HRVATSKE ŠUME /2013

Транскрипт

1 ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 197 Godina XV. Zagreb, svibanj ISSN Poplava u Posavini INTERVJU: Uprava Hrvatskih šuma Natura Što nas čeka? Zelena čistka

2 Zelena čistka impressum u ovom broju 3 Šteta će se moći odrediti tek nakon povlačenja vode 5 Poplave zaustavile šumskouzgojne i eksploatacijske radove 8 Vrijeme je za socijalne pregovore a ne socijalne razgovore 11 Što nas čeka nakon ulaska u EU? 13 Hitne sanacije na području grada Zagreba 14 Mine i dalje prijete 16 Hrvatska ponovno čistila smeće 18 Svečano otvorena sjemenska štedionica 18 Novo ruho lijeve obale Drave 19 Studenti posjetili rasadnik Hajderovac 20 Drugo izdanje vodiča o bioraznolikosti u privatnim šumama 21 Predstavnici svjetskog udruženja sindikata u Hrvatskoj 22 Učinkovito korištenje resursa i dalje gorući problem 25 Najljepša sam gora sred istarskih strana 28 Liječi rane i srce 29 Orah (Juglans) 32 Tragovi srnjaka i srne 34 Šuma nastala pod zanimljivim ekološkim uvijetima 36 Šumarska akademija osnovana je godine 38 Posjednje počivalište ratnika iz daleke prošlosti 40 Nastanak prve karte iz godine 42 Digitalna valuta 43 Tko će s nama u šumicu? Mjesečnik»Hrvatske šume«izdavač:»hrvatske šume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Siročići, Goran Dorić Zadnja stranica: Nasukano krdo, Goran Dorić Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 POPLAVE UŠP SISAK Šteta će se odrediti tek nakon povlačenja vode aktualno Tekst/foto: Goran Bručić Obilne kiše koje gotovo neprekidno padaju posljednjih tjedana, kao i naglo topljenje, također obilnog ovosezonskog snijega, glavni su uzrok velikih poplava u području sliva rijeke Save nizvodno od Zagreba, neki kažu i najvećih u posljednjih 40-ak godina. S obzirom da je sisačka Posavina i Pokuplje premreženo prirodnim vodotocima ali i umjetnim kanalima razvidno je što se zbiva kad se hidrološke prilike otmu kontroli. Problemi s vodom na sisačkom području počinju kada vodostaj rijeke Save u Crncu dosegne 700 cm i nastupi primjena redovitih mjera obrane od poplave. Već ranije je ustava Trebež, kao najvažniji dio sustava obrane od poplave srednje Posavine aktivirana, a retencija Lonjsko polje popunjena u ukupnoj vodnoj zapremini od 1,3 mlrd. m³ na 237 četvornih km plavne površine. Na taj se način pravovremeno osigurala prirodna komunikacija voda Save, Lonje i Trebeža. Kako su vodostaji rijeka Kupe i Odre već duže vremena visoki a smanjen je prihvat tih voda u rijeku Savu jasno je da dolazi do efekta zaobalnih voda i punjenja vodom livada, polja, šuma, pa čak i naselja uslijed nemogućnosti funkcije kanalske mreže. Situacija je tim ozbiljnija jer je to proces bez prevelike čovjekove kontrole pa smo posljednjih dana svjedoci elementarnoj nepogodi na sisačkom i jasenovačkom području. Tako dolazimo do situacija koje su ipak više pravilo nego iznimka, barem što se tiče šumarije Sunja koja je jedna od deset šumarija sisačke podružnice Hrvatskih šuma. Šumarija Sunja gospodari dvjema jedinicama i to g.j. Posavske šume (4400 ha) i g.j. Lonja (2130 ha) koja se nalazi unutar same retencije Lonjsko polje. S obzirom da se radi o poplavnim šumama, jasno je kakav su utjecaj višemjesečne poplave imale na dinamiku poslovanja šumarije. Poplavne šume rastu uz obale rijeka, u njihovoj neposrednoj blizini, na riječnim otocima, sprudovima, u manjim ili većim depresijama, koritima bivših vodotoka i periodično se poplavljuju. Vrlo su izražajnih razvojnih procesa koji se očituju u stalnim promjenama u tlu, ali i na vegetaciji. Jednu šumsku zajednicu nakon određenoga vremena i kulminacije njezina razvoja zamjenjuje druga, u načelu složenija i zahtjevnija prema uvjetima staništa. Položaji i obale rijeka također se često mijenjaju. Voda, u prvom redu poplavna, određuje život šume: vrstu drveća, njezin izgled i raspored, vrijeme životnih manifestacija, vrlo često određuje čitav prirodni slijed. Dogodi se, primjerice, da za sušnih godina u riječnim koritima nastaju sprudovi i na njima malati vrba i topola, pa nakon visokih voda bivaju premješteni na drugo mjesto ili potpuno razoreni. Obala se stalno erodira, sedimenti se nanose u šumske sastojine i sve uvjetuje veoma bogatu floru i faunu. Po svome bogatstvu, fizionomiji, teškoj prohodnosti, brojnim isprepletenim penjačicama i gustim grmovima te šume pripadaju najraznovrsnijim šumama na europskom kopnu. Gospodarska jedinica Lonja poplavljena je u potpunosti još od 8. studenoga prošle godine, pa su od tada obustavljeni Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 3

4 radovi izvoženja i otpreme trupaca i radovi na uzgajanju šuma. Tako je u odjelima ostalo neizveženo 570 m³ oblovine i 1350 m³ prostornog drveta. Također je na pomoćnim stovarištima zarobljeno 500 m³ oblovine i 2500 m³ prostornog drveta. S obzirom na dosadašnja iskustva, poplavna voda se u šumi zadržava puno duže jer je povlačenje kanalima vrlo sporo, nije realno očekivati početak radova i mjesec dana nakon što vodostaji u rijekama dođu u normalne razine. G.j. Posavske šume koja se nalazi na desnoj obali rijeke Save, također je u potpunosti poplavljena i u njoj su obustavljeni svi radovi ali je u odjelima pod vodom još oko 1500 m³ oblovine i 2750 m³ prostornog drveta dok je na pomoćnim stovarištima oko 200 m³ oblovine i 300 m³ prostornog drveta. Osim toga upitno je i izvršenje plana proizvodnje koji je u I kvartalu izvršen sa samo 72%, a radnici privremeno zaposleni u drugim šumarijama UŠP Sisak. S obzirom na izuzetno obilnu i dugotrajnu poplavnu sezonu kakvu ne pamte niti najstariji kolege, štete će zasigurno biti velike. Tek nakon potpunog povlačenja vode moći će se pristupiti saniranju šumskih cesta koje će biti nemale s obzirom na količinu vode i brzinu prodora u šumu. Slijedi utvrđivanje štete na drvnim sortimenata bilo kroz otplavljivanje bilo kroz pad kvalitete s obzirom da se radi o vrijednim lužnjakovim i jasenovim sortimentima. U obje gospodarske jedinice ustanovljena su i lovišta, tako da šteta ima i na divljači, pa će se i ona morati ustanoviti i vjerojatno godinama sanirati. Osim ovih u suhoparnim brojkama izraženim štetama, takvo dugotrajno zadržavanje vode zasigurno će nanijeti ozbiljne štete šumskim sastojnama. Onemogućena je prirodna obnova sastojina radi propadanja sjemena i ponika ali i umjetno pomlađivanje kroz unošenje sadnica koje su ostale u rasadnicima i privremenim trapovima. Također je velika vjerojatnost truljenja pridanaka stabala, propadanje korijenovog sustava a kao posljedica se javljaju napadi raznih štetnika i bolesti. U konačnici to dovodi do povećane pojave sušenja šuma, zamočvarivanja i degradacije šumskog zemljišta. 4 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

5 Poplave UŠP Nova Gradiška Poplave zaustavile šumskouzgojne i eksploatacijske radove Zbog stalnih i obilnih kiša tijekom ožujka i u prvoj polovici travnja te porasta vodostaja rijeke Save, novogradiško područje Hrvatskih šuma zahvaćeno je poplavama na području šumarija Jasenovac, Novska i Stara Gradiška aktualno Tekst: Ivica Tomić Foto: I. Ištvanović, G. Dorić Tijekom ožujka te u prvoj polovici travnja novogradiško područje Hrvatskih šuma zahvaćeno je poplavama zbog stalnih i obilnih kiša te porasta vodostaja rijeke Save kod Jasenovca. Najveći problem bile su velike količine oborinskih voda koje nisu otjecale već su se zadržavale u šumskim sastojinama, a njihova je razina na mjestima iznosila i do 5 m iznad tla. Pod vodom su se tako našle mnoge šumske prometnice, prosjeke, lugarske kućice, lovačke osmatračnice (čeke), a u vodenoj stihiji stradavala je i divljač koja je pokušavala potražiti spas na sušim dijelovima cesta. Voda na cijeloj površini šumarije Jasenovac - Gotovo cjelokupna površina jasenovačke šumarije (oko ha) našla se pod vodom, posebice u gospodarskoj jedinici Grede Kamare (4.931 ha), gdje su svi šumski odjeli poplavljeni pa je onemogućen prilaz na šumske ceste na kojima je visina vode iznosila od 10 cm do 1,5 m. Zatvorena je županijska cesta Košutarica Mlaka zbog poplave od 21. ožujka, na prvi dan proljeća. Veći je dio šumarijske površine poplavljen u g.j. Krapje đol (1.664 ha), osim šumskoga predjela Rastine (250 ha). U gospodarskoj jedinici Žabarski bok (825 ha) sve su šume poplavljene, a prema riječima Tanje Ivaštinović, upraviteljice jasenovačke šumarije, tijekom prvoga tromjesečja zbog poplave nije na sječi izvršeno oko 10 posto planiranih radova. U drugome tromjesečju ostvareno je samo 28 % plana, a preostala količina drvne mase neće se moći realizirati dok se voda ne povuče. U sklopu biološke obnove šuma, planirani radovi tijekom siječnja, veljače i ožujka su ostvareni, no dvojbeno je tijekom drugoga tromjesečja izvršenje pripreme staništa, izrade uzgojnih stazica i tretiranja protiv pepelnice. Potonji radovi ovise o vremenskim uvjetima i povlačenju vode. Sve tri gospodarske jedinice smještene su između vodotoka Struga i rijeke Save. Borba za opstanak ugrožene divljači - U šumariji Stara Gradiška, koja na području četiriju gospodarskih jedinica gospodari s približno ha poplavnih šuma, poplavi je gotovo u cijelosti bila izložena g. j. Međustrugovi (2.600 ha) kao dio retencije Lonjsko polje, osim na stotinjak metara ceste na kojoj je spas pronašlo četrdesetak komada jelenske i srneće divljači, divljih svinja, jazavaca, čagljeva i lisica. Voda se nalazila i na približno 80 posto Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 5

6 Ugrožena divljač spas na sušem dijelu ceste površine g. j. Podložje (oko 1200 ha) te na prostoru Prašnika i Ljeskovače. Kako smo doznali od revirnika Gorana Dorića, dipl. ing. šum., ovo je veća poplava od one iz godine, kada je razina vode bila niža za oko dvadesetak centimetara. Najveći problem oborinske vode - Poseban problem su oborinske vode koje ne mogu otjecati u Savu te se zadržavaju u šumi zaštićenoj nasipima. Tako je trećina površine g.j. Ljeskovača (oko 500 ha) poplavljeno, i to ne izlijevanjem rijeke Save, nego oborinskim vodama. Obično se događa da se voda povuče u Savu, no šumari ne mogu doći u šumu iza nasipa jer se do njega nalazi voda koja ne može otjecati sve dok dok ne počnu funkcionirati cijevni propusti u nasipima. - Poplava nam onemogućuje normalno obavljanje planiranih šumskih radova, a najgore je zbog narušavanja stabala. Naime, u sljedećem razdoblju ne možemo pratiti planiranu dinamiku radova na sječi i privlačenju drvne mase. Tako smo u Međustrugovima narušili polovicu planirane mase (2.500 m 3 ), a u Podložju nismo mogli uopće narušavati. Od uzgojnih radova u prvome tromjesečju nismo uspjeli podići ograde u dužini 12 km, posaditi poljski jasen na 12 ha te izvršiti čišćenje koljika na 13 ha - ističe Dorić. Zarobljeni drvni sortimenti - Na prostoru šumarije Novska poplavljene su šumske sastojine gospodarskih jedinica Trstika (2.000 ha) i Zelenika (3.743 ha). Na šumskim stovarištima nedostupno je oko m 3 drvnih sortimenata hrasta lužnjaka. Prema riječima upravitelja Mirka Bilmana, u pitanje dolazi izvršenje oko 150 ha uzgojnih radova (uzgojne stazice, njege i dr.), a šumski radnici bit će raspoređeni ma područje šumarije Oriovac. Poplava na navedenim šumarijama onemogućuje normalno obavljanje radova na sječi i uzgojnih poslova pa toga planirani radovi neće biti izvršeni sve dok se voda ne povuče, a prognoze su loše jer se vodostaj ne smanjuje. Zbog nemogućnosti obavljanja poslova, šumarijske radnike potrebno je rasporediti na rad u druge šumarije UŠP Nova Gradiška ili u druge podružnice Hrvatskih šuma. Štete od poplava - Postoji bojazan pojave novih poplava koje nastaju zbog novih padalina i topljenja snijega na planina- Lovačka osmatračnica (čeka) u vodenom okružju Voda na šumskoj cesti Bukove grede (šumarija Jasenovac) 6 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

7 Pod vodom su se našle mnoge šumske prometnice, prosjeke, lugarske kućice, lovačke osmatračnice (čeke), a u vodenoj stihiji stradavala je i divljač koja je pokušavala potražiti spas na sušim dijelovima cesta. Šumarska kućica zarobljena u vodi (šumarija Stara Gradiška, g.j. Međustrugovi) ma u Sloveniji i Gorskome kotaru. Zasigurno je da će i ove, ali i moguće kasnije proljetne poplave u šumskim sastojinama nanijeti velike štete. Osim zastoja na pravodobnom izvođenju šumskogospodarskih i eksploatacijskih radova, u šumskim sastojinama nastaje problem zamočvarivanja. Zbog stagniranja poplavne vode, stabla se počinju sušiti, a nerijetko odumiru i čitave sastojine. Naime, dugo zadržavanje vode uzrokuje trulež korijenja, stabla fiziološki slabe, a posljedica toga je napad različitih štetnika te onemogućavanje prirodnog i umjetnog pomlađivanja šuma. U retencijskome polju u proljetnom i ljetnom razdoblju propada šumsko sjeme, posebice ponik i pomladak u šumama koje su u stadiju prirodne obnove. Poplavne šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (poznata slavonska šuma) te hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredama ili povišicama (periodično plavljenje stagnantnom vodom), s glavnim vrstama drveća hrastom lužnjakom i poljskim jasenom, izložene su stalnim promjenama hidroloških uvjeta. Potonje su jedan od najvažnijih poremećaja šumskog ekosustava koji uzrokuje velike štete u šumarstvu i jedan su od razloga odumiranja lužnjaka, najznačajnije vrste šumskoga drveća nizinskih šuma. Jedan od problema je i kvaliteta poplavnih voda zbog njihovog onečišćenja koje negativno utječe na fizikalno - kemijski režim tla i režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološki i biološki svijet šumskog ekosustava i dr. Čamcem do pomoćnoga stovarišta Jazavčine (šumarija Jasenovac, g.j. Grede Kamare) Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 7

8 događaji Tekst/foto: Goran Vincenc Intervju Vrijeme je za socijalne pregovore, a ne socijalne razgovore Hrvatske šume prolaze kroz fazu restrukturiranja i nove sistematizacije. S obzirom na veliko zanimanje radnika Hrvatskih šuma d.o.o., o tim a i drugim aktualnim temama razgovarali smo sa Upravom Hrvatskih šuma, predsjednikom Ivanom Pavelićem te članovima Uprave Marijom Vekić i Ivanom Ištokom. Prošlo je više od godine dana otkako ste preuzeli Upravu HŠ d.o.o. Kako ocjenjujete poslovnu godinu? Možemo biti zadovoljni učinjenim jer unatoč ekonomskoj krizi i iz tog razloga otežanom poslovanju, Hrvatske šume d.o.o. uspjele su premašiti zadani plan. Značajno je popravljena likvidnost tvrtke, smanjena je kreditna zaduženost, svim dobavljačima plaćamo u roku a poboljšana je i naplata od kupaca. Podsjetimo, zakonski rok za podmirenje dugova je 60 dana a mi sve svoje obaveze podmirujemo u prosjeku nakon 51 dana. Uspješno je smanjen rok naplate potraživanja koji je sada 79 dana dok je godine bio preko 100 dana. Bitno su smanjeni i troškovi poslovanja zbog čega se možemo pohvaliti sa dobiti od 20 milijuna kuna. Prosječan broj zaposlenih u u odnosu na godinu smanjen je za 1%. Iz Hrvatskih šuma je u otišlo ukupno 225 radnika uz otpremnine i redovite odlaske u mirovinu. Sve u svemu, ako se uzme u obzir da smo OKFŠ prihodovali u iznosu manjem za 108 mil. kn, nego u godini, te uzimajući u obzir povećanje ugovorenih obveza HŠ-a, smatramo da je godina bila iznimno financijski uspješna, jer je s jedne strane povećana dobit, a s druge strane su povećane i pričuve, što je bilo moguće napraviti jedino kroz uštede na onome gdje su se sredstva nekontrolirano trošila, kao što je korištenje službenih vozila, reprezentacija i sl. U posljednje vrijeme uočljive su brojne promjene u kadrovskoj strukturi. Možete li nam prokomentirati novonastalu situaciju? Do kud se došlo sa sistematizacijom? Prvo treba objasniti neke stvari oko sistematizacije gdje se digla velika prašina, primjerice oko toga što u novoj sistematizaciji nema proizvodne, planske, financijske i drugih službi. Prestanak postojanja proizvodne službe tumači se kao ukidanje proizvodnje, no dogodilo se upravo suprotno. Tek sada su ti poslovi dobili na važnosti jer ih vodi direktor Sektora, budući da je sektor organizacijska jedinica hijerarhijski iznad službe. Nitko od radnika koji su bili rukovoditelji nije izgubio posao, već su dobili nova radna mjesta. Nadalje, ukidanje mjesta savjetnika bilo je očekivano i logično jer su radnici godinama raspoređivani na ta visoko 8 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

9 bodovana radna mjesta, bez konkretnih radnih zadataka. Što se tiče mjesta zamjenika i pomoćnika, za njima ne postoji stvarna potreba jer voditelja Podružnice u odsutnosti zamjenjuje rukovoditelj proizvodnog odjela na Podružnici koji uz voditelja ima najviše informacija o poslovanju podružnice, što će svakako biti prepoznato u novoj sistematizaciji. Podrazumijeva se kako su svi voditelji odjela u funkciji pomoćnika voditelja. Velike šumarije jednodobnih i prebornih šuma mogu i dalje imati pomoćnika ali mora imati i svoj revir. U Direkciji, korekcijom bodova uklonjene su nelogičnosti u plaćama unutar pojedinih sektora i službi. Što možemo očekivati od restrukturiranja te što bi ono u konačnici trebalo donijeti firmi HŠ d.o.o.? Umjesto restrukturiranja radije koristimo termin mjere za unapređenje poslovanja. Proces definiranja tehnologije rada i usklađivanje svih poslovnih procesa u tvrtki može rezultirati manjkom ali i viškom zaposlenih u pojedinim segmentima poslovanja. Sve to ovisi o osnovnoj djelatnosti, koju mislimo i dalje raditi, te ovisno o ostalim djelatnostima koje nisu osnovna. Cilj tih mjera nije otpuštanje radnika nego povećanje efikasnosti u poslovanju. Sve tri dosadašnje studije restrukturiranja pokazale su da višak radnika postoji, ali ni jedna do sada nije provedena u djelo, stoga se za sada ne može reći koliko će radnika biti viška ili manjka, već se samo može pretpostaviti da će viška biti, na temelju dosadašnjih iskustava tranzicijskih zemalja i postojećih studija restrukturiranja za HŠ d.o.o. Eventualni višak zaposlenika je posljedica procesa restrukturiranja a ne cilj! U tom postupku će se iskristalizirati u kojim segmentima imamo višak a u kojima manjak zaposlenika. Neki su zaposlenici postali sami sebi svrha a time usporavaju i neke poslovne procese koji bi morali biti efikasniji. Očekujemo da će najviše viškova biti u administraciji dok nam istovremeno nedostaje sjekača. Komunikacija sa socijalnim partnerima došla je u nezavidan položaj, stižu tužbe za neisplatu božićnica. Koji je stav Uprave društva na tu temu? Hoće li doći do nagodbe između Uprave društva i socijalnih partnera kada je riječ o pravima iz KU? Kada govorimo o isplati božićnica, treba naglasiti jednu vrlo bitnu stvar. Istina je da su Hrvatske šume poslovale s pozitivom od 20 milijuna kuna no isto tako je istina da smo nelikvidni a razlog tomu su velika dugovanja drvne industrije prema Hrvatskim šumama d.o.o. i koja se vuku već duži niz godina. Budući da su pred nama ljetni mjeseci, kada se zbog prestanka sječe smanjuju prihodi, smatramo kako bi bilo bolje kada bi se božićnice isplatile u zadnjem kvartalu, kada ponovno počinje sječa glavnog prihoda, pa tako i povećani prihod sredstava koji će omogućiti nesmetano poslovanje poduzeća. Smatramo da su tužbe koje je organizirao sindikat nepotrebne, iz načina na koji su poslane, vidljivo je kako je sindikatu cilj što više oštetiti firmu od koje živimo. No napominjemo kako je osim neisplate božićnica, za što postoji rok zastare od 3 godine, Uprava poštivala sve ostale obaveze iz kolektivnog ugovora. Unatoč krizi i nelikvidnosti, tvrtka HŠ d.o.o. se može pohvaliti činjenicom da plaće nisu kasnile niti jedan dan. Istina je da su Hrvatske šume poslovale s pozitivom od 20 milijuna kuna no isto tako je istina da smo nelikvidni a razlog tomu su velika dugovanja drvne industrije prema Hrvatskim šumama d.o.o., koja se vuku već duži niz godina. Prestanak postojanja proizvodne službe tumači se kao ukidanje proizvodnje, no dogodilo se upravo suprotno. Tek sada su ti poslovi dobili na važnosti jer ih vodi direktor Sektora, budući da je sektor organizacijska jedinica hijerarhijski iznad službe. Za sveukupne otpremnine u poput prestanka ugovora o radu zbog utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad i neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, redovnog odlaska u mirovinu i ostalih otpremnina, utrošeno je ukupno 25 milijuna 773 tisuće kuna. Najveća otpremnina iznosila je stotinjak tisuća kuna. Uprava će nastaviti pregovore sa sindikatima koji očigledno nisu bili spremni na ovakvu situaciju. Tvrtka neće moći opstati u novim poslovnim uvijetima sa dosadašnjim ustaljenim načinom poslovanja i ponašanja. Već sam ulazak u Europsku uniju nameće nova pravila i puno dinamičniji pristup poslovanju. Stoga je nužno da sindikati shvate kako se ne može nastaviti sa praksom socijalnog razgovora, već moramo sjesti svi za isti stol i početi sa socijalnim pregovorima. Točnije, sindikati moraju shvatiti svoju ulogu u pregovorima i činjenicu da odluke donosi Uprava jer Uprava jedina ima odgovornost za tvrtku. Kako su se u praksi pokazale nove norme? Što je s uvođenjem europskih normi i kako će se to odraziti na radnike? Nove norme su se počele primjenjivati uz ogradu kako će se usklađivati ukoliko se pokaže veliko odstupanje u realizaciji od onoga što je definirano novim normama. To je u nekoliko navrata i učinjeno, međutim takvih situacija nije bilo previše. Stoga smatramo da su nove norme prilagođene trenutku u kojem se posao realizira, te kako zapravo odražavaju realno stanje na terenu, u ovisnosti o tehnologiji koju primjenjujemo, zaštitnim mjerama koje poduzimamo, te sposobnosti i uvježbanosti naših zaposlenika. Naplata potraživanja je još uvijek problematična? Što Uprava radi kako bi se povećao broj naplaćenih potraživanja? Trenutna redovna dospjela potraživanja iznose 141 milijun kuna, dok je zaključno sa prošlom godinom iznos sumnjivih i spornih potraživanja 149 milijuna kuna. Upravo su ta sporna potraživanja problematična jer se vuče od reprograma iz godine. Zajedno sa trenutnim potraživanjima po reprogramu koja iznose 37 milijuna kuna, ukupna dospjela potraživanja iznose 327 milijuna kuna. Nažalost, reprogrami iz godine samo su odgodili probleme s kojima se suočava drvna industrija, no u većini slučajeva problemi nisu riješeni. Činjenica je da dobar dio tih potraživanja nikad neće biti naplaćen. Dio potraživanja će biti riješen putem predstečajnih nagodbi, što je i nedavni slučaj Spačve d.d. Zbog neisplate dugovanja, HŠ d.o.o. ulaze u portfelj Spačve d.d. Mogu li Hrvatske šume imati koristi od tog preuzimanja? Najveći dužnik HŠ d.o.o. je Spačva d.d. koja se prijavila za predstečajni postupak. Na predstečajnoj nagodbi postignut je dogovor o načinu izmirenja sveukupnog duga Spačve d.d. u iznosu 62,3 mil. kn na način da Hrvatske šume preuzmu imovinu Spačve u vrijednosti ukupno 78 mil. kn (nekretnine u Vinkovcima i zgrade i proizvodna oprema u Bjelovaru). Za razliku vrijednosti imovine i duga, Hrvatske šume će Spačvi isporučiti trupce kako bi mogla nastaviti s poslovanjem. Na ovaj način je spašeno oko 900 radnih mjesta u drvnoj industriji. Plan Hrvatskih šuma je u Bjelovaru organizirati proizvodnju, što znači i očuvanje većine radnih mjesta. Po završetku predstečajne nagodbe izabrat će se najbolja Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 9

10 Smatramo da su nove norme prilagođene trenutku u kojem se posao realizira, te kako zapravo odražavaju realno stanje na terenu, u ovisnosti o tehnologiji koju primjenjujemo, zaštitnim mjerama koje poduzimamo, te sposobnosti i uvježbanosti naših zaposlenika. opcija za HŠ d.o.o. a jedna od mogućnosti je davanje u najam opreme i prostora. Važno je naglasiti kako HŠ d.o.o. nisu preuzele radnike Česme pa niti njihova potraživanja. O koristi je u ovom trenutku teško govoriti, ali bitno je da niti jedna strana nema štete. Vjerujemo da će vrijednost Česme porasti činjenicom da će se u njoj proizvoditi većim kapacitetom nego što je to bio slučaj do sada. Pojasnite višegodišnje ugovore potpisane sa drvnim prerađivačima te novi način prodaje drvnih proizvoda? Pregovori koji su trajali više od šest mjeseci, konačno su zaključeni na obostrano zadovoljstvo. U prošlosti je bilo pokušaja da se zaključe višegodišnji ugovori, ali nije postojala dovoljna doza ozbiljnosti u tim procesima, tako da nikada nije došlo do realizacije. Sirovina će se prodavati u minimalnoj količini od 70 % ukupne proizvodnje putem višegodišnjih ugovora domaćim proizvođačima, dok će ostatak biti prodan putem licitacije. Treba uzeti u obzir kako se ulaskom u Europsku uniju pravila tržišnog natjecanja mijenjaju i treba ih strogo poštivati, stoga se ovim načinom prodaje donekle štiti domaću drvnu industriju kojoj je osigurana sirovina sve dok poštuju ugovor. Ukinuti su prijašnji rabati a uvedeni rabati koji su sukladni stupnju finalizacije proizvoda, čime se pokušava stimulirati drvoprerađivače da imaju čim veću dodanu vrijednost na drvo, što bi povećalo razvoj drvoprerađivačke industrije, a pomoglo i otvaranju novih radnih mjesta. Koji su financijski, kadrovski i proizvodni planovi tvrtke u godini? Kolika je očekivana dobit? Koliko je planirana proizvodnja poremećena vremenskim prilikama te je li moguće dostići zadane planske ciljeve? Planiraju li se nove investicije i u kojem sektoru? Vremenske prilike nam definitivno nisu išle na ruku. Zima je obilovala snježnim padalinama koji je, kad se počeo topiti, zajedno sa kišom stvorio probleme sa poplavama, što je u konačnici uzrokovalo zastoj u proizvodnji. Trenutno se radi na usklađivanju planova kako bi se proizvodni kapaciteti preraspodijelili unutar i među Podružnicama. Posao će biti organiziran kako bi se pomoglo Podružnicama koje su u najvećem zaostatku sa proizvodnjom. Sve investicije bit će usmjerene prema proizvodnji. Planira se nabava kombi-vozila za prijevoz radnika, te strojeva za izvlačenje trupaca forvardera. Trenutno, izvlačenje trupaca predstavlja najveći problem, koji djelimice želimo riješiti kupovinom novih forvardera. U proizvodni vozni park godinama nije bilo kvalitetnog investiranja, odnosno nabavljena su nekvalitetna kombi-vozila, zbog čega su troškovi održavanja previsoki. Prošle godine racionaliziran je vozni park a ove nam godine slijedi racionalizacija računala gdje će biti izuzeto 450 istih. Višegodišnja praksa nelicenciranja dijela računala u konačnici je dovela do 750 računala bez licenci. Uz redovan trošak za 2000 računala koji iznosi 12 milijuna kuna godišnje, licenciranje preostalih računala tvrtku bi opteretilo sa dodatnih 5 milijuna kuna. Prema planu poslovanja za godinu očekujemo da će tvrtka ostvariti dobit od 29 milijuna kuna. Kako će se projekt Natura 2000 odraziti na poslovanje tvrtke? Što bi to značilo za šumarstvo u Hrvatskoj? Projekt Natura 2000 kao i ulazak u Europsku uniju bitno će povećati troškove zaštite i gospodarenja šumama. Iz tog razloga velika će se sredstva ulagati u nove tehnologije i metodologije, kako u obnovi i iskorištavanju, tako i na samoj zaštiti šuma. Upravo sada imamo problem sa najezdom gubara u hrastovim šumama. Kako bi očuvali FSC certifikat i proveli projekt Nature 2000, moramo koristiti biotehnička sredstva koja su pet puta skuplja od kemijskih sredstava. Zbog preuzetih obaveza, u budućnosti ćemo se više morati oslanjati na fizički rad nego na kemijska sredstva što će bitno poskupiti proizvodne procese. Za sada je još prerano govoriti kako će se to odraziti na poslovanje tvrtke i na šumarstvo u cjelini. Gdje vidite tvrtku HŠ d.o.o. nakon 5 godina? Ulazak RH u Europsku uniju je otvaranje novog tržišta, te sigurnost da se krizna godina ne bi smjela ponoviti. Kako drvna sječka i kogeneracije postaju dio svakodnevice, to će i potražnja za drvnom sječkom bit sve veća i veća, što otvara nove mogućnosti u povećanju prodaje Hrvatskih šuma. Naime, u Hrvatskim šumama se sječe značajno manje drvne mase od prirasta, što će omogućiti da Hrvatske šume u budućnosti povećavaju sječu, a ne naruši održivi razvoj. Naravno, sve će se raditi po pravilima struke i uz suradnju sa Šumarskim fakultetom i svim ostalim dionicima koje su u vezi sa šumama u RH. Drvoprerađivačka industrija je u krizi iz razloga što su se kumulirali problemi od prijašnjih godina, a Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je ubrzao rješenje problema ili kroz predstečajne nagodbe ili kroz stečajeve. Do sada je podneseno 12 zahtjeva za predstečajnu nagodbu, a do kraja godine će ih biti još. Međutim, mislim sam da to neće značajno umanjiti drvoprerađivački kapacitet i samu proizvodnju, jer će oni koji su zdravi i koji mogu raditi, povećati kapacitete i proizvoditi više. Otvorit će se novi pogoni utemeljeni na novim tehnologijama, čime će se smanjiti trošak proizvodnje. Mislim da je vrijeme opstanka drvoprerađivačke industrije, utemeljene na jeftinoj sirovini, iza nas, te da se polako stvaraju tržišni uvjeti i u ovoj djelatnosti, a tada nužno mora doći do preslagivanja na tržištu. Sve u svemu, mislim da će šumarstvo u sljedećih 5 godina doživjeti svoju renesansu, jer optimiziranjem poslovanja s jedne strane, te stvaranjem tržišnih uvjeta pri prodaji s druge strane, omogućit će ulaganje značajno većeg iznosa sredstava u biološku obnovu šuma, čime ćemo osigurati našim šumama i u budućnosti epitet jednih od najljepših i najprirodnijih šuma u Europi, pa i svijetu. 10 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

11 NATURA 2000 Što nas čeka nakon ulaska u EU? U okviru provedbe projekta IPA 2009 NATURA 2000 upravljanje i monitoring NATURA MANMON tijekom veljače i ožujka održane su radionice na kojima je predstavljen prijedlog programa monitoringa za nekoliko životinjskih vrsta i dva stanišna tipa. Korisnici projekta su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode, a jedan od ciljeva projekta je doprinos razvoju i provedbi nacionalnog sustava za praćenje divljih svojti i staništa potrebnog za izvještavanje u skladu s Direktivom o staništima i Direktivom o pticama. rektivom o staništima. Državni zavod za zaštitu prirode u izradu Prijedloga nastojao je uključiti što širu stručnu i znanstvenu zajednicu te nevladine udruge iz područja istraživanja i zaštite prirode. Radi slabe istraženosti biološke raznolikosti Hrvatske, podaci su još uvijek nepotpuni te su u tijeku intenzivna istraživanja čiji se rezultati ugrađuju u prijedlog i popunjavaju EU bazu podataka NATURA 2000, a na temelju kojih će se uspostaviti i obvezatni monitoring. Prijedlog NA- TURA 2000 Hrvatska predstavlja ekološku mrežu s nizom lokaliteta koji su ključna uporišta za dugoročno očuvanje europski ugroženih vrsta i staništa. Velik broj lokaliteta i površina ukazuje na iznimno bogatstvo biološke raznolikosti Republike Hrvatske te na značajan doprinos ekološkoj mreži Europske unije. Osigurati događaji Tekst: Mirna Ilić Foto: Arhiva Cijeli koncept Europske ekološke mreže NATURA 2000 počiva na Direktivi o pticama i Direktivi o staništima kroz koje treba osigurati očuvanje bioraznolikosti poduzimanjem određenih mjera. Zahvaljujući njima, države su u mogućnosti koordinirati svoje aktivnosti očuvanja prirode bez obzira na političke ili administrativne granice. Cijeli je proces znanstveno utemeljen, zakonski provediv i zasnovan na pristupu upravljanja koji uzima u obzir interese ljudi. Cilj je stvaranje ekološke mreže područja očuvanja diljem Europe mreže NATU- Članak 17. Direktive o staništima obvezuje države članice EU na podnošenje izvješća svakih šest godina, a ono se može napraviti samo ako se ima kvalitetan program monitoringa. RA 2000 osmišljene radi očuvanja velikog broja vrsta ugroženih i endemičnih svojti, te prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova navedenih u dodacima dviju EU direktiva. Članak 17. Direktive o staništima obvezuje države članice EU na podnošenje izvješća svakih šest godina, a ono se može napraviti samo ako se ima kvalitetan program monitoringa. Države članice kroz jedinstveni obrazac izvješćuju svakih šest godina o provedbi Direktive o pticama na svojem području kao i o rasprostranjenosti, veličinama i trendovima populacija te ugroženosti i mjerama očuvanja za sve zavičajne vrste ptica. Analizom svih izvješća na razini EU moguće je pratiti uspješnost provedbe Direktive i prema potrebi prilagođavati potrebne mjere kako bi se osiguralo povoljno stanje očuvanosti svih vrsta, odnosno stanje u kojemu vrsta prosperira te ima dobre izglede da tako ostane i u budućnosti. Monitoring se ne provodi samo u NATURA 2000 područjima, nego se sagledava i ocjenjuje stanje na cjelokupnom teritoriju države članice. Prijedlog NATURA 2000 u Hrvatskoj priređen je na temeljeu znanstvenih podataka i stručnih procjena o važnosti pojedinih područja, sukladno kriterijima zadanim Direktivom o pticama i Jelenak njihovo povoljno stanje očuvanosti kroz prilagođeno upravljanje i razumno korištenje prirodnih dobara najvažnija je obveza u zaštiti prirode za Republiku Hrvatsku kao buduću EU članicu. Direktive o staništima i pticama postavljaju jednak skup pravila, kreiranih kako bi se očuvale najosjetljivije europske biljke, životinje i stanišni tipovi. S jedne strane, one štite vrste kao takve pa je namjerno hvatanje, ubijanje ili sakupljanje pojedinih vrsta strogo zabranjeno osim ako ne postoji opravdan razlog. S druge strane, direktive zaštićuju ključna područja za vrste i stanišne tipove kao područja NATURA Ta područja mogu biti, na primjer, važna područja za gniježđenje, hranjenje ili odmaranje rijetkih vrsta ptica ili područja na kojima još uvijek opstaju rijetki stanišni tipovi poput bogatih travnjaka i prirodnih šuma. Upravljanje područjem NATURA 2000 mora biti takvo da osigurava dugoročan opstanak ciljnih vrsta i stanišnih tipova za dotično područje što podrazumijeva izbjegavanje štetnih aktivnosti koje mogu ozbiljno zaprijetiti opstanku ciljnih vrsta i stanišnih tipova. Gdje je to potrebno, poduzimaju se takve mjere koje će održati ili obnoviti stanje vrsta i stanišnih tipova u povoljnom stanju očuvanosti u njihovom prirodnom arealu. Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 11

12 Kosac Kako će se sve navedeno postići ovisi o karakteristikama pojedinog područja. Neka su područja vrlo mala (nekoliko hektara), neka su prostrana i već zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode. Većina će područja činiti sastavni dio krajolika i u njima će se i dalje provoditi gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, rekreativne aktivnosti itd.). Dapače, mnoga su područja NATURA 2000 vrijedna upravo zato jer su od davnina gospodarena. U takvim slučajevima treba osigurati odvijanje tih djelatnosti i u budućnosti. Radi slabe istraženosti biološke raznolikosti Hrvatske, podaci su još uvijek nepotpuni te su u tijeku intenzivna istraživanja čiji se rezultati ugrađuju u prijedlog i popunjavaju EU bazu podataka NATURA 2000, a na temelju kojih će se uspostaviti i obvezatni monitoring. Upravljanje područjem NATURA 2000 mora biti takvo da osigurava dugoročan opstanak ciljnih vrsta i stanišnih tipova za dotično područje što podrazumijeva izbjegavanje štetnih aktivnosti koje mogu ozbiljno zaprijetiti opstanku ciljnih vrsta i stanišnih tipova. provediv (s obzirom na raspoloživo ljudstvo i financije), a prikupljeni podaci što kvalitetniji, te samim time upotrebljivi za prvo izvješće. Republika Hrvatska svoje prvo izvješće mora podnijeti godine, što znači da je potrebno odmah početi prikupljati podatake. Za provođenje NATURA 2000 u Hrvatskoj zadužen je Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s brojnim stručnjacima. Na radionicama održanim u veljači predstavljeni su programi monitoringa za sljedeće vrste ptica: bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), crna žuna (Dryocopus martius), crna roda (Ciconia nigra), štekavac (Haliaeetus albicilla), jastrebača (Strix uralensis), rusi svračak (Lanius collurio), kosac (Crex crex) i roda (Ciconia ciconia), programi monitoringa za dvije vrste leptira: močvarni okaš (Coenonympha oedippus), kiseličin crvenko (Lycaena dispar) i program monitoringa za jelenka (Lucanus cervus). Na radionicama održanim u ožujku predstavljen je program monitoringa za praćenje lombardijske smeđe žabe (Rana latastei) i programi monitoringa za dva stanišna tipa i to: stanišni tip 91F0 Poplavne mješovite šume hrasta lužnjaka, brijesta i jasena, te stanišni tip 91E0 Poplavne i močvarne šume vrba, topola, crne i sive johe. Stanišni tip Poplavnih mješovitih šuma hrasta lužnjaka, brijesta i jasena rasprostire se na ha od čega je ha u zaštićenim područjima, a površinom najmanji stanišni tip Poplavnih Močvarni okaš Crna roda Smeđa lombardijska žaba IPA ManMon projekt trebao bi u konačnici rezultirati programima 27 monitoringa i to za 3 stanišna tipa i 24 vrste. Provedba monitoringa mora biti neovisna o projektu i financirana iz državnog proračuna ili fondova. Monitoring mora biti sustavan i on uključuje monitoring shemu za grupu sličnih vrsta, a onda konkretan program monitoringa za svaku pojedinu vrstu i za svaku biogeografsku regiju u kojoj se vrsta pojavljuje. Teritorij svake države dijeli se na biogeografske regije, a to su u Hrvatskoj tri regije - kontinentalna, alpska i mediteranska. Republika Hrvatska u budućnosti mora napraviti programe monitoringa za više od 550 vrsta i staništa. Za izradu svakog pojedinog programa monitoringa potrebno je dobro poznavanje biologije i ekologije vrste, kao i terensko iskustvo kako bi predloženi monitoring bio i močvarnih šuma vrba, topola, crne i sive johe zauzima područja između rijeka i nasipa. Izbor ploha napravljen je uklapanjem u CRONFI (nacionalna inventarizacija šuma) mrežu, a ako tako dobivena ploha ne odgovara dodaje se ciljana ploha. Monitoranje se radi svake tri godine i to u prvoj polovici lipnja, a provodili bi ga jedan fitocenolog i jedan inženjer šumarstva s lokalne šumarije zadužen za to područje (revir). Predviđa se da je za monitoranje svake plohe potrebno dva dana rada. U provođenju monitoranja ovih stanišnih tipova, kao i nekih vrsta koje su predstavljene na radionicama očekuje se uključivanje većeg broja djelatnika HŠ d.o.o. koje će trebati dodatno educirati i opremiti potrebnom opremom. 12 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

13 Aktivirana klizišta Hitne sanacije na području grada Zagreba S ožujka na travanj uslijed obilnih kiša koje su se slijevale u sljemenske potoke, aktiviralo se više klizišta na području Zagreba, pa su djelatnici Uprave šuma Zagreb morali hitno reagirati. događaji Tekst/foto: Marija Glavaš Da su netočni, neprovjereni i maliciozni natpisi u javnim glasilima o tome kako nitko u Hrvatskim šumama ne dežura vikendima i praznicima, dokazali su voditelj UŠP Zagreb Krunoslav Jakupčić sa suradnicima Petrom Širinićem, Damirom Dramalijom te sjekačima iz šumarije Zagreb, koji su stigli na uskrsno jutro na Radićevo šetalište u Zagrebu. Istog jutra, radnici RJ Hortikulture sanirali su dvjestogodišnji hrast u Park šumi Maksimir koji je pao u blizini autobusne stanice. To su bile samo prve u nizu dojava o izvaljenim, nagnutim i napetim stablima (koja pri padu ostaju zarobljena u krošnji ili rašljama stojećeg stabla ili naslonjena na njega). Propisno opremljeni radnici najprije su obilježili to područje najlonskom trakom na kojoj natpis Pozor sječina! jasno ukazuje na opasnost. Zatim su prepiljivali stabla koja su se bila izvalila zajedno s korijenjem i rušili nagnuta stabla. Porezali su grane i na kraju napravili šumski red (sve složili na hrpu), nakon čega im je preostalo čekati na transport koji će sve to ukloniti. Radnici radne jedinice Hortikultura, šumarije Zagreb i kooperanti koji su pritekli u pomoć bili su aktivni i narednih dana. Došavši do šetnice Dubravkin put u ponedjeljak ujutro shvatili su što je snage bujice. Nagli nailazak vodenog vala za sobom je povukao tlo i nekoliko stabala. Pred samim šetalištem zatekli su smreku u čijem je korijenju nakon izvale ostao komad odvodnoga kanalića, a na parkiralištu podno kina na otvorenom - Tuškanac, osim još jedne izvaljene smreke, zatekli su dio razbijenog asfalta. Posla su taj tjedan imali i na Šestinskom dolu gdje su posjekli nagnuta stabla, zatim na Grmoščici a najviše u Graberju, gdje su morali sanirati čak tridesetak stabala. Na svim lokacijama, ukupno su sanirali i uklonili oko pedeset stabala. Upravitelj radne jedinice je u nekim slučajevima kontaktirao policiju kako bi se promet u blizini radilišta privremeno obustavio. Ova elementarna nepogoda aktualizirala je niz pitanja, kao što je provođenje zakona u praksi, pa čak i pitanje odsustva zdravog razuma. Od pamtivijeka je bilo ljudi koji su imali tendenciju ići kraćim i lakšim, ali neispravnim putem, a koliko su u tome bili uspješni i s kakvim posljedicama po okolinu, pa i njih same, ovisilo je o tome koliko se efikasno provode zakoni. Tako je i danas. U tiskovinama je objavljeno kako su kuće u podsljemenskoj zoni građene bez prethodno izrađenog elaborata i jeftinim materijalima, te kako je upravo ta lokacija najveće klizište u Hrvatskoj. Intervjuirani su stručnjaci iz područja geologije. Oni ukazuju da gradnja na klizištu iziskuje složenije zahvate, što za sobom povlači veće troškove, a ljudi se ne boje graditi jeftinim materijalima i pri tome ne poduzimaju zahvate koji bi područje učinili stabilnim i time sigurnim. Objasnili su i da zbog toga što se između nepropusnih slojeva gline nalaze praškasti slojevi kao što je pijesak koji se napuni vodom, pa sloj gline koji je iznad samo otkliže sa strmine, a za to je dovoljan blago nagnuti teren (2-5 ). Ustvrdili su i kako je u ovom, konkretnom slučaju tlo koje je otklizalo bilo dublje nego korijenje drveća i kako ono štiti od klizanja samo na terenima s Moć bujice Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 13

14 Razminiranje Mine i dalje prijete - Smatram da je Hrvatska sigurna zemlja kako za strance tako i za naše državljane, no bez obzira na to moramo je učiniti još sigurnijom predsjednik RH Ivo Josipović. Upozorenje plitkim tlom, te zaključili kako nepropisna gradnja pridonosi opasnosti dodatnim opterećenjem terena. Da se sve olako shvaća i da su ljudi nemarni dokazuje spomenuto parkiralište. Automobili su ostali uredno parkirani, dapače, čak se našlo pojedinaca koji su na parkiralište stigli naknadno, prošavši automobilom ispod trake s upozorenjem, oglušivši se tako na molbe i upozorenja glasnogovornice iz Uprave šuma Zagreb, Helene Jakobović koja je obavijestila da je klizište još uvijek opasno, Razbijeni asfalt te stoga umoljava građanstvo da odvezu svoje automobile na neko drugo mjesto. No djelatnicima Hrvatskih šuma na području grada Zagreba nije novost što moraju zvati policiju i pauk-službu kako bi mogli ukloniti opasna stabla. Nisu im strane ni situacije kada se pojedini građani pobrinu da se neko opasno stablo ne sruši jer oni su duboko ekološki osviješteni, ali zato spremno dižu tužbe kada im isto padne na poklopac automobila. Isto tako, bilo bi lijepo kada bi oni bili svjesni koliko je mukotrpan i monoton put kojim radnice i radnici Hrvatskih šuma podižu sadnice kojima se zamjenjuju posječena stabla. Radnici, bilo da sjede za sijačicom, bilo za sadilicom imaju dugo vremena povijena i stoga bolna leđa, a kada klijanci niknu, odnosno kada se sadnice prihvate treba okopati baš svaku i po suncožaru i po vjetru. Prema podacima iz tekuće godine, na više od 2,1 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume, zbog sumnje da je minirano, Za obradu je nedostupno oko 48 tisuća hektara. Šume i šumsko zemljište inače prekrivaju 43 % kopnenog dijela državnog teritorija, a od toga je 81 % površina u državnom vlasništvu. Ostalo su privatne, zaštitne, šume posebne namjene, i druge. Minirane ili minski sumnjive površine Hrvatskim šumama poteškoća je ne samo u gospodarenju šumama nego i u ukupnom poslovanju, no uspoređujući ratno i poslijeratno razdoblje, sadašnje stanje je neusporedivo bolje. Od do 1997., u šumama koje su tijekom rata bile okupirane nije se radilo. Nitko sa sigurnošću nije mogao reći kolike su to površine jer provjerenih podataka nije bilo. Na sustavnom razminiranju počelo se raditi godine, kada je u lipnju izrađen Program rada na pripremi i provedbi razminiranja objekata te šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume. Njime su utvrđeni potrebni radovi, zadaci i nositelji te rokovi za provedbu cjelokupnog posla, a izrađen je i prvi prikaz podataka o minski sumnjivim površinama. Za njegovu izradu korišteni su podaci prikupljani s različitih izvora - od Hrvatske vojske, Ministarstva unutrašnjih poslova, radnika Hrvatskih šuma (upravitelja šumarija, taksatora, geodeta, revirnika, lugara, šumskih radnika). S obzirom na takav način utvrđivanja podataka, može se govoriti o procjenama manje ili veće pouzdanosti. Ipak, bili su to podaci koji su poslužili za sve daljnje akcije. Prema njima, minama je bilo kontaminirano oko 243 tisuće hektara, s procijenjenom drvnom zalihom od 23 milijuna m 3 i desetogodišnjim etatom od približno 4,9 m 3. U desetak proteklih godina prikaz miniranih ili sumnjivih površina ažurira se u skladu s novim saznanjima svake godine ovisno o tome koliko je površina razminirano. No u međuvremenu su otkrivena i nova područja za koja se može reći da su opasna (nedostupna) za rad, pa su neke uprave koje ranije nisu bile na popisu minski sumnjivih (npr. UŠP Zagreb), sada na njemu. Dva su razloga zbog kojih se razminiranje provodi ipak sporije od potrebnog. Prvo, to je skup posao pa tako i proces razminiranja ukupnog prostora Republike Hrvatske teče sporo zbog ograničenih sredstava kojima Vlada i gospodarstvo raspolažu. Godišnje se iz tih sredstava razminira oko 30 milijuna m 2 (3.000 ha) teritorija. Drugo, prednost u razminiranju koje se plaća iz državnog proračuna imaju urbana područja, objekti infrastrukture i poljoprivredne površine, dok su se šume u proteklom razdoblju oslobađale minskog pokrova uglavnom ovisno o tome koliko su same Hrvatske šume mogle izdvojiti za to. 14 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

15 Predsjednik Josipović na obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o opasnosti od mina događaji Tekst: Ana Juričić Musa Foto: G. Vincenc Najviše se dosad radilo na razminiranju šumskih područja na Kapeli (uprave šuma Gospić, Ogulin), u Baranji, na Papuku, ponešto i na području Nove Gradiške, Siska, Karlovca. Među prvima je bilo razminirano brdo Srđ iznad Dubrovnika. Hrvatske šume sustavno su počele ulagati značajnija sredstva u razminiranje godine, oko 4 milijuna kuna, a do godine su za razminiranje svojih površina utrošile već oko 160 milijuna kuna. Samo prošle godine (2012.), u razminiranje je utrošeno 24 milijuna 786 tisuća kuna. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskim centrom za razminiranje koji provodi tehnički dio poslova oko humanitarnog razminiravanja šuma i šumskog zemljišta, s lokalnom zajednicom i drugim subjektima na utvrđivanju prioriteta razminiranja. Tvrtka je financirala radove u skladu s raspoloživim sredstvima. Za planiranje daljnjeg gospodarenja važno je utvrditi dinamiku poslova razminiranja. Zbog toga je potrebno utvrditi prioritete razminiranja kao i pratiti ekološke prilike na miniranim područjima, njihovo stanje, promjene, eventualno pogoršanje i propadanje šuma, elementarne nepogode i slično. Na temelju takvih saznanja za određeno područje treba donositi i odluke o razminiranju. Mine često onemogućavaju i gašenje šumskih požara. Primjerice, u najvećem požaru u Hrvatskoj godine izgorjelo je ha šikare hrasta medunca i graba, panjača bukve te trave i niskog raslinja. Požar je po nepoznatom uzroku nastao 24. kolovoza na miniranom području planine Svilaje i zbog jakog vjetra se širio prema vrhu planine. U gašenju je sudjelovalo 111 vatrogasaca, veliki broj pripadnika oružanih snaga RH 24 vozila, 2 Canadair-a i 3 Air-tractora. Zbog miniranosti terena gašenje je bilo otežano pa je požar ugašen tek 2. rujna Šume i šumska zemljišta čine i dalje najveći dio preostalih minski sumnjivih površina RH pa bi bilo dobro što prije razraditi efikasniji model financiranja njihova razminiranja. Mine su i dalje veliki problem u RH Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 15

16 događaji Tekst: Goran Vincenc Foto: razni autori Ništa bez kamiona i mehanizacije Zelena čistka Hrvatska ponovo čistila smeće Zelena čistka jedan dan za čisti okoliš kampanja je koja se provodi na globalnoj razini a cilj joj je podizanje svijesti građana spram nelegalnog odlaganja otpada na divljim deponijima. Hrvatske šume i ove godine su se priključile akciji koju su provodili u suradnji sa nekoliko udruga i organizacija, na nekoliko lokacija diljem države. Uz Hrvatske šume, akciju su potpomogli Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatski lovački savez, Hrvatske vode, Hrvatski planinarski savez, Hrvatski savez izviđača, Sunčane šume te brojni drugi. Akciju na nacionalnoj razini koordinira udruga Žmergo iz Opatije koja preko mreže koordinatora provodi ovu hvale vrijednu akciju drugu godinu zaredom. Ove su godine za potrebe akcije, Hrvatske šume donirale vreće za smeće i radne rukavice, koje je koordinatorici za grad Zagreb Maji Knepr Šegina uručio član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok. Voditelj UŠP Našice Vlatko Podnar u akciji Član Uprave Ivan Ištok donira vreće i rukavice za akciju 16 HRVATSKE ŠUME Broj 197 Svibanj 2013.

17 Globalna kampanja Zelena čistka - jedan dan za čisti okoliš i ove je godine okupila volontere iz cijele Hrvatske u akciji čišćenja divljih deponija. Hrvatske šume rado su se odazvale kampanji koja se u Lijepoj našoj provodi drugu godinu zaredom, te su pomogle čistiti otpad na nekoliko lokacija u državi. Podsjetimo, prošle godine su Hrvatske šume u suradnji sa navedenim udrugama i poduzećima okupili u akciji Zelena čistka, 830 volontera iz cijele Hrvatske koji su uspjeli sakupiti oko tona otpada, izvukli ga iz šume te odvezli na pravi deponij gdje mu je i mjesto. Iako je ove godine odaziv bio nešto slabiji, (službeni rezultati do zaključivanja broja još nisu objavljeni) sakupljeno je nekoliko stotina tona otpada te na taj način očišćeni dijelovi šume koji su godinama predstavljali ekološki problem. Treba napomenuti kako je karakter ove kampanje prvenstveno edukativan. Na žalost dio građana nikako ne može shvatiti da smeću nije mjesto u šumi te da danas postoje ekološke stanice gdje se besplatno može deponirati bilo koja vrsta otpada. U većini slučajeva, po otpad će na poziv doći tvrtka koja je zadužena za sakupljanje otpada na tom području te ga besplatno odvesti i pravilno uskladištiti. Stoga je nevjerojatno koliko građana je spremno uloži trud, utovariti u osobni automobil neki štednjak ili zamrzivač, odvesti se do šume i pri tome potrošiti gorivo koje su osobno platili, te na kraju, što je najgore, izbaciti taj otpad u šumu i na taj način zagaditi prirodu. Još jedna priča sa ruba pameti! Najbolji primjer je prošlogodišnja akcija u blizini Kutine, gdje su djelatnici Šumarije zajedno sa volonterima očistili jedan divlji deponij koji je nakon 6 mjeseci opet bio zatrpan smećem dok je ploča na kojoj je pisalo»zabranjeno odlaganje otpada«bila srušena i prepolovljena. Sramotan je to čin i odraz još uvijek prisutnog primitivizma u našem društvu. Stoga su Hrvatske šume i ove godine iskoristile priliku da ukažu na ovu problematiku te su organizirali čišćenje na nekoliko lokacija diljem Hrvatske. Tako će biti i iduće godine jer problem divljih deponija je nešto što će pratiti naše društvo još dugi niz godina. Volonteri iz šumarije Kutina Uređivanje divljeg odlagališta kod Valpova Šibenčani čiste okoliš Smeće okupiralo šumu Broj 197 Svibanj HRVATSKE ŠUME 17