PowerPoint Presentation

Транскрипт

1 Odgovor građana na klijentelizam u medijima MEDIA CIRCLE PROJEKT Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti Munir Podumljak Zagreb,

2 Zahvala Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE projekt se financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinancira od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Kratica projekta: MEDIA CIRCLE Puni naziv projekta: Odgovor građana na klijentelizam u medijima Trajanje projekta: Prosinac 2013 Ožujak 2018 Doprinos Europske komisije: ,37 EUR Referenca: EuropeAid/134613/C/ACT/MULTI Broj Ugovora o darovnici: 2013/ Internet stranica projekta:

3 5W1H Tko? Konzorcij od 8 organizacija (nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj, a partneri su Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije) Što? Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE Kada? Od 1. prosinca 2013 do 30. ožujka 2018 Gdje? 6 zemalja Jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Rumunjska) Zašto? Kako bi se uspostavio neovisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika, zagovaranje i brzu reakciju na probleme u JI Europi Kako? Dizajniranjem alata za nadzor stanja u medijima: Indeksa klijentelizma u medijima i news portala Fairpress.eu

4 INDEKS KLIJENTELIZMA U MEDIJIMA Kontrolni mehanizam koji promatra medijsko okruženje i odnose između politike, ekonomskih centara moći, medija i građana. Alat namijenjen donositeljima odluka u području medijskih politika, kako bi im pomogao u oblikovanju odluka utemeljenih na stvarnosti. Mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije. Pri izradi Indeksa korištena je Metoda potencijala (rangiranja) zasnovana na teoriji grafova prema teorijskom radu dr. Lavoslava Čaklovića s Matematičkog odjela Prirodno matematičkog fakulteta Sveučilište u Zagrebu.

5 METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Podaci na temelju kojih je mjeren indeks prikupljeni su desk metodom (primarni podaci) Podaci se odnose na godinu, jer brojni statistički podaci, koji su važni za mjerenje (primjerice, izvješća o izvršenju proračuna ili izvješća državnih zavoda za statistiku, kao i izvješća o radu relevantnih institucija) nisu dostupni u realnom vremenu, odnosno dostupni su tek sredinom tekuće godine za prethodnu godinu. Pri interpretaciji podataka, te za potrebe vrednovanja, odnosno ponderiranja određenih kategorija korištene su ekspertne grupe u svakoj od zemalja. Ekspertnu grupu činile su tri osobe u svakoj zemlji, a koje dolaze iz različitih područja koja su obuhvaćena indeksom: predstavnik/ca akademske zajednice, civilnog sektora (novinarskih udruženja) i novinar/ka.

6 METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Indeks u matričnom pregledu mjeri različite skupine i kategorije podataka. Struktura prikupljenih podataka zasniva se na pet subgrupa (SG1-SG5): (SG1) zakonodavni i regulatorni okvir, (SG2) institucionalni okvir, (SG3) transparentnost vlasništva, (SG4) tržišni indikatori i financiranje medija, (SG5) medijske slobode i temeljna prava. i četiri hijerarhijska modela (T1-T4): (T1) regulatorni i institucionalni kapacitet države da detektira i eliminira klijentelističku praksu u procesu donošenja medijskih politika i operativnim aktivnostima medijske industrije; (T2) praksa u donošenju medijskih politika, barijere spram klijentelističkih praski i pojavnost klijentelizma; (T3) sposobnost države, odnosno društva da razumije situaciju u medijima prema deklariranom postojanju podataka; (T4) društveni kapacitet za mjerenje medijske realnosti, u kojem se testiraju svi prethodni deklarativni stavovi i podaci prikupljeni od strane formalnih institucija, te procijenjuje njihova vjerodostojnost i kvaliteta.

7 Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti Izvješće MCI 2017

8 Indeks klijentelizma u medijima, ,32 HRV -0,50 SER -0,55 CG -0,58 MAK -0,67 ROM -0,67 BIH -0,80-0,70-0,60-0,50-0,40-0,30-0,20-0,10 0,00

9 Indeks klijentelizma u medijima, ,50-0,52-0,31 SER -0,67-0,67-0,49 ROM -0,58-0,55-0,55-0,55-0,34-0,32-0,28-0,28-0,36 MAK HRV CG -0,67-0,66-0,51 BIH -0,80-0,70-0,60-0,50-0,40-0,30-0,20-0,10 0,

10 Gorući problemi Netransparentno donošenje medijskih politika Ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima Netransparentno vlasništvo i postojanje neregistriranih vlasničkih ugovora u medijima Netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija osobito u digitalnom marketingu Gušenje pluralizma medija i ukidanje državnih potpora, te njihovo preusmjeravanje na parikularne lokalne uprave (slučaj Grad Zagreb) Partikularizam u medijskim profesionalnim udruženjima Politizacija HRT-a Digitalni mediji (internet portali) potpuno neregulirana nova moć na tržištu

11 Hijerarhijski modeli, , Hrvatska 0,60 0,40 0,20 0, ,20-0,40-0,60 T1 T2 T3 T4 negative

12 REGIONALNI PREGLED

13 Struktura medija prema vrsti vlasništva medija, % 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% HR BIH SRB MAK CG Neprofitni Privatni mediji Javni mediji

14 Ukupan broj medija (javni, neprofitni, privatni) na stanovnika, ,5 2 1,5 1 0,5 0 SRB HR CG

15 Iznosi državne potpore medijima, u EUR, HR BIH SER

16 Iznosi financiranja iz državnog proračuna (promidžba i informiranje), u EUR, HR BIH SER

17 Broj zaposlenih u industriji ("Informacije i komunikacije") i udio u odnosu na ukupan broj zaposlenih u državi, ,00% ,50% 2,00% ,50% ,00% ,50% ,00% HR BIH MAK CG 0 Broj zaposlenih u industriji Broj zaposlenih u industriji Broj zaposlenih u industriji % u odnosu na broj zaposlenih % u odnosu na broj zaposlenih % u odnosu na broj zaposlenih 2016.

18 Broj nezaposlenih novinara i udio u ukupnom broju nezaposlenih u državi, ,50% 0,45% 0,40% ,35% ,30% 0,25% 0,20% 0,15% ,10% 0,05% ,00% SRB BIH CG 0 Broj nezaposlenih novinara u Broj nezaposlenih novinara u Broj nezaposlenih novinara % u broju nezaposlenih u % u broju nezaposlenih u % u broju nezaposlenih u 2016.

19 Prosječna neto plaća u industriji ("Informacije i komunikacije") u odnosu na prosječnu neto plaću u državi, u EUR, Prosječna plaća u industriji Prosječna plaća u državi HR BiH SRB MAK CG ROM

20 Prosječna neto plaća u industriji, u EUR, HR BIH SER MAK CG ROM

21 Broj registriranih poslovnih subjekata prema djelatnosti, , Hrvatska Emitiranje televizijskog programa Emitiranje radijskog programa Izdavanje novina, časopisa, periodičnih publikacija Internetski portali i Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima

22 Broj zaposlenih u subjektima prema registriranoj djelatnosti, , Hrvatska Emitiranje televizijskog programa Emitiranje radijskog programa Izdavanje novina, časopisa, periodičnih publikacija Internetski portali i Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima

23 Ukupni prihodi subjekata prema registriranoj djelatnosti u milijardama HRK, , Hrvatska 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0, Emitiranje televizijskog programa Emitiranje radijskog programa Izdavanje novina, časopisa, periodičnih publikacija Internetski portali i Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima

24 Dobit/ gubitak subjekata prema registriranoj djelatnosti u milijunima HRK, , Hrvatska 100,00 50,00 0, ,00-100,00-150,00 Emitiranje televizijskog programa Emitiranje radijskog programa Izdavanje novina, časopisa, periodičnih publikacija Internetski portali i Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima

25 Preporuke Potpuna transparentost vlasništva nad medijima prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor Politička kultura u kojoj pobjednik na izborima dobija javne medije kao nekakav dio plijena mora hitno biti promijenjena Sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, financijskih i materijalnih potpora dodijeljenih medijima, subvencija, te deklariranih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima moraju biti dostupni u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima. Ulazak netransparentnog kapitala, pogotovo onog povezanog s organiziranim kriminalom, u medije, te postojanje nedeklariranih vlasničkih ugovora mora biti spriječeno i sankcionirano Reguliranje digitalnih medija (internetskih portala, njihovog vlasništva i medijske etike, odnosno izdavačke odgovornosti)

26 Preporuke Kriteriji dodjele potpora, medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima, a sustav pravne zaštite kod dodjele potpora, i u odnosu na sve odluke regulatora mora biti uspostavljen sukladno ustavno pravnom uređenju RH. Marketinški kapital koji se iz javnih poduzeća, janvih institucija i političkih stranaka plasira u medije i marketinške agencije mora biti vidljiv kontrolnim mehanizmima, a podatci o navedenom, u realnom vremenu dostupni javnosti

27 HVALA! Partnerstvo za društveni razvoj