OMOT _1-2.12

broj 11-12/2011. - 1-2/2012. glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara novinarhrvatske Poπtarina plaêena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka Hrvatska treba javne medije foto SANJIN STRUKI OËerupani Vjesnik HRT kao javni bankomat Monopol na kioscima

2 novinar novinar 3 glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske SADRÆAJ Uvodnik Preæivjet Êemo od interneta Zdenko Duka str. 4. to i kako s javnim medijima Procvat ili propast Tomislav Klauπki str. 6. OËerupani Vjesnik Tko Êe diêi glas Gordana SimonoviÊ str. 8. HRT kao javni bankomat Mr. SteËaj u operaciji kodnog imena... Siniπa PaviÊ str. 10. Zahtjev HND i SNH na HTV-u Traæimo smjenu cjelokupnog vodstva str. 13. Nekompetentno i neodgovorno str. 14. U stisku Tiska Tko dræi monopol u prodaji novina Silvije TomaπeviÊ str. 15. Pretplata na internetske medije Kako podijeliti zaradu Ozren Podnar str. 16. Jubileji 12 godina Novosti Milan Cimeπa str. 18. 52. skupπtina HND Zdenko Duka opet predsjednik Marika Toth str. 19. Iz rada HND Druπtva za zaπtitu novinarskih autorskih prava str. 24. Dobrotvorni party str. 26. Pisma, polemike Nitko nije savrπen, pa ni dragi Bog Æeljko ÆiæiÊ str. 29. Suprotstavljanja Lektorska svaπtara Hrvatskog radija Slavko PerπiÊ str. 30. Iz rada HND/VijeÊe Ëasti Mediji i dalje ne πtite malodobne str. 33. Prenosimo iz tiska Kako su RTL i HTV postali prostor za emitiranje sapunica Sead AliÊ str. 38. Recite im Ni povratak u puëku πkolu viπe ne bi pomogao Nives OpaËiÊ str. 39. Razgovor/Jura Orlovac Æivot posveêen cestama Jozo PetriËeviÊ str. 40. Susreti/Edo StojËiÊ Bio sam Jadranka Kosor Milan Cimeπa str. 43. Nove knjige naπih kolega i kolegica str. 45. In memoriam str. 48. Ovaj broj Novinara ilustriran je fotografijama Sanjina StrukiÊa Prvi broj izaπao je 1946. godine Godina 64. IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I, tel. (01) 4828-333, fax (01) novinar 4828-332 e-mail: novinar@hnd.hr www: http://www.hnd.hr Za nakladnika: Zdenko Duka Æiro raëun: 2360000-1101234838 V.d. glavne urednice: Goga SimonoviÊ Redakcija: Ivica GrËar, Jozo PetriËeviÊ Redaktor: Mirko MihaljeviÊ 4500 primjeraka GrafiËki urednici: Danijel & Goran-Den PopoviÊ/POP & POP, Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, fax (01) 3026-820, e-mail: danijel.popovic@zg.t-com.hr Tisak NOVI LIST Rijeka UreappleivaËki odbor: Abramov Sergej, Elizabeta Gojan, ivo uroviê, Toni HnojËik, Marinko JurasiÊ (predsjednik), Ranka KovaËeviÊ-JeliËiÊ, Dinko Radaljac, Vlado obota, Nevenka poljariê (potpredsjednica) i Vuk Teπija

Uvodnik 4 novinar novinar 5 Uvodnik Preæivjet Êemo od interneta Piπe Zdenko Duka Od sadaπnjih teπkoêa u vezi s internetom treba izvuêi prednost i pametno osmisliti sutraπnjicu, da se moæe preæivjeti i naplatiti profesionalni novinarski rad - i u tiskanim i u online izdanjima Bez obzira na izbornu promjenu vlasti, Ëekaju nas teæa vremena. I na srednji, moæda Ëak i na dulji rok put k osiromaπenju. Toga treba svjestan i zato mijenjati naëin razmiπljanja i djelovanja. to to znaëi za novinarstvo? Kako je nedavno rekla slovenska teoretiëarka medija Sandra BaπiÊ Hrvatin zlatno doba novinarstva nikad nije postojalo. Kad govori o Sloveniji, kaæe da niti jedna politiëka opcija u posljednjih 20 godina nije definirala medijsku politiku, dakle neku viziju razvoja medija i zadovoljavanje potreba graappleana. Naravno, medijska politika nikad nije definirana niti u Hrvatskoj. Ne samo u zakonima nego vlast svih ovih 20 godina nije pokazala bilo kakvu æelju da potakne i oëuva onakvo novinarstvo koje bi stvarno bilo na dobrobit graappleana i javnosti. Ono je bilo politiëki diktirano s jedne strane a profitno diktirano s druge strane. Sada nova ministrica kulture Andrea Zlatar VioliÊ govori o potrebi stvaranja medijske politike u Hrvatskoj. Moæda je sada veê i prekasno. Materijalna sigurnost novinara ipak je imala svoje zlatno doba. Ajde da se sad ne vraêamo baπ na kraj osamdesetih godina, ali prije desetak godina moglo se pristojno æivjeti od novinarskih plaêa. VeÊi i veliki novinski izdavaëi zaraappleivali su dvadesetak posto Ëistog profita od novina, potpomognutih tiskanjem vrlo jeftinih knjiga i lutrijskih listiêa koji su iπli uz novine, ali su i novinari povukli jedan djeliê toga. Sada je drukëije, loπije i vrlo neizvjesno u privatnim medijima na træiπtu a po prvi put je zapravo na tapetu i financiranje dræavnih i javnih medija. Osmisliti sutraπnjicu Internetski mediji i dalje ne mogu stvoriti profit i proêi Êe joπ koja godina da Êe tako ostati. Vlast svih ovih 20 godina nije pokazala bilo kakvu æelju da potakne i oëuva onakvo novinarstvo koje bi stvarno bilo na dobrobit graappleana i javnosti Oglaπavanje i u novim medijima raste ali to neêe biti dovoljno da internetski vlasnici osnuju prave novinske redakcije i uskoro bez neke vanjske potpore dostojno plate njihov istraæivaëki i analitiëki novinarski rad. Problem je i u tome πto portali ne uspijevaju naplatiti oglase, recimo direktor najposjeêenijeg net.hr-a Ante Magzan kaæe da u roku od πest mjeseci Net.hr uspije naplatiti tek polovicu objavljenih oglasa. Novi mediji su sadaπnjost a ne tek buduênost i izdavaëi novina moraju voditi jako pametnu politiku o svojim internetskim izdanjima. Mora se priznati da je demokratski, svima otvoreni internet ipak osjetno smanjio kupovinu novina, doveo je i izdavaëe i novinare u teæi poloæaj ali sve to moæe biti samo prolazno. Od sadaπnjih teπkoêa u vezi s internetom, treba izvuêi prednost i pametno osmisliti sutraπnjicu da se moæe preæivjeti i naplatiti profesionalni novinarski rad - i u tiskanim i u online izdanjima. Kriza novinarstva i kriza materijalnog poloæaja novinara prolazna je ako se zadræi dostojna razina novinarskog profesionalizma i ako medijski menadæeri uspiju prodati i naplatiti menadæerski, uredniëki i novinarski rad. Gole informacije mogu biti i besplatne ali pametni istraæivaëki i analitiëki novinarski rad mora biti plaêen. Novinarstvo kao javno dobro nije daleko od umjetnosti i kulture kao javnog dobra. Vjesnikove muke Najava steëaja Vjesnika izazvala je dosta razliëitih miπljenja meappleu novinarima. Valja priznati da vjerojatno veêina novinara u privatnim medijima UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNI Hrvatsko vijeêe za medije trebalo bi pomoêi novinarskoj etici i profesionalnosti ali osmisliti buduênost medijske industrije smatra da je Vjesnik veê davno propustio sve svoje prilike. Bilo kakva ureappleivaëka politika ovih 20 godina bila (a dovoljno se samo prisjetiti ere glavnog urednika Darka uretka 2005-2010), nije se Ëuo javni glas otpora iz redakcije, sve dok nisu poëele priëe o gaπenju lista. Dræava i vladajuêa stranka dobro su plaêale posluπnost pa je Vjesnik svih tih godina bio u vrhu prosjeka plaêa. S druge strane, ma πto tko govorio - nema politiëkog dnevnog lista ni u EU ni u Norveπkoj kojeg dræava izravno financira iz proraëuna. Dræava jedino pomaæe poreznim olakπicama. No, veêinski je stav naπe organizacije da list zasluæuje joπ jednu priliku, na jedan odreappleeni rok u kojem eventualno moæe pronaêi investitore ili postati javni medij u javno-privatnom partnerstvu. Zbog novinarskih radnih mjesta ali i zbog opêe nevesele situacije u medijima - gaπenje Vjesnika bio bi udarac hrvatskom novinarstvu, osobito onome koji podrazumijeva novinarstvo kao sluæenje javnosti. U izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u koji se hitno priprema navodno se æeli opet, poslije viπe od desetljeêa, u Programsko vijeêe HRT-a uvesti politiëare. Poslije katastrofalnih iskustava s radom programskih vijeêa, osobito u posljednjih πestsedam godina to se moæe razumjeti, ali nikako i opravdati kao iole dugoroënije rjeπenje. Nije uopêe sluëajnost πto najjednostavnija rjeπenja u demokratskim druπtvima najëeπêe nisu i najbolja. Takvim se neêe pokazati niti ovo najjednostavnije rjeπenje za Programsko vijeêe. UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNI Gole informacije mogu biti i besplatne ali pametni istraæivaëki i analitiëki novinarski rad mora biti plaêen Udio aktivnih politiëara mogao bi biti kontrolni, najbolje bi bilo da ne prelazi treêinu ukupnog broja Ëlanova VijeÊa u kojem bi se joπ nalazili ljudi koji se dobro razumiju u medije. Novinarska autorska prava Hrvatsko vijeêe za medije u posljednjem je razdoblju punog pravnog osnutka i meappleunarodnom konferencijom u drugoj polovici oæujka poëet Êe pravi posao. Ova nova institucija trebala bi pomoêi novinarskoj etici i profesionalnosti ali od nje se oëekuje i da osmiπljava buduênost medijske industrije u kojoj Êe se poπteno platiti kvalitetan novinarski rad da bi preæivjelo novinarstvo i da bi opstali novinari. Dok svi reæu i smanjuju, netko je novinarima poëeo dijeliti novac. Tko Êe - nego novinari sami! Lijepa je vijest da je Druπtvo za zaπtitu novinarskih autorskih prava na svojoj godiπnjoj skupπtini donijelo odluku o prvim isplatama novinarimaautorima. Za isplate novinarima osiguran je ukupan iznos od 517.000,44 kune. Bit Êe podijeljen na temelju novinarske rang-liste o uëestalosti prenesenih tekstova. Tako bi, na primjer, prvih 10 autora trebalo dobiti po 9306,01 kunu bruto, oni koji su smjeπteni od 11. do 50. mjesta 2326,50 kuna svaki, a od 51. do 150. mjesta po 1240,80 kuna svaki.»etrdeset posto ukupnog iznosa dijeli se na jednake dijelove svih autorima koji su Ëlanovi DZNAP-a. Svatko od 310 Ëlanova trebao bi u bruto iznosu dobiti po 650 kuna. Malo, ali krenulo je

to i kako s javnim medijima to i kako s javnim medijima 6 novinar novinar 7 Piπe Tomislav Klauπki Procvat ili propast Najgore Êe biti ako i ova vlast, baπ kao i ona proπla, shvati da se s javnim medijima ne treba zamarati nego se njima samo posluæiti Ako doappleete na vlast, πto namjeravate uëiniti s dnevnim novinama Vjesnik? - Poπtovani, Vjesnik smatramo nekad velikim hrvatskim novinskim brandom koji je naæalost zbog politiëkih pritisaka i zlouporaba naruπio svoj imidæ neovisne, objektivne i profesionalne novine, te je praktiëno postao glasilo vladajuêe stranke sa simboliënom tiraæom. Takvo stanje mislimo promijeniti tako da on postane uistinu ozbiljan javni medij, neovisan od vlasti, ali aktualan, u srediπtu politiëkih zbivanja. Æelimo da se Vjesnik bavi politikom, a ne politika Vjesnikom. Tako je glasio stav Kukuriku koalicije u predizbornoj kampanji. Nedugo nakon pobjede na izborima, ministar financija Slavko LiniÊ objavljuje da za Vjesnik viπe nema novca i da je s njim zavrπeno. Vlada ga potom paniëno demantira tvrdnjom da konaëna odluka joπ nije donesena, a kad su se zaposlenici Vjesnika pobunili protiv najave u gaπenju - a njihov glavni urednik nakon gostovanja na presici HDZ-a ponudio ostavku - u javnost je plasiran prijedlog da se ide u steëaj s preustrojem. Ali Ëak ni to nije izneseno kao sluæbeni i konaëni prijedlog, veê su mediji pisali kako nije joπ posve jasno kako Êe steëaj s preustrojem biti proveden, te da se novinari nadaju da Êe Vjesnik ostati dnevne novine s internet portalom, premda postoje i drukëije ideje. Niπta od toga nije se spominjalo u kampanji. U ovom, kao i u mnogim drugim pitanjima, Kukuriku koalicija TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA nabacivala se floskulama. Poput one: Takvo stanje mislimo promijeniti tako da on postane uistinu ozbiljan javni medij, neovisan od vlasti, ali aktualan, u srediπtu politiëkih zbivanja. Opet blamaæa Nije problem u tome πto Vlada æeli ugasiti novine koje veê dva desetljeêa generiraju gubitke i ne sluæe niëemu osim vladajuêoj strukturi. Problem je u tome πto ova Vlada zapravo nema pojma πto bi s Vjesnikom. HDZ je makar znao da æeli taj list pretvoriti u stranaëki bilten i izloæbeni prostor za svakodnevnu objavu premijerovih fotografija, a o financijskim malverzacijama da se ne govori. SDP ne zna Ëak ni to. I otud ishitrene najave koje se mijenjaju pod malo jaëim pritiskom, otud obmana ne samo zaposlenika Vjesnika, nego i Ëitave javnosti. Otud i blamaæa MilanoviÊeve vlade koja se u predizbornoj kampanji hvalila da ima plan, da bi se zapravo otkrilo kako ga nema. Ne samo za Vjesnik, nego ni za ostale javne medije. Prije deset godina SDP se naπao u sliënoj situaciji. Ni tada nisu znali πto bi s Vjesnikom: pa je Æeljka AntunoviÊ kao potpredsjednica Vlade pozivala graappleane da kupuju Vjesnik jer su to novine kojima se moæe vjerovati, pa su vadili iz naftalina glavne urednike, pa su razmiπljali o prodaji lista, odbijajuêi pritom ponude meappleu kojima i onu Ive PukaniÊa, pa su intenzivno razmiπljali bi li prodali tiskaru s novinama ili samo brend. TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I Pa su izgubili izbore. A Vjesnik svejedno nisu rijeπili. Ima li znanja i odluënosti Hrvatska radiotelevizija joπ je gori primjer. U kampanji uoëi parlamentarnih izbora Kukuriku koalicija smatrala je kako sreappleivanje stanja na Prisavlju nije primarni zadatak, dok se svako spominjanje javne televizije u programskim dokumentima svodilo na floskule o hrvatskom filmu i kvalitetnijem javnom informiranju. A onda, nakon pobjede na izborima, toënije nakon afere sa Zoranom prajcom, u medije je puπtana najava da se hitno i bez odgaappleanja ide u promjene na HTV-u. Ministrica kulture Andrea Zlatar trebala bi napisati novi Zakon o HRT-u kojim bi se uvela bolja kontrola poslovanja, ali i osiguralo kvalitetnije novinarstvo. U meappleuvremenu, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije dogovorio se kako Êe od vlade traæiti da u najavljenu financijsku analizu tvrtki u nadleænosti dræave ukljuëe i medijske kuêe i agencije kojima je osnivaë hrvatska vlada, a meappleu kojima su i Hrvatska radiotelevizija i Hina. Nigdje se ne moæe otkriti πto MilanoviÊeva vlada zapravo æeli uëiniti s javnim medijima, joπ manje kako to misli uëiniti Na toj razini, sve to dobro zvuëi. Ali hoêe li Vlada imati ne samo odluënosti, nego i znanja, upustiti se u raπëiπêavanje godinama nagomilanog nereda - korupcije, kriminala, neprofesionalizma, neodgovornosti - na Prisavlju? Ili Êe se opet sve svesti na Slavka LiniÊa i njegovu primjedbu Mislavu Togonalu u Otvorenom: Ali i vas na HTVu ima previπe. Prije deset godina, zahvaljujuêi prije svega inicijativi ljudi okupljenih oko Foruma 21, RaËanova vlada postavila je novu garnituru direktora i urednika, ostavljajuêi dojam kako zna πto radi. Potom je donijela poboljπani Zakon o HRTu koji je doveo do famoznog rata ravnatelja Mirka GaliÊa i njegove ekipe s TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAK Programskim vijeêem koje je za glavnu urednicu izabralo Jasnu Ulaga. to je iza πutnje Tada su krenuli obraëuni za prevlast na Prisavlju, cenzura Latinice, natezanja za fotelje i opêi potop novinarstva. HDZ je nakon toga uveo red. Danas je zapravo teπko otkriti kako Zoran MilanoviÊ shvaêa medije. SjeÊamo se da je kao πef oporbe amenovao postavljanje Hloverke Novak SrziÊ za glavnu urednicu Informativnog programa, da je preko glavnog ravnatelja Vanje SutliÊa isposlovao ekskluzivni intervju kod Dijane»uljak u Otvorenom, dok je u periodu njegove vladavine Iblerovim trgom promijenjena gotovo Ëitava garnitura novinara koji prate SDP. Da se ne govori o tome kako je kao voapplea opozicije godinama πutio o utnjom Êe se prikrivati neznanje i kukaviëluk, a katastrofiënim najavama kamuflirati neodluënost TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJIMA TO I KAKO S JAVNIM MEDIJ svinjarijama na HTV-u, programskim i svim drugim. Ali nigdje se ne moæe otkriti πto MilanoviÊeva vlada zapravo æeli uëiniti s javnim medijima, joπ manje kako to misli uëiniti. Stoga je teπko oëekivati sustavan pristup rjeπavanju tog problema, baπ kao πto se to ne moæe oëekivati ni u drugim segmentima vladavine. utnjom Êe se prikrivati neznanje i kukaviëluk, a katastrofiënim najavama kamuflirati neodluënost. Imali su puste godine da smisle πto bi s Vjesnikom, da bi se sjetili ugasiti ga kad su shvatili da nema novca. Imali su godine da smisle πto bi s HTV-om, da bi energiëno krenuli u pisanje joπ novijih zakona o HRT-u kad su vidjeli da prajc ratuje s Josipom JoviÊem i Brunom KovaËeviÊem. No, to bi se joπ smatralo uspjehom. Najgore Êe biti ako i ova vlast, baπ kao i ona proπla, shvati da se s javnim medijima ne treba zamarati. Treba se njima samo posluæiti

8 novinar novinar 9 Iznova sam se, kao toliko puta do sada kada su se gasile pojedine novinske redakcije, prisjetila njemaëkog sveêenika koji je shvatio - naæalost prekasno - kada su nacisti doπli i po njega da je πutnja, koja je pratila odvoappleenje nekih drugih, natkrilila i njegovo ubijanje. A ovih dana ne sluπam Ëak ni tiπinu, ili barem koliku-toliku sjetu prema Vjesniku, novinama na kojima su mnogi od nas odrasli kao Ëitatelji ili stasali kao novinari, nego bijes, ljutnju pa i pozive da se propiπe konaëno rjeπenje za taj dnevnik. Jer, eto ta, prema svim reæimima dodvorniëke novine, nisu bolje ni zasluæile. Moæda i nisu, ali daleko od takvih zluradih komentara nisu bile ni opaske kada se gasio npr. Feral Tribune, novine toliko razliëite od Vjesnika. Ili OËerupani Vjesnik Zaπto Vjesniku, jednim od zadnjih oëerupanih novina, πto ih joπ nisu preplavile sise i guzice ne bismo dali zadnju πansu i zajedniëkim glasom zatraæili da se, za poëetak, raπëisti tko je i pod kojim kondicijama dijelio i prodavao njihovu imovinu Piπe Gordana SimonoviÊ Tko Êe diêi glas O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESN brojne druge, mnoge od onog 21-og izdanja, roappleenih i stasalih u Vjesnikovom neboderu (1971. - VeËernji list, Sportske novosti, Arena, Studio, Vikend, SN revija, Fokus, Kviz, Start, Svijet, Izbor, SAM, Laso, Æivot, Tom i Jerry, Superstrip, Popaj, Trag, Sirius i Poldark), na uglu zagrebaëke Slavonske avenije i Savske ceste. Uniπtavan zbog imovine I, ako mi i mogu biti razumljivi bjesovi ili ravnoduπnost kolega zbog odlaska u novinsku ropotarnicu joπ jednog medija, ne mogu shvatiti da se ne vidi ili ne æeli vidjeti kako je Vjesnik jedna u nizu novina πto ju se uniπtava ne zbog nesklonosti da kritizira ovu ili onu politiëku opciju, nego zbog O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESN imovine πto ju je imala. Imala, jer Vjesnik danas ima ime i ljude. Ljudi u proteklih dvadeset godina hrvatske tranzicije ionako nisu nikome trebali, a πto smo lijepo odgledali - zadræimo se samo na medijima - joπ od Slobodne Dalmacije, Glasa Slavonije, VeËernjeg lista, Glasa Istre... ali imovina, e to je veê druga priëa. Je li notorni Miroslav Kutle uπao u Slobodnu Dalmaciju zbog novotkrivene æelje da se dokaæe kao medijski mogul ili ga je privukla æiva lova na kioscima SD-ove distribucije? Je li Nino PaviÊ poæelio splitski dnevnik zbog njihovog profesionalizma ili zgrade u Splitu, iz koje ih je preselio? Ne onako veselo i bez protesta javnosti kao πto je Styria uëinila s VeËernjim listom, πaljuêi ih iz vlastite zgrade, s onog istog HoÊe li imati tko diêi glas za medije i novinare ili Êemo se i mi na pitanje o tome tko je kriv za propast novina u Hrvatskoj - lopine ili bicikli, tek nevino Ëuditi - zaπto bicikli?! raskriæja u srediπtu Zagreba, na periferiju grada u podstanarske kvadrate?! I moglo bi se tako nizati priëe o prodaji nekretnina, izvlaëenju novca, kraappleama i kriminalu, ali Ëemu? Pa svi smo to vidjeli, Ëuli pa i osjetili na vlastitoj koæi. Zaπto onda jednim od zadnjih oëerupanih novina, πto ih joπ nisu preplavile sise i guzice ne bismo dali zadnju πansu i zajedniëkim glasom zatraæili da se, za poëetak, raπëisti tko je i pod kojim kondicijama dijelio i prodavao njihovu imovinu. 38 zaloænih prava Dræavni odvjetnik Mladen BajiÊ, koji javno ili tajno voli dijeliti svoje spoznaje o raznoraznim kriminalnim radnjama dobio je mali istraæivaëki O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESN OËerupani Vjesnik Kome Êe pripasti Vjesnikovo zemljiπte, koje se u Zemljiπno-knjiænom odjelu OpÊinskog suda u Zagrebu ne vodi ni kao imovina tiskare, ni kao imovina dnevnog lista nego kao livade, oranice, voênjaci uradak Vjesnikovih novinara - popis 38 zaloænih prava na Vjesnikovo zemljiπte, koje se u Zemljiπnoknjiænom odjelu OpÊinskog suda u Zagrebu ne vodi ni kao imovina tiskare, ni kao imovina dnevnog lista nego kao livade, oranice, voênjaci,... Na pitanje novinara hoêe li πto poduzeti, BajiÊ je tek projurio u Sabor, gdje se pohvalio brojnim istragama, uhiêenjima,... u 2010. godini! S obzirom na to da BajiÊeve istrage o medijima traju godinama, gotovo bez ikakvih rezultata, a izvjeπtaje podnosi s delayom ilitiga odgodom, moæda Vjesnikovci na 75. godiπnjicu antifaπistiëkih novina saznaju kako je u dvadesetak godina raznim privatizacijama, pretvorbama, prebacivanjima i makinacijama nekadaπnji SOUR Vjesnik, a sada tek dnevnik Vjesnik ostao bez igdje iëega, pa i npr. poslovnih prostora po Zagrebu, odmaraliπta na Rabu. Podsjetimo, ipak, da je bilo pokuπaja, npr. 1997. godine, da se provede parcelizacija toga zemljiπta i definira vlasniπtvo, ali kao da to tada nikome nije bila u interesu. No, sada jest pa su se o toj, prema nekim procjenama 80 milijuna eura vrijednoj zemlji, dogovorili Tiskara, koju je dva mjeseca prije promjene vlasti kupila Hrvatska poπta te Styria, Nino PaviÊ, Ivica TodoriÊ te, po nekim izvorima, Adris grupa. U EPH-u se prave grbavi o zaloænom pravu πto ga je njihov gazda i preko EPH i preko Allegheny Financial d.o.o. stavio na Vjesnikovo zemljiπte, ni TodoriÊu ni Styriji nije do opêenja s novinarima, a jedino Zlatko oπtariê, predsjednik Udruge malih dioniëara Vjesnika d.d. priznaje πto je stvarni cilj dugogodiπnje promjene vlasniπtva Vjesnika (Mirovinski fond, Privredna banka, Fond za privatizaciju, Tiskara do Narodnih novina), odnosno zavrπne igre u reæiji Franje MaletiÊa, onoga istoga koji je nerijetko tiskanje Vjesnika naplaêivao viπe nego npr. Jutarnjem listu. Zlatni kvadrati Zajedno s Upravom Ëinimo napore i naπli smo neke zadovoljavajuêe lokacije koje bi nam smanjile troπak i gdje bi nam troπak proizvodnje bio sveden prema nama potrebnoj kvadraturi. Morate znati da tiskara sada ima 29 tisuêa, a koristimo samo 12-13 tisuêa kvadrata, a sustav treba odræavati. Mi smo svjesni da treba preseliti ovu proizvodnju. Naπli smo veê dvije-tri lokacije na rubnim dijelovima Zagreba. A æelimo li, pak, ovu parcelu prodati, mora biti dogovor svih suvlasnika., kazao je oπtariê kolegi Miroslavu Edvinu Habeku. Prihvatimo li procjene kako bi se na Vjesnikovom zemljiπtu moglo sagraditi Ëetiri puta viπe kvadrata no sadaπnjih 45 tisuêa te da bi vlasnici mogli zaraditi mnogo viπe od 80 milijuna eura, πto je veê privuklo neke investitore, jasno je zaπto je iseljen VeËernji O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ERUPANI VJESNIK O»ER list, zaπto treba dotuêi Vjesnik, zaπto Tiskara traæi alternativnu lokaciju. I moæda se napokon shvati zaπto nije mogao proêi ni prijedlog uvaæenog ekonomskog analitiëara, takoappleer novinara iz Vjesnikove plejade Ive JakovljeviÊa. Kako nas je podsjetila Marika Toth, piπuêi o povijesti zagrebaëkog dnevnika, na okruglom stolu o Vjesniku, odræanom 2000. godine, JakovljeviÊ je rekao: Stjecajem okolnosti, na prijelazu 1989. na 1990. bio sam jedan od malobrojnih u tadaπnjoj Vjesnikovoj kuêi koji je zagovarao vlasniëku pretvorbu kuêe u cjelini, a ne po komadu. Glavni argument za takav pristup bio je u tome πto su sve imovinske, financijske i poslovne transakcije unutar kuêe unazad 50 godina bile proæete dogovornom ekonomijom, pa jednom metodom nije bilo moguêe utvrditi koliko je u kojem Ëas vrijedila koja transakcija. Zato je trebalo poêi od pretpostavke da je i na poëetku i na kraju Vjesnikova kuêa bila jedno. Ali prevladao je balkanski model, po komadu, pa su od kuêe najprije otkidani najkvalitetniji segmenti, i to uglavnom imovina bez dugova, a sve to uz podrπku vlasti, upravnog odbora kuêe i njegovih novokomponiranih menedæera. Tako je odjednom i VeËernjak postao velika kuêa, raspale su se tadaπnje Revije, nastao Europa press itd. a ostao, kao oëerupana vertikala, Vjesnik s kuênim dugovima. Ima li nakon 10 godina potrebe za revizijom pretvorbe Vjesnikove kuêe? Ako je igdje nuæna revizija pretvorbe, to je u sluëaju velikih medijskih kuêa, radi strateπkog cilja - da bar neka niπa na træiπtu i bar neki medij ostanu pod hrvatskom kontrolom. Privatizacija, toënije prodaja strancima svega postojeêeg, nije toliko za nacionalno biêe opasna u crnoj metalurgiji, ali je kobno prijeteêe u medijima. Joπ loπih vijesti Svu tu imovinu, πto je nestala ili upravo nestaje, stvorili su novinari svojim radom, davanjima iz plaêa za boljitak svojih redakcija pa je za mene i enigma kada su to i kako novinari izgubili svijest o svojoj vrijednosti i pristali na uvjeravanja (valjda tajkuna i medijskih mogula) da su upravo oni, a ne neka tamna sila stvorili imovinu πto ju se tako olako krëmi. Ovih dana ne stiæu loπe vijesti samo iz Vjesnika. Glasine kazuju da nije dobro stanje u brojnim redakcijama - od Novog lista preko Businessa do VeËernjeg lista. Mediji su bili zadnja nada za mnoge radnike u mnogim uniπtenim tvrtkama. HoÊe li imati tko diêi glas za medije i novinare ili Êemo se i mi na pitanje o tome tko je kriv za propast novina u Hrvatskoj - lopine ili biciklisti, tek nevino Ëuditi - zaπto biciklisti?!

HRT kao javni bankomat 10 novinar novinar 11 Apel predsjedniku Vlade Posljednji put sasluπajte naπe argumente Vidimo Vjesnik kao javno glasilo te ozbiljne, πirokoj javnosti otvorene, uravnoteæene i vjerodostojne novine koje Êe se bezrezervno zalagati za demokratske vrijednosti i europski put Hrvatske Novi je moment da HRT viπe ne vodi toliko politika veê interesi svake vrste, materijalne prirode ponajviπe. Za svu tu nesposobnost da se HRT-a pozitivno vodi s tolikom lovom od pristojbe i reklama, nikada nije, a vjerojatno i neêe, odgovarati nitko S jedne strane HRT, s druge politika. S jedne strane previπe ljudstva koje u pravilu premalo radi, a s druge oni koji bi da ljudstvo radi i manje ali u korist stranke na vlasti Poπtovani predsjedniëe Vlade, Vjesnikov ogranak Hrvatskog novinarskog druπtva i Vjesnikova podruænica Sindikata novinara Hrvatske obraêaju Vam se s molbom da hitno primite predstavnike HND-a i SNH, a vezano uz navodnu odluku Vlade da ugasi dnevni list Vjesnik. BuduÊi da smo u posljednja dva mjeseca Vladi predlagali sadræajnu i financijsku konsolidaciju lista Vjesnik, molimo Vas da joπ jednom, posljednji put prije odluke, sasluπate naπe prijedloge i argumente. Novinari i zaposlenici Vjesnika u nekoliko su navrata bivπoj vladi predlagali donoπenje zakona o Vjesniku kao javnom glasilu, a Skupπtina HND-a tri je puta u posljednjih πest godina takav prijedlog poduprla u svojim zakljuëcima. Nekoliko smo puta u posljednjih nekoliko godina traæili i nudili projekte koji bi listu osigurali buduênost na træiπtu, ali ih nijedna uprava nije uvaæila. Iako ne namjeravamo omalovaæavati bilo koga tko je poput nas u teπkom poloæaju, smatramo da sedamdesetdvogodiπnji Vjesnik ipak ne bi trebao tek tako otiêi u steëaj. Stoga Êemo ponoviti πto smo napisali u pismu Vladi od 9. sijeënja: mi, novinari i zaposlenici Vjesnika u buduênosti vidimo Vjesnik kao javno glasilo te ozbiljne, πirokoj javnosti otvorene, uravnoteæene i vjerodostojne novine koje Êe se bezrezervno zalagati za demokratske vrijednosti i europski put Hrvatske. Spremni smo uloæiti sve svoje radne i intelektualne potencijale da se to i ostvari jer Hrvatska takve novine zasluæuje. Molimo Vas da nas πto skorije primite na razgovor, a potom i odluëite o Vjesnikovoj sudbini Za Hrvatsko novinarsko druπtvo, ogranak Vjesnik Zlatko HerljeviÊ, predsjednik Za Sindikat novinara Hrvatske, podruænica Vjesnik Biljana BaπiÊ, predsjednica Mr. SteËaj u operaciji kodnog imena treba li vas toliko na televiziji Piπe Siniπa PaviÊ Prvo je Mislav Togonal - trudbenik HRT-a koji u paru s Hloverkom Novak SrziÊ i dalje vodi Otvoreno, a na Hrvatskom radiju vodi joπ πtoπta - kazao ministru financija Slavku LiniÊu da je Mister SteËaj. A onda je LiniÊ kazao Togonalu: Treba li vas toliko na televiziji? Ne treba! Sigurno vas ne treba. Vi to dobro znate! Ni voditelj ni njegov gost o toj temi viπe nisu govorili niπta. A i πto bi, kad je priëa starija od svega πto nas okruæuje i vazda ista, Ëak i kad se Ëini posve drugaëijom. S jedne strane HRT, s druge politika. S jedne strane previπe ljudstva koje u pravilu premalo radi, a s druge oni koji bi da ljudstvo radi i manje ali u korist stranke na vlasti. Pa kako se mijenja vlast tako se mijenjaju i ministri, premijeri, predsjednici koji bi da im je javni servis sklon, ali se ne mijenjaju trudbenici koji bi se rado nagnuli i koji se rado naginju put naprijed leappleima okrenuti vladajuêem establiπmentu, da im ista ta politika dade koju tisuêicu kuna viπe i neku uredniëku funkciju koja garantira besmrtnost. Tu je, da tragikomedija ima joπ kojeg vaænog Ëimbenika i javnost koja sve to financira, a novi je moment i to da HRT viπe ne vodi toliko politika veê interesi svake vrste, materijalne prirode ponajviπe. Kao da lova nije burgijala i prije i kao da nije stvar povijesnog kontinuiteta da za svu tu nesposobnost da se HRT-a pozitivno vodi s tolikom lovom od pristojbe i reklama, nikada nije, a vjerojatno i neêe, odgovarati nitko. Plemenita namjera Stoga, kada je veê HRT tema, evo nekoliko priëica iz æivota zgradurine na Prisavlju koje, ako niπta, potvrappleuju kako, na æalost, pravog lijeka tu nema. Odnosno ima ga, ali nema iskrene æelje da se zovne Prsan pa aktivira onu jedinu jednu valjanu minu i skrπi sve da bi se zidalo nanovo. PriËa prva. Soba u kojoj vijeêa ona πaëica preostalih Ëlanova Programskog vijeêa HRT-a. Soba puna. Osoblje iz prisavskog restorana vozi na kolicima kanapeiêe. Oni s lososom i mrvu kapara, pokazat Êe se najukusnijima. Josip Popovac je nasmijeπen. Odavna nije bio u tako uglednom druπtvo. Predsjednik HAZU-a, pa Matice hrvatske, pa Institut glazbe. Velike medne reëenice teku HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO potocima, potpisuje se pismo namjere, a namjera je plemenita - do kraja godine pokrenuti HTV 3! Kulturni, dakako! Da nalikujem o Europi. Da prezentiramo znanje, umjetnost, kulturu, sve ono πto sada zavrπava na marginama programske sheme. Pismo potpisano, πampanjac popijen, a pokuπaji sedme sile da pripita odakle sada novci za treêi program kad se do juëer govorilo da nema ni lipe i odakle sad ljudi za specijalizirani kanal, nisu zasluæili viπe od lakonskog odgovora. Ima se, jer nije tih 10, 15 milijuna kuna neka lova, a ljudstvo Êe se preraspodijeliti jer ga, fala sveviπnjem, ima. Opaska kako kreêemo s treêim televizijskim kulturnim u trenu kad bi se Ëelniπtvo kuêe, baπ kao i sva Ëelniπtva prije njih, najradije rijeπilo i TreÊeg programa Hrvatskog radija, nisu ni lakonski odgovor zasluæili. Stoga nam ne ostaje drugo nego se radovati programu kojeg Êe, ako ga bude, ureappleivati jedno osam urednika, jer Êe svaka institucija potpisnica pisma namjere traæiti svoje. Uz to legitimno nam je vjerovati kako je Uprava HRT-a na Ëelu s Popovcem povukla upravo divan poteze, jedan u nizu udvorniëkih poteza vjerujuêi HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO kako Êe ministrica kulture biti itekako blagonaklona kad bude mijenjala Zakon o HRT-u, prema onima koji su kulturi, znanosti, umjetnosti kao takvoj dali Ëitav program u ruke. Nesmjenjivi i nezamjenjivi PriËa druga. HRT ima Upravu. Upravu smo dobili teπkom mukom, nakon serijala suludih epizoda, dogovora, kompromisa, davanja ispod stola, lobiranja, teorija zavjere, preglasavanja. No, sve je u konaënici izvedeno po propisu i ima pravo onaj samozadovoljni izvor s vrha kada konstatira - ovu Upravu je nemoguêe smijeniti, puno teæe nego li je bilo izabrati je! E, da, ova Uprava praktiëki je nesmjenjiva sviapplealo se to kome, ili ne. Smijeniti je se moæe jedino ako koalicijska vlast na Ëelu sa SDP-om promijeni Zakon o HRT-u i to ponajprije naëin izbora rukovodeêih tijela javnog servisa. A da bi se to uradilo trebat Êe ovoj vlasti opako jaki argumenti, jer vaæeêi Zakon su onomad i sami u velikoj mjeri kreirali, digli za njega ruke i vjerovali kako im, Ëim doappleu na vlast, donosi javni servis na pladnju. I bilo bi tako, da eto, Uprava nije izabrana

12 novinar novinar 13 po pravilima, pa se drënom pravi. Situacija, dakle, idealna da se neki kompromis uëini. Recimo, Goran Radman na Ëelu Nadzornog odbora, Josip Popovac ili Zoran MihajloviÊ na Ëelu Uprave i sve ostade isto kao πto je bilo, makar se Ëini drugaëije. Kaæu pouzdani izvori, to je rjeπenje. Æivi bili... Dvije dame se ne trpe Jedina bi ærtva na koncu bila Silvija Luks, aktualna predsjednica Nadzornog odbora, ili ne bi bila ærtva uopêe, ako je istina da πeêe uokolo i na glas kazuje kako je njoj svega dosta. Preiskusna je ona da ne bi slutila kako je kraj blizu. Stoga je sebi u zadatak dala da ode u veliëanstvenom stilu. Eno je na strani zaposlenika, eno je kako na satima dugim sjednicama brani njihova prava, pravo na kolektivni ugovor i topli obrok, eno je kako napada Upravu zbog svekolikih troπkova, a sve je iz njene perspektive troπak i to nepotreban. Luksica!? Sve πto ona govori istina je, kazat Êe vam svatko na tom Prisavlju, svatko niæe rangiran, recimo portir, ili konobar. Samo, imati na pleêima karijeru a la Luks, a ukazivati na nepravilnosti malo je preprozaiëno. Tko je god postavio (navodno je Hebrang taj, op.a.) za predsjednicu NO, znao je πto radi, znao je da uz takvu personu nema mira, a mir je ionako ono πto javnom servisu svaka politiëka opcija najmanje æeli. SluËajno ili ne i na Ëelu Programskog vijeêa HRT-a sjedi æena, dama Nada ZgrabljiÊ Rotar. Dvije se dame baπ onako istinski ne vole i jedva trpe. Pa dok jedna, navodno, pokuπava naplatiti svaki putni troπak vjerujuêi da veê svojom pojavom zastupa interese HRT-a, druga navodno puπe u jedra Uprave jer Êe joj ista ta Uprava pomoêi da se sa zadarskog premjesti na zagrebaëko sveuëiliπte. Sve da su i obiëna, zloëesta naklapanja, ne zna Ëovjek koje je tijelo od dva spomenuta u veêem rasulu. Doduπe, oba funkcioniraju, ali tako da je Luks u klinëu sa svim (pre)ostalim kolegama u NO, dok je u Programskom vijeêu valjda samo ZgrabljiÊ Rotar uvjerenja da se niπta straπno nije dogodilo ni nakon πto je Ëetvoro ljudi dalo ostavku na Ëlanstvo. Mitsko tijelo E, da, Programsko vijeêe HRT-a, to mitsko tijelo koje bi kobajagi trebalo prezentirati æelje i interese javnosti i u ime te iste javnosti kontrolirati ispunjava li HRT javnu funkciju, ma se umjesto toga redovito pretvori u arenu u kojoj pleπu politikanti, odmetnici od lijeva i desna, aspiranti na sitne usluge i zabludjeli aktivisti koji misle da su jaëi od svega pa im se dogovori ispod stola neêe razbiti o glavu. Jedan je uro PopijaË pa da mu uspije preko VijeÊa doêi do uz suknju Jadranke Kosor. Ovo druπtvo daleko je od tih postignuêa. Ovo druπtvo raspada se bræe nego li ijedno prije i to nakon πto je dalo HRT kao javni bankomat Tri tisuêe i koja stotina zaposlenika, a koga god da izabereπ za suradnika pogrijeπit Êeπ. Ovi su lijevi, ovo desni, ovi i lijevi i desni, neki revolucionarni potencijal ali previπe æeljni slike na ekranu da bi se izloæili posve, drugi otporni poput genetski modificiranog korova. Najviπe je, meappleutim, onih koji πute i (ne)rade HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOM legitimitet dojednoj odluci, dojednom izboru taman da se, Upravu i aktualnog glavnog urednika HTV-a Bruna KovaËeviÊa moæe smijeniti samo silom. Sanja IviÊ jedina je iz kola iziπla principa radi, jer podnijeti nije mogla naëin na koji se biralo glavnog urednika radija i televizije. Sve ostalo su ostavke od slatke vode, recimo ona Ante TomiÊa. Jer dok je TomiÊ kazivao da ne moæe sjediti meappleu ljudima koji u KovaËeviÊu vide kapacitete, promakla je mnogima Ëinjenica da Rajko GrliÊ i on nikada ne bi dobili lovu od HAVC-a ni od HRT-a za snimanje svog novog filma da nije iziπao iz VijeÊa i tako se rijeπio bremena sukoba interesa. Zaπto je onda u VijeÊa uopêe sjedao!? Odgovor moæda zna danaπnji premijer koji je baπ TomiÊa, navodno, æarko æelio u VijeÊu. Desnica je, jednostavno, delegirala bolje, znala da se vazda moæe osloniti na lik i djelo jednog Josipa JoviÊa. Ljevica je, pak, vijeêe i opet shvatila olako. Dodajte ovome Ëinjenicu da je Viktorija Car, znanstvenica koja bi o televiziji trebala znati sve, povila repicu Ëim je shvatila da kolege njen znanstveni pristup ne πtuju ni malo, eto nam novih materijala za konstataciju kako nam VijeÊa ne treba. Treba, ali ne ovakvo, krnje, ispolitizirano i nepopravljivo podijeljeno Ëim se zagazi, primjerice, na temu Domovinskog rata, priloga Hrvoja Zovka u Dnevniku Zorana prajca, o kojem realno VijeÊa i nije imalo πto divaniti. Uprava, NO i Programsko vijeêe! Tri tijela, jedva cijela. Invalidni trijumvirat posve. Mijenjati ih, Ëini se logiëno. No, ima li junaka!? A tko ne krade?! PriËica treêa. Lova. Uvijek je to bilo i bit Êe pitanje love. Milijardu i dvjesto, do tristo milijuna kuna, mahom zagarantiranih pristojbom, i nema love!? Gdje je lova!? Krade se! Tko krade!? A tko ne!? Pa kad Êe netko u præun, kad se zna!? E, to se ne zna! Zaludu USKOK πvrlja mjesecima po televizijskoj zgradi, zalud svi znaju da nema ni nabave klozet papira, a da za neki postotak nije natjeëaj naπtiman. Papiri πtimaju. Aktualna Uprava se pri tom hvali da su smanjili gubitke naslijeappleene od prijaπnjih Uprava. No, previπe je tu tajni i previπe loπih uspomena. Zaπto, primjerice, javnost ne moæe saznati tko to ima menadæerske, posebne ugovore. Zaπto, kad ste jednom, makar na Ëas bili urednikom, ispod zasluæenog koeficijenta ne padate ni da vas vrate za novinara gradske. Zaπto se i u sred ove recesije diæu koeficijenti. Zaπto se spekulira kako Êe HRT prodati svoje vrijedne nekretnine. Zaπto se odugovlaëi s restrukturiranjem. Ima toga zaπto koliko vam drago, pri Ëemu je u fokusu uvijek samo vrh, nikad ni ona masa zaposlenika koji rade za crkavicu. Ima, vjerovali li ne, na HRT-u i takvih. Sve bi to moralo interesirati i gazdu, a gazda je dræava, no interesa ima raznih. Garant je sve u ladici, BajiÊevoj dakako, HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOMAT HRT KAO JAVNI BANKOM pa Êe se izvuêi kad to bude traæila prilika, dakako. Ako se ta prilika ikada i ukaæe. Figa je stalno u dæepu PriËa Ëetvrta. ReËe, nema dugo, nekadaπnji visoko pozicionirani duænosnik HRT-a - birao sam krive ljude! A onda brzo tome dodade kako je HRT kuêa gdje ni puno pametniji od njega ne bi znali, ni imali od Ëega odabrati prave ljude. Tri tisuêe i koja stotina zaposlenika, a koga god da izabereπ za suradnika pogrijeπit Êeπ. Jer, figa je stalno u dæepu. Ovi su lijevi, ovo desni, ovi i lijevi i desni, neki revolucionarni potencijal ali previπe æeljni slike na ekranu da bi se izloæili posve, drugi otporni poput genetski modificiranog korova. Najviπe je, meappleutim, onih koji πute i (ne)rade. Kraj takve nezainteresirane mase svako biêe koje pokuπava razmiπljati svojom glavom i dignuti tu istu glavu u zraka ukoliko je nezadovoljno poπtivanjem zaposleniëkih prva, Ëinit Êe se najblaæe reëeno redikulom. Pa su redikuli vazda isti. Divna je to radna atmosfera za biti Mislav StipiÊ. S kim god sam razgovarao svi navode njega kao problem. Ako je to uistinu tako, pa ja bih ga se, da je to recimo moja tvrtka, rijeπio ako niπta imidæa radi, veli, dakako nesluæbeno, jedan o novopeëenih saborskih zastupnika. Nekadaπnji ravnatelj HTV-a, sada prvo ime produkcije HRT-a, navodno je kriv za sve. Samo, ni njega nitko nije ulovio s rukama u pekmezu. A i kako bi, ako je istina da poput broja jedan iz Alana Forda sve bitno ima zapisano u maloj crnoj knjiæici koju stalno nosi sa sobom u maloj crnoj torbici. Svi su u knjizi! Brrrrr. I to je HRT. Puno pitanja, malo odgovora Elem, ljudstvo je na HRT-u taman takvo da ovaj narod i nema previπe razumijevanja za njihove brige i nevolje. A to je πteta, jer ima tu onih koji televiziju vole i æele joj dobro. No, oni drugi su jaëi, a nezaborav je nit vodilja kojom se manje viπe svi vode. Tako je, valjda samo na HRT-u moguêe da Martin VukoviÊ dobije na skrb Emisiju za selo i poljoprivredu Hrvatskog radija, pa da svoje ukazanje u prvoj epizodi koju je uredio zapoëne reëenicom koja po prilici veli: Nakon 12 godina medijskog izgona kojeg su mi priredili Ivo LonËar i Mirko GaliÊ i drugi duπobriænici naπeg ekrana vraêam se poljoprivredi i naπem selu. Na strani tko je i πto je spomenuti VukoviÊ, bitno je da ni 12 godina nije bilo dovoljno za oprost i za konaëni obraëun. A takvih kao VukoviÊ na HRT-u je mali milijun! PriËa peta. Gledatelji plaêaju pristojbu da bi gledali dobar programa. Bruno KovaËeviÊ glavni je urednik HTV-a. U duænost je dobio oæivjeti i neke nepopravljivo devastirane uratke kao πto je Dnevnik HTV-a. ZadaÊa mu je vratiti gledanost, vratiti ugleda, vratiti povjerenje. Bit Êe da je sve to bilo na pameti Brunu KovaËeviÊu kad je naloæio specijalno izdanje emisije In medias res ne bi li HTV doëekao Angelinu Jolie kako spada. Ako to pametnom nije dovoljno, onda neka nam ovakve javne televizije, jer bolju nismo ni zasluæili. PriËa πesta. Ni koji dan nakon suoëavanja s Togonalom Mr. SteËaj gostovao je i na Kapital Networku. ReËe kako misli da je oko 1000 ljudi na HRT-u viπak! I to je to. Samo, listu za odstrel Êe morati sloæiti netko drugi. pitanja, malo odgovora u novoj epizodi vjeënog serijala HRT. A Mr. SteËaju svejedno, njemu je bitna samo brojka... Javnosti i svim graappleanima RH pretplatnicima HRT-a VLADI RH SABORU RH na znanje Predsjedniku RH APEL novinara, urednika i drugih zaposlenika HRT-a, ogranka HND-a pri HTV-u i ogranka SNH HTV-a, za: utvrappleivanjem pojedinaëne, osobne i objektivne odgovornosti te smjenama Ëlanova Uprave HRT-a, Nadzornog odbora HRT-a, Programskog vijeêa HRT-a, glavnog urednika Programa HTV-a i v.d. urednika Informativnog programa, te hitnu izradu novog Zakona o HRT-u i novog Zakona o medijima. OBRAZLOÆENJE Hrvatskoj javnosti i mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske upuêujemo joπ jedan u nizu otvorenih apela za zaustavljanjem viπegodiπnjeg uruπavanja i obezvrjeappleivanja HRT-a. Posljednji takav pokuπaj pod nazivom Inicijativa za povratak ugleda HRT-a iz oæujka ove godine, naiπao je, naæalost, na potpunu ignoranciju. A stanje je, iz dana u dan, sve loπije. Druπtvene, kulturne i politiëke elite, bez obzira na svoje kratkoroëne dnevne interese, na pragu ulaska u Europsku uniju, konaëno moraju dati jasan i javni odgovor na pitanje æele li da se u ovoj zemlji poëne stvarati vjerodostojni javni medij, potpuno nezavisan od politiëkih i gospodarskih interesa i pritisaka. A to znaëi da vodstvo HRT-a, kao i u drugim javnim ustanovama i javnim poduzeêima, mora preuzeti odgovornost za nastalo stanje. Poslovno i programsko vodstvo mora odgovarati za uëestalo zaobilaæenje ili krπenje brojnih zakona i europskih standarda medijskih sloboda. Mora odgovarati zato πto HRT polako, ali sigurno pretvara u neπto Zahtjev HND i SNH na HTV-u Traæimo smjenu cjelokupnog vodstva HRT polako, ali sigurno pretvara u neπto potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji iskljuëivo zato da bi graappleankama i graappleanima bio kljuëni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji iskljuëivo zato da bi graappleankama i graappleanima bio kljuëni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave. Posljednji sluëaj koji je zavrπio smjenama i prijetnjom otkaza dvojici urednika srediπnjeg Dnevnika, samo je nastavak dugotrajne agonije u radu i programu HRT-a. Da je rijeë o normalnim druπtvenim okolnostima, u normalnoj javnoj ustanovi i normalnom javnom mediju, potez urednika mogao bi se ocijeniti kao nedopuπteno koriπtenje javnog medija za osobno obraêanje javnosti i osobni obraëun. Meappleutim na HRT-u je rijeë o jednoj potpuno nenormalnoj i iracionalnoj situaciji. Tjednima traju javni, neopravdani i politiëki motivirani napadi Programskog vijeêa na novinare i urednike te pokuπaji nametanja najsirovije cenzure, a poslovno i programsko vodstvo, suprotno svojoj zakonskoj obvezi, ne πtiti svoje ljude i javni karakter HRT-a, veê pragmatiëno saginje glavu i pridruæuje se javnom linëu. Najgore je πto u istim ili sliënim situacijama, poslovno i programsko vodstvo primjenjuje potpuno razliëite kriterije i taktiku, ovisno o kome je rijeë. Ne smije se zaboraviti da se, ne tako davno, jedan od Ëelnika HRT-a Mislav StipiÊ na isti naëin, u Dnevniku javno i osobno obraëunao sa predsjednicom NO HRT-a. I naravno, ne samo da nije bilo nikakvih sankcija, veê je gospodin StipiÊ nagraappleen postavljanjem na novu, vaænu duænost u HRT-u. Potez urednika Dnevnika samo je posljedica i jedini moguêi, gotovo oëajniëki potez u situaciji u kojoj je, u posljednjih najmanje πest godina, apsolutno nemoguêe i najmanje probleme rjeπavati unutar HRT-a. Poslovno i programsko vodstvo kontinuirano djeluje netransparentno, gotovo poput neke tajne sluæbe ili organizacije i ponaπa se kao ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV da vode svoje privatno poduzeêe, a ne javnu ustanovu. Protivno Kolektivnom ugovoru, ZOR-u i drugim zakonima donose planove razvoja, financijske planove i druge interne dokumente, pravilnike i druge akte, pri Ëemu ne komuniciraju sa sindikatima ili potpuno ignoriraju njihove argumente. Neposredno i gotovo svakodnevno interveniraju u program i odluëuju umjesto urednika, primjenjuju netransparentne i upitne kriterije prilikom promaknuêa i zapoπljavanja, odreappleuju da najvaænije emisije ureappleuju i vode ljudi bez profesionalnog kredibiliteta, znanja i iskustva, od kojih su mnogi nesumnjivo povezani, a moæda i osumnjiëeni u nekoj od brojnih kaznenih istraga. RijeËju, svojim postupcima neposredno su odgovorni ili krivi πto je program HRT-a izgubio vjerodostojnost, relevantnost i gledanost. Uprava HRT-a veê godinama uspjeπno uspijeva provesti sve svoje naume stvaraju se nove pozicije za ljude koji postaju sivom eminencijom svega πto se dogaapplea na Prisavlju. Jednima se javno zahvaljuje unatoë Ëinjenici da postoji opravdana sumnja u njihovu umijeπanost u protuzakonite radnje, a druge suspendira bez poπtivanja procedura, skidaju se kvalitetne emisije, ubija istraæivaëko novinarstvo, a glavnim urednikom postaje osoba koja pokazuje kako ne zna πto bi javni medijski servis morao biti. O javnom interesu ne samo da ne vodi raëuna poslovno i programsko vodstvo HRT-a, veê ni brojni Ëlanovi Programskog vijeêa, koji su izabrani na temelju Ëudnih kriterija, a naæalost nikome ne odgovaraju za svoj rad i postupke U Zagrebu, 21. 12. 2011. Izvrπni odbor Ogranka HND-a na HTV-u Izvrπni Odbor SNH Ogranak HTV-a zaposlenici HRT-a koji svojim potpisom podupiru ovaj apel

Zahtjev HND i SNH na HTV-u 14 novinar novinar 15 Apel Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za obnovu vjerodostojnosti i javne funkcije HRT-a Nekompetentno i neodgovorno Ne Ëudi, no svakako frustrira, da se klijentelizam, nekompetentnost i oportunizam regeneriraju i manifestiraju na nove-stare naëine u poslovnim i programskim tokovima HRT-a Poπtovani zastupnici i zastupnice novog VII. saziva Hrvatskog sabora, Poπtovani Ëlanovi i Ëlanice novog saziva Odbora za medije, Poπtovani predsjedniëe Vlade RH, Poπtovana ministrica kulture, ObraÊamo vam se s apelom za preuzimanje politiëke odgovornosti za sadaπnjost i buduênost Hrvatske radiotelevizije, naπeg najznaëajnijeg medijskog servisa kojeg plaêaju graappleani, no Ëije se reforma iz dræavnog u javni medij tijekom proteklog desetljeêa na æalost pokazala neuspjeπnom. HRT danas nije nezavisna niti od politiëkih niti od komercijalnih interesa. Njezin program nije niti kvalitetan niti vjerodostojan. Gledatelji ne sudjeluju u njegovom stvaranju, niti program uspijeva odgovoriti na raznolikost interesa i potreba gledateljstva. Sustav upravljanja HRT-om nije niti transparentan, niti djelotvoran u odnosu na programske ciljeve i financijske i kadrovske potencijale. Simptomi ovih problema javljaju se periodiëno, a oëito je da dosadaπnje intervencije, ukljuëujuêi i donoπenje novog zakona o HRT-u prije godinu dana nisu bile plodonosne. HRT je oduvijek funkcionirao kao presjek hrvatskoga druπtva i politiëke kulture te stoga ne Ëudi, no svakako frustrira, da se klijentelizam, nekompetentnost i oportunizam regeneriraju i manifestiraju na nove-stare naëine u poslovnim i programskim tokovima HRT-a. Za sve promicatelje meappleunarodno prihvaêenih naëela javnog medijskog servisa posebno je porazno da se model javnog nadzora nad HRT-om putem Programskog vijeêa s predstavnicima javnosti pokazao krajnje neotpornim na partikularne interese i generiranje neprofesionalnosti i neodgovornosti u ureappleivanju programa. Ideja da Êe autonomni ugledni pojedinci koje predlaæu organizacije civilnog druπtva djelovati kao zaπtitna barijera izmeappleu politike i biznisa s jedne strane i svijeta medija s druge pokazala se iluzornom. Isto se tako pokazalo iluzornim da Êe poslovno orijentirana Uprava, odvojena od programskog, kreativnog osoblja, biti zainteresirana i kompetentna stvarati najpovoljnije organizacijske i financijske uvjete za ostvarenje javnih zadaêa HRTa, a to je kvalitetan, vjerodostojan i raznolik program. Program i reputacija HRT-a su na najniæim moguêim granama, a organizacija je na rubu jednog nepromiπljenog i netransparentnog ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAH restrukturiranja gdje su prema svemu sudeêi (jer plan nije dostatno raspravljen i predstavljen) u prvom planu bezliëne uπtede i uruπavanje javnih dobara HRT-a, a ne programski i tehnoloπki razvoj. Recentni sluëaj izbora glavnog urednika na Hrvatskoj televiziji simptomatiëan je za izrazitu programsku neodgovornost onih tijela HRT-a - Uprave i Programskog vijeêa - kojima bi upravo kvaliteta programa trebala biti osnovna zadaêa i mjerilo njihove vlastite uspjeπnosti. Programsko je vijeêe u skladu s prijedlogom Uprave odabralo osobu Ëija je neadekvatnost bila oëita prije izbora ne samo iz profesionalne biografije veê i iz predstavljanja pred VijeÊem, a dokazala se u prvim potezima - od najave ukidanja niza specijaliziranih emisija, ukljuëujuêi one vanjskopolitiëke kao i jedinu emisiju o zaπtiti okoliπa Eko zona, do dosad nenadmaπenog krπenja osnovnih pravila uredniëke autonomije - fiziëkog upada u studio Dnevnika tijekom emitiranja radi zabrane priloga koji je samo nekoliko sati ranije taj isti glavni urednik odobrio! Za sve iole upuêene, na æalost je razvidno da se velika veêina glasova u Programskom vijeêu veê godinama, iz sastava u sastav, i iz zakona u zakon, plaêa u protuuslugama dok Ëlanovi koji u tome ne sudjeluju bivaju izolirani (primjerice, dvojica vijeênika iz proπloga saziva, izabrani kao predstavnici udruga, danas su novopeëeni zastupnici donedavno vladajuêe stranke). DrastiËni primjer ne samo nekompetentnosti nego i opasne πtetnosti tijela upravljanja na HRT-u aktualni sluëaj prozivanja i posljediënog kaænjavanja novinara i urednika koji su objavili prilog o padu Vukovara - s temom i graappleom koja je ne samo dokazano autentiëna veê i otprije javno poznata. Istodobno i Uprava i Programsko vijeêe ne Ëine baπ niπta na sustavnim poboljπanjima programa, primjerice zahtjevi za raspravom o ulozi HRT-a u informiranju graappleana o presudama Haπkog suda te πirem pitanju suoëavanja s ratnom proπloπêu veê se mjesecima ignoriraju. KlijentelistiËko, nekompetentno i neodgovorno upravljanje HRT-om treba prestati. I to odmah. Stoga apeliramo na Odbor za medije Hrvatskog sabora kao i na sve klubove zastupnika i plenum da u najkraêem roku - odmah po svom konstituiranju odræe tematsku raspravu o stanju na HRT-u na razini Odbora za medije te da na razini Sabora donesu konkretne odluke koje Êe spasiti HRT od sada priliëno izvjesne, a uskoro i nepovratne programske i organizacijske devastacije. ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAHTJEV HND I SNH NA HTV-U ZAH Predlaæemo da matiëni Odbor za medije Hrvatskog sabora, u suradnji s nadleænim tijelom izvrπne vlasti - Ministarstvom kulture hitno provede nadzor nad kvalitetom upravljanja i programskog rukovoappleenja HRT-om, utvrdi odgovornosti, suspendira provedbu i pokrene postupak revizije privremenog Ugovora izmeappleu Vlade RH i HRT-a te naroëito Plana restrukturiranja HRT-a. Potrebno je πto prije utvrditi: - odgovornost glavnog urednika HTV-a za neprihvatljivu programsku intervenciju u Dnevnik vezano uz prilog o padu Vukovara - odgovornost glavnog urednika za nepostojanje i neadekvatnosti aktualne programske orijentacije i sheme za 2012. godinu - odgovornost uprave za drastiëno uruπenu vjerodostojnost HTV-a ukljuëujuêi i neadekvatno programsko rukovodstvo na HTV-u - odgovornost Uprave za netransparentnost plana restrukturiranja - odgovornost Ëlanova Programskog vijeêa za izostanak adekvatnog nadzora nad programom u proteklih godinu dana (izostanak tematskih rasprava programu, zahtjevi za istragom koji graniëe sa cenzurom) i odabir neadekvatne osobe za glavnog urednika HTV-a - aktualnih dokumenata koji ureappleuju djelovanje i reformski pravce HRT-a - privremeni ugovor i plan restrukturiranja Potrebno je donijeti odluku i dogovoriti proces revizije Zakona o HRT-u s fokusom na problem nedjelotvornosti aktualnog modela upravljanja i javnog nadzora nad HRT-om. Nuæno je precizno, a ne dekorativno utvrditi javne obveze HRT-i iznaêi politiëki i kulturno djelotvorniji model upravljanja HRT-om koji bi smanjio mimikriju nezavisnosti i uëinkovitije sprijeëio i sankcionirao zlouporabe svih upravljaëkih funkcija. Potrebno je provesti konzultacije s kljuënim akterima te pribaviti miπljenje Hrvatskog novinarskog druπtva, Hrvatskog audiovizualnog centra, Koordinacije za medije Hrvatske udruge producenata i Druπtva hrvatskih filmskih redatelja, organizacija za ljudska prava i dr. Kako bismo vam predstavili πto konkretnije prijedloge rjeπenja, u iduêa dva mjeseca odræat Êemo rasprave o HRT-u na koje Êemo vas pozvati te vam proslijediti zakljuëke kako bi i na taj naëin pridonijeli pripremi rasprave Odbora za medije Hrvatskog sabora Piπe Silvije TomaπeviÊ Bi li se u Hrvatskoj neπto izmijenilo u prodaji novina kada bi svaki kiosk bio u vlasniπtvu prodavaëa kao u Italiji? Vjerojatno bi, jer veêa konkurentnost, smanjivanje monopola i privilegija mijenja cijene naniæe Talijanska nestranaëka vlada premijera Marija Montija u paketu mjera za liberalizaciju ekonomije i pojednostavljenje birokratskih procedura u pokretanju neke poduzetniëke inicijative predviapplea i ukinuti neka ograniëenja za otvaranje kioska za prodaju novina. U objaπnjavanju razloga za liberalizaciju svega u ekonomiji, Monti je kazao kako u Italiji nikada ne bi mogao nastati neki Bill Gates, jer bi imao previπe administrativnih prepreka za ostvarenje neke ideje. Tko zna koliko Billa Gatesa ima u Italiji, a ne mogu doêi do izraæaja, kazao je Monti, koji je kao europski povjerenik za konkurenciju 2004. godine uspio kazniti upravo Microsoft s 500 milijuna dolara zbog spreëavanja konkurentima moguênost stvaranja softwarea kompatibilnih s Windowsom. Dakle, svaki je monopol, svako spreëavanje stvaranja konkurentnosti na træiπtu kaænjivo. DapaËe, Europska unija podupire konkurentnost kako bi potroπaë mogao izabrati najbolji i najjeftiniji proizvod ili uslugu na træiπtu. U Italiji, primjerice, nema monopola u prodaji novina. U Hrvatskoj su kiosci, kao i distributerske tvrtke, u vlasniπtvu malog broja tvrtki. Zapravo, postoji gotovo monopol Tiska, koji ima u svome vlasniπtvu najveêi broj kioska u Hrvatskoj, a i najveêi je distributer-prijevoznik novina. PraktiËki sudbina nekih novina je u rukama Tiska. Jer, ta tvrtka moæe kazati prodavaëima na kioscima da sakriju s pulta neki list i uniπtiti izdavaëa tog glasila. U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TIS U stisku Tiska Prednost ili mana Na svojoj web stranici Tisak piπe kako je Jedna od najveêih prednosti Tiska upravo snaga i πirina njegove distribucije. Kao vodeêi nacionalni distributer Tisak je jedina hrvatska distribucijska tvrtka koja 365 dana u godini, u 24 sata moæe dostaviti bilo koji proizvod na jedno od 1300 vlastitih maloprodajnih mjesta, te 6800 prodajnih mjesta svojih partnera diljem Hrvatske. Nadalje Tisak se hvali kako je Ëlan Agrokor koncerna, najveêe privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od najjaëih kompanija u jugoistoënoj Europi, najveêi je maloprodajni lanac kioska te vodeêi hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatera te ostalih proizvoda. Tisak je ujedno i jedina distribucijska kuêa koja svaki proizvod moæe u roku od 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Na svojoj web stranici Tisak iznosi kako se u Hrvatskoj najveêi dio, Ëak 65 posto dnevnih novina prodaje putem maloprodajne mreæe Tiska, a osim na svoja prodajna mjesta Tisak svakoga dana dostavlja tiskovine na viπe od 6800 prodajnih mjesta svojih partnera na podruëju cijele Hrvatske te ujedno obavlja i usluge transporta za druge tvrtke. Dakle, ne ulazeêi u poslovnost tvrtke kao i u, najvjerojatnije, dobre namjere u poslovanju, odnosno u detalje distribucije i prodaje novina, lako se uoëava kako Tisak gotovo monopolist na Tko dræi monopol u prodaji novina U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TISKA U STISKU TIS hrvatskom træiπtu. Kao takav moæe postavljati ucjene nakladnicima koji nemaju drugog izbora. Talijanski model U Italiji je naëin distribucije i prodaje novina drugaëiji. Time ne æelimo kazati da je bolji, veê samo da nije monopoliziran. Za razliku od prodavaëa novina na kioscima u Hrvatskoj, koji su u radnom odnosu u Tisku ili nekoj drugoj distributerskoprodajnoj mreæi, u Italiju su pojedinci vlasnici kioska. Svaki kiosk ima svoga vlasnika, kojem je u interesu da proda πto veêi broj novina, knjiga i ostaloga. Ako niπta ne proda ne dobiva novce. Na kioscima u Italiji, kojih ima oko 36.000, proda se Ëak 93 posto od ukupno prodanih dnevnih listova. U prosjeku jedan kiosk na 1943 stanovnika. U Danskoj je, primjerice, jedan kiosk na svakih 510 stanovnika, u NjemaËkoj dolazi jedan kiosk na 762 stanovnika, u velikoj Britaniji jedan kiosk na 1276 stanovnika i u Francuskoj jedan kiosk na 1458 stanovnika. Dakle, u Italiji, gledano na broj stanovnika, ima joπ premalo kioska. Zbog toga Montijeva vlada æeli liberalizirati njihovo otvaranje. Jedan je od limita za otvaranje novih kioska da najmanja razdaljina izmeappleu jednog i drugog prodajnog mjesta mora biti 300 metara. Dakle, svakih 300 metara se, prema dosadaπnjem zakonu, mogao postaviti novi kiosk. Na osnovu zakona iz 1987, kojim se nadopunjavao prethodni, sklopljen je i sporazum izmeappleu

Pretplata na internetske medije Pretplata na internetske medije 16 novinar novinar 17 izdavaëa i udruge prodavaëa novina, odnosno vlasnika kioska. Prema tome sporazumu na svim kioscima se na jednaki naëin moraju tretirati sve publikacije iste kategorije, odnosno svi dnevni listovi moraju na jednaki naëin biti izloæeni na kioscima, svi tjedni itd. Talijanska komisija za zaπtitu konkurentosti (Antitrust) veê je proπle godine traæila poniπtenje Ëlanka zakona kojim se na 300 metara limitirala moguênost otvaranja novih kioska. Montijeva vlada æeli sada tu mjeru provesti. I ne samo to, veê Êe se ubuduêe novine moêi prodavati na benzinskim crpkama, u supermarketima, knjiæarama itd. Tome se, dakako, usprotivio sindikat vlasnika kioska (Sinagi) koji je tu liberalizaciju nazvao kanibalizacijom prodajnih mjesta. Nacionalni tajnik sindikata Giuseppe Marchica kaæe kako naëelno nije protiv liberalizacije, veê kako se æeli dogovorno doêi do suglasia, a ne odlukama preko noêi. Vlasnici kioska najavili su i πtrajk protiv vladinih mjera, ali Êe na koncu morati pristati na ukidanje limita od najmanje 300 metara razmaka izmeappleu dva prodajna mjesta za novine. Koliko zaraappleuje jedan kiosk? Kiosk zaraappleuje 18,77 posto bruto od ukupne prodaje. Giuseppe Marchica kaæe kako su vlasnici kioska siromaπni, jer u prosjeku zaraappleuju 1100 eura neto mjeseëno za rad 10 sati dnevno, a kroz kiosk proapplee 10.000 raznih publikacija. Zapravo Ëesto viπe Ëlanova obitelji radi u obiteljskom kiosku. Zarada kioska mnogo je veêa od one koju navodi sindikat, odnosno veêa je od 2000 eura neto mjeseëno. to bi to nama donijelo Sindikat kaæe kako je doπlo vrijeme krize i za prodavaëe tiskovine, jer je 2007. bilo 41.000 kioska, a sada ih ima pet tisuêa manje. Ipak i mnoge mlade osobe nakon zavrπenog studija u nemoguênosti nalaæenja zaposlenja, æele otvoriti neki kiosk. Kako se u Italiji moæe otvoriti neki kiosk? Moæe se otkupiti kiosk s licencom prodaje novina od nekoga tko se time viπe ne æeli baviti ili odlazi u mirovinu, a nitko u obitelji se viπe ne æeli prodavati novine. Cijena takvog otkupa se raëuna, uglavnom, tri puta jednogodiπnji promet. Ako kiosk ima godiπnje 100.000 eura prometa, onda bi njegov otkup trebao stajati oko 300.000 eura. Moæe se, dakako, krenuti i od niëega. Traæi se u opêini dozvola za otvaranje prodajnog mjesta za novine nakon πto se ocijenilo na kojem se mjestu æeli otvoriti, te se, nakon dobivene dozvole, treba kupiti prostor, kiosk, i postaviti ga na to mjesto. Svaki vlasnik kioska sklapa ugovor s lokalnim distributerom koji opskrbljuje svim novinama odreappleeni prostor. Bi li se u Hrvatskoj neπto izmijenilo u prodaji kada bi svaki kiosk bio u vlasniπtvu prodavaëa? Vjerojatno bi, jer bi prodavaë bio stimuliraniji da proda πto viπe svih tiskovina, u odnosu na sada kada ima zajamëenu plaêu. Moæda bi i konkurencija u distribuciji smanjila troπkove. Bilo bi, vjerojatno, i veêe koristi za izdavaëe. U svakom sluëaju veêa konkurentnost, smanjivanje monopola i privilegija mijenja cijene naniæe. A, πto je za glasila i izdavaëe joπ vaænije nisu u rukama jednog distributera koji moæe odluëiti hoêe li neke novine æivjeti ili umrijeti Kako podijeliti Ima li slovaëka tvrtka Piano Media odgovor na goruêe pitanje medijskih nakladnika: kako naplaêivati sadræaje na internetu? Slovaci su svoju metodu s uspjehom iskuπali u domovini, da bi je proπlog sijeënja presadili i u Sloveniju. Tajna je, kaæu tvorci projekta, u kolektivnom nastupu i u pravednoj raspodjeli zarade od pretplate. U ponedjeljak 16. sijeënja naplatu elitnog dijela sadræaja uvelo je devet slovenskih nakladnika, koji dræe veêinu najtiraænijih listova. Pretplatnici plaêaju kreditnom karticom mjeseënu naknadu od 5,5 eura i za to stjeëu pravo pristupa svim medijima ukljuëenima u projekt. Dok Piano Media uzima 30 posto plijena, 40 posto ide nakladniku preko Ëijeg se medija pretplatnik prvobitno registrirao, a ostatak dijele nakladnici razmjerno vremenu koje su pretplatnici proveli na njihovim portalima. Primjerice, ako se Ëitatelj prijavi kao pretplatnik na stranici Dela, samim tim 40 posto pretplate ide Delu. Varijabilni dio dohotka odreappleuje se uz pomoê sloæene aplikacije za mjerenje vremena koje svaki pojedini klijent provodi na plaêenim sadræajima. Tehnoloπko rjeπenje za praêenje posjetitelja bilo je najzahtjevniji dio posla, zajedno s hvatanjem Ëitatelja koji zlorabe sustav stvarajuêi nekoliko profila radi koriπtenja viπestrukih besplatnih proba. PrivuÊi pretplatnike, zadræati oglaπivaëe Kao i u SlovaËkoj, slovenski nakladnici ostavljaju veêi dio sadræaja besplatnim, da ne otjeraju posjetitelje, jer bi tada ostali bez dijela oglaπivaëa. Ako bi prevelik dio sadræaja ostao zakljuëan iza naplatnog zida, ukupan bi promet prema portalu vjerojatno toliko opao da bi gubici od smanjenog oglaπavanja nadmaπili prihod od pretplate. Zato se pretplata odnosi na ekskluzivnije materijale, koje Ëitatelji ne mogu naêi nigdje drugdje. Primjerice, Delo je iza naplatnog zida ili paywalla stavilo deset posto sadræaja, dok je ostalo dostupno svima. IT magazin RaËunalniπke novice stavio je iza naplatnog zida 15 posto sadræaja, meappleu ostalim novosti, savjete i PDF verziju magazina. U neodreappleenoj buduênosti, nakladnici Êe moêi zakljuëavati i veêi postotak sadræaja, ovisno o kretanju broja pretplatnika. Svaka rubrika ima slobodu odluëiti koje Êe sadræaje staviti iza naplatnog zida, ovisno o svojoj uredniëkoj strategiji, rekla je Estera Lah Poljak, zamjenica marketinπkog odjela Dela u intervjuu portalu Journalism.co.uk. U sluëaju Dela i sestrinskog tabloida Slovenske novice naglasak je na ekskluzivnosti i dodanoj vrijednosti za redovite i vjerne korisnike, koje zanimaju dublje analize i reportaæe, dopunila je Lah Poljak. SlovaËki su vodeêi mediji jednak model uveli 2. svibnja 2011., a zbirna pretplata za devet internetskih novina niæa je nego u Sloveniji i iznosi 2,90 eura. Dok je cijena pretplate u SlovaËkoj odreappleena intuitivno, slovenska je cijena postavljena na temelju istraæivanja. Istraæivanje træiπta pokazalo je da su Slovenci voljni plaêati online sadræaje, ali i da bi nam pretplata viπa od 5,5 eura donijela gubitke, naglasio je autor naplatnog modela i izvrπni direktor Piano Medije Tomaπ Bella u jednom intervjuu. Ili svi, ili nitko Zanimljivo, Bellin je prvi eksperiment s pretplatom propao. Dok je bio urednik tiraænog dnevnika SME, Bella je uveo naplatu pristupa svom internetskom izdanju, ali je broj pretplatnika podbacio. Slovaci su naprosto poëeli ignorirati SME i prebacili se na portale koji su ostali besplatni. Tada je Belli sinulo da je nuæno mobilizirati glavninu domaêih nakladnika te je ponudio suradnju kuêama koje izdaju Pravdu, SME, sportski dnevnik i tjedne zaradu Piπe Ozren Podnar PretplatniËki model slovaëke Piano Medije pri koriπtenju sadræaja na internetu proπirio se na Sloveniju PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA IN Lako je platiti ako imaπ karticu Dok Piano Media uzima 30 posto plijena, 40 posto ide nakladniku preko Ëijeg se medija pretplatnik prvobitno registrirao, a ostatak dijele nakladnici razmjerno vremenu koje su pretplatnici proveli na njihovim portalima magazine. Projekt se svidio i njima i nekim investitorima, koji su Piano Mediji pomogli sa znaëajnom injekcijom kapitala. U prvom mjesecu Piano i nakladnici namaknuli su od pretplatnika pristojnih 40.000 eura, iako su protivnici pretplate pozivali na bojkot i udruæivali se na druπtvenim mreæama apelirajuêi na besplatan protok informacija. Broj pretplatnika stalno raste, a neki od ranijih protivnika uviappleaju ispravnost naπeg pristupa. (...) Svi bismo htjeli slobodno kolanje informacija, no neki mediji ne mogu preæivljavati samo od oglasa, poruëio je Bella, koji se nada da Êe na pretplatu pridobiti jedan posto slovenskog æivlja, odnosno 20.000 Ëitatelja. Jednostavnost i lakoêa metode plaêanja znaëajnija je i od povoljne cijene pretplate. Sustav koji primjenjuje Piano Media priliëno je jednostavan, jer je dovoljno samo jednom unijeti osobne i kartiëne podatke, dok je za produæavanje pretplate dovoljno vrlo malo klikova. No, prvo je potrebno od banke ishoditi karticu putem koje je moguêe plaêati online. A banka moæe, ovisno o tipu i iznosu prihoda, traæitelju karticu odobriti ili ne. Dok je jeziëni ekskluzivitet u dræavama istoëne i jugoistoëne Europe jaka strana naplatnog modela za koji se zalaæe Piano Media, niska je rasprostranjenost kreditnih kartica slaba toëka. U postkomunistiëkim zemljama kreditne kartice nisu raπirene kao na zapadu. U poëetku smo primili mnogo upita Ëitatelja koje je zanimalo mogu li platiti u gotovini, veli Tomaπ Bella. Da bi korisniku dodatno olakπao i ubrzao postupak, Piano Media je jesenas uveo i moguênost tjednog plaêanja putem SMS-a: mobitela i SIM kartice danas je lakπe doêi nego do kreditne kartice PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA INTERNETSKE Poduzetni je Slovak joπ prije podizanja naplatnog zida najavio da Êe nastojati prodati model i drugdje u Europi pa je proπirenje na Sloveniju bio oëekivan korak. Koncepcija kolektivne pretplate na online sadræaje ima izgleda za uspjeh u zemljama u kojima se ne govore svjetski jezici. Slovenci,»esi, Maappleari, Rumunji i Nordijci mogli bi preuzeti slovaëki model, jer tamoπnji mediji nemaju inozemnu konkurenciju na svom jeziku. U Hrvatskoj bi kolektivni naplatni zid vjerojatno takoappleer uspio, ako bi se glavnina nakladnika meappleusobno dogovorila. No, joπ bi veêi efekt bio od regionalnog sporazuma nakladnika, jer bi se dio potencijalnih pretplatnika iz Hrvatske moæda prebacio na bosanska ili srpska internetska izdanja, ako bi ovi ostali besplatni. Dræave u kojima se govore veliki svjetski jezici nalaze se u nepovoljnijem poloæaju, jer je gotovo nemoguêe postiêi dovoljan stupanj koordinacije nakladnika iz svih zemalja u kojima se govori engleski, πpanjolski ili francuski. Zato Bella priznaje da se ne bi usudio pokuπati istu stvar u UK ili SAD. Elitni mediji s velikom tradicijom i prestiæem moæda uspiju i samostalno: proπle se godine na uvoappleenje naplate neovisno o konkurenciji odvaæio New York Times, nakon πto je veê jednom to pokuπao, pa odustao. Pretplatu imaju, meappleu ostalima, i Financial Times, Corriere della Sera, Gazzetta dello Sport i satiriëki magazin Onion PRETPLATA NA INTERNETSKE MEDIJE PRETPLATA NA INTERNETSKEMali jezici donose prednost

18 novinar novinar 19 Piπe Milan Cimeπa Prvi broj Novosti pojavio je 17. prosinca 1999. godine, a na 12. roappleendan izaπao je 626. broj ovog tjednika koji osim problema srpske i ostalih nacionalnih manjina obraappleuje sve aktualne teme Jubileji 12 godina Novosti Zadnja izborna skupπtina HND-a proπla je relativno mirno, pod pritiskom teπke situacije ne samo u medijima u Hrvatskoj, i u nadi u neπto bolje nakon parlamentarnih izbora πto su slijedili za tjedan dana. Glavni dogaappleaj Skupπtine bio je izbor predsjednika HND-a (izmeappleu Ëetiriju kandidata ponovo je izabran Zdenko Duka), Ëlanova Izvrπnog odbora i drugih tijela HND-a, dok se u raspravi najviπe govorilo o situaciji u medijima, posebno na Hrvatskoj televiziji, o besparici u kasi HND-a i kako joj doskoëiti, o moguêim izmjenama Statuta. Skupπtina je odræana 25. studenoga 2011., radi πtednje opet u Zagrebu. Od 124 delegata prisustvovalo joj je 99 Ëlanova. Otvorio ju je predsjednik Zdenko Duka, minutom πutnje za 15 Ëlanova HND-a umrlih u vremenu od proπle skupπtine. U nastavku, skup je vodio Luko Brailo, izabran u radno predsjedniπtvo zajedno sa Zdravkom BasariÊem i Kreπimirom ZubËiÊem. Dnevni red dopunjen je prijedlogom da se nakon usvajanja raznih izvjeπtaja raspravi o izmjenama Statuta, a usvojen je nakon zakljuëka da delegatima treba dostaviti cjeloviti æivotopis Nikole KristiÊa, jednoga od kandidata za predsjednika (u materijalima za Skupπtinu priloæen je skraêeni æivotopis) te nakon πto je Gordana SimonoviÊ, v.d. glavne urednice, 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA H 52. skupπtina HND najavila usmeni izvjeπtaj o listu Novinar. Usvojen je Poslovnik, izabrane su verifikacijska, izborna i komisija za zakljuëke. Loπe stanje u medijima U izvjeπtaju predsjednika o stanju u medijima i radu HND-a, kao pozitivna su kretanja istaknuti lagani rast naklada tiskanih medija odnosno ukupnog broja Ëitatelja informativnih izdanja, osnivanje Hrvatskog vijeêa za medije, sreappleivanje stanja u ICEJ-u (Meappleunarodni centar za obrazovanje novinara), dogovor o autorskim pravima novinara te Ëinjenicu da je sud odbacio HRT-ovu tuæbu protiv HND-a zbog navodne povrede autorskih prava emitiranjem u struënom krugu HND-a jednoga cenzuriranoga priloga za Latinicu. Stanje u medijima i redakcijama ocijenio je, meappleutim, loπima. Negativni se trendovi vide u tabloidizaciji medija, dominaciji tzv. zabavnog novinarstva na πtetu informiranja, u trci za profitom u privatnim medijima te padom kvalitete informiranja putem javnih medija, posebno Hrvatske televizije. Poloæaj novinara jako je pogorπan, uz otkaze honorarnim novinarima prijete otkazi i stalno zaposlenima, a neprestano se smanjuju i plaêe. Pojedini novinari doæivjeli su i prijetnje, psovke pa i nasilje. 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA H HND je reagirao na takve situacije brojnim priopêenjima, otvorenim pismima, apelima te pozivima meappleunarodnim organizacijama novinara da reagiraju na takve pojave. Djelovalo se i putem tribina i okruglih stolova te, s malim uspjehom, u zakonodavnoj aktivnosti (Zakon o medijima, Zakon o elektroniëkim medijima i Kazneni zakon). Uz to, HND je aktivno suraappleivao sa Sindikatom novinara, posebno u πtrajkovima i protestima, kao i s EFJom (Europskom federacijom novinara), SEEMO-om (Organizacija medija jugoistoëne Europe) te Druπtvom novinara Slovenije. Vrlo su aktivni bili i neki zborovi i ogranci HND-a, posebno ogranak HND-s na HTV-u, zborovi istraæivaëkih, turistiëki novinara, novinara u zdravstvu, novinara za okoliπ, sportskih novinara, fotoreportera i Ogranak umirovljenih novinara. Zaπtita profesionalizma Meappleu glavne buduêe zadatke Duka je ubrojio stalnu zaπtitu slobode medija i govora, profesionalnih sloboda novinara i novinarskog profesionalizma, πto veêu suradnju sa Sindikatom novinara u obrani materijalnih i socijalnih prava novinara, zatim svu moguêu podrπku Hrvatskom vijeêu za medije, osuvremenjivanje Zakona o medijima, posebno s obzirom na transparentnost vlasniπtva U samom poëetku Novosti su iskljuëivo bile glasilo srpske zajednice u Hrvatskoj. Krenulo se skromnim sredstvima i skromnim brojem ljudi. to je vrijeme viπe odmicalo pretvarale su se i u glasilo ostalih manjina, ali i drugih nevladinih organizacija i civilnog sektora, sindikata i brojnih struënjaka iz ekonomije i ostalih oblasti æivota i rada. Cilj je bio demokratizacija Hrvatske, dosljedno poπtivanje graappleanskih, ljudskih i manjinskih prava bilo koje vrste, njegovanje tradicija antifaπizma, eliminiranje svih vrsta netolerancije i spreëavanje govora mrænje. Ovih naëela Novosti se dræe od samog poëetka do danas pa su zato Ëesto puta bile meta napada konzervativnih i desniëarskih snaga u Hrvatskoj. Financiraju se iz dræavnog budæeta shodno odredbama Ustava, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i drugim pozitivnim zakonima i propisima, kao i ostalim meappleunarodnim konvencijama o zaπtiti nacionalnih manjina i direktivama EU. Oni koji traæe da se te novine ne financiraju iz budæeta zaboravljaju da i manjine svojim doprinosima pune budæet pa iz njega neπto moraju i dobiti te da je Hrvatska ustavno definirana kao dræava hrvatskog naroda i nacionalnih manjina koje u njoj æive a shodno meappleunarodnim konvencijama veêina mora πtititi manjinu πto ukljuëuje i pravo manjine na upotrebu svog jezika i pisma, znakovlja i pravo na svoje medije. Novosti nikada nisu bile nacionalno iskljuëive pa je u tom tjedniku uvijek radio podjednak broj i Srba i Hrvata, a u njima piπu i Crnogorci, Makedonci, Boπnjaci, Slovenci kao i pripadnici drugih naroda iz bliæeg i daljnjeg okruæenja. Sloboda izraæavanja je potpuna i svatko slobodno piπe na svom jeziku i pismu. Kroz Novosti je proπlo viπe hiljada sugovornika i gostiju, a za novine su pisali i najpoznatiji hrvatski i novinari iz bivπih republika SFRJ. List izlazi petkom, JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILE na 40 stranica u nakladi od 6000 primjeraka od Ëega se viπe od 4000. proda. Brojni suradnici Danas u Novostima radi viπe desetaka πto stalno zaposlenih novinara, πto stalnih honorarnih i vanjskih suradnika πto povremenih autora. Glavni urednik je Ivica ikiê, odgovorni urednik Rade DragojeviÊ, izvrπna urednica je Andrea Radak i urednik je Petar GlodiÊ. Redaktorica je Darija Maæuran-BuËeviÊ. GrafiËki i tehniëki urednici su Darko MatoπeviÊ i Ivica Druæak, a tajnica redakcije je Nevenka Valjak-»uliÊ. Novinari i suradnici, autori su: Paulina Arbutina, Nikola Bajto, Milan Cimeπa, Marinko»uliÊ, Tena Erceg, Dragan GrozdaniÊ, Viktor IvanËiÊ, Mirna JasiÊ, Nenad JovanoviÊ, Davor KonjikuπiÊ, Saπa KosanoviÊ, Igor LasiÊ, Ernest MarinkoviÊ, Tomislav MarkoviÊ, SreÊko Pulig, Milan TrbojeviÊ, Miloπ VasiÊ, Tatjana Tagirov, Boris Raπeta, Jerko Bakotin, Goran PlavπiÊ, Dragan Markovina, Milan GavroviÊ, Borivoje DovnikoviÊ- Bordo, Eldin HadæoviÊ, Emir ImamoviÊ Pirke, Dejan Koæul, Drago KovaËeviÊ, Zoran PopoviÊ, Jovan NediÊ, Dragana Boπnjak, orapplee LiËina, Jovan Hovan, Boro Rkman, Bojan Munjin, Dubravko JagatiÊ, Damir RadiÊ, Dario GrgiÊ, Igor OgnjenoviÊ, Iva KlisiÊ, Danko Plevnik, fotoreporteri su Jovica Drobnjak, Sandro Lendler i Jadranko Mrkalj i brojni drugi uglavnom stalniji i povremeni suradnici. - Novosti su danas najrelevantniji manjinski medij u Hrvatskoj i regiji, na putu da postanu opêenito najozbiljniji informativno-politiëki list u ovoj zemlji. Razlog je u novinarskoj ekipi koja je okupljena u Novostima i u konceptu koji nije usko ograni- Ëen samo na obraêanje pripadnicima srpske nacionalne zajednice. Na tom konceptu Êemo i dalje inzistirati i joπ Êemo ga πiriti, naravno, nimalo ne JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJI JUBILEJ zanemarujuêi naπu prvu i najlogiëniju publiku, a to su Srbi u Hrvatskoj. Trudit Êemo se da dodatno podignemo novinarske i grafiëke standarde - Novosti Êe uskoro dobiti novi grafiëki izgled. Svega toga ne bi bilo da nije razumijevanja i podrπke naπeg izdavaëa, Srpskog narodnog vijeêa - kaæe sadaπnji urednik Ivica ikiê. Obogatili medijski prostor Jednom mjeseëno izlazi i podlistak Privrednik na osam stranica.»etiri do πest stranica posveêeno je dogaappleajima na prostorima bivπe SFRJ, a isto toliko i dogaappleajima i informacijama iz srpske zajednice u Hrvatskoj. Nekoliko stranica posveêeno je kulturi i sportu, tu su i dvije odnosno tri kolumne, dvije stranice tretiraju svjetske probleme dok je ostali dio novina posveêen raznim problemima i dogaappleajima u Hrvatskoj. - Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske do sada je uvijek podræavao izlaæenje i koncepciju tog lista. Posebno onda kada je odluëeno da se iziapplee u javnost i na kioske. To nije bilo lako jer je do tada tek jedan manjinski list, talijanski La voce del popolo bio na kioscima. Æelja nam je da se u slobodnoj prodaji pojavi πto viπe manjinskih novina i Ëasopisa. Bilo je i upita o svrsishodnosti tog poteza ali izlaskom na kioske i koncepcijom lista izrazito je obogaêen hrvatski medijski prostor u artikuliranju svih moguêih stavova, kao i u razvoju demokracije kada se govori o slobodi govora. Savjet je Ëesto puta prozivan kao sufinancijer tog lista, ali bez obzira na sve mi smo uvijek stajali i stajat Êemo iza njega, slagali se mi s tim listom ili ne. To je manjinski list ali na visokoj razini i kvaliteti, posebno po izboru tema koje obraappleuje. Mi se u koncepciju ne mijeπamo - kaæe Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Kandidati su bili Zdenko Duka, Nikola KristiÊ, Boris Vincek i Æeljko PeratoviÊ Delegati su najviπe govorili o situaciji u medijima, posebno na Hrvatskoj televizijåi, o besparici u kasi HND-a i kako joj doskoëiti te o moguêim izmjenama Statuta Zdenko Duka opet predsjednik Piπe Marika Toth

20 novinar novinar 21 nad medijima i utjecaj novinara na izbor uredniπtva, te povratak ugleda i neovisnosti javne televizije i radija. U kratkom izvjeπtaju o Novinaru, Gordana SimonoviÊ rekla je da se on, od mjeseënika, dvomjeseënika i tromjeseënika, u 2011. pretvorio u povremenika jer nema novaca pa su izdana samo dva broja, usprkos jako smanjenim troπkovima i raznim idejama koje bi ga trebale uëiniti joπ jeftinijim. Pozvala je Skupπtinu da odluëi hoêe li se list i dalje raditi i u kojem obliku i vremenskom razdoblju, te da se πto skorije raspiπe natjeëaj za glavnoga urednika jer je ona samo vrπiteljica duænosti. O radu ostalih tijela HND-a izvijeπteno je samo pismeno. Raspravu o njima otvorio je Zlatko HerljeviÊ, pitanjem zaπto se nigdje ne spominje zakljuëak Skupπtine da HND treba inicirati zakon o Vjesniku kao javnom mediju. Stanko KuËan prenio je zakljuëak Ogranka umirovljenika da Novinar izlazi barem Ëetiri puta godiπnje, da mu se osiguraju oglasi i da se distribuira i meappleu studentima novinarstva. Margareta Zouhar Zec takoappleer se zaloæila za tiskano izdanje Novinara, predloæivπi da se on prodaje slobodno, isto kao i knjige koje se tiskaju u okviru HND-a. UzimajuÊi i kasnije rijeë, predloæila je da se novac treba traæiti tamo gdje ga ima, u prvom redu od europskih fondova i Ministarstva kulture. Duπan Miljuπ postavio je pitanje o troπkovima monografije tiskane u povodu 100. obljetnice HND-a, odnosno tko Êe platiti razliku izmeappleu ukupnih troπkova i novca pristigloga iz sponzorstava i donacija. U nastavku sjednice predstavili su se kandidati za predsjednika (Zdenko Duka, Nikola KristiÊ, Boris Vincek i Æeljko PeratoviÊ) te neki od kandidata za Izvrπni odbor HND-a. Zdenko Duka stavio je novinarske slobode na prvo mjesto po vaænosti u novinarskoj struci i u novinarskom doprinosu javnosti i druπtvu, naglaπavajuêi kako javni posao novinara nije samo informiranje nego i izvjesno druπtveno poslanje, odgovornost za vlastiti integritet ali i za druge oko nas, pri Ëemu su najveêi neprijatelji cenzura i autocenzura. Glavne su toëke njegova programa bitka za zakone koji Êe osigurati Ëisto, zdravo i neoprano vlasniπtvo u medijima i poveêati novinarski utjecaj na ureappleivaëku politiku, zatim podizanje novinarske etike i spreëavanje naruπavanja i ukidanja materijalnih prava novinara te namicanje novca za edukaciju novinara iz europskih fondova i donacija. Pri ostvarivanju profesionalnih interesa, etiënosti i slobode javnog izraæavanja, Nikola KristiÊ na prvo mjesto stavlja neovisnost HND-a od raznih centara moêi - politiëkih, financijskih i medijskih. Zalaæe se za unapreappleivanje struënog i profesionalnog rada te osobnu odgovornost novinara, ali i za veêi trud HND-a na tom planu. Smatra kako u svakom trenutku svaki Ëlan HND-a mora znati koje su aktivnosti Druπtva i kako moæe iskazati svoj interes ili traæiti zaπtitu svojih prava u strukovnoj organizaciji, pri Ëemu su bitni transparentnost djelovanja i informiranost Ëlanova. HND, rekao je, mora i s pozicija struke aktivnije i snaænije djelovati i sudjelovati i u druπtvenom æivotu zemlje. Sad je posebno zabrinjavajuêa neaktivnost mladih novinara. Boris Vincek stavio je naglasak svoje kandidature na zaπtitu profesije svim moguêim sredstvima. Novinar mora dobiti na 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. 52. skupπtina HND 52. skupπtina HND Pogorπani uvjeti Æarko ModriÊ rekao je kako je novi broj Novinara veê objavljen na web-stranici HND-a u pdf-formatu. Konstatirao je, uz to, da su se uvjeti rada novinara jako pogorπali - za njih oko 2000 smanjene su plaêe a njih 400 oëekuje otkaze - a da se u HNDu niπta nije promijenilo, ni naëin rada niti plaêe zaposlenih. U ime Ogranka umirovljenika predloæio je da se rukovoditelji druπtava u okviru HND-a (ICEJ, PressData) obaveæu da Êe za poslovanje tih druπtava jamëiti svojom imovinom, kako eventualni dugovi ne bi pali na teret HND-a, zatim da se skupπtine ubuduêe odræavaju u proljeêe, nakon πto se zakljuëi financijski raëun za prethodnu godinu te da se ponovno zakljuëi da Êe se na proëelje Novinarskog doma postaviti spomen ploëa u Ëast utemeljitelja HND-a. Ante ÆivkoviÊ, takoappleer u ime umirovljenika, rekao je kako je najvaæniji zadatak HND-a da zaπtiti moralni i profesionalni dignitet Ëlanstva te da stvori uvjete da za cijelu Hrvatsku bude ugovoren standard za dostojanstven rad i zaπtitu prava novinara. Zato se HND mora aktivno ukljuëiti u pregovore Sindikata novinara o nacionalnom kolektivnom ugovoru, pri Ëemu treba osuditi one Ëlanove HND-a koji sudjeluju u pregovorima na strani poslodavaca, a ne zalaæu se a interese Ëlanova HND-a. Uz to, treba pozvati poslodavce da ne umirovljuju automatski novinare kad navrπe 65 godina, nego da im omoguêe da rade i dalje, ako se osjeêaju sposobnima za to. ObjaπnjavajuÊi aktivnosti ICEJ-a, njegova direktorica IvanËica Celevska nabrojila je nekoliko»etiri kandidata 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. uspjeπnih skupova, odræanih u njegovu okviru ovoga ljeta i jeseni, konstatirajuêi kako je sve πto je organizirano, ujedno i naplaêeno te da nema nikakvih dugova, a da je jedini troπak ICEJ-a za HND oko 2000 kuna mjeseëno. Cenzura na mala vrata U ime Ogranka slobodnih novinara i Druπtva za zaπtitu novinarskih autorskih prava, Zdravko BasariÊ podsjetio je na proces koji HRT vodi protiv HND-a zbog emitiranja cenzuriranog priloga Latinice, oznaëivπi to æestokom cenzurom na mala vrata prema kojoj se ne smije odnositi olako. Predloæio je da se pozove Sabor da opozove Programsko vijeêe HRT-a zbog pokuπaja da zloupotrebom autorskog prava provede cenzuru. Jer, rekao je, autori prenose svoja autorska prava nekome drugome zato da bi novinarski prilozi bili objavljeni, a ne da bi bili bunkerirani. Alen KonjeviÊ pitao je ima li u zgradi Novinarskog doma joπ stanova i prostora nad kojima bi HND mogao steêi pravo iskoriπtavanja. Odgovoreno mu je da je HND-u vraêen sav prostor koji je mogao biti vraêen. Samo dva stana koriste sada zaπtiêeni najmoprimci. Gordana SimonoviÊ pitala je na πto se troπi oko dva milijuna kuna proraëunskog novca, s obzirom na to da se oko pola milijuna troπi za prave novinarske aktivnosti - pomoê Ëlanovima i za Novinar. Podræala je prijedlog da se o proraëunu raspravi nakon zavrπnog raëuna i pozvala da se rasprava ne zadræi na marginama nego da se govori vaænosti i ugledu, pogotovo u vremenima kad se uprave i vlasnici medijskih kuêa, privatnih ili javnih podjednako, ponaπaju poput diktatora i robovlasnika. HND treba biti desna ruka Sindikata novinara u borbi za radniëka prava, pa kad su u pitanju dignitet i prava profesije, te dvije organizacije moraju djelovati usklaappleeno. Zalaæe se za veêu suradnju, kontakte i umreæenost ogranaka HND-a te veêu suradnju s Meappleunarodnom federacijom novinara, osobito kad se prijeti novinarskoj profesiji, dignitetu i slobodi novinara. Samo je slobodni novinar uistinu novinar, a novinarska sloboda viπe ne postoji, ako definiciju istine i dozvolu za njezino objavljivanje odreappleuje vlasnik, rekao je. Kao glavne ciljeve Druπtva Æeljko PeratoviÊ vidi povratak digniteta profesije, zaπtitu profesionalnih i egzistencijalnih prava novinara te istinsko sluæenje javnosti. Za to treba birati ljude koji Êe biti okrenuti buduênosti Druπtva u cjelini, a ne partikularnim interesima pojedinih ogranaka ili lobija, ljude koji Êe te glavne ciljeve ostvarivati bitnim i pravodobnim inicijativama, aktivnim radom u tijelima, provoappleenjem zakljuëaka, poglavito Skupπtine. Uz timski rad i uvaæavanje inicijativa ogranaka, zborova, vijeêa i pojedinaca, bitna je i suradnja sa Sindikatom. Nepoæeljnom smatra podjelu na stalnozaposlene, tzv. RPO-ovce i honorarce te predlaæe da se, zajedno sa Sindikatom, inzistira kod poslodavaca i vlasti da se poπtuju kolektivni ugovori, statuti i zakoni, osobito oni koji se tiëu javnih servisa. Predloæio je da HND povuëe svoje predstavnike u saborskim i drugim tijelima kako ne bi sluæili kao puki demokratski paravan. U prvom krugu glasanja za izbor predsjednika Zdenko Duka dobio je 39 glasova, Nikola KristiÊ dobio je 29, Æeljko PeratoviÊ 22 a Boris Vincek 5 glasova. U drugom krugu izbora Zdenko Duka osvojio je 49 glasova, a Nikola KristiÊ 31 glas dok su tri listiêa bila nevaæeêa o pravim problemima novinara koji se odraæavaju u smanjenjima plaêa i prijeteêim otkazima, kao i Ëinjenici da je za glavnoga urednika javne televizije imenovan Ëovjek koji je dobio 52 posto glasova kreativnog osoblja, dok za glavnoga urednika javnoga radija nije imenovan Ëovjek koji je dobio 75 posto glasova. Nerazvijena redakcijska demokracija PozivajuÊi takoappleer da se pozornost obrati bitnim problemima, Boæo Novak rekao je kako imamo kvalitetan novinarski kadar i uvjete za kvalitetno novinarstvo ali da ne smijemo preuzimati na sebe grijehe drugih, nego da treba upozoravati na to da neuëinkovitost vlasti i politike u zaπtiti novinara i njihovi prava predstavlja krπenje osnovni ustavnih vrednota. Svi su osuappleivali nasilje nad novinarima, rekao je, ali nitko nije rekao da treba braniti Ustav. Upozorio je na spregu vlasti i biznisa koja u novinarstvu ima nekoliko πtetnih posljedica: ne poπtuju se zakoni, razvijaju se monopolski mediji a da se ne zna tko je njihov vlasnik, ne razvija se redakcijska demokracija. Pozvao je na jaëanje solidarnosti te na to da se u borbi za prava novinara i profesije saveznici traæe i u svijetu i kod nas. Verica Maappleer podsjetila je na ocjenu Srediπnjega odbora da je ICEJ poëeo dobro raditi te rekla kako ne vidi razloga da se napada njegova direktorica. Æeljko PeratoviÊ rekao je da odluke 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA H Skupπtine moraju provoditi predsjednik, glavni tajnik i Izvrπni odbor, a da je arhiva Vjesnika, za koju je zatraæeno da bude na raspolaganju HNDu, joπ nedostupna novinarima. Nikola KristiÊ kazao je kako je, kao predsjednik Srediπnjeg odbora, nekoliko puta traæio izvjeπêe o radu na monografiji o HND-u dok se ona joπ radila, ali da nije bilo pravoga odgovora. I Æarko ModriÊ imao je sliëno iskustvo: SO izabrao je osmero ljudi da proëitaju sve tekstove za monografiju, on sâm ih je proëitao, ali nije imao prilike izreêi svoje primjedbe i prijedloge. Sanja MiklauπeviÊ PaviÊ ocijenila je da je novinarska organizacija neuëinkovita, da struka kaska za stvarnoπêu, dok je Mladen KriËkoviÊ zatraæio veêu transparentnost, od one u radu tijela HND-a, predsjednika, tajnika ( sve na web ), do one u vlasniπtvu nad medijima. Podcijenjeni regionalni programi Pero Juriπin pozvao je novoizabrano rukovodstvo da odmah pokrene zakonske promjene u statusu javnih medija jer oni su, rekao je, posljednja brana i jedina moguênost da se barem malo zaustavi totalno srozavanje profesije u koje vuku komercijalni mediji. Upozorio je da je regionalni program javne televizije sveden na osam minuta dnevno, da uz takvu konkurenciju komercijalni mediji mogu raditi πto god æele i da se na temelju takve sheme novinari u dopisniπtvima proglaπavaju viπkom. Vedran BeniÊ dodao je kako 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA H je regionalni program HTV-a upravo onoliko dug koliko je to propisano ugovorom πto ga je Televizija sklopila s Vladom! Taj ugovor na snazi je do 2013. godine. Neven antiê takoappleer je upozorio na to da je novinarstvo kod nas prepuπteno na milost i nemilost kapitalu, domaêem ili stranom, svejedno, te pozvao kolege da posvete svojemu druπtvu barem jedan dan, jer u pitanju je profesija, a od nas ovisi kakvo Êemo novinarstvo imati sutra. OdgovarajuÊi na izreëeno u raspravi, predsjednik Zdenko Duka rekao je kako se na prave novinarske aktivnosti troπi mnogo viπe od pola milijuna kuna, da Ëlanarina Ëini samo 20 posto prihoda HND-a, a da ostatak treba namaknuti, a za to se zaposleni moraju dobro pomuëiti. Glavni tajnik Vladimir LuliÊ upozorio je da bi odræavanje joπ jedne skupπtine, u proljeêe, donijelo novi veliki troπak, te da, po Statutu, financijski izvjeπtaj za cijelu godinu usvaja Srediπnji odbor. Uravnoteæiti financije U nastavku sjednice prihvaêeni su izvjeπtaji predsjednika (veêinom glasova), Srediπnjeg odbora (veêinom glasova), Novinarskog vijeêa Ëasti (jednoglasno), Komisije za Ëlanstvo (jednoglasno), Nadzornog odbora (veêinom glasova), v.d. glavne urednice Novinara (veêinom glasova), izvjeπtaj o djelovanju ICEJ-a (veêinom glasova) i izvjeπtaj Upravnog odbora Novinarskog doma (veêinom glasova). Izvjeπtaji Komisije za financijsko poslovanje i izvjeπtaj PressDate nisu prihvaêeni.

52. skupπtina HND 52. skupπtina HND 22 novinar novinar 23 Izvrπenje proraëuna HND-a za 2011. godinu do 30. rujna i prijedlog proraëuna za 2012. predstavio je ukratko Nikola GabriÊ, voditelj financijske sluæbe HND-a. Rekao je kako se prihodi od Ëlanarina i najma poslovnog prostora kreêu u skladu s planiranima, a da su oni od najma dvorane neπto manji, ali se oëekuje da Êe do kraja godine i oni biti u planiranim okvirima. Rashodi su manji od planiranih i u neprofitnoj i u profitnoj djelatnosti. Prihodi Fonda solidarnosti u skladu su s planiranima, rashodi su neπto niæi, makar je 17 posto viπe zahtjeva za jednokratnu pomoê i 38 posto viπe zahtjeva za dodatak mirovini nego πto ih je bilo u istom razdoblju 2010. Plan za 2012. uravnoteæen je - prihodi profitne djelatnosti pokrivaju veêe troπkove neprofitne djelatnosti. Ostvari li se plan, na kraju 2012. HND bi bio u plusu sa 29.000 kuna. Odbijen FiliÊev amandman Anton FiliÊ, predsjednik Sindikata novinara i Ëlan Komisije za financijsko poslovanje, podnio je amandman na financijski plan HND-a za 2012. godinu. Predloæio je da se u rashode uvrsti 50.000 kuna koje bi se dodijelile Sindikatu. Obrazloæio je to Ëinjenicom da je sve viπe radnih sporova novinara za koje Sindikat snosi troπkove, da je bilo 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP T troπkova oko πtrajka u Glasu Istre i VeËernjem listu, da se sad 78 posto novinara izjaπnjava za opêi πtrajk pa Êe trebati joπ novca. Predloæio je da HND novac za to namakne uπtedom na tiskanju Novinara i promjenama Statuta kojima bi se smanjili broj i veliëina tijela HND-a. Na primjedbu da je sindikalna Ëlanarina mnogo viπa od one za HND, odgovorio je kako samo 0,6 posto Ëlanarine ide u zajedniëku organizaciju, a da ostatak ostaje u podruænici, te da pakt vlasnika i vlasti preko leapplea novinara Ëini situaciju jako teπkom. Novac od HND-a ukljuëio bi se neposredno u πtrajkaπki fond. Amandman Antona FiliÊa nije proπao. Izvjeπtaj o izvrπenju proraëuna u prvih 9 mjeseci 2011. I planu za 2012. prihvaêen je veêinom glasova. VeÊinom glasova prihvaêen je i izvjeπtaj o Fondu solidarnosti, uz konstataciju kako je svakim danom sve viπe molbi za pomoê. Izmjene Statuta - redovnim putem U novoj toëki dnevnoga reda - izmjenama Statuta - Anton FiliÊ, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske predloæio je da Skupπtina odmah usvoji izmjene Statuta kojima bi se smanjio broj tijela HND-a i time uπtedjelo novca koji bi se u tom sluëaju mogao usmjeriti i prema 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP»lanovi Izvrπnog odbora HND-a Zdenko Duka, predsjednik Slavica LukiÊ, potpredsjednica Ana RaiÊ KneæeviÊ, potpredsjednica Luko Brailo Sergej Abramov Stanko KuËan Jordanka GrubaË Tatjana Mautner Damir DeviÊ Sanjica Kos-BojaniÊ Damir arac Sindikatu. Predloæio je da se ukine Srediπnji odbor, da se sve njegove ovlasti prebace na Izvrπni odbor, koji bi se sastojao od predsjednika sedam najveêih ogranaka, od jednoga predstavnika malih redakcija, predsjednika HND-a i Ëetiri Ëlana koje bi izabrala Skupπtina. Predloæio je uz to da Upravni odbor Fonda solidarnosti ima devet umjesto 15 Ëlanova. U ime Ogranka umirovljenika Ante ÆivkoviÊ podræao je izmjene Statuta ali se zaloæio za poπtovanje procedure prema kojoj prijedlozi moraju iêi na javnu raspravu i raspravu u Srediπnjem odboru. Ogranak umirovljenih novinara predlaæe uz to, da se izmjenama omoguêi obnavljanje Ëlanova Skupπtine svake dvije godine, tako da bi se svake dvije godine birala polovica sastava Skupπtine. Umirovljeni novinari predlaæu, uz to, da HND osnuje fond iz kojega bi se isplaêivala financijska pomoê Ëlanovim koji organiziraju legalni πtrajk. Samo tako πtrajkovi Êe biti uspjeπni, rekao je. Vedran BeniÊ upozorio je da bi u sluëaju da se prihvati prijedlog o ukidanju Srediπnjeg odbra, organizacije izvan Zagreba, dopisniπtva i æupanijske organizacije ostali bez predstavnika u tijelima HND-a pa bi organizacija svela samo na Zagreb. Trpimir MatasoviÊ rekao je kako se ne mogu sve ovlasti Srediπnjega odbora prebaciti na Izvrπni odbor te predloæio da se novi model funkcioniranja Druπtva, ako je on potreban, raspravi na Srediπnjem odboru. Æarko ModriÊ predloæio je da o svim prijedlozima za promjene Statuta raspravlja Komisija za Statut. Kako upravljati Druπtvom? Neven antiê rekao je kako HND mora zastupati cijelu Hrvatsku pa nije dovoljan samo Izvrπni odbor SluËaj KovaËeviÊ i Kumbrija Skupπtini nije stigla ni jedna molba ili æalba pa pod tom toëkom dnevnoga reda nije bilo rasprave. Zato je, meappleutim, rasprava o moguêim zakljuëcima Skupπtine bila vrlo æiva. Sanja MikleuπeviÊ PaviÊ zatraæila je da u zakljuëke uapplee upozorenje na posljedice πto bi ih na poslovanje i program mogao imati izbor Brune KovaËeviÊa za glavnoga urednika Hrvatske televizije i neizbor Vladimira Kumbrije za glavnog urednika Hrvatskog radija. KovaËeviÊ se, rekla je, obruπio na Izvrπni odbor ogranka HND-a na Televiziji jer je zatraæen njegov program i bojkot. Podsjetila je da je vrlo vaæno kakvo je stanje u nekom od javnih servisa kao πto je HT, jer na njemu se joπ moæe govoriti pa javni servis na neki naëin garantira slobodu i svima ostalima, privatnima, u kojima je situacija mnogo gora. Dragutin LuciÊ zatraæio je u ime Izvrπnog odbora Ogranka HND-a na Hrvatskom radiju da u zakljuëke Skupπtine uapplee konstatacija da je izjaπnjavanje novinara o Vladimiru Kumbriji imalo izvjesnu moralnu i profesionalnu teæinu te da se poziva Programsko vijeêe HRT-a da u drugom krugu izbora uvaæi to izjaπnjavanje profesionalaca s HR-a. Ana RaiÊ KneæeviÊ zatraæila je da se upozori da su novinari sudski izvjestitelji sve ËeπÊe pozivani na obavijesne razgovore, πto je rezultat politiëkoga pritiska premijerke na glavnog dræavnog odvjetnika i njegove suradnike zbog curenja informacija. Osuda πtrajkolomaca Æivu raspravu izazvao je prijedlog Komisije za zakljuëke da je javno osude πtrajkolomci koji su Ëlanovi HND-a. Vedran BeniÊ koji je predlagao zakljuëke, rekao je kako je u Komisiji za zakljuëke miπljenje o tome bilo podijeljeno, s obzirom na vrlo delikatnu poziciju RPO-ovaca i honoraraca. Na to su upozorili i drugi: sudjeluju li u πtrajku, RPO-ovci gube svaku nadu u obnovu ugovora. Ne sudjeluju li, pak, svaki πtrajk novinara osuappleen je na neuspjeh. U raspravi u kojoj su sudjelovali Ante ÆivkoviÊ, Zdenko Duka, Anton FiliÊ, Æarko ModriÊ, Robert Zuber, Pero Juriπin, prevladalo je miπljenje da πtrajkolomstvo treba osuditi no da se Sindikat i HND moraju pokrenuti postupak za rjeπavanje statusa RPO-ovaca i honorarnih suradnika, tim viπe πto je RPO-odnos zapravo prikriveni radni odnos i da bi se izbjegla 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TI jer on je, praktiëki, vlada koja mora cijele godine biti pod kontrolom, dok je Srediπnji odbor parlament. Demokracija ima svoju cijenu, rekao je. Alen KonjeviÊ, slobodni novinar, zaloæio se za izmjene koje bi omoguêile izravno glasanje odnosno neposrednu demokraciju. Elizabeta Gojan smatra kako treba neπto mijenjati u upravljanju Druπtvom jer, po njezinoj ocjeni, dosadaπnje rukovodstvo nije ostvarilo oëekivanja Ëlanova, nije reagiralo dovoljno brzo i snaæno da bi se rijeπio neki problem, poput onoga, na primjer, kad novinar, koji je dobio 75 posto glasova svojih kolega, nije izabran za glavnoga urednika Hrvatskog radija, dok je za glavnog urednika Televizije postavljen Ëovjek s mnogo manje glasova podrπke kolega. Programsko vijeêe HRT-a pljunulo je kolegama u lice, rekla je, a HND je trebao stati uz njih. Predloæila je da se razmisli o kolektivnom predsjedniπtvu, kakvo, na primjer, ima Druπtvo novinara Slovenije. Jure IliÊ upozorio je da profesija novinar nestaje, da joj se sve manje vjeruje, da u tijela HND-a treba birati ljude koji Êe znati suraappleivati s vlaπêu na poboljπanju statusa profesije. Ne ukidati Srediπnji odbor Pero Juriπin rekao je kako Srediπnji odbor nije izmiπljen bez veze te da ni neposredna Rasprava o zakljuëcima 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKU 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TINA HND 52. SKUP TI demokracija nije idealna. Vedran BeniÊ zamjerio je HND-u πto ne reagira na tzv. racionalizacije, osobito one u dopisniπtvima. Nikola KristiÊ zaloæio se za ostanak Srediπnjeg odbora, ali modificiranoga, bez Ëlanova Izvrπnog odbora. Predloæio je da 2012. proapplee u traæenju najboljega rjeπenja. Robert Zuber postavio je pitanje Ëlanstva onih novinara koji uspjeπno godinama rade u svojim redakcijama, a nemaju visoku struënu spremu. Tina ubrilo izrazila je bojazan da bi ukidanje Srediπnjeg odbora uëinilo od HND-a elitistiëku organizaciju te izrazila Ëuappleenje πto nitko s Hrvatskog radija nije komentirao Ëinjenicu da za glavnoga urednika nije izabran Vladimir Kumbrija, iako su ga podræale tri Ëetvrtine Ëlanova redakcija HR-a. Mario»uæiÊ predloæio je spajanje HND-a i SNH-a. OdgovarajuÊi na primjedbe na svoj prijedlog, Anton FiliÊ rekao je kako bi se mogli naêi modeli po kojima u tijelima HND-a ne bi bio zastupljen samo Zagreb i velike redakcije, te kako SO ima smisla, ali da treba biti racionalan u sadaπnjoj situaciji. Pri glasanju, prijedlog da se Statut izmijeni odmah nije proπao. ZakljuËeno je da Êe se svi prijedlozi za izmjene Statuta dostaviti novoizabranoj Komisiji za Statut zloupotreba njihova statusa. Slobodni novinar BabiÊ predloæio je da se unutar HND-a osnuje neki savjet koji bi koordinirao interese stalnozaposlenih i onih koji nisu u stalnom radnom odnosu, u situacijama kad su ti interesi razliëiti ili Ëak suprotstavljeni. Silvije TomaπeviÊ podsjetio je da prvi πtrajk novinara u Italiji nije organiziran zbog plaêa stalnozaposlenih nego zbog onih koji rade po ugovoru, radi poboljπavanja njihovih statusa. I u Hrvatskoj bi prvi opêi πtrajk novinara morao biti organiziran u prilog onih koji su ugroæeni. Anton FiliÊ upozorio je, meappleutim, da se u Hrvatskoj πtrajk moæe pokrenuti samo zbog kolektivnog ugovora i zbog neisplate plaêa, pa bi najprije trebalo izmijeniti zakon. A jedan od ciljeva i πtrajka u VeËernjem listu i onoga u Glasu Istre bio je i da se rijeπi status RPO-ovaca, da budu primljeni u radni odnos, rekao je. Sanja MikleuπeviÊ PaviÊ rekla je kako zapravo nema razloga da RPO-ovci budu u strahu jer, kao πto se to veê dogodilo, na sudu mogu dobiti radni spor. Na kraju rasprave o tome veêina se sloæila s formulacijom zakljuëka prema kojemu se javno osuappleuju πtrajkolomci Ëlanovi HND-a, ali isto tako i vlasnici medija koji manipuliraju RPO-ovcima radi spreëavanja uspjeha πtrajka. Kraj bez kvoruma Miroslav Wranka ponovio je prijedlog slobodnih novinara da HND povuëe svoje predstavnike iz saborskih i drugih tijela, jer da oni sluæe samo kao kamuflaæa za demokraciju, a njihov se glas ne uvaæava. Zdenko Duka, Æarko ModriÊ i Dragutin LuciÊ rekli su, meappleutim, kako to ne bi trebalo uëiniti jer to je ipak naëin da se glas novinara Ëuje i prenosi, Ëak i kad se ne uzima u obzir, dok je Gordana SimonoviÊ upozorila da mnogi zakljuëci i traæenja HNDa prema druπtvu i medijima nisu poluëili nikakav rezultat. Na kraju, zakljuëci su ostavljeni da ih prihvati Srediπnji odbor, jer kasno uveëer, na kraju sjednice, viπe nije bilo dovoljno prisutnih delegata da ih prihvate. ZahvaljujuÊi delegatima na svojem izboru za predsjednika, Zdenko Duka rekao je kako vjeruje u svoj program te da se od njega mnogo toga moæe ostvariti. Rekao je da je bio i bit Êe otvoren za sve prijedloge i kontakte u sluæbi novinara i novinarske profesije koja proæivljava teπke dane, te da je na svima nama da zaustavimo pad ugleda profesije (M.T.)

24 novinar novinar 25 Odluka o raspodjeli autorskih naknada (prijedlog) I. PRIHODI I. 1.) 2009-2010. 707.279,47 kn I. 2.) 2011. 1,020,374.46 kn ukupno: 1,727.653,93 kn II. OSNOVICA ZA RASPODJELU1.727.653,93 kn II. 1.) ZAMP 20 posto 345.530,78 kn II. 2.) DZNAP 10 posto 172.765,40 kn ukupno: 518.296,18 kn III. OSNOVICA III. 1.) Fond za poticanje autorstva 10 posto III. 2.) Fond za æalbe 5 posto: ukupno: 1,209.357,75 kn 120.935,77 kn 54.421,10 kn 175.356,87 kn IV. OSNOVICA 1,034.000,88 kn IV. 1.) Nositeljima prava 50 posto: 517.000,44 kn IV. 2.) Izravno autorima 50 posto: 517.000,44 kn V. OSNOVICA NOSITELJA PRAVA ISKORI TAVANJA 517.000,44 kn V. 1.) (razrada nakon potpisivanja ugovora DZNAP - Udruga novinskih izdavaëa) VI. PRVA OSNOVICA RASPODJELE SVIM»LANOVIMA DZNAP-a 517.000,44 kn VI. 1.) 40 posto glavarina 206.800,18 kn (bto: 654.43) VII. DRUGA OSNOVICA ZA RASPODJELU AUTORIMA PO PRODANOSTI 310.200,26 kn VII. 1.) 30 posto od 1-10 mjesta na listi 93.060,08 kn (bto: 9.306,01) VII. 2.) 30 posto od 11-50 mjesta na listi 93.060,08 kn (bto: 2.326,50) VII. 3.) 40 posto od 51-150 mjesta na listi 124.080,10 kn (bto: 1.240,80) Iz rada HND-a Druπtvo za zaπtitu novinarskih autorskih prava IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA OBRAZLOÆENJE: I. PRIHODI Druπtvo za zaπtitu novinarskih autorskih prava naplatilo je u 2009. i 2010. godini 707.279,47 kuna, a u 2011. 1,020.374,46 kuna naknada od korisnika novinarskih autorskih priloga - pressclipping agencija. Stanje na raëunu bilo je 31. prosinca 2011. godine ukupno 1,727.653,93 kuna. Predsjedniπtvo DZNAP-a predlaæe Skupπtini DZNAP-a da usvoji odluku o raspodjeli iznosa od 1,727.653,93 kuna na sjednici 25. veljaëe 2012. i da se odmah po odluci obavi isplata. II. RASPODJELA II. 1.) Na osnovu Ëlanka 158. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i Ugovora DZNAP-a sa HDS - ZAMP-om o kolektivnoj zaπtiti novinarskih autorskih prava na ime naknade troπkova ZAMP-u se doznaëuje 20 posto od naplaêenih naknada u iznosu 345.530,78 kuna. II. 2.) Na osnovu Ëlanka 167. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na ime troπkova DZNAP-a od osnutka do kraja 2012. godine rasporeappleuje se 10 posto od naplaêenih naknada u iznosu 172.765,40 kuna). III. 1.) Prema Ëlanku 167a Zakona predviappleena su izdvajanja u Fond za poticanje odgovarajuêeg autorskog stvaralaπtva i to najviπe 10 posto osnovice. III. 2.) U okviru iznosa odobrenog na ime troπkova DZNAP-a treba osigurati i izdvajanje u fond za æalbe i prigovore. Nakon prethodnog odbitka izdvajanja za troπkove, te kulturno poticanje i stvaralaπtvo u fond za æalbe izdvaja se pet posto od iznosa za isplatu autorima na ime autorskih prava. Neutroπena sredstva Fonda za æalbe i prigovore za tekuêu vratit Êe se u fond za narednu godinu. Tako prenesena sredstva neêe se uzeti u obzir za odreappleivanje troπkova zaπtite i ostvarivanja prava u sljedeêoj reparticijskoj godini. IV. OSNOVICA RASPODJELE Preostalih 1,034.000,88 kuna dijeli se na dva dijela (517.000,44 kuna) nositeljima prava iskoriπtavanja i isto toliko za raspodjelu autorima - novinarima pojedinaëno. V. RASPODJELA NAKLADNICIMA Razrada osnovice raspodjele 517.000,44 nositeljima prava iskoriπtavanja slijedi nakon potpisivanja ugovora DZNAP - Udruga novinskih izdavaëa (predstavnici nositelja prava, odnosno nakladnika). VI. RASPODJELA AUTORIMA ezdeset posto od 517.000,44 kuna dijeli se na temelju podataka o broju umnoæenih primjeraka novinarskih priloga prodanih klijentima agencija, i to novinarima IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A VI. 1.) 40 posto na jednake dijelove svim autorima Ëlanovima DZNAP-a (316 Ëlanova svakome brutto: 650,58 kuna). VII. DRUGA OSNOVICA ZA RASPODJELU AUTORIMA PO PRODANOSTI 308.375,51 KUNA VII. 1.) - b. od 1. do 10. mjesta 30 posto (bto: 9306,01 kuna svaki), - b. od 11. do 50. mjesta isto 30 posto (bto: 2326,50 kuna svaki), - c. od 51. do 150. mjesta 40 posto (bto: 1240,80 kuna svaki). Pravo na isplatu 40 posto godiπnje naknade imaju svi autori - novinari koji su do 31. prosinca 2011. godine postali Ëlanovi DZNAP - a. Ostalih 60 posto ukupno raspoloæivih sredstava raspodjeljuje se na temelju podataka o broju umnoæenih primjeraka novinarskih priloga prodanih klijentima press - clipping agencija. Na isplate ostalih 60 posto ima pravo 150 autora novinara sa lista najcitiranijih, bilo da veê jesu Ëlanovi DZNAP-a, ili Êe se uëlaniti u DZNAP (uvjet za isplatu je punomoê, odnosno Ëlanstvo u DZNAP-u). Najcitiraniji autori novinari koji nisu bili Ëlanovi DZNAP-a do 31. prosinca 2011. godine nemaju pravo na isplatu tzv. glavarine. Autorima koji su ostvarili pravo na isplatu a to pravo iz bilo kojeg razloga nisu konzumirali, naknade Êe se prema Ëlanku 167a Zakona Ëuvati na raëunu DZNAP-a pet godina do zastare, a nakon toga tako nerasporeappleena sredstva Êe se prenijeti u fond za poticanje autorstva. PRILOG 1.) Popis Ëlanova DZNAP-a (do 31. prosinca 2011. godine). 2.) Lista 150 najprodavanijih novinara ad: 1.) Komisija u sastavu Bojana BoæaniÊ (tajnik DZNAP-a), Zdravko BasariÊ (predsjednik Nadzorne komisije) i Ivica GrËar (predsjednik DZNAP-a) konstatirala je da je na dan 31. prosinca 2011. u evidenciji Ëlanova DZNAP-a bilo upisano 316 novinara - autora, od Ëega je πest preminulo. ad: 2.) Lista 150 najprodavanijih novinara sastavljena je na osnovi podataka o 1,7 miljuna prodanih pressclipping jedinica - novinarskih radova. U listu nisu ukljuëeni autori potpisani inicijalima. Na osnovnoj listi je ukupno 20.193 prezimena. Iz te liste izdvojeno je prvih 150 novinara po broju prodanih radova na pressclipping træiπtu (lista 150 je sastavni dio ovog zapisnika) U Zagrebu 25. veljaëe 2012. godine Ivica GrËar, predsjednik DZNAP-a Zbor sudskih izvjestitelja i Zbor novinara istraæivaëa FerenËaka nisu osudili mediji nego sud Zbor sudskih izvjestitelja i Zbor novinara istraæivaëa Hrvatskog novinarskog druπtva zabrinuti su zbog izjave glavnog tajnika HNS-a SreÊka FerenËaka koji je u HTV-ovom Dnevniku traæio da se dopusti da mu sude sudovi, a ne novine i ulica. Zborovi naglaπavaju da je o sudskom postupku protiv FerenËaka izvjeπtavano prema stanju sudskog spisa i zbivanja na glavnoj i javnoj raspravi. FerenËaka je optuæilo Dræavno odvjetniπtvo RH, a postupak je vodilo vijeêe Æupanijskog suda u Zagrebu koje ga je i proglasilo krivim. U tijeku je æalbeni postupak. Dakle, nisu novinari i mediji sudili FerenËaku veê hrvatsko pravosuapplee. Zborovi traæe od svih sudionika sudskih postupaka da u izjavama i komentarima razdvoje sudske odluke od njihovih politiëkih implikacija i medijskih izvjeπtaja. Prozivanje medija kao krivaca za odreappleene sudske odluke moæe stvoriti opasnu klimu u druπtvu te Ëak potaknuti nasilje nad novinarima. Nazivanje suda javnosti sudom ulice neprimjereno je osobi bivπeg saborskog zastupnika koji joπ uvijek obnaπa visoku politiëku duænost i mora biti otvoren na kritike svog rada i ponaπanja Ana RaiÊ-KneæeviÊ, predsjednica Zbora sudskih izvjestitelja Duπan Miljuπ, predsjednik Zbora novinara istraæivaëa IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA Iz rada HND-a Hrvatsko novinarsko druπtvo apelira da se prekine s nakaradnom praksom prema kojoj politiëari imaju Ëak i zakonska pokriêa da presuappleuju o imenovanju odgovornih ljudi u hrvatskim medijima, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama. Opipljiva posljedica toga je, naime, uniπtavanje druπtveno odgovornog novinarstva i guπenje prava na slobodu rijeëi. Najnoviji takav sluëaj dogodio se 7. veljaëe, kad je Skupπtina Radija Novska, Ëiji je predsjednik gradonaëelnik Novske Antun VidakoviÊ, bez ikakva valjana povoda i obrazloæenja smijenila glavnu urednicu i direktoricu, dugogodiπnju novinarku Moniku porëiê Harak. Skupπtina Radija Novska je na to mjesto odmah i bez natjeëaja imenovala Melaniju MiloviÊ, aktualnu zamjenicu naëelnice opêine Jasenovac i politiëku aktivisticu. Radio Novska je u gotovo 80 postotnom gradskom vlasniπtvu, a uprava grada je, prema izvorima HND-a, u poziciji da voluntaristiëki procjenjuje s koliko novca iz proraëuna godiπnje mogu biti plaêene radijske usluge. HND najoπtrije osuappleuje smjenu kolegice Monike porëiê Harak, glavne urednice i direktorice Radija Novska, rekao je glavni tajnik HND-a Vladimir LuliÊ. Ovdje je evidentno rijeë o politiëkoj samovolji gradske vlasti i za hrvatske prilike tipiënom neshvaêanju uloge novinarstva u demokratskom druπtvu. Takvu nakaradnu praksu treba konaëno prekinuti, jer su njezine posljedice PriopÊenja HND Politika mora prestati odluëivati o vodeêim ljudima u medijima IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA HND-A IZ RADA uniπtavanje druπtveno odgovornog novinarstva i guπenje prava na slobodu rijeëi. Za vrijeme upravljanja Monike porëiê Harak Radio Novska nije poslovao s gubicima, a kolegica se nije ogrijeπila ni o profesionalne ni o poslovne principe, doznao je HND iz viπe izvora. Ovaj postupak pobuappleuje ozbiljnu sumnju u to da je rijeë o æelji discipliniranja jednog javnog radija uoëi unutarstranaëkih izbora u HDZ-u, te lokalnih izbora u svibnju dogodine, rekao je glavni tajnik HND-a LuliÊ. Smijenjena porëiê Harak dvadeset godina radi na Radiju Novska, a za glavnu urednicu i direktoricu imenovana je, po provedenom javnom natjeëaju, 2002. godine. Kada je 2004. godine otiπla na porodiljni dopust, smijenjena je s te duænosti, da bi od povratka na posao 2006. pa do 2008. godine na Radiju radila druge novinarske poslove. BuduÊi da je sud presudio u njezinu korist, porëiê Harak je 2008. godine vraêena na mjesto glavne urednice i direktorice. Od tada pa do njezine prekjuëeraπnje smjene Radio nije poslovao s gubicima, a kolegica se nije ogrijeπila ni o profesionalne ni o poslovne principe. Monika porëiê Harak primila je krajem proπle godine na Danima elektroniëkih medija, koje organizira Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), srebrnu plaketu, priznanje za 20 godina rada u mediju te za radiopostaju Novska priznanje u povodu 20 godina emitiranja programa. Na istoj manifestaciji Radio Novska osvojio je i Zlatni mikrofon za jednu od svojih emisija

Iz rada HND-a Iz rada HND-a 26 novinar novinar 27 Dobrotvorni party Prikupljeni novac ide u Fond solidarnosti Vladimir Majer Nema glamura, nema modne piste i toaleta, ali tu smo mi i ovog puta s istim ciljem u naπem prekrasnom Novinarskom domu. Ovogodiπnji dobrotvorni Novinarski party odræan je 26. studenoga 2011. usprkos teπkoj ekonomsko-financijskom situaciji, ali naπi donatori i sponzori bili su i ovaj put uz nas i omoguêili nam da ostvarimo naπ zadatak i prikupimo novac za Fond solidarnosti Vladimir Majer. Umjesto kupnje ulaznica darovalo se koliko je tko mogao. Odaziv je bio solidan, i uz muziku PAGA-NINI benda druæilo se do sitnih sati. I ovom prilikom zahvaljujemo donatorima i sponzorima kao i svima koji su na bilo koji naëin pomogli

28 novinar novinar 29 Novoprimljeni u Ëlanstvo HND-a (16. svibnja 2011) Redovni Ëlanovi Ime i prezime i godina roappleenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje od Ivana BariπiÊ (1975) SSS novinarka VeËernji l. 1994. Danka Derifaj (1976) VSS novinarka Nova TV 1999. Martina Kalle (1976) VSS novinarka Vjesnik 2002. Dragan MajkiÊ (1968) VSS nov./urednik TV Dalmacija 1993. Miπo Maoduπ (1962) VSS gl. snimatelj Nova TV 1992. Mihovil MekiÊ (1986) SSS novinar Sportske novosti 2007. Ana Muhar (1983) mr. novinarka Jutarnji l. 2008. Petra NiæetiÊ (1981) VSS novinarka HTV 2000. Dalibor Platenik (1968) SSS snimatelj Infopunkt TV 1992. Tihomir Ponoπ (1970) VSS novinar Novi list 2001. Nataπa Ricijaπ Craig (1971) VSS novinarka HR Zagreb 1993. Ivan Skorin (1984) SSS novinar Nova TV 2007. Dalibor padina (1983) SSS novinar Nova TV 2008. Marina unjerga (1981) VSS novinarka Vjesnik 2007. Dejan Tatomir (1977) SSS snimatelj Nova TV 1999. Zorica ÆivkoviÊ Farina (1981) VSS nov./urednica javno.hr 2006. Pripravni Ëlanovi Teo DragoviÊ (1987) V S nov./web ured. Novi list 2010. Pridruæeni Ëlanovi Vladimir BojoviÊ (1983) SSS fotorep., ured. Objektiv 2010. Jasna Nonveiller (1950) VSS Vjesnik 1998. Zdenka Weber (1950) dr. Vjesnik 1972. Novoprimljeni (11. studenoga 2011) Redovno Ëlanovi Davor AndriÊ (1974) VSS nov./ured. Revija HAK 2001. Ivor Balen (1980) SSS novinar Novi list 2008. Katarina BeliÊ (1985) V S novinarka Narodni list 2008. Ivo BonkoviÊ (1965) VSS izvrπni ured. Slo. Dalmacija 1984. Ivan Brezak Brkan (1987) V S gl. urednik Netokracija.com 2006. Slavica CvitaniÊ (1970) VSS urednica HINA 1992. Danko DruæijaniÊ (1972) VSS urednik HTV 1994. Iz rada HND-a a tu me (pret)postavku navodi priëa (reportaæa) u Solinskoj kronici pod naslovom: Ne gradimo svoju slavu protiv bliænjega i bez Boga, od 15. rujna 2011. godine, kao i nekritiëna dugovjeëna gradnja crkvene slave u Hrvata. A taj je periodik, prema dobrim kulturoloπkim obiëajima trebao biti sekularni (svjetovni) zaviëajni mjeseënik. Ali nije. Kao da se bliænjemu, s Bogom ili bez Njega, u brk smije. Pripreme tradicionalne proslave blagdana Male Gospe, kaæe se, predvodio je dr. don Tomislav IvanËiÊ, koji je, koliko se sjeêamo, u jednoj emisiji javne HTV, bez pol pardona rekao da njega nisu stvorili roditelji, iako mu se majka za nj naprezala kao i svaka druga za svoje prirodno roappleeno dijete, te ga hranila vlastitim mlijekom. U sveëanoj misi je, uz ostale zemaljske sluge Boæje, koncelebrirao i don Vinko Sanader, neobjaπnjivi milijunaπ, æupnik crkve Gospe od Otoka. U svojoj propovijedi, kaæe se dalje, nadbiskup BariπiÊ je rekao kako æivimo u mentalitetu veliëina koje se mogu kreirati preko elektronskih i tiskovnih medija. MoguÊe je reæirati i manipulirati do te mjere da se istina zaobiapplee, a ono πto nije da se predstavi kao istina. Stvarnost postaje virtualna, a virtualnost stvarna. Nadbiskupu svakako treba vjerovati, valjda on zna kako tu stvari stoje. Nemoralni paraziti GradeÊi vlastitu veliëinu u sebiënosti i samodostatnosti, dodaje, postajemo nervozni, nezadovoljni, agresivni i pita se: to su, uostalom, prijevare, kraapplee, kriminal, nepoπtenje, nego poπtopoto naπi nervozni pokuπaji svim sredstvima ostvariti svoju slavu i veliëinu, bez obzira na etiku i moral Ne otkriva nam nadbiskup tko su ti nemoralni paraziti i na Ëiji se teret tako besramno baπkare. Zato pomozimo nadbiskupu: na teret svih drugih koji stvaraju, proizvode materijalna i sva druga opêedruπtvena dobra! ObraÊajuÊi se puku na Gospinu otoku u Solinu svojom je mudroπêu i dobrotom ozario lica sveukupnog stada i vojni ordinarij Juraj Jezerinac, istaknuvπi da je æivot najveêa svetinja, najveêi Boæji dar, a novi æivot plod ljubavi braënog zajedniπtva. Ne znam πto Êe mu i kako na to reêi kolega dr. IvanËiÊ kojega nisu stvorili roditelj, ali on, biskup, visoko diæe svoj glas protiv zakona o pobaëaju, pa kaæe: Ëesto u medijima moæemo Ëuti da je slobodno ubiti zaëeto dijete, a najgore je πto su takvi stavovi i zakonski odobreni. Takav zakon ne treba poπtivati, uzdiæe se biskup, eto, i iznad PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLE Pisma, polemike BROJ 11/12/2011. - 1/2/2012. BROJ 11/12/2011. - 1/2/2012. Nitko nije savrπen, pa ni dragi Bog Ime i prezime i godina roappleenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje od Ivica Getto (1968) SSS novinar Gl. Slav. 1998. Antonija Handabaka (1982) VSS novinarka Jutarnji list 2006. Maja HrgoviÊ (1980) VSS novinarka dop. Novi list 2003. Dubravko KolariÊ (1976) SSS urednik HTV 1998. Ovaj sam osvrt ponudio uredniπtvu Solinske kronike s kojim sam suraappleivao viπe od deset godina, Milan Koπtro (1974) SSS novinar Banka magazin 2000. Nikolina KovaËeviÊ (1986) SSS novinarka Narodni list 2008. a nakon πto nije objavljen - i Slobodnoj Dalmaciji, s istim rezultatom Giancarlo Kravar (1955) SSS nov./redaktor Novi list 1980. Martina Kuterovac (1986) V S novinarka VeËernji list 2007. Tihomil LedinπËak (1965) SSS gl. urednik Veseli hackeri 2000. Marina MihoviloviÊ Pajkin (1973) VSS gl. urednica TV Zadar 2006. Jurica RadoviÊ (1978) SSS novinar Nova TV 2007. Igor SertiÊ (1972) VSS urednik Nova TV 1997. Suzana Æupan (1971) SSS novinarka Gl. Slav. 1993. Pripravni Ëlanovi Boris ZubËiÊ (1976) VSS snimatelj TV Zadar 2011 Novoprimljeni (31. sijeënja 2012) Redovni Ëlanovi Marin BakiÊ (1983) VSS novinar VeËernji l. 2007. Iva BruËi (1980) VSS novinarka HTV 2007. Hrvoje JelaviÊ (1975) SSS fotoreporter Pixsell1997. Zoltan Kabok (1968) SSS urednik HR Zagreb 1986. Sandra Levak-MikloπiÊ (1970) SSS novinarka Radio Drava 1995. Igor Lovrentjev (1964) SSS snimatelj TV 24sata TV 1997. Slaappleana-Marija LuËiÊ (1974) VSS urednica RTL televizija 1997. Roberta Paulin (1971) SSS novinarka NET 2004. Saπa Suπec (1980) SSS nov./urednik HTV 2000. Ivica imiê (1973) VSS glavni urednik Radio Krka 1995. Renata kudar (1969) VSS nov./urednica Radio 101 2008. Ankica TomiÊ (1972) VSS redaktorica Globus 2000. Irena Vukas (1985) VSS novinarka Posavska HR 2009. Dora Æganjer (1984) VSS novinarka ibenik News 2007. Pridruæeni Ëlanovi Acija AlfireviÊ (1951) VSS Novi list 1968. zakona dræave u kojoj s visokim Ëinom i ne manjom plaêom æivi na visokoj nozi. Tako, dakle, divani naπ vojni ordinarij navodeêi primjer vjere naπih branitelja i njihovu pobjedu koja nas je dovela do slobode. E sad, je li to bio rezultat molitve (jer su i crkveni oci neprijateljske, okupatorske vojske napuêivali na molitvu svoje vojnike, Ëak istomu Bogu kojega tek neπto drukëije opisuju?). To Êe samo On znati. Mi znamo da nije ni jedne ni druge saëuvao od zala πto ih donose svi ratovi. A mogao je da je onakav kakvim Ga predstavljaju njegovi sveti ljudi na zemlji: Tvorac svega, onaj koji sve zna, sve moæe, ali neêe. - Zaπto? Biskup Jezerinac svejedno istiëe poruku da je æivot najveêa svetinja, da je æivot najveêi Boæji dar, a novi æivot plod ljubavi braënog zajedniπtva. Davno proπlo vrijeme Ali kako vjerovati Ëovjeku koji je oznaëio Marxa, Freuda i Darwina kao tri najveêe tragedije koje su u 20. stoljeêu zadesile ËovjeËanstvo. Tako navodi akademik Ivan GuπiÊ u svojoj knjizi Zar doista nije bilo dovoljno vremena. Njemu, pak, doista ne moæeπ ne vjerovati jer posve argumentirano nastavlja: PoznavajuÊi njegov (JezerinËev) svjetonazor, to moæda i nije toliko iznenaappleujuêe, ali ipak pokazuje da on æivi, iskreno ili prijetvorno, u nekom, blago reëeno, davno proπlom vremenu. Nije, naæalost, jedini, takvih u naπem druπtvu ima i previπe. Naravno, svatko moæe misliti i vjerovati u πto god hoêe, ali ono πto je pri tome zabrinjavajuêe, to je, da mnogi, kao i Jezerinac, iskoriπtavaju autoritet svojeg poloæaja (pravi ili prividni, zasluæeni ili nezasluæeni, svejedno) i time indoktriniraju, zavode, da ne kaæem zaglupljuju, mlade ljude koji bi trebali biti naπa buduênost. Tek sada vidim koliko je Martin Luther bio u pravu (sa svojeg glediπta, naravno!) kad je od svoje pastve traæio da iskopa oëi razumu, jer mu je bilo jasno da je razum najopasniji protivnik religiji, kao i svakom nekritiëkom prihvaêanju raznih mitoloπkih, ideoloπkih i drugih apsolutnih Istina! No za razliku od Luthera mi se diëimo tvrdnjom da bismo htjeli biti zemlja znanja! NeÊemo se vraêati u vrijeme u kojem i danas ËuËi biskupov pogled na svijet, niti na rimski Cvjetni trg na kojem je po presudi Svetog uficija inkvizicije 17. veljaëe 1600. sveëano æiv spaljen Giordano Bruno, koji se po nauku KatoliËke crkve joπ i danas smatra heretikom-krivovjercem. Ne, ne treba iêi tako daleko, dovoljno je prisjetiti se jednog stvarno jadnog primjera iz naπeg vremena: KatoliËka crkva u PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLEMIKE PISMA, POLE Brazilu - podsjeêa nas i na taj, za ljudski razum jednostavno nerazumljivi postupak akademik GuπiÊ u istoj knjizi - izopêila je 12-godiπnju curicu, jer su lijeënici odluëili da joj zbog njezinog zdravlja i æivota (bila je premlada da rodi bez opasnosti po æivot), moraju napraviti pobaëaj, a sve to nakon πto je bila silovana od oëuha I ne samo nju, nego su izopêili i lijeënike! (Meappleutim, oëuha nisu!) a joπ me viπe zgrozilo - zapravo raæalostilo - kad sam proëitao da tu odluku KatoliËke crkve u Brazilu opravdava naπ ugledni teolog, prof. dr. Adalbert RebiÊ. On pokuπava to opravdati sliënim rijeëima kao i brazilski crkveni poglavari, da su Boæji zakoni iznad ljudskih zakona. to na sve to moæemo drugo reêi, nego citirati izreku Victora Hugoa, istaknutoga francuskog romantiëara iz 19. stoljeêa, koji reëe da u svakom selu postoji onaj koji donosi svjetlo - uëitelj, i onaj koji gasi svjetlo - sveêenik. Naæalost, zakljuëuje i akademik GuπiÊ, Ëini se da su u nas mnogi uëitelji na istoj liniji sa sveêenikom. Ispario pojam Eto ga, ovaj sam osvrt ponudio uredniπtvu Solinske kronike s kojim sam suraappleivao viπe od deset godina. Naravno da ga nisu morali objaviti jer se, sada je posve izvjesno, ne uklapa u njihov svjetonazor. Meappleutim, jednako je tako izvjesno da im ne bi pala ni dlaka, kamoli kruna s glave da su okrenuli moj telefonski broj i rekli kakvu god (ne)suvislu - zaπto! Kad im je, pak, ustrebalo ili su poæeljeli da im neπto napiπem, jednostavno bi okrenuli taj broj i nikad nije bilo problema niti nesporazuma. Dobro, pomislio sam, to su male novine, uski, kanalizirani pogled na svijet, na stvarnost u kojoj jesmo i koja, kako reëe moj prijatelj Osho, bez nas ne bi bila takva kakva jest. Onda sam preko zagrebaëkog dopisniπtva priëu ponudio Slobodnoj Dalmaciji, najveêim novinama u Dalmaciji, kojoj je Solin i zbivanja u njemu bliz(ak). Dakako, bez odjeka. Odnosno, nakon viπe upornih pokuπaja, tajnica me je uspjela spojiti s urednikom za Hrvatsku, Saπom LjubiËiÊem. Dosta pristojnim tonom urednik LjubiËiÊ je rekao da o mome tekstu ne zna niπta, ali Êe se raspitati u desku i javiti mi kako tu stvar stoji. Podrazumijeva se da dojave nikakve nije bilo. Ma nije je ni moralo biti. Ostaje visjeti u zraku tek pitanje traljavoga morala manjeviπe svuda oko nas. Ipak, sa samog poëetka ovoga (novinarskog) posla u kojem sam stekao i mirovinu, sjeêam se po(r)uke da smo mi savjest druπtva. Na kraju balade, Ëini se da je nekamo ispario naπ pojam o tom pojmu. teta

30 novinar novinar 31 OsvrÊuÊi se joπ 2001. u Vjesniku na jednu rjeëniëku knjiæurinu, onu u kojoj su hlaëe dio odjeêe od pojasa do cipela, koji se oblaëi uvlaëenjem nogu u nogavice, napisao sam da u njoj netoënosti, nedosljednosti, nesuvislosti, gluposti, nepismenost i ostale struëne nepodopπtine izviru poput toalet-listiêa. Grijeπio bih duπu kad bih rekao da se sve to moæe pripisati i Lektorskoj biljeænici, raskoπnoj i rastroπnoj knjizi Ëijem sam predstavljanju potkraj rujna proπle godine nazoëio u Novinarskom domu, no veê sam se u tramvaju od Westina do Jaruna uvjerio da je to jedno fantastiëno izdanje, kako mu tepaju u jednoj humoristiënoj emisiji Hrvatskog radija, u najmanju ruku - zbrëkano. Suprotstavljanja Lektorska svaπtara Hrvatskog radija SUPROTSTAVLJANJA / RASKO NA ZBR»KANOST JEDNOG PRIRU»NIKA SUPRO Piπe Slavko PerπiÊ FantastiËni rezultat sustavnoga prouëavanja i dugogodiπnjega rada na novinarskim tekstovima i viπe nego dobrodoπli podsjetnik prepun je besmislica, natuknica zatupnica i potvrda kako se moæe struëno tuappleim novcem mlatiti po hrvatskom jeziku Ali nakon pomnjivijega listanja toga rezultata sustavnoga prouëavanja i dugogodiπnjega rada na novinarskim tekstovima, viπe nego dobrodoπlog podsjetnika skupine autorica koje su svoj posao odradile viπe nego korektno pokazavπi πto lektorice Hrvatskoga radija mogu, umiju i znaju, viπe ne smijem tako govoriti. Jer umjesto zbrëkano morao bih reêi - pobrkano ili poremeêeno. Frankenπtajnovska graapplea Zaπto se u tom djelu Marije BiliÊ, Mijane Donkov, Andree Fiπer, Romine GrËeviÊ, (urednice) Jasenke RuæiÊ, Biserke SinkoviÊ, Alenke TomljenoviÊ i Ivane UjeviÊ - kojega nema u knjiæarama, a ni za lijek, kaæu, ni na HRT-u - naπla pozamaπna SUPROTSTAVLJANJA / RASKO NA ZBR»KANOST JEDNOG PRIRU»NIKA SUPRO hrpa poremeêaja, od uredniëina smuπenog uvodnika do njegova repa, odvodnika navodnih recenzentica Maje MatkoviÊ i Perine Vukπe (jer se u toj ulozi ne spominju) iz kojih prπte samo pohvale, ne bih ovaj put nagaappleao. Ali ne bih htio ni vjerovati da se tim dvjema profesoricama posreêio ulazak u legendu kao akademiku pravopiscu Milanu Moguπu, koji je, hvaleêi joπ 1992. frankenπtajnovski JeziËni priruënik Hrvatske radiotelevizije πto ga je sastavio njezin struëni suradnik Marijan KrmpotiÊ ( rjeëniëka je graapplea pouzdano obraappleena, tu se pokazao kao dobar znalac hrvatskoga knjiæevnog jezika ), doista zapeëatio svoje mjesto u naπoj znanosti. Eto, KrmpotiÊa nisu onda znali, htjeli ili smjeli proëitati i zato je srpskoga morskog psa mogao pretvoriti (prevesti) u hrvatskog tuljana, sluπkinju u dvorsku damu, autostopera u autostopista, a autostoperku u - autostopericu! No πto je sada zamutilo ovih deset pari oëiju i tko zna koliko joπ od KopaËkog rita do Buπkog blata (lektura i korektura: Hrvatski radio, 306. stranica) pa su zbog toga Etrurci ponovno postali EtruπËani, zvaniënici uglednici, domaêinstvo iskljuëivo kuêanstvo, svi struënjaci eksperti, a dæbun (tur.) nakon 232 stranice iz Ëista se mira pretvorio u æbun? Svojina bez vlasniëkog lista Kakva je pak obnevidjelost pridonijela inatu - hrvatski: prkos - da se bratski nam jezici crnogorski i bosanski baπ nigdje ne spominju, a srpski (srbizmi) samo 3-4 puta, zaπto je vojna hodnja (133. str.) izjednaëena s hodoëasniëkom, a imidæ poistovijeêen s ugledom (jer imamo mi i neuglednika s imidæem)? Zaπto se ono πto smo, recimo, stjecali i krvlju i znojem i znanjem i pripada svima nama, ne smije zvati (naπom) svojinom, nego nam se nameêe vlasniπtvo, i moæe li se samo reêi da oni koji na Ëasu istorije nisu paæljivo sluπali na tom i takvom (naπem) satu povijesti nisu pozorno sluπali (tj. da su bili - nepozorni)? I to i πtoπta joπ nesumnjivo potvrappleuje da se netko previπe zanio miπlju kako je dovoljno imati jeziënu svaπtaru i onda ju, skupa sa svojom taπtinom, na tuapplei troπak istresti u knjigu. Zbog toga bi najmanja πteta bila poëinjena da je samo πapirografirana za kuênu uporabu i zabavu, ali kad se to veê nije dogodilo, mnogo bi se jeftinije proπlo i pametnije postupilo da je, recimo, naruëena prikolica Hrvatskih jeziënih putokaza, Hrvatskog u zagradama i, ponajprije, Hrvatskog za normalne Djeverova æena, tj. æeni æena muæeva brata Raskoπna zbrëkanost jednog priruënika ljude te istovarena diljem lijepe naπe Hrvatske radiotelevizije. Njezini bi dizajneri tekstova novinarskog funkcionalnog stila hrvatskoga knjiæevnog jezika, kako se profesorica RuæiÊ ruga lektorima, te redaktori i novinari iz ta tri priruënika profesorice OpaËiÊ nauëili kudikamo viπe nego iz ukoriëenog (hrvatskog) grmlja iz kojeg na gotovo svakoj stranici vrebaju poneka besmislica ili nakaza. Strijeljanje dudova svilca Poput, recimo, naputka da se naopak Ëovjek iskljuëivo ima zvati izopaëenim Ëovjekom, ili preporuke da se nipoπto ne govori ili piπe posjeêi, nego samo porezati! (Nekom sjekira pada u med, a nekomu na nogu, rekao je moj prijatelj drvosjeëa.) Takvo jeziëno savjetodavljenje, koje je joπ davno krmpotanjem nazvala jedna lektorica, neumorna krëiteljica neprohodnih reëenica, nije tek zabavno, nego je i te kako zamorno. Ne biste vjerovali kad bih napisao koliko sam priruënika prevrnuo da bih objasnio samo jedno strijeljanje, tj. pokuπao skrenuti kobnu strelicu uperenu s neduæne talijanske murve u nevini turski dud. Ali samo zato πto sam se odmah zapitao kako bi savjetnice cenzorice nazvale dudova svilca! Usput, u Hrvatskom enciklopedijskom rjeëniku dud je listopadno stablo (Morus) s liπêem kojim se hrani dudov svilac, a u AniÊevu je murva stablo s listovima kojega se hrani dudov svilac!?! Valja ipak reêi da iz mnogih tumaëenja lektorica savjetnica izvire i pravi znanstveniëki æar, a i zaigranost (pa su npr. muπki pelud moæda jedino one opraπile i æenskim rodom). BuduÊi da za popis literature u knjizi nije bilo mjesta ili im ona moæda nije trebala, tih bi se 306 stranica stoga moglo smatrati i izvornim doprinosom naπem jezikoslovlju. Da su po svaku O rodbinskim i bliskim im odnosima davno sam pisao u novinama pa me je ta natuknica u Lektorskoj biljeænici posebno zagolicala. Nije ih baπ lako razlikovati, pogotovo ako se pritom dræi pravila da su oni koji nisu u srodstvu - svojta. A to bi, ponajprije, trebala biti æenina rodbina, iako naπe savjetnice piπu da su to i odnosi koji se stjeëu i udajom, πto im dopuπta i onaj rjeënik u kojem je epidemija nagla pojava zarazne bolesti na jednom podruëju u kratkom vremenskom razdoblju. I kako su se u tome, na 216. stranici, snaπle HR-ekspertice? Nimalo spretno, jer su sve, od djevera (æeni muæeva brata) pa dalje, utrpale u rod. U tom im je njihovu krvnom i beskrvnom meteæu jetrva djeverova æena, tj. æeni æena muæeva brata, a sinovac je bratov sin, dakle stricu i strini (bez obzira na to πto ona nije sestra brata svoga muæa)! Snaha je pak æena muæevim roditeljima, iako se ona ljudski naziva sinovom æenom (u mojoj je rodnoj MotiËini, u Slavoniji, i bratova æena, ali ju zovemo snaπom), a svak je æeni i muæu sestrin muæ, premda rjeënici (Ëak i onaj u kojem je muljaëa tijesak, preπa ) vele da je to sestrin muæ sestrama! A tko je onda paπanac i gdje se zagubio? Tom muæu sestre moje æene dat Êu prvom prilikom (oprostite, prigodom) da sve ovo raspetlja i pokuπa mi ispriëati neπto smjeπnije, iako mislim da naπe snaπe neêe nadmaπiti ni najboljim vicem o zetu i punici cijenu æeljele biti nepatvorene, uvjeravaju me i natuknice dnevno, tjedno, mjeseëno i godiπnje: ne smije se reêi/pisati dnevno, nego na dan, svaki dan, ne tjedno, nego na tjedan, u tjednu, svaki tjedan, ne mjeseëno, nego na mjesec, svaki mjesec, ne godiπnje, nego u godini, na godinu, svake godine, a u Hrvatskom za normalne ljude kratko se i jasno kaæe da je takvo (ne samo njihovo) prebiranje po tuappleim tekstovima nepotrebno! Ciroza jeziëne jetre Prevoappleenju s hrvatskog na hrvatski i takvu popovanju od davnina se uzaludno opiru hrvatski jariêi, no tko zna kad Êe se isprsiti netko dovoljno razuman i potkovan da nam jezik napokon skine s kriæa ili makne s raskriæja, raskrπêa i raskruæja, da nam jeziënu jetru oslobodi te ciroze. UnatoË tomu mene nikad nitko neêe uvjeriti, pa ni Lektorska biljeænica, da se, recimo, moreplovci (npr. naπi ili strani jahtaπi) moraju svrstavati meappleu pomorce, da je Celzij bolji od Celsiusa i da se ne smije reêi kako netko ili neπto izgleda simpatiëno, nego samo da djeluje simpatiëno! Kad se pak i ozbiljno promotri sve πto se u tom uratku naπlo, odmah se izmeappleu njegovih natuknica nameêu i one koje su tko zna zaπto zaobiappleene. Zaπto npr. uz preko nisu navedeni i preko puta ili prekoputa, πto mnogi pisci ne razlikuju, ili zbog Ëega uz put nisu objaπnjeni i putovi, pa da nas svake nedjelje u dva napokon s ekrana, iza StankoviÊa, prestanu u mozak bosti oni putevi koji vode u Rim. I gdje su se i zaπto zagubili ne samo klasificirani dokumenti ili ultimativni topovi koji nas sve viπe i odasvud gaappleaju i krase nam jezik do kojega nam Êe uvijek, na rijeëima - sve dok ih sve ne zamijenimo tuappleim rijeëima - biti veoma (da ne kaæem iznimno!) stalo? RijeËi nade I na kraju spomenut Êu joπ samo maπtovitost primjera toboæe uzetih iz programa Hrvatskog radija. Njima naime interventni vod iz Lektorske biljeænice Ëak potvrappleuje da mu ni pismenost u lektorskim intervencijama nije najjaëa strana. Neka izmeappleu mnogih o tome posvjedoëe barem ovi na brzinu izabrani: SrdaËnost je njegova najveêa osobina; Specijalci su uvjeæbani ubijati kada su u smrtnoj opasnosti; U novinama se nagaapplea o odlasku ministra. (Nedajboæe da se ova reëenica, napisana dvaput, na 229. i 243. stranici, odnosi na onoga koji je nedavno samo s nekoliko rijeëi viπe rekao o neredu u naπoj pismenosti nego postrojba uπanëenih uæeglih jezikoslovaca!) A koliko je pak bistrine u bistrenju jeziënoga muteæa bilo potrebno da bi se napisalo i Odræana je misa zaduπnica za poginule hrvatske branitelje, pokuπajte sami zakljuëiti. I πto da naposljetku napravi netko komu se sve ovo popelo navrh glave, a ima u njoj neπto jeziëne soli? Nema mu druge nego da, zbunjen-sluappleen, ili Ëak splaπen, poëne provjeravati svaku sumnjivu mu natuknicu, rijeë, a zatim ili digne ruke od svega ili (πto je meni veê dugo na umu) digne nogu i potkuje se vlastitim jeziënim savjetnikom S predstavljanja Lektorske biljeænice u Novinarskom domu

32 novinar novinar 33 Reakcija Sindikata novinara Glasa Istre na intervju s A. Faggianom Reakcija je upuêena redakciji Novoga lista, ali nije objavljena, uz pisano objaπnjenje da se, prema Zakonu o medijima, traæeni ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva, te da u traæenom ispravku nisu navedene Ëinjenice niti okolnosti vezane uz objavljenu informaciju Temeljem Zakona o medijima traæimo da se isprave neistine koje je Albert Faggian izrekao u intervjuu objavljenom u Novom listu u ponedjeljak, 28. studenog 2011. Faggian, novi vlasnik Novog lista i Ëlan Uprave Glasa Istre, odgovarajuêi na pitanje o πtrajku u Glasu Istre rekao je tom prilikom da su radnici πtrajkali iskljuëivo zbog veêih plaêa te da su cijelo vrijeme priëali samo o novcu, dok je on æelio govoriti o tome kako novine uëiniti boljima. Time svjesno vrijeapplea radnike Glasa Istre, pokuπava naπtetiti ugledu podruænice Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Istre te svojim laæima obmanjuje Ëitatelje. PodsjeÊamo da smo u studenom proπle godine krenuli u πtrajk jer je Faggian nakon kupnje Glasa Istre za dvije kune prebacio sve radnike u dvije nove tvrtke, istovremeno raskinuo kolektivni ugovor, dao nove ugovore o radu s plaêama niæim i do 40 posto te mjesecima odbijao pregovarati o novom kolektivnom ugovoru, traæeêi pritom od sindikata da pristane na njegove uvjete bez pogovora. Osim na ruπenje radniëkih prava, tijekom πtrajka upozorili smo na netransparentno poslovanje bivπe Uprave na Ëelu sa Æeljkom Æmakom, koji je staru firmu Glas Istre d.o.o. doveo do bankrota zbog viπe od 100 milijuna kuna duga. Tvrtka, koja je sada u steëaju, nije propala zato πto su se podizali krediti za plaêe, veê zato πto je bivπa Uprava, Ëiji Ëlanovi danas sjede i u novoj Upravi, zaduæila do grla ovu medijsku kuêu zbog poslova koji nemaju veze s izdavanjem novina, veê s graappleevinskim biznisom. SliËno, uostalom, kao πto je Robert JeæiÊ, bivπi vlasnik Novog lista, izvlaëio novac u Dioki, tako je i Æmak sa svojim partnerima zaduæivao Glas Istre zbog tvrtki koje su kasnije osumnjiëene za malverzacije. Osim ukazivanja na financijski krah, tijekom πtrajka glasno smo isticali da je dolaskom Faggiana ojaëala kontrola æupanijske vlasti nad ovim listom. Prvo je u tajnosti æupan Ivan JakovËiÊ posudio putem javnih poduzeêa Glasu Istre deset milijuna kuna, pod izlikom spaπavanja. Sada se pak pravo stanje uopêe ne skriva te se novcem poreznih obveznika iz æupanijskog proraëuna mjeseëno financiraju Ëetiri priloga Glasa Istre. Upozorili smo takoappleer i na cenzuriranje kao modus operandi glavnog urednika Ranka BoroveËkog, koji je postavljen izvana, bez podrπke redakcije, upravo s ciljem da uπutka glas kritike i stopira Ëlanke koji se kose s interesima vladajuêeg IDS-a, Faggiana i njihovih PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLA Pismo Glasa Istre Novom listu partnera. Na postupanje BoroveËkog reagiralo je VijeÊe Ëasti HND-a, koji mu je izrekao teæu opomenu i da je kojim sluëajem Ëlan ove strukovne udruge, izrekli bi mu i mjeru iskljuëenja. Radnici Glasa Istre ne brinu se samo zbog umanjenih plaêa, iako se za svoja potraæivanja bore na sudu, gdje je pravomoênom presudom utvrappleeno da je Faggian protuzakonito raskinuo kolektivni ugovor i smanjio plaêe te sad ovrhama dolaze do svojih prava. UnatoË tome, Faggian i dalje odbija pregovarati o kolektivnom ugovoru, ne æeli pokazati izvjeπêa o poslovanju iako je to njegova zakonska obaveza, ne odgovara na dopise sindikata koji ga, izmeappleu ostalog, podsjeêa da mora poπtivati barem Pravilnik o radu koji je sam donio. Koliko je Faggianu stalo do boljih novina jasno pokazuje i to da joπ nije napravio ni ono osnovno - sistematizaciju radnih mjesta. Faggian se prikazuje kao spasitelj Glasa Istre, a istovremeno preπuêuje da nije uloæio svjeæ kapital kojim bi izvukao tvrtku iz dugova, veê je od dugova pobjegao u dvije nove tvrtke Glas Istre novine i Glas Istre trgovina, koje je smjesta opteretio novim kreditima. Faggian govori da se Glas Istre izvukao iz krize, a zaboravlja spomenuti da se provodi kriminalistiëko istraæivanje nad poslovanjem stare tvrtke jer dræava od nje potraæuje gotovo 11 milijuna kuna. Doduπe, kaznene prijave terete Ëlanove bivπe Uprave Æeljka Æmaka i Draæena Æmaka, oca i sina, no oni i danas s Faggianom sjede u Upravi - prvi kao savjetnik, a drugi kao direktor Glasa Istre novina. Faggian je zapravo financijski dotukao Glas Istre jer je podijelivπi poslovanje u dvije tvrtke odvojio novine od profita, redakciju od prodajne mreæe te time sa stotinu kioska ojaëao svoje trgovaëko carstvo, Grupu Puljanka. Faggian, koji za sebe kaæe da je socijalno osjetljiv i da su mu otkazi zadnja mjera, u dvije je godine otjerao 30 ljudi i dao opomenu pred otkaz sindikalnoj povjerenici, poruëujuêi time jasno ostalim radnicima da paze πto rade. Faggian, koji je izjavio da su mu vaæniji ljudi od kapitala, dao je otkaz radniku koji je ustao protiv kapitala vladajuêih, projekta Brijuni rivijera - Zoranu Angeleskom. A kad je sud Angeleskog vratio na posao, Faggian ga je suspendirao uz obrazloæenje da je odluka suda protuzakonita (!?). Medijski mogul koji je osim Glasa Istre preuzeo i æupanijsku televiziju i radio te u svim tim tvrtkama smanjio prava radnika i plaêe, πuti o tome da su mu trgovine optereêene kreditima i da PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE NOVOM LISTU PISMO GLASA ISTRE N radnicima Grupe Puljanka dio plaêe daje u bonovima, πto je - opet - protuzakonito. Sada, kupivπi Novi list, Faggian ponavlja iste fraze kao i kad je kupio Glas Istre, doduπe s dozom opreza, jer ipak u sluëaju rijeëkih novina raëune mora polagati πirem spektru ortaka, koji su mu, kao i ranije, dozvolili da preuzme istarske novine, zametne trag sumnjivim poslovima svojih prethodnika i uvede kontrolu nad ovdaπnjim medijskim prostorom. Koliko imate, toliko moæete potroπiti, govori Faggian i radnicima Novog lista. No, pravilo novëanika ne primjenjuje i na sebe. Faggian u svom novëaniku nema 86 milijuna kuna, a nema ih ni na bankovnom raëunu, veê je kreditom samog prodavatelja, ZagrebaËke banke, kupio Novi list. Ovu Êe transakciju radnici skupo plaêati. I pritom ne mislimo samo na novac Sindikat novinara Hrvatske podruænica Glas Istre, sindikalna povjerenica Maπa Jerin VijeÊe Ëasti Mediji i dalje ne πtite malodobne Usprkos stalnim i glasnim upozorenjima pravobraniteljice, pa i brojnim veê izreëenim opomenama VijeÊa Ëasti, dio novinara i glavnih urednika i dalje ne pazi na zaπtitu identiteta maloljetnih osoba Na svojoj 36. sjednici Novinarsko vijeêe Ëasti rijeπilo je ove sluëajeve: Zahtjev Siniπe HrgoviÊa za oëitovanje u povodu objavljivanja teksta Kukuruz je tropska biljka koja voli vodu, a ne paπe mu mraz, autora Tugomira Majdaka, Siniπe HrgoviÊa i Vesne Petrov u Hrvatskom selu za svibanj 2011. Tekst je veê prije 11 godina objavljen u sklopu Mape ratarstva Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu sluæbu. ZakljuËak: Novinarsko vijeêe Ëasti smatra kako prilikom preuzimanja tekstova s internetskih stranica za dopuπtenje treba pitati autore teksta, izdavaëe ili vlasnike autorskog prava. NV», meappleutim, u konkretnom sluëaju ne izriëe stegovnu mjeru jer se radilo o oglednom, nultom broju lista koji je tiskan u minimalnom broju primjeraka i koji je bio samo najava prvoga broja, koji se, meappleutim, nikada nije pojavio. Uredniπtvo je potpisalo autore, a cilj mu nije bio izvrêi ih podsmijehu, jer na IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJ internetskoj stranici, s koje je tekst preuzet, nije bilo naznaëeno da je pisan prije 11 godina. Obrazloæenje: Siniπa HrgoviÊ tvrdi kako je isti tekst objavljen prije 11 godina, pa je njegovo sadaπnje preuzimanje i objavljivanje, s obzirom na zastarjelost podataka, izazvalo podsmijeh struëne javnosti. Glavni urednik Ivan CvitkoviÊ, u meappleuvremenu ugaslog lista Hrvatsko selo, kaæe kako je tekst preuzet s internetske stranice, autori su potpisani, a za Ëinjenicu da je tekst prvotno objavljen 11 godina ranije nisu znali, jer to na web stranici, s koje je preuzet, nije pisalo. Objaπnjava kako ne stoji tvrdnja da je zbog zastarjelosti podataka objavljivanje teksta prenesenoga s interneta izvrglo autore podsmijehu struëne javnosti i dodaje da bi - u tom sluëaju - isti autori mogli biti podvrgnuti podsmijehu, jer se njihov tekst i dalje nalazi na internetu, bez datuma kada je prvi put objavljen. IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJ Vlasnik i glavni urednik Hrvatskog sela ispriëali su se g. HrgoviÊu. Kako se list ugasio odmah nakon nultog broja, ispriku nije bilo moguêe objaviti i u listu. Tko πiri mrænju Zahtjev Gorana BoËina za oëitovanje u povodu teksta Borisa DeæuloviÊa Let iznad kukaviëjeg gnijezda, objavljenoga u Slobodnoj Dalmaciji od 6. lipnja 2011. ZakljuËak: VijeÊe zakljuëuje kako Boris DeæuloviÊ nije povrijedio Kodeks te ukazuje na to da je ovakvim pismom upravo Goran BoËina taj koji πiri mrænju na vjerskoj osnovi. Obrazloæenje: Goran BoËina secirao je tekst Borisa DeæuloviÊa o posjetu Svetog oca Hrvatskoj i ustvrdio da je tekst o njegovu posjetu nasloviti sa Bombe ispod svakog ljudskog nivoa i suprotno etici i, oëito ne znajuêi da je rijeë o kolumni koja se zove Bombe, raπpe, livorveri.

Iz rada HND VijeÊe Ëasti 34 novinar novinar 35 No u nastavku se uhvatio citata Papa je meappleutim i naravno, sve dobio mukte, a koliko je poznato nije se neπto bunio zbog cijelog preseravanja. Cijena uostalom, ni za Crkvu u Hrvata, ni za Croatia Airlines u Hrvata, a ni za ovaj ugled nije vaæna, ali je pritom zaboravio navesti, πto DeæuloviÊ ne zaboravlja u tekstu, Papin citat sa zagrebaëke molitve: Dragi mladi prijatelji, ne dopustite da vas zavedu privlaëna obeêanja lakog uspjeha, naëinu æivota koji prednost daje izgledu, na πtetu nutrine. DeæuloviÊ je htio reêi kako Papa jedno misli a drugo govori, jednako kao i oni koju su ga u Hrvatsku zvali te brinuli o njegovu prijevozu i smjeπtaju. Apsolutno je pravo novinara i svrha njegova poziva kritiëki preispitivati takve poteze i odluke, πto DeæuloviÊ i Ëini s puno argumenata. I tu bi se moglo stati, da Goran BoËina u nastavku svojega pisma ne tvrdi, i to bez ijednoga argumenta, da DeæuloviÊ svojim tekstom πiri mrænju na vjerskoj osnovi, te mu predlaæe da ukoliko mu se ovdje ne sviapplea, trajno ode u zemlju svoje supruge i tamo nastavi pisati svoje nezadovoljstvo u novinskim kuêama te zemlje, Uvredljivo na portalu Zahtjev Inoslava Beπkera za oëitovanje u povodu teksta Srpski ministar potvrdio: MladiÊ se prije osam godina lijeëio, objavljenoga na portalu index.hr 11. lipnja 2011. godine. ZakljuËak: S obzirom na to da se portal indeks.hr ne smatra odgovornim za napisano u komentarima, treba ga svakako upozoriti na to da bi trebao biti aæurniji u skidanju ovako uvredljivih komentara. Obrazloæenje: Inoslav Beπker upozorio je na uæasan primjer govora mrænje koji je pronaπao u komentarima teksta na portalu indeks.hr Srpski ministar potvrdio: MladiÊ se prije osam godina lijeëio. Komentar je napisan u obliku malog oglasa: silujemo sve æensko srpsko od 6-96, nudi klanje i proizvodnju hrane od srpskih organa, i drugo u istom straπnom stilu. Ispod naslova Komentari na zaglavlju indexove stranice stoji: Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i indeks. hr ne moæe se smatrati odgovornim za izreëeno. Zabranjeno je vrijeappleanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadræajem bit Êe izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadleænim sluæbama. Inoslav Beπker upozorava, meappleutim, da je uredniπtvu trebalo punih 12 sati da povuëe ovaj komentar sa svojega foruma. ObraËun s novinarima Otvoreno pismo Ogranka HND-a u Glasu Istre u vezi s duplericom glavnog urednika Glasa Istre Ranka BoroveËkog, pod naslovom Svi neobjavljeni, navodno cenzurirani tekstovi, objavljenom 20. studenoga 2010. godine. ZakljuËak: Ranku BoroveËkom izriëe se teæa opomena, a da je Ëlan HND-a, izrekla bi mu se mjera iskljuëenja. Obrazloæenje: Iako su svojega glavnog urednika Ranka BoroveËkog unutar redakcije Ëesto upozoravali za otvorenu cenzuru koju je on cijelo IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST vrijeme u svom stilu nazivao ureappleivanjem, njegov zadnji potez - objavljivanje duplerice pod naslovom Svi neobjavljeni, navodno cenzurirani tekstovi - bio je kap koja je prelila Ëaπu njihova strpljenja i, kako kaæu, potez kojim je nadmaπio i cenzore mnogo veêe od sebe. Novinari kaæu kako je duplericu uredio u tajnosti, prethodno cenzurirajuêi veê zabranjene tekstove, a potom ih i objavio u Zoomu, uz uvodnik u kojemu je autore tekstova pokuπao diskreditirati posprdno omalovaæavajuêi njihovo znaëenje i kvalitetu. Sve je to uëinio dok je urednica podlistka Duπka Palibrk bila na bolovanju, tako da zamjenske urednice nisu imale pojma πto se dogodilo, te uredno potpisujuêi kao urednicu Duπku Palibrk, protivno njezinoj volji. Novinari nazivaju taj postupak obraëunom glavnog urednika s vlastitim novinarima na najgrublji naëin, nezabiljeæen na Ëitavoj hrvatskoj medijskoj sceni. Upozoravaju i kako nije objavio sve tekstove, jer se oni najsporniji, Ëak ni u cenzuriranoj varijanti i gotovo pola godine nakon πto su nastali, nisu naπli meappleu njima. Uz to, glavni urednik Ranko BoroveËki dopuπta objavu tekstova u kojima se blate novinari, ali ne i njihove odgovore onima koji ih blate. Naruπena dobrobit djeteta Zahtjev Sanje DrakuliÊ za oëitovanje u povodu Ëlanka Mate Piπkora Petrinja u πoku: Uzorni 17-godiπnji sportaπ osumnjiëen da je ubio svog ujaka na Hvaru, objavljenoga na web portalu Jutarnjeg lista (www.jutarnji.hr) Raspravu i odluëivanje o toj toëki vodio je Trpimir MatasoviÊ i u njima nije sudjelovao Dragutin Hedl, jer je Ëlan redakcije Jutarnjeg lista. ZakljuËak: Uz jedan glas protiv, novinaru Mati Piπkoru izriëe se opomena. Obrazloæenje: Sanja DrakuliÊ upozorava da je na portalu jutarnji.hr novinar Mate Piπkor u izrazito neprofesionalnom Ëlanku naveo niz neprovjerenih podataka, dobivenih od poznanika obitelji..., te da je uz Ëlanak objavljena i fotografija djeëaka, maloljetnika. Fotografija je nakon nekoga vremena uklonjena no ona upozorava da je javno objavljivanje identiteta maloljetne osobe, osobito u ovako delikatnoj situaciji, protuzakonito i neetiëno. Novinar u svojem oëitovanju tvrdi kako nije pisao neprofesionalno, da za svaki podatak ima izvor, a da se, piπuêi o mladiêu, sluæio samo njegovim inicijalima. aljuêi fotografiju, nije oëekivao da Êe ona biti objavljena bez zamuêivanja. VijeÊe ocjenjuje kako autor ne shvaêa bit odredbe Kodeksa koja govori o dobrobiti djeteta, jer je u tako maloj sredini otkrio identitet maloljetnika ne samo fotografijom nego i svojim pisanjem i svim podacima koje je iznio. Teæa opomena zbog Antonije Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oëitovanje u vezi s tekstom Hajrudina MerdanoviÊa Antonijin dnevnik; Ekskluzivno: Potresna priëa o snovima, siromaπtvu, objavljenim u tjedniku 24 sata Express 1. srpnja 2011. ZakljuËak: Glavnom uredniku 24sata Expressa Goranu GavranoviÊu i novinaru Hajrudinu MerdanoviÊu izriëe se teæa opomena zbog IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST nepotrebnog senzacionalizma pri pisanju o malodobnoj osobi. Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecu zamolila je VijeÊe da analizira ovaj sluëaj i ocijeni ga, s obzirom na zabrinutost obitelji i Ëinjenicu da je rijeë o izvjeπtavanju o maloljetnoj djevojci i iznoπenju brojnih detalja iz njezina privatnog æivota, koji za javnost nisu bitni. Sestra Antonije BiliÊ, Ana, zamolila ju je da pokuπa sprijeëiti objavljivanje nakon πto je vidjela najavu teksta, izraæavajuêi bojazan da su novinari doπli u posjed osobnog dnevnika njezine sestre te da Êe, bez suglasnosti obitelji, objaviti informacije kojima bi moglo biti povrijeappleeno Antonijino dostojanstvo i privatnost, a mogla bi biti ugroæena i policijska istraga. Nakon objave teksta Ana BiliÊ upozorila je da su mediji iskoristili slabost i zbunjenost njezinih roditelja i prijatelja kako bi doπli do pojedinosti iz Antonijina æivota i intime s kojima javnost doista ne treba biti upoznata. Pravobraniteljica je, u razgovoru s glavnim urednikom Goranom GavranoviÊem, doznala kako nije rijeë o dnevniku nestale Antonije nego o kompilaciji izjava, prikupljenih u vrijeme potrage za nestalom djevojkom od njezinih roditelja, prijatelja, nastavnika i drugih. NezaπtiÊeni maloljetnici Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oëitovanje u povodu otkrivanja identiteta djeteta osumnjiëenoga za poëinjenje kaznenog djela, i to u Petrinjskom radiju, indeks.hr, Jutarnjem listu, VeËernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji, objavljivanjem fotografije bez prikrivanja lika maloljetnika, te tekstovima u kojima se brojnim podacima otkriva identitet maloljetnika, sve u razdoblju od 2. srpnja do 10. kolovoza 2011. Raspravu i odluëivanje o ovom sluëaju vodio je Trpimir MatasoviÊ, a u njima nije sudjelovao Dragutin Hedl, jer je Ëlan redakcije Jutarnjeg lista. ZakljuËak: Svim odgovornim urednicima i novinarima izriëe se opomena. Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecu upozorila je najprije da su Petrinjski radio i Jutarnji list 2. srpnja 2011. u svojim on line izdanjima objavili Ëak i fotografiju maloljetnika osumnjiëenoga za kazneno djelo, i to bez prikrivanja lika. Petrinjski radio uskoro je uklonio fotografiju, ali je u tekstu i dalje ostalo ime i prezime ærtve te njegovo srodstvo s osumnjiëenikom, kao i mnogi drugi podaci koji otkrivaju djeëakov identitet. Tekst gotovo identiënog sadræaja objavljen je istoga dana i na portalu indeks.hr. Jutarnji list povukao je iz on line izdanja svoj tekst i fotografiju, ali na portalima koji su prenijeli vijest ostao je naslov, s poveznicom na internetske stranice Jutarnjeg lista. U Jutarnjem listu od 6. srpnja 2011. u Ëlanku Fatalna ujna objavljeno je puno ime ærtve i brojni podaci koji omoguêuju otkrivanje identiteta maloljetnog neêaka, osumnjiëenoga za ubojstvo. Zbog istoga razloga - otkrivanja identiteta maloljetnika, osumnjiëenoga za kazneno djelo - Pravobraniteljica je kasnije upozorila na tekst Pakleni trokut - Slaappleana je isplanirala ubojstvo mog sina, objavljen u VeËernjem listu od 8. srpnja 2011., te na tekst Ujna mi je rekla ubij ga ali ne pravi gluposti, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji i njezinom on line izdanju od 10. kolovoza 2011. Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oëitovanje u povodu otkrivanja identiteta djeteta i neprimjerenog izvjeπtavanja o djeci u tekstu Sandre LaciÊ Ukrali mamin auto i odvezli se u Osijek na - sladoled!?, objavljenom u Glasu Slavonije i u Novom listu, te u 24sata u tekstu Æeljka Garmaza Toni (11) i Patrik (10) autom iπli na sladoled. ZakljuËak: Novinarsko vijeêe Ëasti izriëe opomenu novinarima Sandri LaciÊ i Æeljku Garmazu, kao i glavnim urednicima Glasa Slavonije i 24 sata. Obrazloæenje: Novinarsko vijeêe Ëasti ponovno upozorava sve novinare na odredbe Ëlanka 19. Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara: Nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugroæena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadreappleena je javnom interesu. S obzirom na to da su te odredbe prekrπene u oba teksta na koje upozorava Pravobraniteljica za djecu, VijeÊe izriëe opomene i novinarima i glavnim urednicima. HZZO protiv Maje Sever Zahtjev HZZO-a za pokretanje postupka protiv Maje Sever, urednice emisije HTV-a Hrvatska uæivo od 15. srpnja, s temom Zaπto Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne dopuπta rad Odjela za reumatologiju u DjeËjoj bolnici Srebrnjak. ZakljuËak: Novinarsko vijeêe Ëasti smatra da je kolegica Sever razgovor pripremila i vodila profesionalno te u njemu ne nalazi nikakvih elemenata povrede odredbi Kodeksa Ëasti Hrvatskih novinara. Obrazloæenje: U svojem obraêanju VijeÊu Ëasti, HZZO tvrdi da je Maja Sever pokazala nisku razinu profesionalnosti, potpunu pristranost i neobjektivnost te ignoriranje svih argumenata predstavnika HZZOa, nije mu dozvolila da dovrπi gotovo niti jednu zapoëetu reëenicu te a priori stvorila negativnu sliku o HZZO-u. Nadalje, iznijela je cijeli niz pauπalnih ocjena kojima je pokazala potpuno nepoznavanje teme o kojoj je govorila. I naposljetku, pokazala je nepristojnost prema pozvanom sugovorniku. Maja Sever, pak, u svojem oëitovanju tvrdi kako nikakva nepristranost, neprofesionalizam i neobjektivnost ne mogu naruπiti veê stvorenu sliku o HZZO-u, ali da ni u jednom trenutku nije odstupila od profesionalnih i temeljnih naëela novinarstva i prava javnosti da sazna πto se dogaapplea u zagrebaëkoj bolnici Srebrnjak. Napominje kako je tek po prodoru priëe u javnost, a zahvaljujuêi i tematskom bloku u emisiji Hrvatska uæivo, neπto pokrenuto s mrtve toëke pa su se HZZO i DjeËja bolnica Srebrnjak dogovorili o plaêanju lijeëenja malih reumatskih bolesnika. Na temelju pogledane snimke, VijeÊe utvrappleuje da je u emisiji, koju je ureappleivala i vodila 15. srpnja 2011., Maja Sever otvorila pitanje opravdanosti postupka kojim je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (privremeno) onemoguêio daljnje IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST lijeëenje djece oboljele od reumatskih bolesti u DjeËjoj bolnici Srebrnjak. Tema nedvojbeno sadræi elemente iznimnoga javnog interesa, pa je stoga nedvojbeno bilo pravo, pa Ëak i duænost javnog medija da tu temu raspravi. PoπtujuÊi naëelo Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara, koji novinaru nalaæe da kada izvjeπtava o temama o kojima postoje razliëita relevantna stajaliπta, a posebice kada se iznose optuæujuêi navodi, nastoji sva ta stajaliπta predstaviti javnosti, novinarka je u studiju emisije Hrvatska uæivo ugostila predstavnike obiju suprotstavljenih strana - HZZO-a i DjeËje bolnice Srebrnjak. S obzirom na to da su obje strane dobile viπe-manje jednak prostor da iznesu svoja stajaliπta (vremenski, predstavnik HZZO-a Ëak i viπe od predstavnika DjeËje bolnice Srebrnjak), te s obzirom na to da je voditeljica pritom obojici postavljala pitanja uglavnom iz perspektive druge strane, VijeÊe ocjenjuje da nije prekrπila Kodeks. Upozorenje uredniku Na 37. sjednici Novinarskog vijeêa Ëasti, posljednjoj u ovom sastavu i odræanoj 21. studenoga 2011, rijeπeni su ovi sluëajevi: Zahtjev Udruge Sjaj za pokretanje postupka protiv Nine ule, glavnog urednika Globusa, zbog opreme teksta, i autora Tomislava Novaka Shizokiler - Glasovi su mu naredili: Ubij!, objavljenoga 13. svibnja 2011. ZakljuËak: Novinaru se ne izriëe nikakva mjera, ali se uredniku upuêuje pismo s upozorenjem kako bi bilo lijepo da se oëitovao, i s pozivom da u ovakvim sluëajevima vodi viπe raëuna o Kodeksu hrvatskih novinara. Obrazloæenje: Termin shizokiler u naslovu nije u redu, makar je Ëinjenica da je Ëovjek shizofreniëar i da je ubio dva Ëlana svoje obitelji dok je iz bolnice puπten na terapijski dopust. Zahtjev Udruge hrvatskih sudaca za pokretanje postupka protiv Drage Hedla zbog teksta Skandalozna sutkinja - rijeπila spor u sudnici, objavljenoga u Jutarnjem listu od 7. travnja 2011. Za vrijeme rasprave i odluëivanja o ovoj temi Drago Hedl se povukao, jer je on bio predmet prijave. Sjednicu je vodila Davorka BlaæeviÊ. ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da Dragutin Hedl nije prekrπio Kodeks Ëasti hrvatskih novinara. Obrazloæenje: Udruga hrvatskih sudaca tvrdi da se u tekstu Drage Hedla na krajnje uvredljiv, neistinit i difamirajuêi naëin, a da se nisu provjerile prikupljene informacije javnost obavjeπtava o radu suca Æupanijskog suda u Vukovaru Irene LeniÊ. Drago Hedl u svojem obrazloæenju objaπnjava kako je i zaπto pisao o jednome sudskom postupku. Kaæe kako je o cijelom sluëaju pokuπao razgovarati sa sutkinjom LeniÊ, kako je prikupio mnogo informacija i smatra da je uëinio sve πto je bilo potrebno te da je u tekstu vjerno prikazao cijeli sluëaj, a jedan od dokaza da je bio u pravu jest i Ëinjenica da se sudski postupak sada ponavlja. PrihvaÊeno opravdanje Zahtjev Nike PrkaËina za pokretanje postupka protiv novinara Ahmeta KalajdæiÊa IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST zbog teksta OtimaËina Prijetili su da Êe mi ubiti djecu ako ne potpiπem, objavljenoga u Slobodnoj Dalmaciji od 14. travnja 2009. godine. U raspravi i odluëivanju nije sudjelovala Davorka BlaæeviÊ, jer radi u Slobodnoj Dalmaciji. ZakljuËak: Iako je Ëinjenica da je novinar povrijedio Kodeks, ne mogu se zanemariti ozbiljni argumenti iz njegova oëitovanja pa mu se ovaj put ne izriëe opomena nego samo ozbiljno upozorenje da ubuduêe tako ne smije raditi. Obrazloæenje: Niko PrkaËin æali se da ga je novinar Ahmet KalajdæiÊ na najgori naëin oklevetao te da je nanesena i javna sramota njemu, njegovoj supruzi i malodobnom djetetu. U tekstu se Niku PrkaËina koji je u sporu s Miljenkom iljegom (sudski postupak je u tijeku), koji ga je optuæio za otmicu i prijetnju smrêu djeteta, dovodi u kontekst potpuno druge priëe sa sliënim akterima. Ne ulazeêi u to je li uopêe smio objaviti njegov iskaz, Ëinjenica je da novinar uopêe nije kontaktirao Niku PrkaËina kako bi Ëuo njegovu stranu priëe. PrkaËin tvrdi kako mu je urednica dubrovaëkog dopisniπtva rekla da je Ahmet KalajdæiÊ u svojem prvom tekstu pisao o sudskoj presudi i krivnji Miljenka iljega za utaju u jednom predmetu, a onda je novim tekstom, u dogovoru sa iljegom, æelio sanirati πtetu pa je pisao o sasvim drugom sudskom predmetu, napadajuêi neke druge ljude, ukljuëujuêi i Niku PrkaËina. Urednica se PrkaËinu ispriëala, nazvavπi ga kolateralnom ærtvom. Novinar se pak u svojem oëitovanju opravdava kako ga nitko nije upozorio da se radi o tajnoj istrazi, ali kaæe da ni u tom sluëaju ne bi odustao od pisanja. Smatra kako je bio u pravu kada je pisao tekst, jer je prije nekoliko mjeseci protiv PrkaËina podignuta optuænica, a uskoro se oëekuje i suappleenje. Pita, uz to, zaπto ga PrkaËin, ako misli da je u pravu, nije tuæio, zaπto nije traæio demanti teksta i zaπto je tek sada, nekoliko godina nakon objave teksta, poslao tuæbu VijeÊu Ëasti. Opet nezaπtiêena maloljetnica Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oëitovanje u povodu otkrivanja identiteta djeteta u tekstovima Siniπe PuciÊa u Novom listu - www.novilist.hr 26. lipnja 2011. Po vodu za piêe odlaze na groblje, objavljenom 26. lipnja 2011., i UskraÊeno mi je pravo da budem otac svojoj Mileni, objavljenom 3. srpnja 2011. O ovom sluëaju nisu raspravljali i odluëivali Ana RaiÊ KneæeviÊ i Ognjen AlujeviÊ, jer rade u Novom listu. ZakljuËak: Novinarsko vijeêe Ëasti izriëe novinaru Siniπi PuciÊu upozorenje. VijeÊe, naime, smatra da je nedopustivo objavljivanje identiteta malodobnih osoba, bez obzira na namjere autora i na Ëinjenicu da se u ovom sluëaju majka djeteta tome nije protivila. Humani ciljevi kojima se vodio autor i koji su zaista postignuti, mogli su se postiêi i bez objavljivanja imena i prezimena 10-godiπnje djevojëice. Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecu navodi kako se u spornim Ëlancima izravno otkriva identitet djeteta, niz pojedinosti iz njegova privatnog æivota i obiteljskih odnosa, kao i osjetljive obiteljske prilike u kojima dijete æivi. Pravobraniteljica smatra da to nije u skladu s dobrobiti djeteta veê je na

36 novinar novinar 37 πtetu njegova prava na zaπtitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i Ëasti. Takvi napisi, smatra, uz ionako sloæene obiteljske prilike, mogu djetetu nanijeti dodatnu πtetu s dugoroënim posljedicama te ga izloæiti neprimjerenim reakcijama okoline i drugim problemima. Novinar Siniπa PuciÊ u svojim je tekstovima zaista iznio puno ime i prezime 10-godiπnje djevojëice te detaljno opisao obiteljske prilike, iznoseêi meappleusobne optuæbe njezinih razvedenih roditelja. Novinar kaæe kako je motiv za objavljivanje tekstova bio ukazati na teπku situaciju u kojoj æive djevojëica i njezina majka te da je cilj postignut jer se redakciji javilo mnogo Ëitatelja spremnih pomoêi im. Kaæe kako je podatke maloljetne djevojëice naveo uz odobrenje njezine majke, a da se na fotografiji ne vidi lice djevojëice Ëime je, smatra, ona zaπtiêena. Neistine i difamacije Pismo Marije KojakoviÊ u povodu teksta Antona Hauswitschke Iza svake uspjeπne pobune stoji uspjeπan neêak?, objavljenoga u DubrovaËkom vjesniku 30. srpnja 2011. ZakljuËak: Novinaru se izriëe opomena s obzirom na oëito iznoπenje neistina i difamiranje ne samo predsjednice Druπtva arhitekata Dubrovnika nego i udruga koje su sudjelovale u antigolfskoj kampanji. Obrazloæenje: Marija KojakoviÊ, predsjednica Druπtva arhitekata, reagirala je na Ëlanak Antona Hauswitschke tvrdeêi kako Druπtvo arhitekata Dubrovnika redovito, volonterski, struënim radom pridonosi javnoj dobrobiti Grada te da njezin neêak, protivno navodima iz spornoga teksta, radi za Europsku banku za obnovu i razvoj u Londonu, a ne za tvrtku TriGranit Holding. Njezin demanti objavljen je u rubrici Pisma i reagiranja. VijeÊe je utvrdilo da je novinar posve spekulativno, bez dokaza, argumenata i izjava, izgradio teoriju moguêe pobune dijela graappleana Dubrovnika protiv golf-terena na Srappleu te prozvao Mariju KojakoviÊ da je, kao najljuêi protivnik golfa na Srappleu, organizirala i poticala antigolfsku kampanju, zato da bi pogodovala svojem neêaku koji je, navodno na Ëelu hrvatskoga ogranka jednoga od najveêih svjetskih investicijskih fondova, TriGranit Holdinga, izravnoga konkurenta Aaronu Frenkelu koji namjerava graditi golf-terene na Srappleu. PriËa se temelji na aluzijama, sumnjama, spekulacijama, pa i sâm autor kaæe kako na njegova pitanja i sumnje nitko nije odgovorio. I sâm poziva da se izaapplee s istinom, πto znaëi da ona ni njemu nije poznata. Usprkos tome, ne kloni se prozvati i predsjednicu Druπtva arhitekata, ali i druge udruge koje se protive golfu na Srappleu, pitajuêi otkud im novac za skupu kampanju! Pogreπke, ali bez kazne Anonimno pismo jednoga od roditelja djevojke smjeπtene u dom, o tekstu Sovinjak DjeËji dom strave i uæasa, objavljenom u Jutarnjem listu od 10. srpnja 2011. ZakljuËak: VijeÊe nema πto reêi u vezi s tim. Obrazloæenje: Anonimni roditelj kaæe kako bi, u vezi sa zlostavljanjem djece u Odgojnom domu IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST Iz rada HND BedekovËina, zvanom Sovinjak, novinari ono πto znaju trebali dati institucijama, a ne iznositi u javnost. PriËa je, meappleutim, opêepoznata, institucije su ukljuëene, a pismo je anonimno. Zahtjev Zajednice æena Katarina Zrinski za pokretanje postupka protiv Bjelovarskog lista zbog teksta Dekolte predsjednice Ankice i grudi poduzetnice Ruæice proglaπene najljepπima, objavljenoga 5. rujna 2011. ZakljuËak: VijeÊe zakljuëuje da tekstom nije prekrπen Kodeks. Obrazloæenje: U spornom tekstu ne spominje se Zajednica æena Katarina Zrinski nego samo skup Ëlanica HDZ-a Bjelovara koje su govorile o udjelu æena u politiëkom æivotu. Pismo poslano NV»-u nije imalo ni æiga niti potpis odgovorne osobe. Tekst je inaëe napisan decentno. Zahtjev HÆ Holdinga za pokretanje postupka protiv Ladislava TomiËiÊa zbog njegova teksta Osam milijuna kuna za nevidljivu prugu, objavljenoga u Novom listu od 26. rujna 2011. U raspravi i odluëivanju nisu sudjelovali Ana RaiÊ- KneæeviÊ i Ognjen AlujeviÊ, jer rade u Novom listu. ZakljuËak: VijeÊe Ëasti ne nalazi razloga da Ladislavu TomiËiÊu izrekne kaznu za nepridræavanje profesionalnih naëela, makar u njegovu tekstu postoje odreappleene pogreπke koje i on priznaje. No on je viπe puta, s mrπavim uspjehom, pokuπavao doêi do stavova i podataka HÆ-a u vezi s nevidljivom prugom u Slavonskom Brodu pa je ispunio novinarsku obavezu da se pokuπaju Ëuti sve strane. Obrazloæenje: Iz HÆ-a se æale da je TomiËiÊ iznio niz netoënih i laænih tvrdnji te da priloæene fotografije ne prikazuju stvarno stanje stvari ni stvarnu lokaciju sadaπnje trase industrijskog kolosijeka na kojoj se izvode radovi. Tvrde da novinar i njima namjerno obmanjuje javnost. Smatraju da tekst ostavlja dojam da novinar nije bio na licu mjesta. Tvrde da TomiËiÊev zahtjev za informacijama, formuliran kao Rogoæaru je u interesu da se javi u sebi ima prikrivene prijetnje. KonaËno, æale se da se laænim napisima ugroæava ugled tvrtki HÆ Cargo d.o.o. i Proizvodnja- Regeneracija d.o.o. HÆ je uputio demanti Novom listu, ali ne navodi je li on objavljen ili nije. HÆ u dopisu HND-u traæi da upozorimo zaposlenike Novog lista da se pridræavaju profesionalnih naëela koje su, po HÆu, zanemarili. U demantiju HÆ-a, Ëije dijelove s odgovorima VijeÊu Ëasti dostavlja Ladislav TomiËiÊ, tvrdi se da nije isplaêeno 8 nego 7,2 milijuna kuna, i da je dosta radova napravljeno na donjem ustroju pruge, dok TomiËiÊ tvrdi kako je veêi dio iznosa, odnosno 5,5 milijuna kuna isplaêen za izgradnju gornjeg ustroja od kojega niπta nije napravljeno. TomiËiÊu je to potvrdio Ëelni Ëovjek Luke SB Marijan JuriÊ. U demantiju se tvrdi da je na trasi otkriveno arheoloπko nalaziπte koje je usporilo dobivanje graappleevinske dozvole. TomiËiÊ kaæe kako to nije reëeno ranijim podacima. Zapravo, osnovni problem u ovom Ëlanku nastao je oko nedostatka komunikacije. TomiËiÊ IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»AST je uputio dva e-maila tvrtkama HÆ-a i tvrdi da nije dobio ni jedan odgovor, zvao je telefonom direktora Rogoæara, i od njega dobio odreappleene, ali ne potpune podatke. Priznaje da nije bio na licu mjesta i da se pouzdaje u izvore koji su mu dostavili ugovore i fotografije, kao i u izjavu direktora Luke SB. U vezi s optuæbama za prikrivenu prijetnju, TomiËiÊ kaæe da je to legitimna poruka koju je Ëuo na radionicama Reutersa, NYT-a i WP-a. Naruπena tajnost podataka Zahtjev Kristine urëije za oëitovanje u povodu teksta Prava osoba na krivom mjestu, objavljenoga u DubrovaËkom vjesniku od 1. listopada 2011. ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da nema dovoljno elemenata kako bi prosudilo je li tekst novinarke (neimenovane i nepotpisane) etiëan ili nije. Obrazloæenje: PomoÊnica promidæbe za razvoj i promidæbu Javne ustanove Rezervat Lokrum æali se na tekst u kojemu se tvrdi kako ona nije obavijestila medije o jednom dogaappleaju na Lokrumu, odnosno kako ne radi svoj posao. Tvrdi da je ista novinarka viπe puta pisala u negativnom kontekstu o njoj i ustanovi u kojoj radi. Ne æeli da se zna da se obratila NV»-u, jer ne æeli da je novinarka ponovo prozove, veê æeli samo znati da li ona, Kristina urëija krivo gleda na Ëlanak ili je on neobjektivan i pun mrænje i omalovaæavanja. Zahtjev Vesne MatuliÊ Karaappleole, psihologinje s KBC-a Sestre milosrdnice, za pokretanje postupka protiv autora Duπka Miljuπa, Tomislava Novaka i Vedrana Strukara zbog teksta o odvjetniku Darku Zadri, u kojem je objavljen njen nalaz iz 2006. s punim imenom, prezimenom i brojem faksimila. U raspravi i odluëivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl jer radi u Jutarnjem listu. Sjednicu je u ovom sluëaju vodila Davorka BlaæeviÊ. ZakljuËak: S obzirom na to da se ne zna koji je od novinara dao da se objavi faksimil miπljenja psihologinje, opomena se izriëe uredniku koji je tekst pustio u tisak. Obrazloæenje: Vesna MatuliÊ Karaappleole, psihologinja KBC-a Sestre milosrdnice æali se da su novinari u tekstu o odvjetniku Darku Zadri, objavljivanjem njezina nalaza s punim imenom, prezimenom, brojem i faksimilom prekrπili niz zakona, ukljuëujuêi i Zakon o medijima. Iako se radilo o sluëaju od iznimnog javnog interesa, jer rijeë je o utjecajnom i poznatom odvjetniku, koji je i prije kobnoga dogaappleaja sa smrtnom posljedicom veê imao problema sa zakonom te kako se radi o ozbiljnom, a ne æutom tekstu, Ëinjenica je da bi on imao jednaku snagu da taj dokument i nije objavljen, jer nije ni smio biti objavljen. Bez obzira na zakone, Ëinjenica je da je njegovim objavljivanjem prekrπeno nekoliko Ëlanaka Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. Prekrπen je Ëlanak 10.: Novinar poπtuje zakonske odredbe o tajnosti podataka, Ëlanak 13.: Posebna se odgovornost oëekuje kad se izvjeπtava o bilo kojoj fiziëkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, te Ëlanak 15.: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvjeπtavanju o samoubojstvima, nesreêama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim sluëajevima i nasilnim djelima. Kolumna i politiëki angaæman Otvoreno pismo Aleksandra Makovca listu Meappleimurje zbog kolumne Branka VukπiÊa. ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da ni list niti Branko VukπiÊ nisu povrijedili Kodeks. Obrazloæenje: Nakon πto je Ëuo za politiëki angaæman Branka VukπiÊa, stalnog kolumnista lista Meappleimurje, Aleksandar Makovec poslao je otvoreno pismo listu, a nakon πto nije dobio odgovor, isto je pismo poslao i VijeÊu Ëasti HND-a. Zanima ga plaêa li list i dalje VukπiÊeve kolumne, financira li stranka list ili list stranku i moæe li se znati vrijednost toga sponzorstva, ako ono postoji, te na kraju, zloupotrebljava li Branko VukπiÊ list u kojem piπe, ako sada, kao politiëar u kolumnama promovira sebe i svoju stranku, kritizirajuêi druge. Na ova pitanja moæe odgovoriti samo list, koji to nije uëinio u tekstu U predizbornoj kampanji - pauza, kao odgovoru na navodno pismo Ëitatelja Josipa S. u vezi s VukπiÊem. Moglo se oëekivati da se Ëitateljima obrati i Branko VukπiÊ, ako je nakon politiëkog angaæmana nastavio pisati kolumnu, te da objasni svoj politiëki angaæman i status u listu. Tada ne bi bilo zabune, jer bi Ëitatelju bilo jasno da se ne obraêa viπe kao novinar nego kao politiëar, πto inaëe nije zabranjeno. Nema poniæavanja IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJ VijeÊe Ëasti Pismo Ivana timca u povodu imenovanja premijerke s Jaca.Priloæena naslovnica 24sata od 12. listopada 2011. ZakljuËak: Na temelju onoga πto je poslao Ivan timec ne moæe se zakljuëiti da se radi o govoru mrænje i omalovaæavanja pa VijeÊe ne izriëe nikakvu mjeru. Obrazloæenje: Ivan timec smatra kako naslov Ekskluzivno Operacija - Jaca ide na frizuru odraæava vrijeappleanje, izrugivanje i poniæavanje premijerke te da je to vrhunac govora mrænje, neprimjerenog naπem novinarstvu, tim viπe πto ulazimo u Europu. VijeÊe smatra kako naslov, koji je poslao Ivan timec ne opravdava takve njegove optuæbe. Pismo reagiranje Zajednice æena Katarina Zrinski na tekst Tihane TomiËiÊ Da se ne prezivam JovanoviÊ manje bih nervirao Kosor, objavljen u Novom listu 15. listopada 2011. ZakljuËak: VijeÊe se nije izjaπnjavalo. Dopis nije ni potpisan niti je na njemu æig. Opomena zbog Gadafija Pismo Domagoja Rogulje i Mirjane KirasiÊ NekiÊ u povodu objavljivanja fotografije mrtvog Moamera Gadafija na portalu vecernji.hr ZakljuËak: Uz jedan glas protiv, uredniku portala vecernji.hr izriëe se opomena, a svim drugim urednicima upozorenje. Obrazloæenje: I Domagoj Rogulj i Mirjana KirasiÊ NekiÊ upozoravaju (odvojeno jedno od IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJE E»ASTI IZ RADA HND / VIJ drugoga) da su fotografije ubijenoga Moamera Gadafija objavljene i stajale na tom portalu bez ikakvoga upozorenja o tome da bi mogle biti πokantne osjetljivijim osobama, djeci i mladeæi. VijeÊe skreêe pozornost na to da su se takve fotografije objavljivale u cijelom svijetu i na mnogim naπim portalima, televizijama i listovima, kao odgovor na dugooëekivanu vijest o padu jedne diktature, a i kao dokaz da je Gadafi zaista mrtav. No za to bi bilo dovoljno da se fotografija objavi jednom, a video emitira nekoliko sekundi, a ne da se, kao πto je to bio sluëaj, objavljuju ponovno i ponovno, uz brutalne priloge slavlja njegovih egzekutora, s izriëitom namjerom pojaëanja vizualnog πoka. Uz jednu ili dvije televizijske iznimke, emitiralo se bez upozorenja da se radi o πokantnim scenama, πto je sve krπenje etiëkih normi u izvjeπtavanju javnosti. VijeÊe zato staje u obranu medijske javnosti i osuappleuje sve medije koji su πokantnim prizorima uznemirili neduæne gledatelje i Ëitatelje. Poziva sve medije da u takvim sluëajevima vode raëuna o osjetljivijem dijelu svoje publike i da se ne iæivljavaju na neëijoj smrti, pa bila to i smrt jednoga diktatora ili zloëinca. U ovom sluëaju opomenut je samo urednik portala vecernji.hr, jer je prijavljen samo taj portal, vjerojatno kao prvi na kojemu su se vidjele fotografije, no upozorenje se odnosi na sve medije

Prenosimo iz tiska Recite im 38 novinar novinar 39 Ni povratak u puëku πkolu viπe ne bi pomogao Piπe Sead AliÊ PriËa o odnosu RTL-a i Agencije za elektroniëke medije (AEM) postala je pravi medijski labirint iz kojeg nema izlaza ako se ne sagleda cjelina medijskog prostora u Hrvatskoj. U nedavnom nastupu na HTV-u ministrica kulture Andrea Zlatar VioliÊ javno je iznijela Ëinjenicu da Ministarstvo kulture zapravo nema nijednu osobu a kamoli tijelo koje bi se sustavno bavilo medijima u Hrvatskoj. Istodobno javna je tajna da je AEM-ove Ëlanovi postavio Sanader i da su bili u funkciji provoappleenja njegove volje. Agencija je godinama pazila da se ne zamjeri bilo komu πto u prijevodu znaëi da je propustila moguênosti koje joj nudi zakon (meπetarenja s radijskim postajama, lokalnim televizijama, udjelima u vlasniπtvima i sl. moæda Êe a moæda i neêe isplivati na povrπinu). Agencija je dopustila nezakonito povezivanje lokalnih postaja, nije inicirala promjene zakona koje bi omoguêile neprofitnim medijima i neovisnim produkcijama da doappleu do izraæaja, zatvorila se u svoju tvrappleavu i odraappleivala samo ono πto je nareappleivao naredbodavac s Markova trga. Sve je raappleeno da oni koji veê imaju medije mogu (pod drugim imenima) imati viπe medija, a da se istodobno sprijeëi bilo kakva moguênost svjeæeg zraka u medijskom prostoru. Nesustavnost u pristupu dovela je do spuπtanja rada do razine reagiranja uvrijeappleenih veliëina na povremena ismijavanja rada Agencije. To je nedopustiva razina za tijelo koje treba regulirati naπ virtualni svijet u kojem veêina graappleana provodi viπe vremena nego u svom realnom æivotu (gledajuêi, ËitajuÊi, sluπajuêi, razgovarajuêi o medijskim temama ). Kalkulantsko ponaπanje prema medijima dovelo je do bujanja neprihvatljivih programskih orijentacija. Nepostojanje stava, energije, volje, akcija ljudi koji rade u Agenciji otvorilo je prostor pretvaranju javnosti u prêiju vlasnika masmedija. Proizvode se i emitiraju programi u kojima se kultura i znanost bezobrazno ignoriraju, u kojima se informiranje pretvorilo u Kako su RTL i HTV postali prostor za emitiranje sapunica PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA P stereotipno priëanje priëa, u kojem se cjelokupno druπtvo optereêuje svakodnevnom proizvodnjom estradnih banalnosti. Dræava kojoj je stalo do njenih graappleana, vlastita jezika i kulture, do razvijanja vrijednosti na temelju kojih je moguêe razvijati uljuappleenu zajednicu graappleana - ne moæe dopustiti Ëuvarima virtualnog prostora da samo povremeno, ishitreno, nepromiπljeno, neodmjereno i neargumentirano reagiraju; ne smije dopustiti da mjesto koje treba regulirati naπe virtualne svjetove bude tvrappleavom iz koje se samo povremeno moæe dobiti neπto πto samo podsjeêa na informaciju o tome πto to tijelo radi i kako radi. Internetske stranice Agencije napravljene su tako da se na njima nema gotovo πto proëitati. Informacije su πture, nedovoljne, napisane jezikom koji æeli ostati nerazumljiv. Birokratiziranost tog jezika joπ je jedna potvrda strategije da se prema vani ne daje niπta osim onoga na πto ih natjera zakon. SjeÊam se vremena kada je RTL bio HRTL. Koncesiju su dobili i na temelju imidæa ljudi koji su radili na tad joπ nekompromitiranom Radiju 101. Nositelj projekta bio je Dobrivoj Keber. TreÊi program s mirisom Radija 101 - nije zvuëalo loπe. Da stvari neêe iêi u pravom smjeru, vidjelo se veê kad je Keber pokupio novce i nestao, a RTL poëeo okupljati ljude s kojima nije mogao puno toga napraviti. Izlaz je bio u spuπtanju razine programa i pretvaranju gledatelja u nezrele adolescente koji uæivaju u blebetanju kvazinovinara o izmiπljenim, nevaænim, nerijetko i stupidnim dogaappleanjima. No nije samo RTL u pitanju. Televizije s nacionalnom koncesijom pretvorile su se u sredstva za reprizno emitiranje filmova, serija, sapunica, kuharica, mjenjaënica, bigbraderica i sliënih drobilica ljudskog dostojanstva. RijeË kultura zaobilazi se u πirokom luku. Za rijeë znanost kao da se nije ni Ëulo. Sve se svodi na proizvodnju najniæih strasti, na neprihvatljivu razinu komunikacije, na rad nestruënih novinara, na nepismene tekstove i sliëno. To je imalo utjecaja i na pretvaranje javnog servisa HTV-a u PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO IZ TISKA PRENOSIMO Vjesnik, 9. 2. 2012. prostor za emitiranje sapunica, prostor koji se zatvarao prema pravim vanjskim produkcijama i koji je javni servis zbog æelje pariranja radu komercijalnih televizija - poëeo opasno spuπtati prema neprihvatljivim razinama rada. Pozivanje na potrebu neovisnosti o politici pretvaralo se s vremenom u neformalno preuzimanje javnog servisa πto su Ëinile interesne skupine na samoj televiziji. Ni HRT-ovo vijeêe dosad nije preuzelo svoje obveze. Nastavilo se lutanje labirintom bez izgleda za izlazak. Treba se nadati da je aktualna situacija s RTLom (u kojoj podræavam stavove VijeÊa iako kasne godinama) samo povod za poëetak sustavna rjeπavanja pitanja medijskog prostora u Hrvatskoj. Valja se nadati da Êe zaæivjeti vertikala ureappleenja medijskog prostora: od zakonodavne razine ministarstva kulture, preko aktivne, agilne i snaæne provedbe s pomoêu Agencije za elektroniëke medije, uz viπestruko veêu transparentnost rada i VijeÊa HRT-a i svih ostalih ustanova u tom podruëju. Na saborskom je odboru inzistiranje na toj vertikali. Bez nje sve se pretvara u moëvaru u kojoj svako ima argumente protiv svakoga i gdje se sve pretvara u novi materijal za traë-rubrike. Pitanje medija nije samo pitanje informiranja: rijeë je o prostoru suëeljavanja svih oblika komunikacije, svih ideja, svih oblika kulture politike i ostalih djelatnosti. Pitanje medija kljuëno je pitanje svake zajednice. Svako guranje pod tepih pitanja o televizijama koje prodaju sapunice pojavit Êe se s vremenom u medijima kao sapunica o odnosima koji to dopuπtaju. Dopuπtanje nacionalnim komercijalnim televizijama da vrijeappleaju dostojanstvo gledatelja - neizbjeæno Êe zavrπiti u javnom iznoπenju uvreda aktera drame koju su svojim neradom postavili na scenu. Vrijeme je za kljuëne promjene u reguliranju medijskog prostora. Tek takve promjene mogu osigurati klimu potrebnu za ozbiljne druπtvene promjene *Autor je voditelj Sekcije za filozofiju medija i Hrvatskog filozofskog druπtva Piπe Nives OpaËiÊ Danas nepismenost u javnoj komunikaciji viπe nije sramota. Nevolja je u tome πto su i konzumenti vrlo sliëni, pa pogreπke i ne vide kao pogreπke. Ona generacija koja ih joπ eventualno uoëava veê se dobrano pomaknula prema izlazu Sve manje Ëitam novine, premda smo na jedan dnevni list i pretplaêeni (bili smo i na onaj drugi, konkurentski, no postao je u svakom smislu uæasan). Nema potrebe pisati kako se ti listovi zovu - dnevni, tjedni - nema razlike. S glediπta negdaπnje veê i puëkoπkolske pismenosti, bili bi nedopustivi, sramotni. No danas nepismenost u javnoj komunikaciji viπe nije sramota. Nevolja je u tome πto su i konzumenti vrlo sliëni, pa pogreπke i ne vide kao pogreπke. Ona generacija koja ih joπ eventualno uoëava veê se dobrano pomaknula prema izlazu (kako su nas nekoê molili kondukteri u tramvajima - Sredina, pomaknite se prema izlazu ), a mlaappleima je hrvatski jezik uglavnom zadnja rupa na svirali. Jer da nije tako, uëili bi svoj standardni hrvatski jezik mnogo viπe i zduπnije nego πto ga - i na πkolskoj razini - uëe. No zaπto uopêe spominjem πkolu, kad iz te iste πkole, pa najvjerojatnije i s fakulteta, izlaze potpuno nepismeni ljudi, koji su gradivo po svoj prilici poloæili tek toliko da se kaæe (uz prepisivanje, ako je ikako moguêe), a znanje nije ostalo nikakvo, jer ga oëito nije ni bilo. Mislite da pretjerujem? Kamo sreêe! No i ovih nekoliko primjera koje Êu iznijeti uvjerit Êe vas da sam joπ vrlo blaga prema tim neznalicama. Pogreπke zbog neuëenja Pogreπke tipa -ije / -je u hrvatskom su pisanom jeziku vrlo Ëeste, i to upravo iz navedenoga razloga: neuëenja. Svi koji piπu ekavski ili ikavski neêe pogrijeπiti u pisanju ovoga refleksa staroga glasa jata. Samo oni koji bi se trebali sluæiti hrvatskim standardnim jezikom u javnoj upotrebi - hoêe. I tako ispada da, recimo, Srbi bolje vladaju svojim jezikom nego mi, Hrvati, svojim, jer je refleks glasa jata kao -ije / -je jedno od glavnih obiljeæja normiranoga hrvatskog jezika, a Hrvati to potpuno zanemaruju. Da ne duljim, evo primjera! U Jutarnjem listu od 13. listopada 2011. na 9. stranici piπe kako je Ëinove dodjelio najveêem broju pripadnika HDZ-ova establiπmenta.... NekoÊ su i djeca u osnovnoj πkoli uëila (i nauëila) da infinitiv toga glagola glasi dodijeliti (tako i dijeliti, podijeliti, udijeliti i sl.). U istom listu (dobro zakljuëujete, na tu smo strahotu pretplaêeni), istoga dana, na 5. stranici, piπe da bi ga... mogla smjeniti.... I opet, trebalo je pisati smijeniti (jer je, kao i u primjeru dodijeliti, na mjestu jata u ekavskom / ikavskom dugi slog - dodéliti / dodíliti; sméniti / sminiti itd.). U ijekavskoj verziji to traæi pisanje -ije (ali sve ËeπÊe izostaje). U Magazinu toga istog lista (1. listopada 2011.), na 23. stranici, i opet sramotno, puëkoπkolski pogreπno, piπe: Kad koalicija pobjedi... (pa joπ k tome u tekstu intervjua s knjiæevnicom Slavenkom DrakuliÊ!). Ne zna se da infinitiv toga glagola glasi pobijediti (pobéditi, pobíditi), pa se to -ije zadræava i u prezentu (pobijedim) i u perfektu (pobijedio sam, pobijedili smo itd.). Nevjerojatno: uspijeh, podijela Druga je priëa kad ti glagoli (koji su po glagolskom aspektu ili vodu svrπeni - dodijeliti, smijeniti, pobijediti) postanu nesvrπeni (iterativni). Onda se zbog akcenatskih razloga taj korijenski slog skraêuje (jer ispred naglaska ne moæe stajati dug nenaglaπen slog) - dakle, tada Êe to biti dodjeljivati, smjenjivati, pobjeappleivati. Da, to Êe tako biti ako se zna. Kad se ne zna (a od rjeënika i pravopisa bjeæi se kao vrag od tamjana), onda dobivamo ovakve sarme koje bismo trebali pokusati: Prvi hrvatski predsjednik u nekoliko je navrata politiëarima dodijeljivao priëuvne Ëinove (Jutarnji list, 13. listopada, str. 8). Trebalo je pisati dodjeljivao (no kod nas je uglavnom sve naopako, pa je i to). Ili, πto reêi na ovakvu reëenicu: Ali smijenom vlasti... pala je u sjenu. Priæeljkivala je uspijeh kakav su postigli... (Nedjeljni Jutarnji, Panorama, 16. listopada, str. 21). Ovo mi je veê bljutavo i objaπnjavati (jer u svakom hrvatskom pravopisu naêi Êete iskljuëivo smjenu i uspjeh, to nisu razlike od pravopisa do pravopisa). Mislili ste da je pogreπka sluëajna? Nije. Evo, i u Jutarnjem od 1. listopada (str. 15) u meappleunaslovu (dakle, na duπu uredniku i/ili redaktoru, ako takvi joπ postoje) piπe Podijela pozicija. I tu je, dakako, trebalo pisati podjela. Ovakvih pogreπaka ima u novinama svaki dan. One nisu sluëajne. One pokazuju elementarno neznanje pisanoga hrvatskog standardnog jezika i posvemaπnju nebrigu za njega. VeÊ i letimiëno zagledanje u pravopis i/ili u rjeënik moglo je Ëitatelje liπiti tih pogreπaka. No takvo πto naπim novinarima ne pada na pamet. Jer ih ni za Ëitatelje nije briga

Razgovor Jura Orlovac, novinar i putopisac 40 novinar novinar 41 Æivot posveêen cestama Bio je samostalni reporter i urednik, urednik emisije JuËer, danas, sutra, urednik TV dnevnika. Mladima poruëuje: Svoj teæak, sloæen i odgovoran posao obavljajte poπteno, i na najviπoj profesionalnoj razini i u ovo teπko vrijeme.»injenice neka za sve vas budu svetinja. I Ëitajte πto viπe! Razgovarao Jozo PetriËeviÊ Hongkong, 22. listopada 1977. godine Uzori Uzori u novinarstvu - u tisku, radiju i TV? - Ima ih viπe. Na prvom mjestu i prije svih genijalni Boris JankoviÊ - Argus, od kojega sam i najviπe uëio i nauëio, zatim nezaboravni Fadil HadæiÊ, pa Ive MihoviloviÊ, Ante GavranoviÊ, Zvonko Letica, Joπko PalavrπiÊ, Sead SaraËeviÊ. Visoko sam cijenio Antu ÆivkoviÊa, Milana GavroviÊa, Æivka Grudena, fotoreportere Zvonka GrËmana, Valenta Grobenskog i imu RadovËiÊa itd. Hrvatsko druπtvo za ceste Via Vita dodijelilo je Juri Orlovcu, novinaru, reporteru i uredniku Hrvatske radiotelevizije Nagradu za æivotno djelo Stjepan Lamer. To mu je jedno od najdraæih πto ih je dosad dobio, a primio ih je popriliëno. Dobitnik je i povelja za filmove Tunel UËka, Potres u Skopju, Poplavu Zagreba itd. Nije ga zaboravila ni cehovska organizacija - HND dodijelilo mu je Zlatno pero. RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA OR Kolegi Juri Orlovcu (1933) novinarstvo je profesija od 1955. godine. Prve radove objavio je u Narodnom listu, poslije VeËernjem vjesniku (VeËernjem listu), nastavio i okonëao na TV Zagreb gdje je obavljao najrazliëitije poslove - bio je samostalni reporter i urednik, urednik emisije JuËer, danas, sutra, urednik TV dnevnika. UpamÊen je po reportaæama iz Kine, Tajlanda, Hong Konga,»ilea, Perua, Venezuele, Kolumbije i drugih zemalja. RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA OR NoÊ kada je probijen Tunel UËka Sjajan je poznavalac prometne tematike i o njoj ispisao najljepπe stranice u karijeri. Pokrenuo je seriju emisija Prometni krug, kasnije Neugoappleeni prometni orkestar te Putokaz i u njima se javljao do sve do odlaska u mirovinu. Sudjelovao je kao scenarist i pisac tekstova za 48 dokumentarnih filmova. Dobitnik ste nagrade za æivotno djelo Stjepan Lamer i jedan ste od rijetkih kolega koji je primio to visoko priznanje izvan branπe.»estitamo! - Ohrabruje da ono πto ste radili nije bilo uzalud, da su to zamijetili kvalificirani ljudi.»itav moj susret s cestama, s graappleevinarstvom, poëeo je zapravo vrlo rano - mnogo prije upisa u Srednju tehniëku graappleevinsku πkolu u KlaiÊevoj ulici u Zagrebu 1948. godine. I nije mi uopêe æao πto sam cijeli æivot posvetio cestogradnji i graditeljstvu. Nikada neêu zaboraviti rijeëi jedne starice podno Biokova prije pola stoljeêa: E, moj sinko, da je ceste - ne bi bilo problema doê RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JUR do dotura. Triba iê cili dan da se stigne do likara. Eto to je ono πto me ponukalo i ostalo do danas. Rano ste poëeli pisati, rano ste se opredijelili za pisanu rijeë. Gdje ste objavili prvi tekst? - Pedesetih godina proπloga stoljeêa, toënije 1952. u Sportskoj panorami, Ëiji je alfa i omega bio Boris JankoviÊ-Argus, sa sjediπtem u PalmotiÊevoj ulici u Zagrebu, gdje sam se tada susreo s Perom Zlatarom, Davorom tambukom, Berislavom Nikpaljem, itd. Argus se ponio prema meni kao da mi je on otac ili stariji brat. Bio je izvanredno ugodan, vrlo svestran, obrazovan, pun znanja. Pisao je lakoêom komentare i reportaæe, i osvrte, humoreske Sve mu je leæalo. Novinarski genij. Enigmat. Uvijek je imao pravu rijeë za sve. Sportska panorama izlazila je mjeseëno, odnosno polumjeseëno i nakon jedno godinu dana on me je preporuëio KiÊi ModriÊu, uredniku sportske rubrike u Narodnom listu. - Mi izlazimo rjeapplee, 15-dnevno, mjeseëno, a Narodni list dnevno i moêi Êeπ ËeπÊe i viπe objavljivati da neπto pristojno zaradiπ - objaπnjavao mi je JankoviÊ. KiÊo je prihvatio da ti odmah doappleeπ u Narodni list, Masarykova 28, drugi kat. Poslije susreta s ModriÊem postao sam 1955. stalni Ëlan redakcije, piπuêi najviπe o sportskim zbivanjima. PoËeli ste kao sportski novinar. RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORL - Ali sam dosta Ëesto gostovao i u Gradskoj rubrici πto ju je vodio Drago GazdiÊ. Vrlo ugledna imena radila su tada u tom dnevniku - πtampao se svaki dan toëno u podne. Direktor je bio pisac Milan NoæiniÊ, glavni urednik Drago BobiÊ, urednik kulture Ivan Krolo, urednik vanjske politike Milan PracaiÊ, urednik sportske redakcije Ico Kerhin, fotoreporteri su bili Pavao Cajzek, Drago LipiÊ, uka Strelec, a od novinara upamtio sam Fabijana HrvaËiÊa, Duπana Kaπtelana, Uroπa VickoviÊa, Vladu OreπkoviÊa, Nenada Turkalja, Nenada Brixyja, Ljudevita Karu, Zdravka Blaæinu, Nikicu SmolËiÊa, Jasena GrubiÊa, Oskara ErdeliÊa, Zlatka MaÊeπiÊa, Emila Pirπla, karikaturistu Vladu DelaËa, Jovu PopoviÊa, Mariju MilnoviÊ, Valtera enera, Nataπu Popovicki, Zlatu Flego, Miljenka SrdiÊa, Ljerku Krelius, Mariju GrgiËeviÊ itd. Narodni list imao je najbolju kulturnu rubriku toga vremena u Jugoslaviji - zahvaljujuêi prvenstveno uredniku Ivanu Kroli, koji je okupio najpoznatija imena iz oblasti knjiæevnosti, glazbe, likovne umjetnosti - najuglednije stvaraoce tog doba, ukljuëujuêi Ëak i Krleæu, Krkleca, imiêa, a StanËiÊ je bio glavni ilustrator. Poslije ste preπli u novopokrenuti VeËernji vjesnik i u njemu ste proveli lijep broj godina? - ToËno tako, spustio sam se da tako kaæem u prizemlje, Masarykove 28, gdje se nalazila

Razgovor/Jura Orlovac, novinar i putopisac Susreti 42 novinar novinar 43 Najbolji na TV Koga od kolegica i kolega najviπe cijenite na HRT-u, buduêi da ste najviπe radnog vijeka proveli na televiziji. Vaπa rang-lista najboljih, najsposobnijih? Najbolji generalni direktor je Ivo BojaniÊ Najbolji TV reporter Goran MiliÊ Najbolji TV urednik Tomo urinoviê Najbolji snimatelj Ivo OreπkoviÊ-»iËa Najbolji reæiseri Mario Faneli, Marijan ButkoviÊ, Ivan Hetrich, Toni Marti, Angel Miladinov Najbolji scenarist Ivo tiviëiê Najbolji spiker Ljubo JelËiÊ Najbolja spikerica Gordana Boneti redakcija VeËernjeg vjesnika, kasnije VeËernjeg lista - opet na nagovor Borisa JankoviÊa Argusa. Glavni urednik bio je Stjepan Cerjan, poznatiji po nadimku Puba, a njegovi najbliæi suradnici Boris JankoviÊ Argus, Joπko PalavrπiÊ, Tomislav Butorac, Ladislav MelËicki i drugi. Postavljen sam za urednika gradske rubrike, premda sam bio najmlaapplei meappleu Ëlanovima redakcije. To mi je bila posebna Ëast. Bilo mi je zadovoljstvo raditi s tim ljudima.»esto sam se susretao i s uglednim Ivom MihoviloviÊem, a u Kazaliπnoj kavani ponekad i s Krleæom. Specijalnost vam je u branπi promet i graappleevinarstvo. Rijetko je tko kao vi opjevao taj sektor? - S tim sam zapoëeo karijeru i s time je okonëao. DesetljeÊima sam pisao o cestovnom, zraënom, morskom i æeljezniëkom prometu, lukama, novim objektima, novim prometnicama, mostovima, tunelima, aerodromima, novim kolodvorima, vijaduktima itd. StruËnjaci su to prepoznali i zato su me i nagradili s nagradom za æivotno djelo.. Proputovali ste gotovo cijeli svijet - iz koje zemlje ili zemalja nosite najljepπe dojmove? - Iz Juæne Amerike, konkretno iz»ilea - Ëarobne zemlje po ljepoti, ljudima. A iz Evrope to je apsolutno Austrija i NjemaËka, odnosno Bavarska. S kojim ste snimateljem naviπe radili? - Najviπe s Ivom OreπkoviÊem zvanim»iëa, zatim s Vilimom FolnegoviÊem, Ilijom LekiÊem, Viktorom Na zadatku s kolegama RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC RAZGOVOR / JURA ORLOVAC Faragom, Slavkom Zalarom, Jurom RuljanËiÊem, Joakimom KuspiliÊem - Æakijem a osobito zadovoljstvo bilo mi raditi s Marinom Troπeljem, snimateljem i realizatorom. Puna dva desetljeêa. Ostvario sam na Televiziji 250-300 dokumentarnih reportaæa - tzv. velikih iznad 15 odnosno 30 minuta. S Franjom Vodopivcem sam napravio za Jadran film 35 dokumentarnih filmova a za jedan od njih dobili smo Ëak prvu nagradu u Tuzli 1982. godine, za film o spajanju otoka Krka s kopnom (most). Jeste li imali nevolja s urednicima, s vlaπêu dok ste radili kao novinar? - Nevolja ne, okapanja ne, ali nesporazuma da. Tko je po vama najzasluæniji za osnivanje TV Zagreb? - Zlatko Sinobad izvan svake sumnje jedan je od najzasluænijih. On se uspio izboriti za pravo da se TV pokrene, i naravno Ivan ibl i Ivo BojaniÊ, a od ostalih iz proizvodnje Vojko Trs, Saπa Zalepugin itd.. Pratite li πtampu kao nekada dok ste radili. Koji list ne preskaëete i zaπto? - Ne preskaëem VeËernji list, u njemu sam poëeo karijeru i proveo nezaboravne dane. On mi pruæa najviπe od onoga πto mene zanima. Æao mi je πto je iz dnevnih novina nestala reportaæa, feljton, itd. Po tome je VeËernjak nekoê bio Ëuven i cijenjen. Kako TV Zagreb danas prate vaπ nekadaπnji sektor - kako se on sada pokriva? - Slabo, a to moje miπljenje dijele i mnogi ugledni pojedinci - sada umirovljenici ili joπ zaposlenici u toj branπi. Jeste li danas rob televizije, πto najradije gledate i πto ne preskaëete? - Nastojim ne preskoëiti TV dnevnik, putopisne reportaæe, nogometne i rukometne utakmice, atletiku i dobre filmove. Serije - ne gledam. U mirovini ste od gotovo dva desetljeêa Kako protjeëu umirovljeniëki dani? - Otiπao sam u mirovinu 1. svibnja 1992. Da me noge nisu izdale, osjeêao bi se bolje i bio bih sretniji. Moæe li Jura Orlovac æivjeti od mirovine? - Mogu. Zasad moæemo podmiriti sve reæije i æivjeti skromnije. Nisam viπe raspoloæen ni za pisanje, premda bih imao πtoπta reêi iz rada u tri vaæna medija. ZapoËnem, ali ubrzo odustanem. Memorija je tome kriva. Definitivno sam odustao od pisanja memoara.. Pratite li naπe cehovsko glasilo Novinar? - Do sada je on izlazio redovno, mjeseëno, a sada kvartalno. Po meni to nije normalno. Glasilo umirovljenika RH izlazi svakog mjeseca, glasilo lijeënika i odvjetnika isto tako, a Novinar kvartalno. Mi bismo mogli izdavati najbolji list - mjeseënik s obzirom na naπ potencijal, zar ne? Novinar je svetinja - to je institucija koju treba Ëuvati. teta je πto su lani izaπla samo dva broja. Po mom sudu to je nedopustivo. Novinar mora izlazit mjeseëno kao i ranijih godina. I na kraju: kakvu biste poruku æeljeli uputiti mladim kolegicama i kolegama? - Svoj teæak, sloæen i odgovoran posao obavljajte poπteno, i na najviπoj profesionalnoj razini i u ovo teπko vrijeme.»injenice neka za sve vas budu svetinja. I Ëitajte πto viπe Edo StojËiÊ, novinar rijeëkog Novog lista i glavni urednik oglasnika Butiga i pisac satiriënih priëa Bio sam Jadranka Kosor Razgovarao Milan Cimeπa Bili smo u maπkarama u okolici Rijeke i moja se grupa zvala Predsjednik MesiÊ i njegovi protukandidati. Kad smo trebali odrediti tko Êe biti Jadranka Kosor, svi su pogledali mene. Kao ja imam sijedu kosu i velike pametne crne oëi. Nisam mogao biti MesiÊ jer nisam pretjerano dlakav. Dvorana je poludjela. Svi su htjeli plesati sa mnom, a pijani su mi muπkarci cijelu veëer zavlaëili svoje ruke pod haljinu Edo StojËiÊ, novinar rijeëkog Novog lista, koji je svoju novinarsku karijeru zapoëeo sredinom sedamdesetih u KarlovaËkom tjedniku i Radio Karlovcu, zavoljevπi taj grad na pa je i svoju kêer nazvao po najljepπoj karlovaëkoj rijeci Korani, autor je knjiga Boje kupleraja (1999), Moja æena mene vara (2001), Drug Tito je kriv za sve (2002), Moja deva Barica (2003), Boæe, zaπto sam tako glup? (2005) i Bajke za velike Hrvate (2008). Sve knjige naiπle su na dobar prijem Ëitatelja i kritike. Primjerice, Igor MandiÊ, Fadil HadæiÊ, Siniπa PaviÊ, Marinko KrmpotiÊ i Miroslav MitroviÊ dali su StojËiÊu zaista visoke ocjene. Po motivima iz tih knjiga na kazaliπnim su daskama postavljene komedije Gdje je moj sombrero?, Diæe li se vama, gospodo? i Antrax. Ova posljednja pisana je i prevedena za slovenski teatar. SUSRETI / EDO STOJ»I, NOVINAR RIJE»KOG NOVOG LISTA I GLAVNI UREDNIK OGLASNIK Edo StojËiÊ roappleen je 1952. godine u Karlovcu. U Rijeci æivi od svoje sedme godine, a prve prozne radove objavljuje u Osvitu i Valu sedamdesetih godina. Nakon studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci radio je kao novinar od 1976. do 1978. godine u KarlovaËkom tjedniku i Radio Karlovcu. U Novom listu je od 1978. godine. Bio je reporter i izvjestitelj, urednik gradske i unutarnjopolitiëke rubrike, subotnjeg revijalnog broja, πef redakcije i pomoênik glavnog urednika. PokretaË je Goranskog Novog lista, revije za marketing i oglasnika Butiga, te rijeëko-opatijskog tjednika Moj grad. Netalentirani novinari dugo æive Dugogodiπnji ste novinar, kakav je Vaπ sud o danaπnjem novinarstvu? SUSRETI / EDO STOJ»I, NOVINAR RIJE»KOG NOVOG LISTA I GLAVNI UREDNIK OGLASNIK - Novinarstvo je uvijek refleksija stanja u druπtvu. Ne samo u Hrvatskoj. Ako tvrdimo da imamo korumpiranu dræavu, onda zasigurno imamo i korumpirano novinarstvo. Dakle, kakvo je druπtvo, takvo je i novinarstvo. Mnogo mi je teæe dati subjektivnu ocjenu o novinarima. VeÊinom su to za pisanje netalentirane face, uvijek svjesne do kojih granica mogu iêi. Takvi novinari Ëine okosnicu profesije i zbog njih sve manje ljudi kupuje novine. Oni su uglavnom urednici, u raspodjeli uvijek odliëno pozicionirani. Postoje i talentirani novinari, ljudi koji bi uvijek o neëemu pisali, koji imaju svoj stav i koje Ëitatelji rado Ëitaju. Naæalost, oni su vrlo potroπna roba koja se u odreappleenom trenutku mora eutanizirati kako se ne bi ugrozio egzistencijski mir urednika. Taj mir, pak, mogu ugroziti samo vlasnici novina koji su urednicima veêa prijetnja od

Susreti 44 novinar novinar 45 strmoglavih padova naklada. Zbog toga u novinama uvijek Ëitamo samo ono πto odobravaju vlasnici novina, ono πto je na njihovoj valnoj duæini. Pratim te pojedinaëne sudbine, a one kod talentiranih novinara, Ëast iznimkama, nikada nemaju sretan profesionalni kraj. Najopasniji su, dakako, talentirani korumpirani novinari, ali samo netalentirani novinari mogu doæivjeti duboku starost. To vaæi za sve medije, za novine, radio, televiziju, portale... To je moje miπljenje. Ja sam peêinski umjetnik Gdje je tu Vaπe mjesto? - Ja sam u toj priëi veê duæe vrlo netalentirana faca. Glavni sam urednik oglasnika zbog kojeg sam se u svojoj Ëetrdesetoj godini, silom prilika i neprilika, odrekao karijere talentiranog novinara, a u novinarstvo sam zaista duboko zagazio. Ako tu kaznu shvatimo kao osobnu odgojnu mjeru, onda sam moæda i profitirao. Mali mediteranski oglasnik Butiga danas je veliki poslovni diskont s redovnih dvanaest tisuêa besplatnih malih oglasa i bezbroj komercijalnih poruka. Igor MandiÊ je u predgovoru za moju prvu knjigu Boje kupleraja napisao da su mali oglasnici u najljepπem smislu peêinska umjetnost ovog vremena. Znakovi postojanja urezani i ostavljeni na medijskim zidovima, neiscrpan rudnik za prouëavanje zajedniëke sudbine. Maπtovitom Ëitatelju svaki oglas od dva-tri retka otkriva Ëitav roman, a tisuêe njih zajedno kolektivna su drama koja se obnavlja iz tjedna u tjedan. Od stidljivih i beznaëajnih rubrika u dnevnom tisku, mali su oglasi postali nabujalo πtivo, do prepotentnih razmjera. Utoliko je i Butigina evolucija bila fantastiëna. Ponekad se i sam uplaπim koliëine informacija i divim kako uopêe kontroliramo stvar. Radi se o brzim, tjednim izmjenama kompletnog informacijskog sustava, za πto je potrebna spretna ekipa. Cijeli je posao jedna velika vjerodostojna tlaka. Æivim od toga. Svatko ima pravo na svoje πtivo Niste se, meappleutim, odrekli pisanja. - Butiga me toliko prizemljila da sam na sve u æivotu poëeo gledati iz jednog posve drugog ugla. Svatko ima pravo na svoje πtivo, a ljudi koji su na stalnoj æivotnoj i poslovnoj vjetrometini, zaista zasluæuju svoje πtivo. Vrlo brzo sam shvatio da su oglasi neiscrpan rudnik za prouëavanje sociopsiholoπkih karakteristika i pojedinaca i druπtva. Kao glavni urednik oglasnika dozvolio sam sebi slobodu da bez nadzora poënem pisati kolumne koje su po svojoj formi zapravo satiriëne priëe. Oteo sam se Ëak i vlastitoj kontroli i do sada napisao viπe od osamsto takvih tekstova koji su se zatim preselili u knjige i na kazaliπne daske. PoËeo sam Izlazim iz zatvora, a ona mi trëi u zagrljaj SUSRETI / EDO STOJ»I, NOVINAR RIJE»KOG NOVOG LISTA I GLAVNI UREDNIK OGLASNIKA BUTIGA I PISAC SATIRI»NIH PRI»A SUSRETI / EDO STOJ» Vrlo sam zabrinut. Hrvatska je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Toliko korumpiranih ljudi nemaju ni dræave s deset puta veêim brojem stanovnika, a o korupciji, kao sve znaëajnijem hrvatskom obiljeæju, nadahnuto govore svi, na Ëelu s predsjednikom i premijerkom. Zaπto sam zabrinut? Zato πto nisam korumpiran, a biti nekorumpiran znaëi da ste goli bezveznjak, totalni bijednik na dnu hranidbenog lanca. Luzer! - Kada je, osim poπtara, tebi netko dao bilo kakvu kuverticu? - upitala me s prezirom moja supruga. - A i sam vidiπ da je iz dana u dan æivot sve skuplji i neizvjesniji. Ne kaæem da to moraju biti nekakvi zamraëeni milijuni. Dobro bi nam doπlo barem sto korumpiranih eura tjedno. - Totalno je nesposoban, iako mi je sin - primijetio je i moj otac, zvani dedica. - Ne znam zaπto sam ga uopêe πkolovao. A toliko je imao moguênosti u posljednjih dvadeset godina. Sram me je kao oca tko je sve danas korumpiran, a moj jedini sin mora nositi kuvertice drugima. - to to priëaπ? Kome sam to ja nosio kuvertice? - neuvjerljivo sam se suprotstavio. - Nosio ili ne nosio, ti ih nisi dobivao - podrugljivo se smijao zajebani starëiê. - Da sam ja imao tu priliku i doæivio demokratske promjene u tvojim godinama, bili bismo najkorumpiranija obitelj u Hrvatskoj. - Da ne govorimo o ugledu koji bismo imali - potpuno ga je podræavala moja supruga. - Da si barem borac protiv korupcije, vjerovala bih da je to neka prolazna faza i da Êeπ se kad tad opametiti. Priznaj, manevarski prostor za korupciju suzio si svima nama na nulu. - Na negativnu nulu! - zakljuëio je dedica. - Zar me æelite vidjeti u Remetincu!? - ispucao sam posljednji adut nekorumpiranog oëajnika, a mojoj supruzi samo πto nisu potekle suze niz obraze. Nikada mi neêe potrëati u dirljivi zagrljaj i u novom BMW-u iz istraænog zatvora odvesti u naπu kuêicu, u naπu slobodicu, u najelintijem dijelu grada SUSRETI / EDO STOJ»I, NOVINAR RIJE»KOG NOVOG LISTA I GLAVNI UREDNIK OGLASNIKA BUTIGA I PISAC SATIRI»NIH PRI»A SUSRETI / EDO STOJ» kao satiriëni kroniëar, a zavrπio kao kroniëni satiriëar. Mogu se pohvaliti da sam do sada prodao 6000 knjiga, uglavnom na podruëju Hrvatskog primorja i Istre, gdje sam donekle i popularan. Vidim to po odazivu i reakcijama ljudi na predstavljanju mojih knjiga i na predstavama. Ostatku Hrvatske nisam toliko interesantan. U raljama nekompetentnih i pohlepnih O Ëemu piπete u svojim kolumnama? - O svemu. Naπi su ljudi i dalje glavni junaci velikog silent spektakla. Vrlo su tihi kad je rijeë o pretvorbi, korupciji, sprezi mafije i politike, dugovima, o vlastitom saldu na bankomatu, o desecima tisuêa naπih æena koje rintaju u talijanskim domaêinstvima... Vrlo su uëinkoviti kad treba zajebati nekoga ispod sebe, a glasni na utakmicama i prosvjedima protiv Srba i homoseksualaca. Ima li boljeg predloπka za satiru? Opaki smo. Nedavno sam samog sebe uhvatio u zamci razmiπljanja kako bi bilo dobro da i moja æena Ëuva starce u Italiji. Mnoge smo teme sakrili pod tepih vlastite savjesti. U suπtini, imamo jedan veliki i zajedniëki problem. U raljama smo nekompetentnih i pohlepnih ljudi na vrhu hranidbenog lanca. Sve oblike organiziranog i djelotvornog druπtva proglasili su utopijom, kako bi prisvojili sve πto se moæe prisvojiti. PriËa o bogaêenju osiromaπenjem drugih, ne moæe, meappleutim, zavrπiti dobro. Ima li bolje podloge za satiru? U ureappleenom druπtvu njene bi doze bile vrlo blage, moæda i nezanimljive. ZavlaËili su mi ruke pod haljinu U jednoj ste priëi, u Bajkama za velike Hrvate, bili i Jadranka Kosor. - Da, bili smo u maπkarama u okolici Rijeke i moja se grupa zvala Predsjednik MesiÊ i njegovi protukandidati. Kad smo trebali odrediti tko Êe biti Jadranka Kosor, svi su pogledali mene. Kao ja imam sijedu kosu i velike pametne crne oëi. Nisam mogao biti MesiÊ jer nisam pretjerano dlakav. Dvorana je poludjela. Svi su htjeli plesati sa mnom, a pijani muπkarci su mi cijelu veëer zavlaëili svoje ruke pod haljinu. Odmah sam shvatio da nije lako biti Jadranki Kosor. U mojim su priëama uvijek istiniti junaci. Moja supruga, moja kêer, moj kum F, moj prijatelj psihijatar T, vlasnik omiljene oπtarije na Krimeji, konobarica savrπenih nogu, grobar», moj bratiê doministar u Zagrebu, moj poznanik H, osnivaë HDZ-a u naπem kvartu... Do nedavno to je bio i moj otac, zvan dedica, koji nas je zauvijek napustio poëetkom ove godine. On mi je bio luda inspiracija. Naravno, u priëama egzistiram i ja, Ëija je sliënost s Harrisonom Fordom, iz najboljih dana, naprosto fascinantna. Ha, ha, ha... Pretpostavljam da je u pripremi sedma knjiga. - Imam veê dovoljno priëa za sedmu knjigu. To Êe vjerojatno biti e-knjiga. Papiru je odzvonilo. Ne koristi se viπe ni za recepte i uputnice u zdravstvu. Uskoro Êe nestati mediji s kojima su odrastale i æivjele mnoge generacije. Bit Êe to posljednji pozdrav Gutenbergu, ali i radiju i televiziji kakve danas poznajemo. Veselim se tome Svojevrsna autoantologija Boæica Brkan Bilanca 2.0, Odabrane ljubavne i ostale πtokavske pjesme i To Toni - Molitva za tihu suêut Ovoga ljeta zagrebaëki Acumen objavio je odjednom dvije nove knjige pjesama knjiæevnice i novinarke Boæice Brkan. Po mnogo Ëemu nesvakidaπnja Bilanca 2.0, Odabrane ljubavne i ostale πtokavske NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLE Nove knjige naπih kolega i kolegica pjesme svojevrsna je autoantologija, a od sliënih pjesniëkih zbirki pjesama odudara i sjajnim grafiëkim oblikovanjem (Jenio VukeliÊ, Pictoris design). Dizajner daje i svojevrsnu recenziju stihova, kojima majstorstvo odaju i recenzentice knjiæevnica Boæica JeluπiÊ i jezikoslovka Maja MatkoviÊ. Potonja tako piπe: I u Bilanci 2.0 pjesnikinja zgusnutim izrazom, poput slika danaπnjega vremena, progovara o stvarnosti πto nas okruæuje, a koja je zaëinjena povrπnoπêu, neproæivljenoπêu, olakom uporabom engleskoga jezika, a to osobito vrijedi za drugu zbirku, To Toni (MolitvazatihusuÊut), nijemom kriku nad i pred smrêu koja nam je svima opomena. Oni koji autoricu viπe poznaju kao novinarku (HND-ova nagrada za ureappleivanje VeËernjakova Vrta i sadaπnju urednicu www.oblizeki.com), gastrospisateljicu bestselera, autoricu romana (Lift) i ljubiêa te antologijsku dijalektalnu pjesnikinju (Vetrenica ili obiteljska arheologija) viπe nego ugodno ponovo Êe se iznenaditi dojmljivom poetskom bilancom tri-ëetiri desetljeêa pjesnikinje. OËekuje i objavljivanje novoga romana iz novinarskoga kruga. Ugledna novinarka i spisateljica Boæica Brkan tako se na neki naëin na velika vrata vraêa prvoj ljubavi M. K. NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLE Ljubav i mrænja Tita i papa Silvije TomaπeviÊ Tito u Vatikanu nakladnik Profil, Zagreb, 2011. Silvije TomaπeviÊ, dugogodiπnji dopisnik brojnih hrvatskih medija iz Rima, u svoj novoj knjizi podsjeêa na prvi i jedini boravak Josipa Broza u Vatikanu. Prvi put πef neke socijalistiëke dræave sluæbeno je posjetio Svetu Stolicu u oæujku 1971. NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLE godine, a i danas mnogima u Vatikanu nije drago πto je papa Pavao VI. primio onoga tko je dao zatvoriti kardinala Alojzija Stepinca. U mozaiënoj knjizi Tito u Vatikanu iznose se i detalji o tome kako se u Vatikanu gledalo na Tita, komunizam, Jugoslaviju i Hrvatsku. TomaπeviÊu je isusovac Federico Lombardi, predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice, rekao kako je Vatikanu bilo vaæno otvaranje prema Ëelniku Pokreta nesvrstanih, a i koji je upravljao dræavom ipak drugaëije od drugih komunistiëkih diktatora. Prema nekim izvorima, Tito je bio pozvao Papu u posjet Jugoslaviji veê u kolovozu 1971. godine. No, moæda bi za odreappleene vatikanske krugove bio previπe odlazak Svetog Oca u komunistiëku zemlju, Ëijem se dolasku i sluæbeni Beograd protivio. Toliko da u Jugoslaviju nije uspio doêi ni Papa Putnik - Ivan Pavao II. Susret Tita kao πefa socijalistiëke dræave i Pape kao suverena vatikanske dræave i poglavara najveêe vjerske zajednice u svijetu imao je te 1971. godine povijesno znaëenje. Razgovor pape Pavla VI. i marπala Tita trajao je Ëak 75 minuta, πto je bilo viπe negoli s bilo kojim dræavnikom koji je do tada bio u Vatikanu. Josip Broz Tito bio je prvi komunistiëki dræavnik u Vatikanu. Zastava komunistiëkog reæima bila je, zajedno s vatikanskom, istaknuta u sjediπtu KatoliËke crkve,

Nove knjige naπih kolega i kolegica Nove knjige naπih kolega i kolegica 46 novinar novinar 47 a svirana je i jugoslavenska himna. O tim godinama se i danas piπe. Na primjer, ugledni dnevnik Corriere della Sera 30. lipnja 2009. godine objavio je komentar o izopêenju komunista od strane KatoliËke crkve. U knjizi Tito u Vatikanu, koju je autor imao prilike dati papi Benediktu XVI. u zrakoplovu na povratku iz posjeta Hrvatskoj, govori se i o odnosima komunistiëke Jugoslavije sa Svetom Stolicom. Promocija knjige odræana je u Rijeci, Zagrebu i u Splitu. TomaπeviÊ je 1994. godine objavio knjigu Ivan Pavao II, koja je prevedena na pet jezika, 2003. godine izdane su njegove Pape kroz povijest, a 2009. godine knjiga Dvojica papa. Suautor je knjiga Cardinali del terzo millennio, objavljene 1996., te Papa Ivan Pavao II iz 2005. godine N. U. Dvije nove knjige Igora MandiÊa Igor MandiÊ Sloboda lajanja i Zauzeto, Hrvat! nakladnik Profil Multimedija d.o.o., Zagreb, 2012. IzdavaËka kuêa Profil Multimedija d.o.o. objavila je poëetkom ove godine dvije nove knjige novinara, knjiæevnog i glazbenog kritiëara, komentatora u novinama, revijama i Ëasopisima, pisca Igora MandiÊa pod naslovom Sloboda lajanja i Zauzeto, Hrvat! Kolumnist MandiÊ ukoriëio je u dvije knjige svoje tekstova objavljene u Novostima, Slobodnoj Dalmaciji i joπ nekim medijima. - Nakon πto sam nepunu godinu dana, ali baπ prve godine otkako su Novosti, srpski tjednik, tehniëki mogle izaêi i doêi na kioske - redovito, iz tjedna i tjedan (od decembra 2009. do novembra 2010.) ispunjavao samonaslovljenu kolumnu Zauzeto / Hrvati, prestrojio sam se u drugu, drukëiju medijsku formu iskljuëivo iz egzistencijalnih razloga. Svi Ëlanci, kolumne, feljtoni ili sl., objavljeni u Novostima ovdje su pretiskani doslovno i kronoloπkim redom, a samo zbog potrebe lakπega orijentiranja odijeljeni su tek formalno. Jer, ovo nije bilo koja i zbrdazdola spakirana zbirka kojekakvih tekstova, NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA veê je sva usredotoëena na jedinstvenu problematiku, bitno je odreappleena naciokulturalnim parametrima medija u kojemu je bila izlagana, a trudio sam se πto je moguêe viπe, da svaki povod podignem do razloæne oblikovanosti, dakle da esejiziram svakidaπnje druπtvenopolitiëke trivijaline, ma koliko da je takva pouënost navodno neprikladna za troπnu novinsku formu - kaæe MandiÊ. Isti izdavaë tiskao je MandiÊevu knjigu Sloboda lajanja. Svi Ëlanci u ovoj knjizi objavljeni su u novinama, u vremenu izmeappleu 27. listopada 1990. i 6. studenoga 1993, i to najveêim dijelom - njih 24 - u Slobodnoj Dalmaciji u okviru autorove tadaπnje kolumne Potkivanje jaja. Neke je od ovih tekstova autor objavio u drugim tiskovinama: jedan u Hrvatskom listu iz Osijeka, Ëetiri u tjedniku Ljiljan (Sarajevo - Ljubljana), jedan u reviji Metro i dva u Vjesniku. Obje knjige kolumni Igora MandiÊa sredinom sijeënja predstavili su na promociji u Zagrebu Boris DeæuloviÊ, Velimir ViskoviÊ i Denis Kuljiπ I.P. ZaviËajni priruënik Dragan VickoviÊ Vrbovec i vrboveëki kraj nakladnik Alfa d.d., Zagreb, 2011. Rijetko je tko u nas opjevao svoj zaviëaj kao πto je to uëinio poznati novinar, urednik, publicist, feljtonist i voditelj Dragan VickoviÊ (1943). Poslije knjiga Za nov æivot, VrboveËki obrti, Kolko kaplic tolko let, Sto godina DVD Vrbovec i drugih, nakladnik Alfa d.d. iz Zagreba tiskala mu je novo djelo pod naslovom Vrbovec i vrboveëki kraj. RijeË je o zaviëajnom priruëniku za nastavu prirode i druπtva, a namijenjen je uëenicima i uëiteljima razredne nastave koji æive i rade upravo u tom dijelu naπe zemlje. Prema ocjeni struënjaka, priruënik je dobro doπla pomoê u nastavi za treêi razred osnovne πkole prilikom obrade gradiva vezanog za uæi zaviëaj, a mogu ga koristiti i ostali uëenici. Slikom i rijeëju autor je taj prelijepi krajobraz bogate povijesti pribliæio appleacima i Ëitateljima jednostavnim rjeënikom, a napose im objasnio manje poznate rijeëi. Posebna je zadaêa priruënika kod uëenika poticati i razvijati ljubav prema mjestu roappleenja, odnosno prema uæem zaviëaju, a time i prema domovini Hrvatskoj. NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA Namjera je priruënika na zanimljiv naëin pribliæiti povijesna dogaappleanja kako bi appleaci za koje je i pisan mogli lakπe razumjeti i zapamtiti najvaænije Ëinjenice o vrboveëkom kraju M.K. BuvaË maru Drago BuvaË TreÊi krug - javna ispovijest o novinarskim tajnama nakladnik Plejada, Zagreb Drago BuvaË je knjigom Sluæio sam japanskog cara izazvao srdæbu hrvatske diplomacije, koja je posve nediplomatski to odmah dala svima na znanje. Najnovijom knjigom TreÊi krug - javna ispovijest o novinarskim tajnama dobio je najdiplomatskiji odgovor od novinarskih krugova o kojima piπe - preπutjeli su ga. Svaki odgovor autoru otkrio bi ono πto BuvaË nije napisao - da je u mraku jednoumlja tri desetljeêa objavljivao tekstove u dnevnim listovima i tjednicima, bio osporavan, napadan, kritiziran, πikaniran, a da je ostvarenjem tisuêljetnog sna i formiranjem samostalne dræave za njega ovdaπnji medijski prostor - zatvoren. Nakon Ëitanja veleposlaniëkog dnevnika nije bilo sumnje da se mnogima neêe dopasti, a spomenuo je imenom i prezimenom svaku osobu s kojom se sastao. I o svakome je rekao πto misli, otkrivajuêi ponekad sitne slabosti. Mnogo je ozbiljnija njegova analiza hrvatske diplomacije gledana iz tokijskog veleposlanstva. Netko se doista moæe naljutiti zbog opisa da je opëinjen malim tranzistorom, ali je izvjesno da je knjiga morala izazvati ozbiljnu analizu u diplomaciji i hitne promjene. Diplomacija je reagirala upravo onako kakvom ju je BuvaË i opisao, ona je knjigu Ëitala kao novinsku traë rubriku, zato se prijetilo tuæbama a nije bilo kuraæa da se iπta poduzme, samo bi se joπ viπe osramotila. S knjigom TreÊi krug stvari su drugaëije. Ovo je autobiografija o tri desetljeêa novinarstva, govori o kolegama novinarima, imenom i prezimenom, mnogih viπe nema, ali ih se pamti, govori o onima koji su i danas aktivni, mnogi su na novim pozicijama. Kada o njima govori BuvaË je najzanimljiviji. Moæda je to i bio razlog za do sada jedini intervju s autorom NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA u tjedniku Forum. BuvaË nikada nije bio novinar Ëiji se tekstovi nisu Ëitali, naprotiv, ne samo da su se Ëitali nego su se detaljno analizirali i u skladu s vremenom u kojem je stvarao, a poëeo je 1962. godine u rijeëkom Novom listu, uz njega su se lijepile etikete. Sam za sebe kaæe da je za novinare bio ekonomist, za ekonomiste novinar. Za srpske unitariste bio je hrvatski nacionalist, a za njih komunistiëki jugonostalgiëar. Dogmatski komunisti su ga vidjeli kao prozapadnog kapitalistiëkog træiπnog liberala. Za svakog od njih BuvaË kaæe da je imao pravo, jer nije Ëitav pripadao nikom, jer je æelio biti samo promatraë. O snazi njegovog promatranja govore dijelovi tekstova koje je svih tih godina objavljivao, pa i oni koji mu nisu objavljeni. BuvaË je svaki svoj rukopis saëuvao, nesumnjivo je pisao i dnevnik jer samo na temelju bogate arhive mogao je, kako kaæe, prepisivati samoga sebe, i podsjetiti πto su mu drugi govorili i Ëinili. Nakon godina provedenih kao dopisnik Vjesnika u Moskvi napisao je knjigu Sovjetska alternativa, koju su u Kremlju neko vrijeme svrstavali meappleu tri najpoznatije jugoslavenske antisovjetske knjige. Danas smatra da je to djelo u mnogo Ëemu aktualno i u suvremenoj Hrvatskoj. Ali ne kao neko nasljeapplee iz komunizma nego od davnih vremena kao korijen svake ekstremistiëke ideologije komunizma ili nacionalizma i njihove slijepe vjere u svemoê dræave. I joπ jedna pouka iz moskovskih razgovora s Genadijem LisiËkinom, jednim od tada vodeêih sovjetskih ekonomista. Rusi su dugo vremena gubili sve svoje bitke protiv Tatara, sve dok najzad nije stasala jedna mlada generacija koja joπ nije bila poraæena; izaπla je na Kulikovo polje i porazila Tatare. BuvaËev je komentar: Mudra poruka za sve reformatore starih sistema. I nada za danaπnju Hrvatsku. U prosincu 1989. BuvaË je u rekordno kratko vrijeme napisao i objavio knjigu pod naslovom: 1990: Slom hiperinflacije ili Jugoslavije. Njegova se ekonomska analiza potvrdila. Dvadeset godina kasnije zapoëeo je pisati novu knjigu: Slom recesije (nacionaletatizma) ili Hrvatske. Kaæe da mu je iπlo sporo, odugovlaëio je i na kraju odustao. U to je vrijeme vjeran knjizi Socijalizam Ludwiga von Misesa i stajaliπtu: Nikakav Ustav ni zakoni ne mogu Ëovjeku osigurati slobodu kao πto mu pruæa privatno vlasniπtvo, a da u odnosu prema njemu socijalizam i nacionalizam imaju isti mentalni, ideoloπki i interesni korijen u glorifikaciji dræavnog i nacionalnog vlasniπtva. Pa nastavlja: komunizam i nacionalizam imaju iste korijene, ni jedan nije sklon træiπtu, i jednom i drugom je uroappleena autarhija. BuvaË dodaje: i jednom i drugom potrebna je dræava da bi zaπtitila njihove komunistiëke ili nacionalistiëke ideoloπke zablude i materijalistiëke interese. BuvaË se zalagao za podjelu vouchera u privatizaciji nekadaπnjeg druπtvenog vlasniπtva, ali je nova dræava odabrala drugi put, za njega je to nacionaletatizam. Kada o tome govori BuvaË ispisuje najzanimljivije stranice. U intervjuu Forumu spominje se termin mladoπuvarovci, sukob koji je s njima poëeo 1970-ih godina traje i danas. U knjizi su navedena tek tri imena - Nino PaviÊ, Stipe OreπkoviÊ i (sada veê pokojni) Milenko PredragoviÊ. U ono doba tu mnogo πiru skupinu nazivalo se: uvarjugend, dok su oni sami za sebe govorili da su πira ( uvarova) obitelj. Tada su se napadajuêi BuvaËa proslavili kao vjerni branitelji antikapitalistiëkog samoupravnog socijalizma. Kada je HDZ zamijenio SKH na politiëkoj sceni, BuvaËa je Denis Kuljiπ u jednom intervjuu pitao πto misli tko Êe biti novi novinari za novi politiëki sistem. BuvaË citira svoj odgovor: VeÊina onih koji su sluæili i bivπem reæimu. BuvaË ne odustaje od svog temeljnog æivotnog creda pa tako novim generacijama novinara kaæe i ovo: Tek iz akumuliranog znanja, a ne iz Hegelovog Apsolutnog uma ili krπêanskog Svetog duha, izbija samopouzdanje, hrabrost, vjera u ono πto se piπe. I na kraju treba objasniti naslov. BuvaË na jednom mjestu kaæe da mu je profesionalno i obiteljski najbolje vrijeme bilo koje je proveo kao dopisnik Tanjuga u Tokiju. Naslov knjige objaπnjava jednom istoënjaëkom teorijom kako se povijest obnavlja u krugovima. Na japanskom jeziku maru znaëi - krug. Kao sufiks koristi se kod imena za brodove. Tim dodatkom se brodovima daje dobra nada da Êe isploviti, putovati svijetom i sigurno se vratiti u matiënu luku. BuvaË se dosad mnogo puta upuπtao u plovidbu i nadati se da Êe nastaviti Mladen Mali NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIG Izvrstan tekst Milan GavroviÊ»ovjek iz Krleæine mape - æivot i smrt dr. ure VraneπiÊa nakladnik Novi Liber, Zagreb, 2011. IzdavaËka kuêa Novi Liber iz Zagreba u sklopu biblioteke Sa zrnom soli objavila je dosad viπe odabranih publicistiëkih knjiga istaknutih domaêih autora o aktualnim politiëkim, kulturnim i opêedruπtvenim temama Hrvatske i susjednih zemalja (Drage Hedla, Ivice ikiêa, Davora Krile, Borisa PaveliÊa, Ivana LovrenoviÊa, Miljenka JergoviÊa), a nedavno i novo djelo Milana GavroviÊa pod naslovom»ovjek iz Krleæine mape - æivot i smrt dr. ure VraneπiÊa. NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIG Doktor uro VraneπiÊ jedan je od najzanimljivijih zagrebaëkih likova proπlog stoljeêa i s pravom se moæe smatrati hrvatskim Schindlerom. Upam- Êen je kao vlasnik sanatorija na sjevernom podruëju Zagreba zvanom Zelengaj u kome se, u teπka vremena 40-ih godina proπlog stoljeêa - za 49 mjeseci trajanja nakazne kvislinπke tvorevine zauzimao za politiëke zatvorenike svih ideologija, a mnoge je intelektualce i Æidove spasio od sigurne smrti. I sam glasoviti knjiæevnik i lijevo orijentirani intelektualac Miroslav Krleæa istiëe da sam u socijalizmu proæivio ovo vrijeme i da sam napisao ono πto sam napisao i da sam proæivio æivot svoj do kraja, i da umirem prirodnom smrêu - zasluga je ure VraneπiÊa. Krleæa je to kazao Enesu»engiÊu 1981. godine - svega tri mjeseca prije svoje smrti. PriËa o Krleæi i doktoru uri VraneπiÊu koja zvuëi kao beletristiëka konstrukcija, bila je dobro poznata u jugoslavenskim intelektualnim i politiëkim krugovima druge polovice 20-og stoljeêa - podvlaëi GavroviÊ. U doba ustaπke Nezavisne dræave Hrvatske, ugledni zagrebaëki neuropsihijatar dr. uro VraneπiÊ pomagao je poznatom komunistiëkom piscu Miroslavu Krleæi, svojim ga je vezama spaπavao iz ustaπkog zatvora i skrivao u svom sanatoriju na Zelengaju. No, poslije rata VraneπiÊ je bio osuappleen na smrt zbog suradnje s Nijemcima i ustaπama i Krleæa je otputovao Titu u Beograd da moli za milost. U meappleuvremenu, dr. VraneπiÊ je pogubljen. To se dogodilo prije nego πto NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE KNJIGE NA IH KOLEGA I KOLEGICA NOVE K je Titova odluka o pomilovanju stigla u Zagreb, dok je Krleæa joπ bio u vlaku kojim se vraêao iz Beograda. Poslije toga, Krleæa se brinuo za sina dra ure VraneπiÊa - Kreπu koji je u trenutku smrti oca imao svega 9 godina. Djelo Milana GavroviÊa posveêeno dr. uri VraneπiÊu s lakoêom se Ëita, u jednom dahu kao izvrstan tekst. To smatra Stanko LasiÊ, jedan od najtemeljitijih poznavalaca æivota i djela Miroslava Krleæe. S ovom smo knjigom negdje pri vrhu - pri novinarskom vrhu svakako, ali i pri knjiæevnom visokom nivou veli LasiÊ. Na sluëaju VraneπiÊa otkrivaju se dvije najstraπnije stranice hrvatske povijesti: ova knjiga jest knjiga upozoravanja, jer svjedoëi da opasnost monistiëke (dogmatske, fanatiëne) svijesti trajno æivi u svakom Ëovjeku, u svakom narodu, u svakoj civilizaciji. GavroviÊeva knjiga ni jednom rijeëju ne izriëe ovu poruku (ovaj smisao), ali ona je sama ta poruka i to je njezina najveêa vrijednost. Knjiga Êe trajati i onda kad nas ne bude - kaæe, uz ostalo Stanko LasiÊ u pismu uredniku ove knjige Slavku Golsteinu. Odlike koje desetljeêima krase novinarstvo i spisateljski opus Milana GavroviÊa su preciznost, dubinska znatiæelja, jasnoêa, senzibilnost za osobne sudbine i nepovjerljivost prema ideologijama - na najsretniji su naëin sublimirane i u ovoj njegovoj knjizi - miπljenje je Borisa PaveliÊa. Knjiga je pisana leprπavo, znalaëki i isplati se proëitati je i imati je u vlastitoj biblioteci J.P.

48 novinar novinar 49 Milorad BibiÊ Mosor (1952-2012) U KliniËkom bolniëkom centru 17 veljaëe iznenada je umro novinar Slobodne Dalmacije Milorad BibiÊ Mosor u 60. godini. Mosor je 21. sijeënja bio potpuno zdrav, nije imao nikakvih zdravstvenih problema. Dok je bio na jednom roappleendanu u Novom Sadu, osjetio je bolove u trbuhu. Na pregledu mu je otkriven IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM I rak guπteraëe, te ga lijeënici nisu uspjeli spasiti. Milorad BibiÊ Mosor se rodio u Splitu 25. srpnja 1952. godine gdje je zavrπio Osnovnu πkolu, Gimnaziju Vladimir Nazor i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te je postao inæenjerom elektrotehnike. No, struka mu je oduvijek bilo samo novinarstvo. Prvo je radio u splitskom tjedniku Nedjeljna Dalmacija, a potom prelazi u dnevnik Slobodna Dalmacija. U obje edicije je bio urednik sportske redakcije. Njegova uæa specijalnost je bila koπarka te je o njoj godinama pisao u raznim tjednicima i revijama. Meappleu njima su bili SN Revija, Sprint, Koπ, Koπarka, a suraappleivao je i sa zagrebaëkim Sportskim novostima, rijeëkim Novim listom, ljubljanskim listovima Delo i Dnevnik, mariborskom VeËeri, sarajevskim Osloboappleenjem i skopskom VeËeri. In memoriam IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM I Kao sportski novinar je pratio mnoge Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva. Napisao je knjigu o Dinu Raapplei Moj galebe, knjigu o RadniËkom nogometnom klubu Split, Split je prva liga, te zajedno s novinarom Zoranom KovaËevi- Êem i biografiju trenera Mirka Novosela Zlatna koπarka Mirka Novosela. Autor je i monografije o KK Split Od starog placa do vrha Europe i knjige o odrastanju u Splitu 60-ih Zakon pjace. Najboljim sportskim novinarom proglaπen je 1997, 2003. i 2005. godine, dok je proπle godine od Hrvatskog zbora sportskih novinara dobio godiπnju nagradu za sportsku publicistiku. Od sredine 80-ih je pisao humoristiëne priloge za Pomet, a suraappleivao je i u Berekinu te Æulju. Autor je i scenarija za filmove o dvojici velikih splitskih nogometaπa Frani MatoπiÊu i Vladimiru Beari. Odlaskom Mosora izgubili smo πereta, humoristu, dokumentalista i IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM I In memoriam vrsnog poznavatelja koπarke, Ëovjeka koji se smijao i koji nas je nasmijavao do posljednjeg Ëasa æivota Ljiljana RadmiloviÊ (1937-2012) U srijedu, 1. veljaëe 2012. godine u 75. godini nakon duge i teπke bolesti napustila nas je Ljiljana RadmiloviÊ. Roappleena je Splitu 14 lipnja 1937. Nakon gimnazije upisala se na pravo, dogu- rala do apsolventa, ali je novinarstvo pobijedilo. Od 1960. redovito suraappleuje s Radio Zagrebom, sportskim listom Split a piπe i za TuristiËke novine. Pamtimo je po turistiëkim reportaæama. Od studenog 1968. godine, prvog dana emitiranja Radio ibenika (koji je tada bio dio Centra za kulturu) Ljiljana RadmiloviÊ postaje prva novinarka novog radija. Godine 1985. Radio ibenik seli u nove prostore, u dva kata adaptiranog prostora u zgradi u ulici Boæidara PetranoviÊa 3. Prva glavna urednica (od 1968. do 1978.) bila je Asja Marotti, tehniëki voditelj Joπko Bujas, prva novinarka Ljiljana RadmiloviÊ, prvi spikeri Goran Luketa i Jadranka Petrina Zdravko TunukoviÊ (1935-2011) U subotu 24. prosinca u 77. godini napustio nas je naπ kolega i prijatelj Zdravko TunukoviÊ. Roappleen je 14. veljaëe 1935. u Svilaju. U Zagrebu je zavrπio srednju grafiëku πkolu kao tipograf. Meappleutim to naπeg Tunu nije zadovoljilo, bio je novinar, fotoreporter, grafiëki urednik, tehniëki urednik, likovni urednik... PoËeo je u Ëasopisu SaobraÊaj kao fotoreporter i urednik od 1. sijeënja 1958. Nakon dvije godine odlazi u Arenu, gdje je proveo tri godine, a od 1964. do 1966. radi u Sportskim novostima. A prije Starta bio je jedan od pokretaëa Moto magazina. Suraappleivao je u brojnim Vjesnikovim izdanjima, od Vikenda i Kviza do Svijeta. U Startu je proveo najljepπe godine - dobriëina, sveznalica, htio je svakom pomoêi, znao je mnogo. Da u Hrvatskoj postoji novinarsko mentorstvo, Tuna bi bio mentor doajen (n) Zlata KlapËiÊ (1931-2012) Petog veljaëe umrla je u Puli Zlata KlapËiÊ u 81. godini. Ova svestrana dugogodiπnja novinarka, za svoj je rad godine 1964. primila nagradu Druπtva novinara Hrvatske. IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN VeÊ prije navrπene 18. godine æivota postala je profesionalna uëiteljica letenja, postavila jugoslavenski rekord za æene u preletu jedrilicom i kao prva æena u Hrvatskoj, postigla Srebrno C diplomu pilota jedriliëara. Takoappleer je zavrπila i obuku letenja na motornim avionima. Poslije napuπtanja letaëke karijere radila je kao novinarka u zagrebaëkoj redakciji Borbe, u pulskoj redakciji rijeëkog Novog lista i u pulskom dopisniπtvu beogradske Politike. Napisala je i nekoliko knjiga poezije i proze. Æivjela je i radila u Puli gdje je posljednjih desetljeêa poduëavala tehnike joge, a u Puli je krajem 90-ih osnovala udrugu Satyananda. Roappleena je u Zagrebu 13. kolovoza 1931. godine. Nakon gimnazije i kole letenja za nastavnike letenja, odabrala je novinarstvo, zavrπila teëaj daktilografije i fotografije i od lipnja 1952. godine radi kao novinar Alojz BorπiÊ (1938-2012) Doajen hrvatske fotografije Alojz BorπiÊ umro je u Zagrebu u 74. godini æivota u subotu 14. sijeënja. BorπiÊ je roappleen 15. veljaëe 1938. godine u Osijeku. Zavrπio je πkolu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer - fotografski dizajner. Osim snimanjem bavi se i prodajom starinskih i rabljenih fotoaparata, kamera i foto opreme. Zaljubljenik je u film te ga je to odvelo u videotekarstvo, Ëime se godinama bavio. A od nedavno pokrenuo i novi projekt Foto Burza. Alojz je moæda posljednji doajen hrvatske fotografije iz generacije legendarnog tjednika Start, u kojem je kao fotoreporter, u paru s velikim pokojnim Aleksom VojinoviÊem, radio od prvog broja u sijeënju 1969, pa do kraja njegovog izlaæenja 1989. godine. Karijeru je kao student prava zapoëeo u zagrebaëkoj Borbi, a potom je preπao u Agenciju za fotodokumentaciju, Ëiji su ljudi stvarali vrijednu foto-arhivu. Poznat po svjetskim reportaæama, slikom je osvjedoëio mnoge ekskluzivne intervjue po kojima je Start bi poznat, a slikao je i ljepotice za svima poznatu Startovu duplericu.»ovjek πirokog kruga prijatelja, i nepresuπni izvor znanja, koga su prepoznavali po motoru kojim je dolazio na zadatke, jedini je izlet u knjiæevnost imao kao pomoênik VojinoviÊu u knjizi Dossier Bleiburg dok se o tome joπ nije smjelo ni govoriti. Sluæio se ruskim i znao esperanto. IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN Radio je i u fotomonografiji Hrvatska u NOB i Zadar. Nakon gaπenja Starta, kao natporuënik se prijavio u Domovinski rat, pa je tako kao urednik fotografije u listu Hrvatski vojnik, kojeg je pokrenuo Stjepo MartinoviÊ. Tri je godine, kao najstariji novinar od svih, obilazio prve crte najæeπêih bojiπnica, noseêi uvijek samo fotoaparat kao svoje jedino oruæje. Redovito je izvjeπtavao iz Hrvatskog sabora, a posebna je zanimljivost da je baπ njemu bivπi premijer Ivo Sanader iz Austrije, kao student, donosio dijapozitive golih æena, za koje je BorπiÊ tada odluëivao koje Êe objaviti na svojoj nadaleko poznatoj duplerici. Svojom je ljubavlju zarazio i kêer Zrinku, koja je zbog njega postala uspjeπna novinarka, a o fotografijama koje je snimio diljem svijeta nikad nije napravio ni izloæbu ni arhivu, veê bi ih uvijek radosno poklanjao ljudima kao uspomenu (n) Veljko KneæeviÊ (1931-2012) Na put bez povratka otputovao je joπ jedan novinar, urednik, generalni direktor, druπtveno politiëki radnik i diplomat - Veljko KneæeviÊ. Umro je 11. sijeënja u 81. godini, a pokopan je na Mirogoju 17. sijeënja. Urednik i diplomat KneæeviÊ roappleen je 1931. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957. Radio je u viπe medija, a novinarsku karijeru zapoëeo je u uglednom Ëasopisu Kulturni radnik 1966-1974, gdje je obnaπao duænost glavnog urednika. Od 1972. godine glavni je urednik Informativno politiëkog programa Radio Zagreba, potom je postao 1972. glavni urednik Televizije Zagreb 1976-1982, od 1982. direktor je Televizije Zagreb, pa generalni direktor Radio televizije Zagreb 1986-1990. UËinio je mnogo na razvoju tih dvaju medija, a napose se brinuo za otvaranje dopisniπtava i centara u svim dijelovima zemlje, i u inozemstvu, zalagao se za nagraappleivanje novinara prema rezultatima rada, a upamêen je i kao istinski borac za dignitet profesije. Nakon demokratskih izbora dao ostavku na duænost generalnog direktora Radiotelevizije Zagreb te se zaposlio kao savjetnik za televizijski program na Radio-televiziji Beograd. Bio je prvi veleposlanik SR Jugoslavije u Hrvatskoj 1994-1999. Posljednje rijeëi oproπtaja na Groblju Mirogoj uputio mu je dr. Slobodan Uzelac IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN Viπnja OgrizoviÊ (1938-2012) Duga bolest pobijedila je Viπnju OgrizoviÊ u 74. godini æivota. Veliko srce, puno ljubavi i razumijevanja za sve nije moglo dalje. Stalo je zauvijek 24. sijeënja 2012. IspraÊena je na vjeëni poëinak u tiπinu mira na mirogojskom krematoriju 27. sijeënja. Roappleena je 9. oæujka 1938. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu diplomirala je komparativnu knjiæevnost i francuski jezik 1964. Novinarstvom se poëela baviti joπ kao studentica - pisala je i ureappleivala radijske i televizijske emisije obrazovnog programa RTV Zagreb. U jesen 1964. primljena je u novinarsku πkolu Vjesnika - tzv. Munkovu πkolu i otada je poëela raditi za gradsku, kulturnu i unutraπnjopolitiëku rub riku lista Vjesnik. Profesionalno se bavi novinarstvom od 4. sijeënja 1965, kada se zaposlila kao suradnik u Plavom vjesniku. Od 1. prosinca 1966. radi u Svijetu kao suradnica i urednica, a od 1. svibnja 1976. do odlaska u izdava- Ëko poduzeêe Globus 1. oæujka 1979. kao pomoênica glavne urednice. Ponovo se 15. rujna 1980. vraêa u redakciju Svijeta kao stariji suradnik. Pohaappleala je i zavrπila meappleunarodni seminar za mlade novinare u Salzburgu 1967. Bila je i glavna urednica Vikenda, a od prvog broja suraappleivala je s poznatom revijom Mila. Pisala je s razliëitih podruëja, a osobito se mnogo bavila druπtvenom problematikom. Uredila je viπe specijalnih edicija Svijeta, od kojih su neka, PriruËnik za trudnice, Zimnica i dr. imala nekoliko izdanja. Profesorica komparativne knjiæevnosti i francuskog jezika Viπnja OgrizoviÊ upamêena je i kao jedina novinarka u bivπoj dræavi koja je intervjuirala slavnu spisateljicu Agathu Christie. Svestrana novinarka i urednica lakoêom je prevodila s nekoliko jezika, a bila je najpoznatija po svojim legendarnim kuharicama iz kojih se i danas uëi kuhati, Kolegica OgrizoviÊ upamêena je kao istinski borac za dignitet profesije, poboljπanja uvjeta rada novinara, njihovo struëno usavrπavanje, a poglavito se zalagala za nagraappleivanje novinara prema rezultatima rada kao i za beneficirani staæ svojih kolega i kolegica (j)

Internacionalni susret novinara skijaπa-erzurum/turska 50 novinar novinar 51 U turskom skijaπakom centu Erzurum odræano je 59. Svjetsko prvenstvo novinara skijaπa na kojem je sudjelovalo 200 novinara iz 42 zemlje Piπe Ana RaiÊ KneæeviÊ Foto Srapplean VranËiÊ & Danijel PopoviÊ OdliËje Branki Malnar I kad ne razumijeπ ni jednu rijeë, jer si u turskom skijaliπtu na viπe od 2.000 metara, i kad ti hladnoêa oduzima posljednju snagu jer temperatura nikako da naraste iznad - 10, i kad ne znaπ je li ti od svih moguêih oblika baklava i njima sliênih slastica s orasima i ljeπnjacima, razina πeêera u krvi joπ uvijek u normali, sve ti u trenutku postaje prihvatljivo i normalno jer si okruæen sa 200 kolega novinara iz cijelog svijeta, i jer si ponosan πto si dio joπ jednog SCIJ Meetinga. Ovogodiπnji internacionalni susret novinara skijaπa okupljenih u SCIJ-u, i to 59-ti po redu, odræan je od 25. veljaêe do 3. oæujka u Turskoj. Novinari skijaπi iz cijelog svijeta dobili su priliku isprobati snijeg na prostranim skijaπtima Palandöken i Kandili πto nadvisuju Erzurum, grad u istoênoj Turskoj, koji je za Hladnog rata bio NATO baza poznatiji kao The Rock (kamen op.a.) Kamen, crni, naziva oltu, joπ je uvijek jedno od obiljeæja te regije, pa povratak u domovinu bez primjerka u prstenu ili narukvici jednostavno ne dolazi u obzir. No, crno kamenje opasno vreba na gotovo svim stazama ovih turskih skijaliπta iako je tijekom SCIJ Meetinga snijeg neumorno padao. Noπenog vjetrom tehniêarima kilometarskih staza doista ga nije jednostavno zadræavati baπ tamo gdje bi ljubitelji zimskih sportova, pomalo razmaæeni talijanskim i austrijskim skistandardima, æeljeli. Zato su oni zaluêeni off-pist skijaπkim vratolomijama mogli doêi na svoje. Sve su to budno pratili nebrojeni zaπtitari i policajci koji su, osim nad pozamaπnom skupinom inozemnih novinara, bdijeli i nad visokim domaêim politiêarima dok su u ime organizatora pohodili SCIJ Meeting. Treba li uopêe naglaπavati koliko smo uæivali u πetnji istanbulskim Taksimom, voænji Bosporom i posjetu Plavoj dæamiji, izvedbi trbuπne plesaêice u cisterni, raspravi o novinarstvu i druπtvenim mreæama, analizi aktualnog trenutka turske politike, degustaciji jela iz svih zemalja sudionica na tradicionalnoj Nations night. E da, odræana su i natjecanja - u veleslalomu i nordijskom skijanju. Medalje su podjeljene najboljima. Meappleu njima je bila i naπa Branka Malnar, novinarka Radio-Rijeke, bronêana u svojoj kategoriji u veleslalomskoj utrci. Mi ostali pokuπat Êemo biti bolji dogodine - u organizaciji talijanskih kolega na 60. SCIJ Meetingu na Civetti u Italiji!

dolomiti CIVETTA SKI CiVETTA TVO sekcija nh DRU ASSOCIATION the vinara HRVATS KO N booking: danijel.popovic4@ri.t-com.hr skijeactπiona ' Jhurnalists skiing s SKO LISTS s k i j a π kog kl ub a n ov i n a ra - S C I J AR JURNA r o d n og N IJ a I n N u f the i nte r n a ti o nal Jou r n al is t s S ki C lu b - SC OV TIA me n er o»la Memb OA CR 25.3.-1.4. 2012. zatvaranje ski sezone ski season closing S K I K L U B NOVINAR C R N I L U G CROATIANN hotel RDICwalkingCENTER BARANCE *** Masarè sul lago, Alleghe IBAN IT98 X081 4061 0000 0000 5024 612 BIC/SWIFT CCRTIT2T38A Cassa Rurale Val di Fassa e Agordino Via Marmolada 32023 Caprile di Alleghe (BL) 5 346 dana 5 polupansiona 5 half board + ski-pass (5 dana) 6 400 dana 6 polupansiona 6 half board + ski-pass (6 dana) 7 440 dana 7 polupansiona 7 half board + ski-pass (6 dana) doplata za jednokrevetnu sobu / additional payment for single room: 15 dnevno DA SE RAZMEMO: odnosi se na one u jednokrevetnoj sobi!!! hotel SAVOIA *** Masarè sul lago, Alleghe IBAN IT20 L081 4061 0000 0000 7042 364 BIC/SWIFT CCRTIT2T38A Cassa Rurale Val di Fassa e Agordino Via Marmolada 32023 Caprile di Alleghe (BL) 5 330 dana 5 polupansiona 5 half board + ski-pass (5 dana) 6 380 15 dana doplata za jednokrevetnu sobu / additional payment for single room: nedjelja ponedjeljak utorak srijeda Ëetvrtak petak 25. 26. 27. 28. 29. 30. 3. dolazak 3. slobodno skijanje 3. slobodno skijanje 3. natjecanje u veleslalomu 3. natjecanje u skijaπkom trëanju 1. slobodno skijanje i pa, pa... 6 polupansiona 6 half board + ski-pass (6 dana) 7 400 dana 7 polupansiona 7 half board + ski-pass (6 dana) dnevno DA SE RAZMEMO: odnosi se na one u jednokrevetnoj sobi!!! AKONTACIJA/ADVANCE 100 po osobi na hotelski bankovni raëun/for 1 person to hotel bank account