HRVATSKE ŠUME /2004

Транскрипт

1

2 Mjese~nik»Hrvatske {ume«izdava~:»hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb Direktor: Darko Beuk Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Antun Z. Lon~ari}, Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple{e i Ivica Tomi} Ure iva~ki odbor: predsjednik Branko Me{tri}, Ivan Hodi}, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, ^edomir Kri Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi}a 2, Zagreb tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr miroslav.mrkobrad@hrsume.hr Uredni{tvo se ne mora uvijek slagati s mi{ljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4 Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) kn; pola stranice (1/2) kn; tre}ina stranice (1/3) kn; ~etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) kn; 1/2 stranice kn; 1/3 stranice kn; zadnja stranica kn (tu stranicu nije mogu}e dijeliti). U ovu cijenu nije ura~unat PDV koji pla}a ogla{iva~. Naslovna stranica: Bukvik na Krndiji Ilija Petovar

3 PROSINAC Na kraju godine Nema lakih ni brzih promjena nigdje, a najmanje u {umarstvu, moglo bi se re}i na rastanku s proteklom godinom, kad se uobi~ajeno zbrajaju dostignu}a i proma{aji i mete po svom dvori{tu. Pokazalo se, na po~etku, da to {to {umarstvo nije u{lo u zajedni~ko Ministarstvo sa za{titom prirode (s vodnim gospodarstvom jest) za posljedicu mo e imati dalje produ avanje nesporazuma sa za{titarima prirode. Su ivot na istom prostoru je nu nost, govori zdrava logika. To pogotovo vrijedi za one za{ti}ene prirodne objekte gdje je {uma temeljni fenomen, i(li) gdje su {umari svojim dugogodi{njim stru~nim radom o~uvali prirodu za budu}a pokoljenja. No logika je jedno, a interesi drugo. Dok u Austriji njihove dr avne {ume gospodare s dva nacionalna parka (jer su u njihovu sklopu), novi Zakon o za{titi prirode, koji je u pripremi, takve mogu}nosti ne da ne predvi a, nego se po nekim odredbama opet mo e o~ekivati kako }e {umu trebati {tititi i ~uvati od {umara! Malo je zapelo i sa novim Zakonom o {umama koji }e zbog razli~itih pogleda na neke stvari pri~ekati saborsko dono{enje sljede}e godine. Tu je zanimljivo to da ga priprema struka, da se radi o ure enju odnosa u jednoj djelatnosti ({umarstvu), a da je ipak napravljeno vi{e prijedloga! Valjda zbog toga {to i predlaga~i rade na razli~itim pozicijama, pa su im i interesi razli~iti. A taj je zakon jako va an za budu}e djelovanje dr avne tvrtke koja gospodari hrvatskim {umskim blagom i koja je pred restrukturiranjem. Ina~e, o preoblikovanju poduze}a po~elo se razmi{ljati jo{ godine, napravljene su tada opse ne pripreme, putovalo se po Europi da se vidi kako je to napredni svijet napravio, izra ena je i studija (irska tvrtka Coillte) i na tome je ostalo, jer vo enje {umarstva preuzeli su novi ljudi. Oni su odlu~ili, {to je i razumljivo, naprije zakonom propisati {to }e se i kako raditi. No {to se zakon du e ~eka, mno e se kombinacije o tome kako bi trebalo biti ure eno {umarstvo, na koliko bi se (samostalnih) poduze}a sada{nje jedinstveno trebalo podijeliti (od 6 do 12!), tko }e se s kim spajati i gdje }e biti sjedi{ta. U tom kontekstu onda ne iznena uje i mi{ljenje nekih ekonomskih stru~njaka koji (se) pitaju zbog ~ega poduze}e koje je ve} etablirano dijeliti na manje jedinice od kojih neke, pokazala je simulacija, te{ko mogu opstati na tr i{tu. Samo treba poslo iti stvari unutar firme, ka u oni! Vidjeti gdje se radi i {tedi, a gdje tro{i. A u tom turbulentnom vremenskom razdoblju od proteklih godinu dana, u i{~ekivanju promjena koje su u {umarstvu, izgleda, jedina konstanta, Hrvatske {ume d.o.o. su uredno radile svoj posao. I to dobro, pokazuju rezultati o desetomjese~nom poslovanju, u kome je prihod bio ve}i, a tro{kovi manji od planiranih. Pa makar i jedan posto, {to u igri velikih brojeva nije malo. A ima mjesta za daljnja pobolj{anja. (m) u ovom broju REORGANIZACIJE Samo mijena stalna jest 8. [UMA I VODA [uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi DR@AVNE [UME U nekim zemljama {umarstvo se financira iz prora~una, u drugima je obratno! PRIVATNE [UME O~uvanje biodiverziteta u privatnim {umama mit ili realnost? 14. URE\IVANJE [UMA ^etvrti ure ajni elaborat LOVNO GOSPODARSTVO Kakav lovni turizam trebamo RIJEKA GACKA Gacka je spomenik prirode i turisti~ki biser Like SKIJANJE Medvednica mora ostati zeleni dragulj nadomak velegrada 22. LJEKOVITO BILJE Brusnica 23. [UMSKE ostaviti kvalitetne {ume ZA[TI]ENE BILJNE VRSTE Planinski bor, klekovina, krivulj 26. BA[TINA Pore~ stari grad i Eufrazijeva bazilika 27. STARI ZANATI Kako se nekad ugljenarilo 28. OBNOVA [UMA I vojska na po{umljavanju KORISNOST bez ptica bio bi siroma{an Crvenda} borac i ljubavnik 36. DOGA\AJI Izvaljeno oko 1000 stabala POVIJEST [UMARSTVA Ljudevit pl. Farka{ Vukotinovi} Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 1

4 Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} reorganizacije ORGANIZACIJA [UMARSTVA HRVATSKE OD DO DANAS Kad se sljede}e godine usvoji, novi Zakon o {umama bit }e sedmi od do danas. U tom razdoblju organizacija {umarstva u Hrvatskoj bila je izlo ena stalnim promjenama koje je te{ko i pobrojiti jer su se naslanjale jedna na drugu i me usobno nadopunjavale. Glavni uzrok tome bile su promjene u politi~koadministrativnoj i gospodarskoj upravi, dru{tvenogospodarskim odnosima i tehnolo{kom razvoju Svi na{i zakoni Evo najva nijih promjena u {umarskom zakonodavstvu: _ Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji 1945.; _ Zakon o progla{enju {uma imovnih op}ina i zemlji{nih zajednica op}enarodnom imovinom, 1947.; _ Reorganizacija {umskih gospodarstava polovicom 1948., na terenu umjesto {umarija postoje samo reviri; _ Zakon o {umama 1949.; _ Uredba o ukidanju {umskih gospodarstava 1954.; _ Uredba o organizaciji {umarstva (donesena na osnovi Zakona o {umama iz 1949.) _ Zakon o {umama 1961., {umarstvo organizirano po tzv. {umskoprivrednim podru~jima; _ Socijalisti~ka Republika Hrvatska donosi novi (tre}i) ZO[; _ Zakon o {umama (~etvrti), temeljen na Ustavu SR Hrvatske iz i Zakonu o udru`enom radu. [umarije formirane kao OOUR-i; _ Sabor SR Hrvatske donio novi (peti) Zakon o {umama; _ usvojen Zakon o izmjenama i dopunama prethodnoga Zakona o {umama (prakti~no {esti), ozakonjeno osnivanje javnoga poduze}a Hrvatske {ume. Samo mije (Sve na{e reorgan (Sve na{e reorgan Hrvatsko {umarstvo nalazi se pred jo{ jednom promjenom, pred restrukturiranjem trgova~kog dru{tva Hrvatske {ume d.o.o. To je prilika da se podsjetimo na organizaciju hrvatskoga {umarstva u gotovo 60 godina, od do danas. U razdoblju od zavr{etka Drugoga svjetskog rata do dana{njih dana organizacija {umarske slu be u Hrvatskoj bila je izlo ena stalnim promjenama. Glavni uzrok tome bile su promjene u politi~ko-administrativnoj i gospodarskoj upravi, dru{tveno-gospodarskim odnosima, tehnolo{kom razvoju, a do ~estih i intenzivnih reorganizacija te lutanja dolazilo je, me u ostalim, i zbog nedostatka znanstveno zasnovane koncepcije o {umarstvu i njegovoj organizaciji. Osim toga, op}ekorisne funkcije {uma tijekom su vremena sve vi{e dolazile do izra aja, a {uma je postajala sve izlo enija razli~itim utjecajima, koji su djelovali na njezino slabljenje pa i mjestimi~no propadanje. Stalne promjene odra avale su se i na odnos dru{tva prema {umi i {umarstvu te na definiranje {umskogospodarskih cjelina. Sve navedeno negativno je utjecalo i na stanje {uma i razvoj {umarstva kao gospodarske grane. U cilju osiguranja principa trajnoga gospodarenja, dr avna je uprava Zakonom o {umama te razli~itim uputstvima i propisima odre ivala i odgovaraju}u organizaciju {umarske slu be. Bitno je napomenuti kako su Zakon o {umama i ostali zakoni preslika vladaju}ih dru{tvenih odnosa pa promjenom potonjih uglavnom dolazi i do promjene u organizaciji {umarstva. U razdoblju od do godine hrvatsko {umarstvo do ivljava najvi{e organizacijskih promjena. Nakon bitno se u novoj Jugoslaviji i Hrvatskoj mijenja povr{ina i struktura {uma s obzirom na vlasni{tvo. Naime, sve {ume postaju op}enarodnom imovinom, osim malih pojedina~nih selja~kih posjeda, koji su prete ito zanemareni i u lo{em stanju. Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz te Zakonom o progla{enju {uma imovnih op}ina i zemlji{nih zajednica op}enarodnom imovinom (15. travnja 1947.) pove}an je dru{tveni {umski posjed na Stalne promjene odra avale su se i na odnos dru{tva prema {umi i {umarstvu, {to je nerijetko negativno utjecalo na stanje {uma i razvoj {umarstva kao gospodarske grane. 2 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

5 na stalna jest izacije) Zakon o {umama iz ha ili 76 posto ukupnih povr{ina, a privatne {ume smanjene su na ha (24 %). Zanimljivo je da su dr avne {ume prije ove promjene zauzimale tek 17 % povr{ine. Kotarski narodnooslobodila~ki odbor preuzima staru organizaciju gospodarenja {umama, a nekada{nje {umarije postaju njegove ispostave. Prvi poslijeratni propis o organizaciji {umarstva Po~etkom godine nastaju bitne promjene u organizaciji {umarstva. Naime, vlada NRH donosi Uredbu o organizaciji {umarske slu be na temelju savezne uredbe. Prvi je to pravni poslijeratni propis kojim se regulira problematika {umarske organizacije. [ume op}enarodne imovine su svrstane u {ume saveznog, republi~kog i lokalnog zna~aja, a njima upravlja 8 {umskih gospodarstava privrednih poduze}a. Zanemarivo malo je {uma saveznog zna~aja ({ume biv{eg dobra Belje u Baranji), 54 % su republi~kog (dr avne {ume, {ume biv{ih imovnih op}ina i neki veleposjedi), a 46 % lokalnog zna~aja. Izvr{ni organ {umskog gospodarstva na terenu bile su {umarije, podijeljene na rajone, a ~uvanje {uma obavljala je narodna milicija, koja je bila izvan nadle nosti {umarskih organa. Premda su se u po~etku republi~ka gospodarstva mogla baviti uzgajanjem i iskori{tavanjem {uma te mehani~kom preradom drva, ubrzo su potkraj godine osnovana izdvojena poduze}a za iskori{tavanje {uma, takozvani PODI[-i, s manipulacijama na terenu. Me utim, takav oblik organizacije odr ao se tek do po~etka 1949., kada se osnivaju oblasni narodni odbori, koji preuzimaju ve}i dio nadle nosti ministarstava. Ujedno su ukinuta poduze}a za iskori{tavanje {uma, a njihove poslove po~inju obavljati {umskoindustrijska poduze}a. Reorganizacijom {umskih gospodarstava polovicom 1948., na terenu umjesto {umarija postoje samo reviri, koji obuhva}aju nekoliko lugarija, na ~elu sa starijim lugarima ili {umarskim tehni~arima. Stru~ne poslove vodili su {umarski in enjeri izravno iz gospodarstava. Zanimljivo je da su kotarski narodni odbori, usporedo s osnivanjem republi~kih, mogli osnivati lokalna {umska gospodarstva (Sisak, Jastrebarsko i dr.). Ipak, ve}inu takvih gospodarstava osnovala su kotarska {umska poduze}a za iskori{tavanje {uma op}enarodne imovine lokalnog zna~aja. Ta poduze}a proizvodila su ogrjevno drvo, selja~ku gra u i ostale proizvode za lokalne potrebe. Za pomaganje izvr{enja republi~koga plana sje~e i izrade stabala te izvoza drvnih sortimenata proizvodila su taninsko, celulozno i rudni~ko drvo te eljezni~ke pragove. U Hrvatskoj su osnovana 44 takva poduze}a. [umarije kao samostalne ustanove Daljnjom reorganizacijom narodne vlasti, po~etkom ukidaju se oblasni narodni odbori i ministarstva te osnivaju savjeti i glavne uprave. Ukida se ministarstvo {umarstva, a osniva Savjet za poljoprivredu i {umarstvo te Glavna uprava za {umarstvo. Odlukom hrvatske vlade formirano je svega devet {umskih gospodarstava, kojima je temeljna zada}a uzgajanje i za{tita {uma. Ukidaju se reviri te ponovno osnivaju {umarije kao terenski pogoni za neposredno upravljanje {umama. Zbog velike potra nje za ogrjevom, rudni~kim drvom i eljezni~kim pragovima, ubrzo se zapo- ~inje i iskori{tavanje {uma. Budu}i da se u {umama razli~itoga zna~aja provodila i eksploatacija po op}edr- avnom ili po vlastitom planu, takvo rukovo enje nije bilo jedinstveno i uravnote eno. Stoga je Privredni republi~ki savjet donio odluku o ujedinjavanju svih op}enarodnih {uma, na ~elu s jednim rukovodstvom. Provedena je na terenu nova arondacija {umarija te su osnovana {umska gospodarstva (direkcije), koja su bila u op}oj nadle nosti Glavne uprave za {umarstvo. Ta se uprava ukida, a {umska gospodarstva postaju samostalna, u po~etku kao poduze}a, poslije kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Valja napomenuti da se ukida i {umska milicija, koja je od ~uvala {ume op}enarodne imovine. Izvr{no vije}e NR Hrvatske donosi Uredbu o ukidanju {umskih gospodarstava i Uredbu o osnivanju {umskih inspektorata, kao organa uprave za {umarstvo Sekretarijata za poslove narodne privrede NR Hrvatske. Navedenim uredbama {umarije postaju kotarske ustanove sa samostalnim financiranjem, a u to vrije- Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 3

6 va ve}e koristi od toga, osim popularizacije {umarstva, nije bilo. Nakon tih osobito kriznih godina, slijedi razdoblje od do 1960., kada se {umarstvo Hrvatske postupno normalizira i unapre uje. Naime, sije~e se mnogo manje, prosje~no godi{nje od m 3 ( ) do m 3 ( ). Posje~ena je masa prvi put manja od procijenjenoga prirasta, a znatno se bolje i racionalnije koristi. Osobita pozornost posve}uje se radovima na po{umljavanju, koji su manje zastupljeni ali kvalitetniji. gospodarstva, ali sada kao privredne organizacije s radni~kim samoupravljanjem. U Uredbi se navodi da se»{umsko gospodarstvo osniva za skupinu {uma i {umskoga zemlji{ta koja predstavlja prirodno-ekonomsku cjelinu i osigurava trajno i racionalno {umsko gospodarenje, kao i perspektivan razvoj industrijske prerade drveta ({umskogospodarska cjelina)«. Novoustrojena {umarska organizacija ponovno preuzima i iskori{tavanje {uma, a odredbe o njezinom ustroju propisane su Osnovnim zakonom o {umama iz 1961., koji va i na cijelom podru~ju Lovstvo, turisti~ka ponuda gospodarske grane {umarstva Upravna zgrada dana{njih»hrvatskih {uma me poslovala je 181 {umarija s ukupno 214 {umarskih in enjera i 253 tehni~ara. Zada}a je {umarija uzgajanje i za{tita, a tek manjim dijelom iskori{tavanje {uma (tzv. sanitarne sje~e, ~i{}enja i prorede, smolarenje). Broj stru~nih kadrova u {umarijama potkraj pove}an je na 234 {umarska in- enjera i 328 tehni~ara. U {umarskim inspektoratima zaposleno je jo{ 100 {umarskih in enjera i 28 tehni~ara. Mo e se re}i da je vrijeme od do za hrvatsko {umarstvo bilo vrlo nepovoljno: znakovito po vrlo intenzivnim sje~ama za obnovu zemlje, zadovoljavanju drvne industrije sirovinom, nesre enim politi~kim prilikama zbog poznatih blokada potkraj ~etrdesetih godina. To vrijeme karakteristi~no je po prosje~noj godi{njoj posje~enoj masi od ~ak m 3. Posebno treba istaknuti godinu, kada je posje~eno m 3 drveta. Iako se u to vrijeme prosje~no godi{nje po{umljavalo na gotovo ha, zbog slabe kvalitete rado- Organizacija po {umskoprivrednim podru~jima Po~etkom godine donesena je, na osnovi Zakona o {umama iz 1949,. Uredba o organizaciji {umarstva. Kao ustanove sa samostalnim financiranjem i dru{tvenim organom upravljanja, {umarije djeluju do 1961., kada se ponovno osnivaju {umska Hrvatsko {umarstvo do ivljava najve}e promjene od do godine, u vrijeme burnih dru{tveno-politi~kih promjena i obnove zemlje. Nakon bitno se u novoj Jugoslaviji i Hrvatskoj mijenja povr{ina i struktura {uma s obzirom na vlasni{tvo, budu}i da sve {ume, osim malih selja~kih posjeda, postaju op}enarodnom imovinom. Dru{tveni {umski posjed pove}an je godine na 76 %, a povr{ine privatnih {uma smanjene su na 24 %. Prije te promjene dr avne su {ume zauzimale tek 17 % povr{ine. Jugoslavije. [umarstvo je tim zakonom organizirano po tzv. {umskoprivrednim podru~jima, odnosno {umskogospodarskim cjelinama, koja se osnivaju prema prirodnim i ekonomskim uvjetima, a utvr uje ih i dodjeljuje privrednoj organizaciji Izvr{no vije}e Sabora. Povr{ina toga podru~ja utvr uje se tako da {ume i druga zemlji{ta na tome prostoru osiguravaju maksimalno unapre ivanje {umske proizvodnje i omogu}uju trajan prihod, dostatan za gospodarenje {umama, uz uva avanje prometnih prilika, za{tite tla, klimatskih odnosa, vodoprivrede i dr. Navedeni uvjeti ukazuju na jedinstvo i cjelinu podru~ja, a organizacijama koje njima gospodare osiguravaju ostvarivanje sredstava za jednostavnu i pro{irenu reprodukciju. Prema navedenom Zakonu, izdvojena su godine 24 {umskoprivredna podru~ja. Treba istaknuti kako se u zakonskoj odredbi u SR Hrvatskoj po prvi put definira {umskoprivredno podru~je, a nepodijeljena su mi{ljenja da je to bilo od posebnoga zna~aja za daljnji razvoj {umarstva. O tome koje }e {ume obuhva}ati {umskogospodarsku cjelinu odlu~ivali 4 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

7 su kotarski narodni odbori. Tako je {umama jedne {umskogospodarske cjeline upravljalo jedno [umsko gospodarstvo koje je osnovao op}inski odnosno kotarski narodni odbor (ako se prostirao na vi{e op}ina). Osnivanjem [umskih gospodarstava {umarije prestaju biti samostalne cjeline, postaju osnovne jedinice za gospodarenje {umama u sklopu gospodarstva, a podijeljene su na revire. Postojalo je, prema Zakonu o {umama iz 1962., 21 gospodarstvo, [umsko-poljoprivredni kombinat Koprivnica, [umsko-poljoprivredni industrijski kombinat»spa~va««po{umljene su nove velike povr{ine Vinkovci te [umskoprivredno poduze}e»mojica Birta«u Bjelovaru. Novine u Zakonu o {umama iz Socijalisti~ka Republika Hrvatska donosi novi (tre}i) Zakon o {umama, prema kojemu»{umskoprivredna podru~ja osniva Izvr{no vije}e Sabora nakon pribavljenog mi{ljenja op}inskih skup{tina i zainteresiranih radnih organizacija, vode}i ra~una o optimalnim ekonomskim uvjetima.«na osnovi navedenoga Zakona doneseno je 1969.»Rje{enje o osnivanju {umskoprivrednih podru~ja«, a u njemu se navode osnovni principi. Za rje- {avanje problematike {umarstva karakteristi~na je dugoro~nost biolo{ke reprodukcije i ograni~ena mogu}nost pove}anja proizvodnje u pogledu koli- ~ine i asortimana. Za racionalno gospodarenje {umama potrebna je {umarstvu suvremena biolo{ka, tehni- ~ka i stru~na opremljenost. [umarstvu i industriji, koja se temelji na preradi drva, treba omogu}iti da dugoro~nijim ugovorima uskla uju svoju suradnju u cilju ekonomsko opravdanih investicija. Ono {to je bitno, dosada{nja {umskoprivredna podru~ja vi{e ne omogu}uju pravilno gospodarenje {umama, koje bi stvaralo uvjete za postizanje istaknutih ekonomskih nu`nosti, u cilju omogu}avanja zainteresiranim radnim organizacijama da same stvore odgovaraju}u organizacijsku strukturu za upravljanje i gospodarenje pojedinim {umskoprivrednim podru~jem. Potonje je dosad bilo necjelovito, s neracionalnim povr{inama i nenormalnom strukturom. S obzirom na navedene principe, propisano je 7 {umskoprivrednih podru~ja: slavonsko, bilogorsko-moslava~ko, zagorsko, banijsko-kordunsko, li~ko, goransko-istarskoprimorsko i dalmatinsko. Zanimljivo je da takav organizacijski oblik, premda je trebao po~eti djelovati u sije~nju 1970., nije nikada realiziran.»ourizacija«i funkcionalna organiziranost Zbog toga je u svibnju izra- en novi (~etvrti) Zakon o {umama, temeljen na Ustavu SR Hrvatske iz i Zakonu o udru enom radu po kojemu su ve} {umarije formirane kao Osnovne organizacije udru enoga rada (OOUR). [ume i {umska zemlji{ta po novome su Zakonu progla{ene dobrom od op}eg interesa te se i gospodarenje {umama progla{ava djelatno{}u od posebnoga dru{tvenog interesa. Doneseni su posebni propisi za kontinentalno i kr{ko podru~je, a umjesto naziva {umskoprivredno podru~je uveden je naziv {umskogospodarsko podru~je. Ono obuhva}a {ume, {umska i druga zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu koja ~ine prirodno, zemljopisno i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu, a osigurava uvjete za trajno, racionalno i uspje{no gospodarenje. Pritom je zna~ajna odredba da se»{umskogospodarska podru~ja utvr uju i mijenjaju dru{tvenim dogovorom koji zaklju- ~uju Izvr{no vije}e sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika {umarstva i industrijske prerade drva Hrvatske, Zajednica {umarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom-zagreb, Republi~ka zajednica za znanstveni rad i Skup{tina zajednice op}ina. Taj dru{tveni dogovor obuhvatio je 14 {umskogospodarskih podru~ja na kontinentalnom dijelu Hrvatske, no sudionici ga nikada nisu potpisali pa je prijedlog ostao neostva- U Hrvatskoj su izdvojena 24 {umskoprivredna podru~ja, koja su po prvi put definirana, a smatra se da je to bilo od posebnog zna~aja za daljnji razvoj {umarstva. Navedena podjela odr ala se ~ak dvadeset godina jer je uglavnom bila uskla ena s politi~ko-teritorijalnom podjelom, a na jednom je podru~ju djelovala jedna {umarska organizacija ({umsko gospodarstvo). Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 5

8 Sabor SR Hrvatske je donio 24. studenoga novi (peti) Zakon o {umama, koji se uglavnom naslanja na prethodni, no od njega se razlikuje po nekim novim pojmovima. Naime, posebno tretira {umskogospodarsko od {umskokr{koga podru~ja, te propisuje osnivanje Samoupravne interesne zajednice {umarstva Hrvatske (SIZ). ren. Unato~ tome, Zakon o {umama iz donio je niz novina i stoga je vrlo zna~ajan, osobito zbog {uma na kr{kom podru~ju. Naime, ono je prostorno definirano te propisano da tim podru~jem gospodari jedna {umskogospodarska organizacija. Osim toga, za unapre ivanje {uma na podru~ju kr{a propisano je i osnivanje Samoupravne interesne zajednice, umjesto koje je kasnije osnovana Poslovna zajednica. Podjela kr{kih {uma Budu}i da je zakonodavac uvidio da ne mo`e provesti sve odredbe Zakona, osobito one u organizaciji {umarstva, nije po~eo s izradom novoga prijedloga {umskogospodarskih podru~ja, ve} s izmjenom kompletnoga zakona s prijedlogom podru~ja. Tako je 24. studenog godine Sabor SR Hrvatske donio novi (peti) Zakon o {umama, koji se uglavnom naslanja na prethodni, no od njega se razlikuje po nekim novim pojmovima. Naime, posebno tretira {umskogospodarsko od {umskokr{koga podru~ja, unato~ tome {to zbog uskla ivanja rada i ostvarivanja zajedni~kih potreba i interesa u gospodarenju za oba podru~ja propisuje osnivanje Samoupravne interesne zajednice {umarstva Hrvatske. U novome Zakonu»{umskogospodarsko podru~je obuhva}a {ume i {umska zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu i {ume i {umska zemlji{ta na kojima postoji pravo vlasni{tva, koja ~ine prirodnu, geografsku i gospodarsku cjelinu, a na kojem se mo`e osigurati trajnost njihovog kori{tenja, uvjeti za ostvarivanje jednostavne i pro{irene biolo{ke reprodukcije {uma i ekonomsko povezivanje na osnovi udru`ivanja u reprodukcijsku cjelinu«. Tim zakonom ustanovljeno je devet {umskoprivrednih podru~ja: slavonskobaranjsko, srednje posavsko, bilogorsko-podravsko, vara`dinsko-me imursko, prigorsko-zagorsko, sisa~ko-banijsko, kordunsko-pokupsko, goranskoprimorsko i li~ko. Propisano je da {umom i {umskim zemlji{tem u dru{tvenom vlasni{tvu na jednom {umskogospodarskom podru~ju gospodari organizacija udru`enoga rada u djelatnosti {umarstva (radna organizacija {umarstva). Uz iznimku slavonsko-baranjskoga podru~ja, takva organizacija je realizirana. Kr{ko podru~je podijeljeno je u dvije cjeline: istarsko-primorsko-li~ko i dalmatinsko podru~je, a temeljna organizacija {umarstva provedena je po zakonskim osnovama. Navedene reorganizacije prilago ene su modelu privre ivanja u socijalisti~kom ure enju. Do izra`aja posebice dolazi»ourizacija«i funkcionalna organiziranost {umarstva, koja je primijenjena od 1. sije~nja godine. Sabor SR Hrvatske trebao je donijeti izmjene i dopune Zakona o {umama iz 1983., no zbog brojnih zahtjeva op}ina za osnivanjem novih {umskogospodarskih podru~ja, u tome, u starom sazivu, nije uspio. Treba naglasiti kako se najdu`e, ~ak 20 godina, odr`ala podjela na {umskoprivredna podru~ja iz godine, koja je uglavnom bila uskla ena s politi~ko-teritorijalnom podjelom, a na jednom je podru~ju djelovala jedna {umarska organizacija ({umsko gospodarstvo). Prijedlog znanstvenika [umarskog fakulteta U svome Prijedlogu {umskogospodarskih podru~ja u SR Hrvatskoj iz godine Slavko Mati}, [ime Me{trovi} i Branimir Prpi} sa [umarskoga fakulteta isti~u kako se problem {umarstva ne mo`e rije{iti definiranjem podru~ja, bez obzira na njihov broj i granicu, ve} aktivnim radom {umara i {umarskih organizacija, uz obveznu promjenu odnosa dru{tva prema {umi i {umarskim organizacijama. Prema tim autorima, {umskogospodarsko podru~je obuhva}a {ume i {umska zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu na kojima postoji pravo vlasni{tva, koja ~ine ekolo{ku, geografsku, gospodarsku, dru{tveno-razvojnu i povijesno-kulturnu cjelinu i na kojemu se uz ekolo{ku ravnote`u osigurava potrajnost sveukupnoga kori{tenja te uvjeti za biolo{ku reprodukciju {uma. Predlo`ili su podjelu na 29 podru~ja, a {umama jednoga {umskogospodarskoga podru~ja gospodarilo bi jedno poduze}e ({umskoprivredno poduze}e), s vi{e {umarija (obra~unskih jedinica). One bi dale jamstvo za uspje{no djelovanje stru~njaka u {umi, tijekom svih stru~nih radova na terenu. [umarije bi bile podijeljene na revire, prosje~ne veli~ine oko 2000 ha, na ~elu s diplomiranim in`enjerom {umarstva. Na razini Republike treba- Zna~ajno se promijenila tehnologija rada lo bi oformiti jedinstvenu organizaciju koja }e objedinjavati sve aktivnosti poduze}a i povezivati ih me usobno s ostalim privrednim granama. Autori zaklju~uju da su manje cjeline ekolo{- ki bolje definirane, geografski odre enije, gospodarski u~inkovitije, dru{tveno-povijesno prihvatljivije, a povijesno-kulturno opravdanije od velikih regionalnih. Prosje~na povr{ina {umskogospodarskoga podru~ja, ako se uzmu sve {ume i {umska zemlji{ta, iznosila bi ha. Osnivanje javnoga poduze}a»hrvatske {ume«politi~ko-dru{tvene promjene i Domovinski rat po~etkom devedesetih 6 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

9 godina pro{loga stolje}a donijele su u Republici Hrvatskoj i nove promjene u organizaciji {umarstva i upravljanja {umama. Hrvatski je sabor u novom sazivu 5. listopada usvojio Zakon o izmjenama i dopunama prethodnoga Zakona o {umama te na taj na- ~in ozakonio osnivanje javnoga poduze}a za gospodarenje {umama i {umskim zemlji{tem. Javno poduze}e»hrvatske {ume«registrirano je 1. sije~nja Osnovana je jedna direkcija, 15 uprava {uma (kasnije 16 s novogradi{kom), a organizacijski model na~injen je po uzoru na razvijenije europske dr`ave s revirnim sustavom. Poduze}e gospodari {umama i {umskim zemlji{tem u dr`avnom vlasni{tvu Republike Hrvatske na povr{ini od dva milijuna ha. [umom je obraslo 1,6 milijuna ha, ha je neobraslog i ha neplodnoga zemlji{ta. [ume obuhva}aju 280 milijuna m 3 drvne zalihe, s godi{njim volumnim prirastom oko 8 milijuna m 3 i godi{- njim etatom od 5 milijuna m 3. Gospodarenje {umama obavlja se po {umskogospodarskim jedinicama, po na- ~elu potrajnosti, {to je i danas odrednica postoje}eg Zakona o {umama. Izmjene i dopune Zakona o {umama iz prakti~ki predstavljaju novi ({esti) Zakon, koji se zasniva na jednom {umskogospodarskom podru~ju, s jednom {umskogospodarskom osnovom. To je u suprotnosti s biv{ih jedanaest radnih organizacija {umarstva ({umskih gospodarstava) na jedanaest {umskih podru~ja, s devet {umskogospodarskih osnova podru~ja i tri programa za gospodarenje {umama na podru~ju kr{a, i sa SIZ-om {umarstva Republike Hrvatske. Preuzeti su imovina i zaposlenici na podru~ju kojim je gospodario L[G»Jelen«Beograd te je time uspostavljen suverenitet na cjelokupnom podru~ju Hrvatske. Za osnivanje jedinstvenoga poduze}a klju~ni je razlog bio i taj {to se takvom organizacijom moglo osigurati gospodarenje {umskim bogatstvima na na~elima potrajnosti, o~uvanja biolo{ke raznolikosti i za{tite {uma na cijelom podru~ju Hrvatske. Tijekom Domovinskoga rata jedinstveno je poduze}e omogu}ilo sanaciju i gospodarski oporavak na oslobo enim podru~jima poslije vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja. Poduze}e je funkcionalno i prostorno organizirano trostupanjski: direkcija sa sjedi{tem u Zagrebu, 16 regionalnih uprava {uma i 171 {umarija. No, unato~ pozitivnim u~incima, tako ustrojeno poduze}e imalo je i niz slabosti, kao {to su tromost sustava, administrativno odre ivanje drvnih sortimenata, centralizacija rukovo enja i sredstava. Gospodarsko okru`enje i poslovni partneri te unutarnji problemi funkcioniranja smanjili su sposobnost poduze}a za ostvarivanjem prihoda pa se po~elo poslovati s visokom razinom financijske nesigurnosti. Gubitak u poslovanju prvi put je evidentiran Postupno je centralizacija upravljanja postajala teret javnoga poduze}a, osobito razvojem tr`i{ta i poduzetni{tva. Stoga se ukazala potreba za restrukturiranjem u trgova~ko dru{tvo, koje }e gospodariti {umama isklju~ivo prema tr`i{nim na~elima. To podrazumijeva decentralizaciju prava i obveza na {umarije, najni`e ustrojstvene jedinice, pa ~ak i revire, odnosno stru~no-tehni~ke slu`be koje prate proizvodnju. Preoblikovanje u trgova~ko dru{tvo Iako su prve inicijative i zamisli o restrukturiranju Hrvatskih {uma po~ele godine, predlo`eni koncept zbog nedore~enosti nije prihvatila {umarska struka, a ni politika. Kasnije nije realizirana ni Studija restrukturiranja za strate{ki razvoj Hrvatskih {uma, koju je izradila irska tvrtka Coillte. Studiju je naru~ilo Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva Republike Hrvatske, a financirana je kreditom Svjetske banke. Na osnovu toga dokumenta i na prijedlog Vlade, Hrvatski je sabor 29. sije~nja donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o {umama. Ovim izmjenama Javno poduze}e Hrvatske {ume p.o. Zagreb preoblikuju se u Trgova~ko dru{tvo Hrvatske {ume d.o.o u stopostotnom vlasni{tvu Republike Hrvatske. U posljednje tri godine novi oblik organizacije nije rezultirao boljim poslovanjem, a s problemima se nastavilo kao u javnom poduze}u. U rujnu izi{ao je Prijedlog Zakona o {umama o kojemu }e se raspravljati u Saboru. Za razliku od zakona drugih dr`ava na{ega okru`enja, on pretpostavlja najpovoljniji na~in gospodarenja {umama u okolnostima denacionalizacije, ja~anja privatnoga sektora u {umarstvu, razvoja drvne industrije, ograni~enjima za{tite prirode, daljnje agresije prostornih planova na {umski prostor i dr. S novim Zakonom o~ekuje se, me u ostalim, temeljitije provo enje restrukturiranja i ostvarenje ve}e u~inkovitosti na tr`i{nim na~elima gospodarenja {umama, pravednija raspodjela koristi od {uma, osiguranje trajnosti kvalitete i kvantitete {uma, unapre enje razvoja tehnologija u {umarstvu, ve}a motivacija zaposlenih i dr. Politi~ko-dru{tvene promjene i Domovinski rat po~etkom devedesetih godina pro{loga stolje}a, donijele su u Republici Hrvatskoj nove promjene u organizaciji {umarstva i upravljanja {umama. Po~etkom (1. sije~nja) osnovano je jedinstveno poduze}e Hrvatske {ume, koje gospodari na jednom {umskogospodarskom podru~ju. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 7

10 {uma i voda ME\UNARODNI ZNANSTVENI SKUP U ZAGREBU PROTUEROZIJSKA I VODOZA[TITNA ULOGA [UME I POSTUPCI NJEZINA O^UVANJA I UNAPRE\ENJA [uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi Voda je danas najvredniji resurs, izvire pod okriljem {ume, a {uma i voda u neraskidivoj su vezi u kojoj kvaliteta jednoga i drugoga ovisi o tome kako se provode zahvati njege i obnove {uma, gdje glavnu ulogu ima ~ovjek {umarski stru~njak Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: M. Mrkobrad Hrvatska {umarska znanost i struka, kao u rijetko kojoj europskoj zemlji, od svog nastanka prirodno pomla uje i njeguje {ume. Tako smo postigli visok stupanj prirodnosti na{ih {uma, gotovo 95 posto, koje dobro obavljaju gospodarske, ali isto tako i op}ekorisne funkcije {ume. Hrvatska se tako er ubraja me u najbogatije zemlje Europe po kvaliteti i koli~ini ~istih i pitkih voda. A {uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi u kojoj kvaliteta jednoga i drugoga ovise i o tome kako se provode zahvati njege i obnove {uma, gdje glavnu ulogu ima ~ovjek, {umarski stru~njak. Dakle, ~ovjek je nezaobilazan ~imbenik u tim odnosima, ~ak {to vi{e, on je tre}i ~lan toga ~vrstog, me uovisnog i slo enog sustava. [u- ma treba vodu koja joj daje ivot, voda treba {umu koja je stvara i ~uva, a ~ovjek treba i {umu i vodu, kao dva osnovna ~imbenika ivota, istakao je akademik Slavko Mati} na otvaranju Me unarodnog znanstvenog skupa»protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume i postupci njezina o~uvanja i unapre enja«odr anog u Zagrebu 23. studenoga. Stru~ni skup u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva na kojem su sudjelovali znanstvenici iz ^e{ke, Slova~ke i Hrvatske, organizirale su IU- FRO grupe Ekosustavi i Nizinski {umski ekosustavi, Akademija {umarskih znanosti Zagreb te [umarski fakulteti iz Brna i Zagreba. Akademik Slavko Mati} U nestabilnim i poreme}enim strukturnim i stani{nim uvjetima {ume, u kojima {ume nestaju, a {umska tla kao dio stani{ta se degradiraju, voda postaje negativan i destruktivan ~imbenik, jer erozijama uni{tava i odnosi tlo koje je {uma tisu}ama godina stvarala, a time nestaju i izvori zdrave, ~iste i pitke vode, rekao je u svom izlaganju akademik Mati}. U dana{nje vrijeme, za {umarstvo Europe, a i Hrvatske, mogli bi ga nazvati i krizno vrijeme, zadnji je ~as da uo~imo kako hrvatske prirodne {ume jo{ uvijek dobro funkcioniraju zahvaljuju}i tome {to ~ovjek s njima kvalitetno gospodari. Vrijeme je da shvatimo prije svega mi {umari, a onda i na{a {ira dru{tvena zajednica, kako je drvo samo sporedni proizvod gospodarenja {umama. [umarska struka gospodari sa {umama prije svega da bi one opstale i funkcionirale u optimumu svoje strukture i stani{ta, jer samo tako ispunjavaju op}ekorisnu funkciju izra enu u ekolo{kim, socijalnim i socijalno-ekolo{- kim funkcijama. Ekolo{ka funkcija osigurava povoljan utjecaj {ume na vlastito stani{te i okoli{, a protuerozijska i vodoza{titna funkcija su me u njenim Sa znanstvenog skupa u Zagrebu 8 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

11 najva nijim funkcijama. Jer, voda je danas najvredniji resurs, izvire pod okriljem {ume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa izme u stani{ta i biocenoze, unutar {umskog ekosustava. Za{tita od erozije, odnosno ~uvanje tla u kojemu se nalazi najve}a koncentracija ivota na svijetu, a o kojemu ovisi {umska proizvodnja i opstanak {uma, istovremeno osigurava vodoza{titnu i vodopro~i{}avaju}u funkciju {ume, zavr{io je akademik svoju temu»uzgojni zahvati kao mjera pobolj{anja protuerozijske i vodoza{- titne uloge {uma«. Sudionike skupa pozdravio je i dr avni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva Josip Bartol~i te gosti iz Republike ^e{ke. Za znanstveni skup u Zagrebu pristiglo je ukupno 26 referata koje su napisali 69 autora i suautora iz ^e{ke, Slova~ke i na{e zemlje. Znanstvenici i {umarski stru~njaci iz ^e{ke i Slova~ke iznosili su u svojim izlaganjima vi{egodi{nja iskustva u svladavanju erozijskih djelovanja buji~nih voda u planinskim dijelovima ^e{ke i Slova~ke i ulogu planinskih {uma u tom procesu, kao i uloge {ume u za{titi kvalitetnih vodnih resursa i zdravog krajobraza. Nakon rasprave usvojeni su zaklju~ci koji jasno ukazuju na protuerozijsku i vodoza{titnu ulogu {ume, te nezaobilaznu ulogu {umarskog stru~njaka u tim slo enim odnosima izme u {ume, vode i erozije. Na kraju spomenimo da }e svi referati biti objavljeni u cijelosti u Zborniku radova tog Me unarodnog znanstvenog skupa. Referati i autori Na znanstvenom skupu prezentirana izlaganja bila su svrstana u tri podskupine. Spomenimo ih. dr`avne {ume 8.KONFERENCIJA GENERALNIH DIREKTORA SREDNJOEUROPSKIH DR@AVNIH [UMA, KRAKOW, POLJSKA, 18._21. LISTOPADA U nekim zemljama {umarstvo se financira iz prora~una, u drugima je obratno! Osmi sastanak vode}ih ljudi dr`avnih {uma srednje Europe ukazao jo{ jednom na velike razlike u financiranju {umarstva, u odnosima sa za{titarima te na tr`i{tu drva S konferencije u Krakowu Pi{e: Ana Juri~i} Foto: A. Juri~i} Za{tita od erozije, odnosno ~uvanje tla u kojemu se nalazi najve}a koncentracija ivota na svijetu, a o kojemu ovisi {umska proizvodnja i opstanak {uma, istovremeno osigurava vodoza{titnu i vodopro~i{}avaju}u funkciju {ume. Uloga {ume u sprje~avanju erozije tla Z. Vicha: Pedeset godina hidrolo{- kih istra ivanja u {umama Beskida; S. Mati}, I. Ani}, M. Or{ani}: Uzgojni zahvati kao mjera pobolj{anja protuerozijske i vodoza{titne uloge {uma; P. Kantor: Uloga planinskih {uma u redukciji visokih voda i poplava; V. Topi}, L. Butorac: Utjecaj {ikare bijeloga graba na za{titu tla od erozije u Hrvatskoj; (Nastavak na str. 34.) ^elni ljudi srednjoeuropskih dr- `avnih {umarskih poduze}a ove su se godine, na svojoj 8. redovitoj konferenciji, sastali u Krakowu u Poljskoj. Osim hrvatske delegacije u sastavu: mr. sc. Darko Beuk, mr. sc. Josip Dundovi} i prof. Ana Juri~i}, na konferenciji su, uz doma}ina Poljsku, sudjelovale i Austrija, Njema~ka (Savezna Republika Brandenburg), ^e{- ka, Rumunjska, Slova~ka, Bjelorusija i Litva. Trodnevni je program obra ivao teme: Gospodarsko-pravni sustav {umarstva u srednjoeropskim zemljama; Provedba programa Natura 2000 u dr`avnim {umama; Aktualni problemi na tr`i{tu drvom u srednjoeuropskim dr`avama. Gospodarsko-pravni sustav {umarstva u srednjoeuropskim zemljama U raspravi su razmijenjena iskustva i informacije o pravnim i gospodar- skim rje{enjima i na~elima financiranja dr`avnih {umarskih organizacija u pojedinim zemljama, u kontekstu povijesnog razvoja, zadataka i predvi- enih smjerova promjena. Princip multifunkcionalnosti i odr`ivosti {uma nedjeljiv je dio temelja funkcioniranja {umarstva kao grane gospodarstva. Udio financiranja iz dr`avnog prora~una raste paralelno s dru{tvenim o~ekivanjima od {umarstva. Sudionici konferencije predstavili su tri osnovna modela funkcioniranja dr`avnih {umarskih poduze}a: unutar strukture dr avnih administracija primjer Brandenburga, uz tendenciju da se smanji financiranje iz prora~una na ra~un samofinanciranja, trgova~ka dru{tva primjer: Austrija, Hrvatska, Slova~ka, javna poduze}a primjer: ^e{ka, Poljska, Rumunjska, Litva, uz sli~na nezavisna dr avna poduze}a. Strategija za razvoj dr avnih {umarskih organizacija, koja se izra uje u nekolicini zastupljenih zemalja, trebala Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 9

12 Predstavnici Hrvatskih {uma bi sadr avati i kontinuirano vrednovanje aktualnih rje{enja, kako bi se utvrdilo udovoljavaju li i budu}im izazovima. Zanimljiva je i usporedba izvora prihoda i financiranja dr avnih {uma zastupljenih na 8. konferenciji. Izvori financiranja dr avnih {umarskih poduze}a Prodaja drva (%) Dr avni prora~un Ostaliizvori prihoda Austrija ^e{ka Hrvatska Bjelorusija Slova~ka Rumunjska Litva Poljska Brandenburg Provedba programa Natura 2000 u dr`avnim {umama Iako su sve zemlje sudionice konferencije upoznate s programom Natura 2000, njegova provedba jo{ nije za`ivjela u svim srednjoeuropskim dr`avama, niti su u izradu programa u nekim zemljama, na svoje veliko nezadovoljstvo, bili uklju~eni {umari. Dapa~e, u pojedinim zemljama nisu ni konzultirani (Hrvatska, Poljska), dok je negdje njihov doprinos izostao zbog vlastite po~etne nezainteresiranosti (Litva). Me utim, sve zemlje dijele isto iskustvo prvi prijedlog za{ti}enih podru~ja iznosili su»za{titari«prirode i obuhva}ao je neprihvatljivo velike povr{ine. Tek su se zatim pobunili {umari, ali u velikom broju zemalja i jedinica lokalne samouprave, kojima velike za{ti}ene povr{ine tako er nimalo nisu od interesa jer odnose prihode bez primjerene naknade. Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enih povr{ina gotovo dvostruko smanjivali. Najdu`e se pitanjem Nature 2000 bave dr`avne {ume u EU {ume Austrije i Brandenburga. Njihovi su predstavnici istaknuli da su najve}i otpor provedbi programa Nature 2000 pru`ali privatni {umovlasnici, zbog prili~no nejasno razra enog pitanja financiranja za{ti}enih podru~ja. Konkretno, Natura 2000 Austriju stoji 180 milijuna eura, a EU 6,1 milijarda eura na godinu! Iako se za taj program izdvajaju odre ena sredstva iz fondova EU-a, financiranje uglavnom pada na teret dr`avnih {umarskih poduze}a (~ak 90%)! U ovoj su to~ki Sve zemlje dijele isto iskustvo prvi prijedlog za{ti}enih podru~ja iznosili su»za{titari«prirode i obuhva}ao je neprihvatljivo velike povr{ine. Tek su se zatim pobunili {umari, ali u velikim broju zemalja i jedinica lokalne samouprave, kojima velike za{ti}ene povr{ine tako er nimalo nisu od interesa jer odnose prihode bez primjerene naknade. Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enih povr{ina gotovo dvostruko smanjivali. Dr avne {umarske organizacije prihva}aju ideje sadr ane u temeljima projekta eko-mre e, no podru~ja Nature 2000 koja se nalaze pod gospodarenjem dr avnih {uma moraju biti u nadle nosti {umara, koji su ujedno zadu eni za pripremu planova i za njihovu za{titu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 {umari nisu bili dovoljno uklju~eni u proces. diskusije doneseni sljede}i zaklju~ci:»dr`avne {umarske organizacije prihva}aju ideje sadr`ane u temeljima projekta eko-mre`e, no podru~ja Nature 2000 koja se nalaze pod gospodarenjem dr`avnih {uma moraju biti u nadle`nosti {umara, koji su ujedno zadu`eni za pripremu planova i njihovu za{titu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 {umari nisu bili dovoljno uklju~eni u proces. Jo{ je uvijek nejasno financiranje sustava Natura 2000 i u dr`avnim i u privatnim {umama. Dr- `avna bi {umarska poduze}a tako er trebala biti me u korisnicima fondova Europske komisije za program Natura 2000.«Zbog pitanja Nature 2000, kao i brojnih drugih pitanja vezanih za nepostojanje jedinstvene {umarske politike EU-a, na konferenciji je nagla{ena i potreba za organiziranjem zastupstva {umarske struke u Bruxellesu. Aktualni problemi na tr i{tu drvom Problematika prodaje drva tradicionalna je tema na godi{njim sastancima generalnih direktora dr avnih {uma srednje Europe, a koliko je smatraju zna~ajnom govori i to da je na 5. konferenciji dogovoreno kako }e se jednom godi{nje sastajati i rukovoditelji komercijalnih odjela srednjoeuropskih dr avnih {uma. Ovogodi{nji su zaklju~ci konferencije vezani za tu to~ku sljede}i: _ Koncentracija i globalizacija drvoprera iva~ke industrije zahtijeva u u suradnju na regionalnoj razini; U interesu dr avnih {umarskih poduze}a jest da kontroliraju cijeli proces opskrbe drvom do kona~nog kupca; Zbog zna~ajne uloge dr avnih {umarskih poduze}a u ve}ini zemalja zastupljenih na konferenciji, ona trebaju funkcionirati ne samo kao komercijalna poduze}a, nego moraju uzeti u obzir i gospodarske i socijalne politike svojih vlada. Umjesto zaklju~ka Dogovoreno je da }e Öbf AG (Austrija) svim sudionicima poslati prijedlog za razvoj metodologije i mogu}e budu}e suradnje u podru~ju benchmarkinga dr avnih {umarskih poduze}a. Dogovoreno je da }e se svake godine organizirati i sastanci osoba zadu enih za marketing u srednjoeuropskim dr avnim {umama. Za organizaciju sljede}e, 9. po redu konferencije generalnih direktora srednjoeuropskih dr avnih {uma, prijavila se Austrija. 10 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

13 ME\UNARODNA RADIONICA O PRIVATNIM [UMAMA Od 13. do 16. rujna, u Ma arskoj (Zamárdi) je u organizaciji Food and Agriculture Organisation (FAO), The World Conservation Union (IUCN) i Confederation of European Forest Owners (CEPF) odr ana me unarodna radionica s tematikom»pomo} privatnom {umarskom sektoru u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe«. Radionica, organizirana u vidu predavanja, prezentacija i radnih skupina, okupila je 40-ak predstavnika privatnog {umarskog O~uvanje biodiverziteta u privatnim {umama _ mit ili realnost? sektora i dr avne uprave iz 15 zemalja sredi{nje i isto~ne Europe (Albanija, BiH, Bugarska, ^e{ka, Estonija, Ma arska, Latvija, Litva, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slova~ka, Slovenija i Hrvatska), te me unarodnih organizacija (FAO, IUCN, CEPF, UNECE, Pro Silva Europe). Republiku Hrvatsku je na radionici predstavljao stru~ni suradnik u Upravi {umarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva dipl. ing. {umarstva Goran Videc. [to se radilo u Ma arskoj i kakvo je stanje i perspektiva privatnog {umskog sektora u Hrvatskoj, govori se u ovom ~lanku Politi~ke promjene krajem pro{- loga stolje}a potaknule su u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe zna~ajnu privatizaciju {umskih povr{ina (u nekim zemljama i vi{e od 50% povr{ina pod {umom u procesu je restitucije vra}eno privatnim vlasnicima), {to je direktno rezultiralo brzim i zna~ajnim pove}anjem broja privatnih {umoposjednika (gotovo 3 milijuna novih vlasnika). Ve}inu posjeda naj~e{}e obilje ava malena povr{ina i rascjepkanost, slabo poznavanje principa odr ivog gospodarenja {umom od strane {umoposjednika, te nepostojanje {umarske tradicije. S druge pak strane, pove}anje broja privatnih {umoposjednika predstavlja jedan od privatne {ume Na terenu u bukovoj {umi izazova za dr avne {umarske slu be (ministarstvo, poduze}e za {ume, zavod za istra ivanja u {umarstvu, komoru) poglavito stoga {to novi {umoposjednici uglavnom nisu organizirani, njihove udruge ~esto su formalnog karaktera, a i sam institucionalni okvir nije prilago en novim zahtjevima i potrebama. U svrhu dobivanja {to detaljnijeg uvida u aktualnu problematiku privatnog {umarskog sektora na me unarodnoj razini, prema naputcima FAO, izra eno je u suradnji Ministarstva, Hrvatskih {uma d.o.o., Gradskog ureda za poljoprivredu i {umarstvo Grada Zagreba i Suvlasne {umske zajednice»gora«iz Donje Stubice Pi{e: dipl. ing. Goran Videc Foto: dipl. ing. Bela Varga Pove}anje broja privatnih {umoposjednika predstavlja jedan od izazova za dr avne {umarske slu be (ministarstvo, poduze}e za {ume, zavod za istra ivanja u {umarstvu, komoru) poglavito stoga {to novi {umoposjednici uglavnom nisu organizirani. Mnogi {umovlasnici {umu do ivljavaju samo kao stabla, kao»samoobnovljivi«izvor prihoda. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 11

14 Privatna {uma u Ma arskoj Privatne {ume u Ma arskoj nacionalno izvje{}e o aktivnostima koje je u proteklom razdoblju poduzela Republika Hrvatska, a u svrhu reorganiziranja i pobolj{anja stanja u privatnom {umarskom sektoru. Glavni je cilj te me unarodne radionice bio razmjena iskustava izme u zemalja sredi{nje i isto~ne Europe, a u svezi s poduzetim aktivnostima i zaprekama koje su se javljale na putu njihovih realizacija, te iznala enje novih mogu}nosti za unapre enje privatnog {umarskog sektora. Dijalog kao problem Temeljem provedenih rasprava tijekom radionice mo e se zaklju~iti da je glavna zapreka u reorganiziranju privatnog {umarskog sektora komunikacija izme u dr ave i {umoposjednika. Tu se, prije svega misli na nedostatnu komunikaciju i op}enito nepostojanje dijaloga izme u zainteresiranih strana. Stoga je nu no uspostaviti partnerski odnos izme u sudionika, a za {to je kao prvo potrebna politi~ka volja. Uspostava takvog partnerskog odnosa dugotrajan je i te ak proces, koji je u nekim zemljama sredi{nje i isto~ne Europe trajao i do 10 godina (Litva, Ma arska), a u nekima od njih traje od njihova osamostaljenja. To je put pun obostranih kompromisa i timskog rada kako bi se pridonijelo boljitku {umarskog sektora. I Republika Hrvatska, kao zemlja u tranziciji i kandidat za punopravno ~lanstvo u EU, nailazi na jednake pote{ko}e na po~ecima reorganizacije privatnog {umarskog sektora. Resorno ministarstvo po~etne je korake ve} u~inilo primjenom participativnog pristupa kod izrade prvog strate{kog dokumenta u {umarstvu, Nacionalne {umarske politike i strategije, kojom su izme u ostalog definirane i strate{ke aktivnosti za unapre enje privatnog {umarskog sektora, te ustrojavanjem zasebnog Odjela za privatne {ume. Njegova osnovna zada}a bit }e predlaganje mjera za pobolj{anje postoje}eg stanja, pru anje stru~ne pomo}i privatnim {umoposjednicima i njihovim udrugama, iniciranje osnivanja udruga privatnih {umoposjednika, te neposredna suradnja s jedinicama regionalne i lokalne samouprave u cilju pobolj- {anja dijaloga s udrugama privatnih {umoposjednika i pribli avanja ekolo- {ke, ekonomske i socijalne komponente {uma domicilnom stanovni{tvu. Uz komunikaciju, kao najve}u zapreku na putu za uspostavu partnerskog odnosa, valja istaknuti i ostale ~imbenike koji uvjetuju reorganizaciju privatnog {umarskog sektora, a nalaze se u uskoj korelaciji sa komunikacijom. Na prvome mjestu svakako valja istaknuti {umarsku legislativu, kao temelj svakog dobrog partnerskog odnosa, pri ~ijoj izradi svakako treba oslu{kivati i glas {umoposjednika. [umoposjednik nije samo vlasnik {ume, on je naj~e{}e i maleni obiteljski gospodarstvenik ~iji je glavni izvor prihoda poljoprivredna proizvodnja ili sto~arstvo, a {uma tek izniman dodatni izvor prihoda. Stoga je u legislativi nu no posti}i harmoniju izme- u poljoprivrednog i {umarskog sektora i jednako vrednovati poljo- i {umoposjednika. Za{to!? Odgovor nam se sam name}e ako poku{amo odgovoriti na pitanje:»je li za ivot nu nije proizvesti hranu ili osigurati vodu i kisik!?«. No, legislativa je samo jedan od ograni~avaju}ih ~imbenika. Nikako ne smijemo zaboraviti i ostale ~imbenike, kao {to su rascjepkanost posjeda i nesre eni vlasni~ki odnosi, koji u ve}ini slu~ajeva predstavljaju i glavnu zapreku unapre enju privatnog {umkog sektora; zatim malena pomo} dr ave, u dijelu koji se odnosi na pru- anje pomo}i pri sre ivanju vlasni~kih odnosa i okrupnjavanju posjeda; te nedovoljna zainteresiranost {umoposjednika za udru ivanjem i unapre- enjem gospodarenja privatnim {umama zbog nedostatne informiranosti i slabe educiranosti u dijelu koji se odnosi na multifunkcionalno gospodarenje {umom. Navedeni ~imbenici mogu se istaknuti kao primarni, a svakako postoji i niz sekundarnih ~initelja, koji u interakciji s primarnima jo{ vi{e ote avaju uvo enje reda u gospodarenje privatnim {umama. Zapu{tena i devastirana {uma Nedvojbeno je da je velika ve}ina {umskih povr{ina u privatnom vlasni{tvu u prili~no lo{em stanju, u razli~itim degradacijskim oblicima, prvenstveno zbog nestru~nog gospodarenja, a i ono malo povr{ina koje su dosad bile u dr avnom vlasni{tvu, a denacionalizacijom i privatizacijom su vra}ene prija{nim vlasnicima, u dogledno }e vrijeme zbog slabog poznavanja odr ivog na~ina gospodarenja {umom i niske razine svijesti o potrebi o~uvanja stani{ta i biodiverziteta postati panja~ama, {ibljacima, {ikarama ili }e jednostavno biti pretvorene u poljoprivredne povr{ine. Mnogi {umovlasnici {umu do ivljavaju samo kao stabla, kao»samoobnovljivi«izvor prihoda. No, na alost, to nije samo stav pojedinih {umovlasnika ve} i velikog dijela stanovni{tva u ruralnim podru~jima. Potreba za za{titom divlja~i, ptica i nekih rijetkih vrsta Vi{egodi{nji tr Uz komunikaciju, valja istaknuti i ostale ~imbenike koji ote avaju reorganizaciju privatnog {umarskog sektora. Na prvome mjestu to je {umarska legislativa te potom niz prakti~nih problemarascjepkanost posjeda, nesre eni vlasni~ki odnosi, zatim malena pomo} dr ave te nedovoljna 12 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME