ploču i oblike pomoću kojih su oni slagali oblike raznih životinja. Na kraju radionice svako dijete je reklo kako mu je bilo jako zanimljivo i kako bi u skoroj budućnosti voljeli ponoviti radionicu istog naziva.

9 29. studenoga Društvene igre je tema naše današnje radionice Malih kreativaca. Djeca došla na ideju kako bi bilo lijepo da cijelu radionicu posvetimo društvenim igrama i da se na taj način opustimo nakon napornog učenja. Kako na odjelu imamo jaaako puno igara (društvenih, edukativnih, mozgalica, slagalica,...) razgovarali smo o igrama koje su nam najdraže. Nekima je to bio Čovječe, ne ljuti se, nekima Monopoly,... Uglavnom, bilo je tu zanimljivih odgovora i prjedloga. Kako je na radionici bilo troje djece, dogovorili smo se, kako će svako dijete odabrati jednu igru koju želi odigrati. Tako je odluka pala na to da je Nika odabrala Čovječe, ne ljuti se, Paula je odabrala igru za vježbanje motorike ruku Skupi ih sve, a Matej je odabrao svoje najdraže Crviće. Dogovorili smo se kako se nećemo ljutiti ako netko izgubi, da ćemo igrati po pravilima i da ćemo, nakon svake odigrane igre, pružiti si međusobno ruke i zahvaliti. U početku su im pravila bila pomalo smiješna, ali su shvatili da jedino na taj način možemo uživati u igri. Na kraju radionice smo svi otpjevali pjesmu Kad si sretan i dogovorili termin za još jednu ovakvu zanimljivu radionicu.

10