SLUŽBENE NOVINE

Stranica -1- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA RAŠA Općinsko vijeće KLASA: 021-05/11-01/4 URBROJ: 2144/02-01/01-11-4 Raša, 30. svibnja 2011. Na temelju članka 28. stavak 1. podstavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine, broj 174/04, 79/07, 38/09. i 127/10), članka 2. stavak 1. i 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ( Narodne novine, broj 38/08) i članka 26. Statuta Općine Raša ( Službene novine Općine Raša, broj 4/09), a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda Pazin KLASA: 810-03/11-04/01, URBROJ: 543-10-01-11-36 od 11. travnja 2011. godine, Općinsko vijeće Općine Raša na sjednici održanoj 30. svibnja 2011. godine donijelo je O D L U K U o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša Članak 1. Donosi se Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša. Članak 2. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša sastavni je dio ove Odluke. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenim novinama Općine Raša. Zemljovidi koji su dio Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša nisu predmet objave. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAŠA Predsjednica Općinskog vijeća mr.sc. Glorija Paliska Bolterstein,dipl.ing.stroj.,v.r. REPUBLIKA HRVATSKA

Stranica -2- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA RAŠA PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VEĆIH NESREĆA ZA OPĆINU RAŠA Raša, ožujak 2011. S A D R Ž A J:

Stranica -3- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. UVOD... 5 1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VEĆIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ...7.1 Prirodne katastrofe i veće nesreće...... 7 1.1.1 Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od poplava. 7 1.1.2. Potres.... 8 1.1.3. Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od ostalih prirodnih uzroka.......20.2 Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće......26 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarskim objektima..26 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u prometu cestovnom, pomorskom. 29 1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana....31 1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti....31 1.3. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima. 34 2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU.. 34 2.1. Posljedice izazvane poplavom....35 2.1.1. Proizvodnja i distribucija električne energije...35 2.1.2. Opskrba vodom...35 2.1.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)....35 2.1.4. Javno zdravstvo...35 2.1.5 Promet.....36 2.1.6. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti....36 2.1.7. Ostalo....36 2.2. Posljedice izazvane potresom.....36 2.2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije... 36 2.2.2. Opskrba vodom...36 2.2.3. Prehrana (proizvodnja,skladištenje i distribucija)...36 2.2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima....37 2.2.5. Javno zdravstvo..37 2.2.6. Telekomunikacije....37 2.2.7. Promet.. 37 2.2.8. Financijske usluge...37 2.2.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti...37 2.2.10. Ostalo.....38 2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša, nevrijeme, tuča, snježne oborine, klizišta)...... 38 2.3.1. Proizvodnja i distribucija električne energije... 38 2.3.2. Opskrba vodom...... 38 2.3.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)............38 2.3.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim

Stranica -4- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. tvarima... 39 2.3.5. Javno zdravstvo....39 2.3.6. Telekomunikacije.. 39 2.3.7. Promet....39 2.3.8. Financijske usluge....39 2.3.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti.. 39 2.3.10. Ostalo...40 2.4. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima..40 2.4.1. Proizvodnja i distribucija električne energije.......40 2.4.2. Opskrba vodom....40 2.4.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija).. 40 2.4.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima. 40 2.4.5. Javno zdravstvo....40 2.4.6. Informacije i telekomunikacije.... 41 2.4.7. Promet. 41 2.4.8. Financijske usluge....41 2.4.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti......41 2.4.10. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture tehničko-tehnološke nesreće kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja.... 41 2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu...41 2.5.1. Proizvodnja i distribucija električne energije...41 2.5.2. Opskrba vodom...41 2.5.3.Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)...42 2.5.4.Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima 42 2.5.5 Javno zdravstvo 42 2.5.6. Telekomunikacije 42 2.5.7. Promet..42 2.5.8. Financijske usluge..42 2.5.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 42 2.5.10. Ostalo.42 2.6. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opasnostima...43 2.6.1. Opskrba vodom....43 2.6.2. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)...43 2.6.3. Javno zdravstvo....43 2.6.4. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti.. 43 2.6.5. Ostalo.. 43 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE.........44 3.1. Poplava.. 45 3.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine....45 3.2. Potres....46 3.2.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine...46 3.2.2. Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine...46 3.2.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području i izvan područja Općine 46 3.3. Ostali prirodni uzroci...47 3.3.1. Suša....47 3.3.2. Klizišta.. 47 3.3.3. Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar. 48 3.3.4. Snježne oborine i poledica 48

Stranica -5- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 3.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima.....49 3.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom)..50 3.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti...51 51 4. ZAKLJUČNE OCJENE.... 5. ZEMLJOVIDI.........53 6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA....53 6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja. 53 6.2. Stanovništvo 56 6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš....57 6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura....66 7. IZVORI PODATAKA I ZAKONSKA REGULATIVA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI. 68 7.1. Izvori podataka....68 7.2. Popis propisa korištenih u izradi Procjene ugroženosti....69 UVOD Zakonom o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine, broj 174/04, 79/07, 38/09. i 127/10) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u

Stranica -6- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja te provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje. U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području; u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini; donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja; donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (u daljnjem tekstu: Procjena) je polazni dokument za izradu planova, operativnih planova i planova civilne zaštite, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske. Procjenu su dužne donijeti i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i većih nesreća. Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i većih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju. Dijelovi Procjene su: 1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničkotehnoloških katastrofa i većih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš 2. Posljedice po kritičnu infrastrukturu 3. Snage za zaštitu i spašavanje 4. Zaključne ocjene 5. Zemljovidi 6. Prilozi (Položaj i karakteristike područja i drugo) Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena temelj su prosuđivanja dijelova Procjene i dio su priloga Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i većih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Stranica -7- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša izrađena je sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ( Narodne novine, broj 38/08). 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VEĆIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

Stranica -8- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 1.1 Prirodne katastrofe i veće nesreće 1.1.1 Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od poplava Na području Općine Raša ( u daljnjem tekstu: Općina ) nema akumulacija i vodotoka koji mogu direktno ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra. Opasnost za normalnu opskrbu vodom stanovništva Općine te normalno funkcioniranje Centra za dijalizu pri Domu zdravlja Labin prijeti od Sektora II Slivnog područja Raša Boljunčica, Raša- More-utok izvor, utok O.K. Kostadina te lijevog i desnog nasipa rijeke Raše. Prema procjeni Hrvatskih voda VGO Rijeka, za slivno područje Raša-Boljunčica postoji ugroženost od poplava za područje Most Raša (20 građana), rezervat Liburna (25-30 grla krupne stoke). Poplave većih razmjera, prema dugogodišnjim zapažanjima događaju se uglavnom u listopadu i studenom. Tijekom zadnjih godina velika poplava bila je 1993. godine, a 2008 i 2009. godine na području Općine bilo je poplava manjih razmjera. Hrvatske vode organiziraju provođenje obrane od poplave na zaštitnim vodnim građevinama sukladno Operativnom planu obrane od poplave prihvaćenom od strane Skupštine Istarske županije. U aktivnosti provedbe obrane od poplava uključuju se po potrebi nadležna županijska tijela, kao i djelatnici Trgovačkog društva 1. Maj Labin d.o.o.labin i Vodovod Labin d.o.o. Labin. Hrvatske vode, sukaldno gore navedenom planu, u skiadištu obrane od poplave u Marišću (Općina Pićan), stalno raspolažu sa određenom količinom alata, opreme i materijala potrebnog za provođenje aktivnosti vezanih uz obranu od poplave. Moguće posljedice Područje Općine s obzirom na stupanj ugroženosti od poplava možemo smatrati manje ugroženim područjem (osim djela naselja Most Raša). Prema dosadašnjoj evidenciji pojave poplava najkritičnije mjesece vezane uz pojavu poplava možemo smatrati listopad, studeni i prosinac. HidrometeoroIoške prilike povezane s formiranjem Đenovske ciklone mogu prouzročiti višednevno kišno razdoblje što može dovesti do pojave poplave. lako su to najkritičniji mjeseci u godini, to se ne može uzeti kao pravilo budući da je velika poplava u srpnju 2000. godine zadesila područje susjedne Općine Kršan (Kožljak), kada su se u vrlo kratkom vremenu pojavile ekstremno velike i intezivne oborine (200 mm) koje su izazvale aktiviranje bujičnih vodotoka te prouzročile plavljenje stambenih i gospodarskih objekata. Uslijed zamućenja izvora u dolini rijeke Raše u manjoj mjeri bilo bi ugroženo normalno funkcioniranje Centra za dijalizu pri Domu zdravlja Labin. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje korita bujica. Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno korito i korito uređeno nasipom s obostranim pojasom širine do 20,00 m mjereno od gornjeg ruba korita odnosno vanjske

Stranica -9- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. nožice nasipa i korito uređeno čvrstim građevinama s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine. Unutar koridora iz prethodnog stavka treba planirati dogradnju sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve vodotoke mora se utvrditi inundacijski pojas te javno vodno dobro i vodno dobro. U dokumentima prostornog uređenja potrebno je zabraniti gradnju uz vodotoke rijeke Raša u području širine i visine vodnog vala. 1.1.2. Potres Potres je prirodna pojava kod koje dolazi do manjeg ili većeg pomicanja tla zbog čega dolazi do rušenja i oštećenja zgrada i drugih objekata, a često i s težim posljedicama po stanovništvo. Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i građa zemljine kore. Učinak potresa može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima XII stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Na području Općine u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum V stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Općina spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. Za područje Općine je inače predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum VIIº MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta od Vº do VIº MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata u pojedinim gušće nastanjenim seoskim sredinama. Intenzitet i djelovanje potresa po MCS skali prikazani su u slijedećoj tabeli: Tabela broj 1. Intenzitet i djelovanje potresa Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Djelovanje Iº Nezamjetan potres Intenzitet trešnje je ispod granice ljudskog osjeta, gibanje tla zabilježbe jedino seizmografi IIº Jedva zamjetljiv potres Trešnju osjete samo pojedine osobe

Stranica -10- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. IIIº IVº Slab potres Umjeren potres Vº Prilično jak potres U zgradama ga osjeti malo ljudi, na otvorenom samo u povoljnim uvjetima. Slaba trešnja. Potres osjete mnogi u zgradama, na otvorenom pojedinci. Ponegdje se usnuli bude, no nema prestrašenih. Trešnja je umjerena. Prozori, vrata i posuđe zveče, podovi i zidovi škripe, namještaj se počinje tresti. Potres osjeti većina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogu se bude. Pojedinci bježe na otvoren prostor. Životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade. Nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Trešnja je jaka, ponekad podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade. VIº VIIº Jak potres Vrlo jak potres Moguća su oštećenja 1. stupnja lagana oštećenja sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke na pojedinim građevinama I. grupe Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja. Oštećenja 1. stupnja na pojedinim građevinama II. grupe i na mnogim građevinama I grupe. Na pojedinim građevinama I grupe oštećenja 2. stupnja umjerena oštećenja male pukotine u zidovima otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogu se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. Na mnogim građevinama III grupe oštećenja 1. stupnja; na mnogim građevinama II grupe oštećenja 2. stupnja. Na mnogim građevinama I grupe oštećenja 3. stupnja - teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka te u pojedinim oštećenja 4. stupnja - razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Građevine I grupe zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline Građevine II grupe zgrade od pečene opeke, građevine od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom Građevine III grupe zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine Slijedeća tabela sadrži podatke o čestinama intenziteta potresa u pojedinim gradovima Istre prikazane za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine). EPICENTRI POTRESA U HRVATSKOJ I SUSJEDNIM PODRUČJIMA (OD 361 DO 2000. GODINE) S PRIPADAJUĆIM MAGNITUDAMA

Stranica -11- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Na prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godišnje. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina Potresi intenziteta Xº i IX0 MSK ljestvice Datum Xo MSK Epicentar

Stranica -12- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 361. Jadran otok Pag 1667. Dubrovnik IXo MSK 567. Južni dio Hrvatske 1000. Južni dio Hrvatske 1097 Južni dio Hrvatske 1323. Vinodol 30. VI 1343. Zadar 07. IV 1418. Jezero Vrana 20. X 1479. Metković 23. I 1496. Trogir 1505. Kapela i Plješevica 17. V 1520. Dubrovnik 05. IX 1590. Hrvatsko mađarska granica (Nagykanizsa) 03. VI 1626. Jadran 28. VII 1639. Dubrovnik 11. II 1699. Žumberak 12. I 1721. Kvarner, Rijeka 09. XI 1880. Medvednica 02. VII 1898. Sinjsko polje 08. X1909. Pokupsko 29. XII 1942. Imotsko polje 11. I. 1962. Biokovo 05. IX 1996. Ston Čestine intenziteta potresa u pojedinim gradovima prikazane su za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine) Red.br. Čestine intenziteta (o MSK) Grad / mjesto φ (O N) λ (O E) V VI VII VIII 1 Umag 45.433 13.527 11 0 0 0 2 Novigrad 45.317 13.568 6 0 0 0 3 Poreč 45.227 13.602 4 0 0 0 4 Rovinj 45.081 13.645 1 0 0 0 5 Buje 45.411 13.661 10 0 0 0 6 Motovun 45.337 13.832 7 0 0 0 7 Kanfanar 45.123 13.842 1 0 0 0 8 Pula 44.869 13.854 1 0 0 0 9 Pazin 45.240 13.941 5 0 0 0 10 Marčana 44.955 13.960 2 0 0 0 11 Buzet 45.407 13.974 12 1 0 0 12 Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0 13 Lupoglav 45.353 14.111 12 1 0 0 14 Labin 45.086 14.128 7 0 0 0

Stranica -13- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. U nastavku su priložene seizmološke karte za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina, posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina). Seizmološke karte za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 Na priloženim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice s vjerojatnošću pojave 63% i za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe Geofizički zavod PMF-a, Zagreb). INTENZITET POTRESA ZA POVRATNO RAZDOBLJE 50 GODINA

Stranica -14- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. INTENZITET POTRESA ZA POVRATNO RAZDOBLJE 100 GODINA

Stranica -15- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. INTENZITET POTRESA ZA POVRATNO RAZDOBLJE 200 GODINA INTENZITET POTRESA ZA POVRATNO RAZDOBLJE 500 GODINA

Stranica -16- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Iz seizmoloških karata povratnog perioda može se zaključiti da stupanj intenziteta očekivanih potresa pada, pa je tako područje Općine u povratnom razdoblju od 500 godina u VII stupnju, 200 i 100 godina u VI, a 50 godina u V stupnju. Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr. U posljednjih 10 godina na ovom području nije zabilježen niti jedan jači potres te postoji vrlo mala mogućnost njegova nastanka s obzirom na konfiguraciju tla. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum V stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Općina spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. INTENZITET POTRESA PO MCS Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Naziv Djelovanje Iº Neosjetan Registriraju ga instrumenti

Stranica -17- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. IIº Jedva osjetan Osjete ga samo pojedinci IIIº Lak Zapaža ga dio stanovništva IVº Umjeren Svi ga zapažaju Vº Dosta jak Pucaju prozorska stakla VIº Jak Laka oštećenja na zgradama VIIº Vrlo jak Znatna oštećenja Izvor: Potresi RH U slučaju pojave potresa intenziteta od Vº do VIº MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata zbog visoke starosne strukture objekata i gustoće izgrađenosti posebno u starogradskoj jezgri. POSLJEDICE POTRESA NA OBJEKTIMA INTENZITET U STUPNJEVIMA MCS POSLJEDICE NA OBJEKTIMA V I grupa objekata II grupa objekata III grupa objekata Lakša oštećenja pojedinačna Pucaju prozorska stakla VI Lakša oštećenja - masovna Lakša oštećenja pojedinačna VII Teška oštećenja masovnija Lakša oštećenja - masovna Pucaju prozorska stakla Pucaju prozorska stakla Lakša oštećenja - pojedinačna I grupa objekata - zgrade od neobrađenog kamena, seoske zgrade i sl. II grupa objekata - obične zgrade od opeke, zgrade od velikih blokova, zgrade od prerađenih materijala, od prirodnog klesanog kamena i zgrade sa djelomičnom drvenom konstrukcijom. III grupa objekata - armirano-betonske zgrade i čvrsto građene drvene konstrukcije. Procjenjuje se da na području Općine ima oko 25 % građevina I grupe, oko 50% građevina II grupe i oko 25 % građevina III grupe. Kada se radi o gospodarskim i društvenim objektima onda treba naglasiti da preko 90% tih objekata spada u građevine III grupe. Objekti koji bi u slučaju potresa mogli predstavljati posebnu osjetljivost na ugrozu uglavnom spadaju u kategoriju građevina II i III grupe. Naime, Osnovna škola Ivana Batelića Raša, Dom za starije i nemoćne osobe Raša i stara zgrada dječjeg vrtića unatoč starijoj gradnji imaju međukatne konstrukcije od armiranog betona te spadaju u kvalitetnu II Grupu. PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA BROJ OSOBA OŠ Ivana Batelića Raša Raša 160

Stranica -18- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. OŠ Ivana Batelića Raša, Područna škola Koromačno Koromačno 8 Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, Područno odjeljenje Raša Raša 30 Crkva Sv. Barbare Raša 50 Dom za starije i nemoćne osobe Raša 56 Ordinacija opće medicine Raša 100 Ordinacija opće medicine Koromačno 50 Dvorana RKUD-a RUDAR Raša Raša 100 PREGLED OBJEKATA KRITIČNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU OPĆINE RAŠA NAZIV OBJEKTA/ GRUPA OBJEKTA PREMA POSLJEDICAMA OD POTRESA LOKACIJA KAPACITET (broj osoba) DJEČJI VRTIĆI Dječiji vrtić Pjerina Verbanac Labin, Područno odjeljenje Raša II GRUPA ŠKOLE Raša 30 OŠ Ivana Batelića Raša II GRUPA OŠ Ivana Batelića Raša, Područna škola Koromačno III GRUPA Raša 160 Koromačno 8 DOM ZDRAVLJA LABIN Ordinacije opće medicine Raša II GRUPA Ordinacija opće medicine Koromačno II GRUPA Ljekarna II GRUPA Stomatološka ordinacija II GRUPA Raša 100 Koromačno 50 Raša 10 Raša 10 OBJEKTI JAVNE UPRAVE Zgrada Općine Raša II GRUPA Raša 50

Stranica -19- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Dvorana RKUD-a RUDAR Raša II GRUPA Društveni dom Koromačno II GRUPA Raša 100 Koromačno 100 DOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE Dom za starije i nemoćne osobe II GRUPA Raša 56 Izvor: Evidencije Općine Raša, Raša 2009. godina Moguće posljedice U slučaju potresa intenziteta V-VIº MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u Krapnu (dio naselja Raša) gdje je najveća koncentracija građevina I i II grupe te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci). Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od VIIº MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja s rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru naselja Raša te u već spomenutom naselju Koromačno. Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno VIIº MCS kao najgori mogući slučaj procjenjuje se: - da bi na građevinama I grupe bilo oko 25% teških oštećenja (III stupnja) i oko 15% razornih oštećenja (4. stupnja) - da bi na građevinama II grupe bilo oko 50% umjerenih oštećenja (II stupnja) - da bi na građevinama III grupe bilo oko 25% laganih oštećenja (I stupnja) Najteže posljedice za stanovništvo mogu biti upravo u središtu naselja Raša zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojnoobrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva). Temeljem svih parametara za očekivati je da bi u najgorem mogućem slučaju na prostoru Općine bilo oko 25 osoba plitko zatrpanih, oko 10 osoba srednje zatrpanih, oko 10 osoba duboko zatrpanih. Izrađenim analizama broja stradalih osoba procjenjuje se da bi na području Općine bilo 3-5 poginulih te oko 25-30 ozlijeđenih osoba, od čega oko 5 teže, 10 srednje i 10 lakše ozlijeđenih. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prijedlogom Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Općine pripada zoni VII MCS. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Stranica -20- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se spriječava erozija tla odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. U Republici Hrvatskoj je 1985. godine zakonskom odredbom uspostavljena Seizmološka služba koja djeluje kao organizacijska jedinica geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njena osnovna zadaća jest neprekidno instrumentalno praćenje seizmičke aktivnosti te prikupljanje, obrada i analiza podataka. Dobiveni rezultati osnova su za naknadna izučavanja značajki potresa, od kratkoročnih koja obuhvaćaju i obavještavanje nadležnih državnih institucija do dugoročnih, kao baze za znanstvena i stručna istraživanja. Općenito, strategija u zaštiti od štetnih djelovanja potresa usmjerena je primarno ka preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite od uzroka. Kao fundamentalna znanstvena disciplina seizmologija nastoji spoznati i definirati što utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna područja. Isto tako, nužnost primjene rezultata nameće pred istraživanja, kojima je cilj predviđanje značajki buduće seizmičke aktivnosti, i potrebe njihova prezentiranja na načine i u oblicima koji su prikladni potrebama protupotresnog projektiranja i gradnje te poduzimanje drugih preventivnih mjera u nastojanjima da kod najvećih mogućih potresa ne dođe do ljudskih žrtava, a da se štete na kulturnom blagu i materijalnim dobrima zadrže u ekonomski prihvatljivim granicama. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje i gradnju danas se propisuje pravnim normama. U zakonskim i podzakonskim odredbama objekti su svrstani u različite kategorije te su, ovisno o posljedicama koje bi prouzročile teža oštećivanja pojedinih vrsta objekata, propisane metode i parametri potresnih sila koji se moraju uključiti u proračune kod projektiranja. Najdetaljnija istraživanja propisana su za tzv. objekte izvan kategorije o čijoj ispravnosti ovisi funkcioniranje drugih tehničko-tehnoloških sistema, poremećaji koji mogu izazvati katastrofalne posljedice odnosno nanijeti velike materijalne štete društvu u cjelini ( važnija industrijska postrojenja, važniji objekti veza i telekomunikacija, bolnice, škole itd). Kod urbanističkog planiranja, mjere zaštite ostvaruju se putem zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju povredljivosti urbanih struktura, a sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ( Narodne novine, broj 29/83) moraju biti sadržane u koncepcijama i rješenjima prostornih planova svih nivoa (od Prostornih planova županija, Generalnih urbanističkih planova, Urbanističkih planova uređenja pa do Detaljnih planova uređenja), a kod utvrđivanja uvjeta uređenja prostora prilikom izdavanja lokacijske dozvole, u procesu uređivanja zemljišta i izgradnje objekata, ostvaruju se putem općeg smanjenja povredljivosti objekata visokogradnje i niskogradnje i to funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikovanjem. 1.1.3. Potecijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od ostalih prirodnih uzroka Klimatske karakteristike područja Oborine, vlažnost, oblačnost, magla,vjetar Područjem Općine prevladava mediteranska klima s prosječnom temperaturom zraka od 14oC. Obilježje ovog tipa klime jesu topla ljeta i kišne zime pri čemu je najsušniji dio godine ožujak i ljetni mjeseci, dok je najkišovitije razdoblje u listopadu, studenom i prosincu.

Stranica -21- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Prosječna količina padalina tijekom godine iznosi 848 mm. Od vjetrova dominira sjeveroistočnjak (bura), jugoistočnjak (jugo) i jugozapadnjak (garbinada ili lebić), a česti su zapadni te istočni vjetar. Tablicom koja slijedi prikazane su prosječne temperature, padaline i vjetroviti dani po godišnjim dobima na temelju podataka zabilježenih na meteorološkoj postaji Pula. Podaci o prosječnim temperaturama i količinama padalina obuhvaćaju razdoblje od 1961. do 1990. godine, dok se broj vjetrovitih dana odnosi na razdoblje od 1993. do 1995. godine. PROSJEČNE TEMPERATURE, KOLIČINE PADALINA I BROJ VJETROVITIH DANA SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA UKUPNO Prosječna temperatura zraka u o C 12,3 22,1 14,6 8,2 13,7 Prosječna količina padalina u mm 188 179 257 226 848 Broj vjetrovitih dana 12 9 12 18 51 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine BEAUFORTOVA LJESTVICA ZA JAČINU VJETRA I PRIDRUŽENE SREDNJE BRZINE VJETRA (M/S). Beaufort (Bf) Naziv Klasa brzine (m/s) 0 tišina ili kalma (C) 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 Povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujni vjetar 17.2-20.7 9 Oluja 20.8-24.4

Stranica -22- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 Orkan 32.7-36.9 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006. godine a) Suša i toplinski val Istarska županija se prema orografskim karakteristikama može podijeliti na niži priobalni dio na zapadnom i južnom dijelu županije te na brdoviti dio u unutrašnjosti Istarskog poluotoka. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Pula (63 m n.m) smještene u priobalnom dijelu županije i podaci s glavne meteorološke postaje Pazin, koja se nalazi na višoj nadmorskoj visini (291 m n.m.) u unutrašnjosti. PRIKAZ GODIŠNJEG HODA BROJA DANA BEZ OBORINE U METEOROLOŠKOJ POSTAJI PULA U 2006. GODINI MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 23.5 21.8 23.6 20.4 22.1 21.5 25.2 25.5 21.7 21.7 19.6 21.7 267.9 STD 4.5 3.1 3.0 3.0 3.0 3.2 3.4 2.2 4.7 4.6 4.9 4.4 13.4 MIN 17 16 16 15 15 15 18 22 13 14 10 12 235 MAKS 31 25 28 24 27 28 30 29 30 29 27 29 288 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine. Na temelju provedene analize srednjih mjesečnih i godišnjih broja dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama te maksimalnim i minimalnim mjesečnim i godišnjim brojem dana bez oborine u razdoblju 1981 2000.godine može se konstatirati slijedeće: Na području Općine prosječno godišnje ima 278 dana bez oborine. Tijekom godine po mjesecima taj broj se malo mijenja (1 do 3 dana). Prosječni broj takvih dana kreće se od 20 dana u studenom do 25 dana u srpnju i kolovozu. Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno odstupanje od srednjaka, upućuju na nešto manju stabilnost od rujna do siječnja tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine se od godine do godine u tim mjesecima više razlikuje. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u srpnju (35% slučajeva) i siječnju (23% slučajeva). Najsušniji mjesec u analiziranom razdoblju bio je srpanj 1985. godine koji je imao 30 dana bez oborine, a iste godine je i kolovoz imao veliki broj bezoborinskih dana (27 dana). Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u studenom (27% slučajeva), a zatim u veljači (17% slučajeva) i listopadu (14% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je u studenom 2000. godine kada je bilo 10 takvih dana. BROJ PROGLAŠENIH ELEMENTARNIH NEPOGODA ZBOG SUŠE U PROTEKLIH 10 GODINA

Stranica -23- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. DATUM VRSTA NEPOGODE PODRUČJE IZNOS ŠTETE (U KUNAMA) 20. lipanj 2000. suša požar Istarska županija (32 JLS) 257.121.069,15 2.000.000,00 18. lipanj 2003. suša Istarska županija (osim Labina, Pule, ovinja, Kanfanara, Medulina, Raše i Vrsara) 113.021.642,00 22.419.529,00 30.kolovoz 2007. suša tuča Istarska županija (31 općina i 10 gradova) 244.990.628,89 1.920.401,62 (za stočarstvo) 25. rujan 2007. suša tuča Grad Labin 649.141,11 Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području Istarske županije, Pula 2009. godina Moguće posljedice Područje Općine može biti ugroženo od posljedica suše minimalno zbog malih obradivih poljoprivrednih površina ( Most Raša djelomično imaju sustav navodnjavanja ). Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću i vinovoj lozi, a nešto veća šteta može biti na prinosima u pčelinjim društvima. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. Za otklanjanje posljedica hidrološke suše mogu se koristiti operativne snage za zaštitu i spašavanje (JVP Labin) koje bi cisternama snabdijevale vodom onaj dio stanovništva koji nije priključen na zajednički vodoopskrbni sustav i kojemu nije dostupna higijenski ispravna voda. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Dokumentima prostornog uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području Općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač. b) Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar Olujno ili orkansko nevrijeme (olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborina) stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumskim dobrima, građevinskim objektima i u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, a često puta ugrožava i odnosi ljudske živote.

Stranica -24- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Na području Općine u posljednjih 10 godina nije bilo pojava takvog nevremena, a što se tiče pijavica nije zabilježeno da se uopće u prošlosti takva vremenska nepogoda desila na području Općine. U slučaju pojave takvog nevremena bilo bi ugroženo najviše 200 turista iz autokampa Tunarica i Sv.Marina. Za prikaz strujnog režima na području Općine analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Pulu (1981 2000). MJESE CI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 5.5 3.9 5.7 4.9 2.5 3.1 2.9 2.6 3.1 6.6 6.6 7.0 54.1 STD 3.8 2.9 4.4 3.4 1.5 2.1 2.2 1.7 1.8 2.8 4.3 3.7 16.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 31 MAKS 15 9 16 14 6 7 7 6 6 10 15 16 80 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 1.8 1.4 1.3 1.3 0.6 0.3 0.7 0.4 0.5 1.8 1.9 2.1 13.9 STD 2.1 2.0 1.9 1.4 0.8 0.6 0.8 0.7 0.7 2.0 2.0 2.4 8.4 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 MAKS 8 6 6 5 3 2 2 2 2 6 5 9 33 Izvor:Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine Najčešći smjerovi vjetra koji se javljaju na postaji Pula su iz sjevero istočnih i jugo istočnih smjerova (16.2% i 16.7% redom). To su poznati vjetrovi bura i jugo. Bura se javlja u situacijama prilikom prodora hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka te je to hladan, suh i mahovit sjeveroistočni vjetar. Za vrijeme bure pojačan je osjet hladnoće. Zbog svoje mahovitosti bura stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka bura na moru trga vrške valova i stvara morski dim. Obala izložena buri pokrivena je tankim slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura nanijela u morskom dimu. Na tim mjestima biljke slabo uspijevaju i tlo je ogoljelo. Smjer vjetra može se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla nekog područja pa tako bura na nekim lokacijama ima više izraženu sjevernu komponentu (N NNE), a na drugim istočnu komponentu (ENE E). SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA UKUPNO Broj vjetrovitih dana 12 9 12 18 51 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske Županije, Zagreb, rujan 2006.godine Tabela broj 6. Beaufortova ljestvica jačine vjetra Razred brzine Beauforti (Bf) Naziv (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5

Stranica -25- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 2 povjetarac 1.6-3.3 3 Slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 Vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 Jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Olujno nevrijeme zabilježeno je 1996. godine (praćeno i tučom), 1997, 1998, 2002, te 2003. godine i to najviše na morskoj obali (Koromačno). Moguće posljedice Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su rijetkost, ali bi u slučaju nastanka moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala. Štetu bi mogli pretrpjeti vinogradi u vlasništvu sitnih poljoprivrednika te pčelarska društva. Štetu bi mogli pretrpjeti turisti smješteni u autokampu ( Tunarica i Sv.Marina ) pod šatorima. Gospodarskim objekti nisu ugroženi od ove vrste opasnosti. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jaka kiša ili tuča. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. c) Tuča, snježne oborine i poledica 1. Tuča Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda promjera od 5 do 50 mm i većeg. Pojava tuče, sugradice i ledenih zrna (krute oborine) svojim intenzitetom nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Na području Općine ne provodi se obrana od tuče. Općina nije imala potrebu proglasiti stanje elementarne nepogode od ugroza tuče. Posljednja jača tuča zadesila je područje Općine Raša 30. kolovoza i 25. rujna 2007. godine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području Općine uzeti su podaci s meteorološke postaje Pula. Za ovu meteorološku postaju u slijedećim tablicama prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981 2000.godina.

Stranica -26- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Meteorološka postaja Pula ima prosječno godišnje 0.7 dana s krutom oborinom. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u studenom 0.2 dana. U rujnu, listopadu i prosincu nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S POLEDICOM (Rd 0.1mm i tmin2m 3.0 C) SRED 2.4 2.8 1.3 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 1.1 1.8 9.7 STD 2.3 2.4 1.7 1.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 1.4 1.9 5.8 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 7 8 7 4 0 0 0 0 0 1 4 7 22 BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.2 0.0 0.7 STD 0.2 0.3 0.3 0.2 0.2 0.5 0.2 0.2 0.0 0.0 0.4 0.0 1.0 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 1 1 1 1 2 1 1 0 0 1 0 3 2. Snježne oborine Količine snježnih oborina na području Općine ugroziti svakodnevno normalno funkcioniranje Općine. su takve da ne mogu značajno 3. Poledica riješiti. Na području Općine ne postoji poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti 4. Klizišta Na području Općine nema evidentiranih područja s mogućnošću nastanka klizišta. Moguće posljedice Područje Općine može biti minimalno ugroženo od posljedica tuče zbog malih obradivih poljoprivrednih površina (Most Raša, Brovinje). Stanovništvo, gospodarski i kulturni objekti nisu ugroženi. Ugroženost područja Općine od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća. Pojava zaleđenih kolnika na području Općine je veoma rijetka. U slučaju pojave zaleđenih kolnika bio bi ugrožen promet te kretanje pješaka posebno po središtu naselja Raša. Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, naročito šetnica i trgova, trebalo voditi računa o korištenju protukliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih puteva.

Stranica -27- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. 1.2 Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarskim objektima Potencijalna opasnost od nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari iz industrijskih kompleksa je iz godine u godinu veća zbog uvođenja sve veće količine opasnih tvari, dijelom zbog nemara, a dijelom i zbog teškog ekonomskog položaja gospodarskih subjekata zbog čega se nedovoljno provode zakonske obveze u smislu preventivnog djelovanja (amortizacija dotrajalih rezervoara, zamjena određenih dijelova u sistemu cijevi, redovit servis i kontrola otpornosti materijala na agresivna sredstva i sl.). Procjenjuje se da na području Općine postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste koje se mogu dogoditi na onim lokacijama gdje postoje industrijski objekti koji koriste ili proizvode u svom proizvodnom procesu opasne tvari. Tvornica cementa Holcim smještena je u rubnim dijelovima naselja Koromačno, a analiza najgoreg mogućeg slučaja desio bi se kod eksplozije ugljene prašine u silosu kao posljedica nastalog požara u mlinu ugljena, koji bi se sistemom cjevovoda proširio na silos. Domet vatrene lopte iznosio bi 55 metara, a udaljenost kod koje udarni val eksplozije iznosi i psi (oko 7 kpa): 223 metra. Posljedice zračnog udara u zoni ugroženosti: - veći broj ozlijeđenih i osoba sa teškoćama disanja - materijalna šteta vrlo velika - okoliš zagađen česticama ugljene prašine. Analiza izvan lokacijskih posljedica Na sjeveru zona ugroženosti svojim rubnim dijelom zahvaća naseljeno područje. Moguće posljedice: - djelomično razbijena prozorska stakla - moguće ozljede od pucanja prozorskih stakala - moguće teškoće sa disanjem uslijed čestica ugljene prašine - nije potrebno evakuirati ljude, već je dovoljno zadržvanje u zatvorenom prostoru. Istarska tvornica vapna Most Raša van je naselja Most Raša te je zbog toga i manja opasnost od nekontroliranog istjecanja opasnih tvari u neposrednoj blizini stanovništva. Na lokaciji izvorišta Fonte Gaja-Kokoti do sada nisu zabilježeni izvanredni događaji u svezi s klorom, pa nije moguće procjenjivati posljedice na osnovi iskustva iz prošlih izvanrednih događaja. Na lokaciji Fonte gaja Kokoti nalaze se dva identična procesa dvije serije po tri međusobno spojena spremnika za ukapljeni klor od 50 kg, pri čemu maksimalna količina klora u jednom procesu iznosi 150 kg. U najgorem mogućem slučaju, koji je definiran kao ispuštanje cjelokupne količine klora iz jednog procesa uslijed izvanrednog događaja, zonom ugroženosti smatra se područje polumjera 2200 m sa središtem u točki ispuštanja otrovnih tvari. U 2. zonu ugroženosti spadaju naselja Zartini, Topit, Barbići, Letajac, Breg. Opasne tvari koje ove tvrtke najčešće koriste su razna ulja, razrjeđivači, razne vrste plinova, nafta i naftni derivati, boje i lakovi, razne lužine, solna kiselina i sredstva za dezinfekciju. U slijedećoj tabeli prikazane su tvrtke na području Općine u kojima se skladište, prerađuju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU (po

Stranica -28- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. vrsti i količini) koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš. OPASNE TVARI U VODOVOD LABIN d.o.o I ISTARSKOJ TVORNICI VAPNA MOST RAŠA d.o.o PRAVNA OSOBA Vodovod- Labin SCENARIO OPASNA TVA VAR OBJEKT KOORDI NATE NAZIV LOKACIJE x y vrsta max.količin index vrsta zone a opasnosti opasnosti ugroženosti I. II. III. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Postrojenje Izvorište klor 150 kg D3 vrlo opasno D3 F.Gaja F.Gaja Istarska tvornica vapna ITV Spremnik podzemni Spremnik nadzemni Most Raša lož ulje 6000 l D1 požar Most Raša eurodizel 2000 l D1 požar ITV Spremnik nadzemni Most Raša m o t o r n o ulje 50 l D1 požar ITV Spremnik nadzemni Most Raša Hidrauličko ulje 60 l D1 požar ITV Spremnik nadzemni Most Raša reduktorsko ulje 200 l D1 požar ITV ITV Spremnik nadzemni Spremnik nadzemni Most Raša mast 100 kg D1 požar Most Raša otpadno ulje 2000 l100 kg D1 požar OPASNE TVARI U HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o KOROMAČNO OPASNA TVAR PRAVNA OSOBA OBJEKT NAZIV LOKACIJE Vrsta max. količina Vrsta opasnosti 2 3 4 7 8 10

Stranica -29- Broj 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011. Holcim (Hrvatska) d.o.o. Podzemni spremnik Rudarski pogon TC Koromačno nafta D2 30 000 L požar, ekpslozija, zagađenje tla, zemlje i mora Holcim (Hrvatska) d.o.o. Podzemni spremnik Rudarski pogon TC Koromačno lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 10 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla Holcim (Hrvatska) d.o.o. Podzemni spremnik Centralno skladište i radionice lož ulje za domaćinstvo ekstra lako održavanja TC Koromačno 10 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla Holcim (Hrvatska) d.o.o. Nadzemni spremnik HGG TC Koromačno lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 30 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla Holcim (Hrvatska) d.o.o. Nadzemni spremnik Pogon za loženje peći mazutom TC Koromačno mazut - lož ulje srednje 63 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla Holcim (Hrvatska) d.o.o. Podzemni spremnik Upravna zgrada TC Koromačno lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 5 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla i mora Holcim (Hrvatska) d.o.o. Nadzemni spremnik Postrojenje za obradu starih ulja TC Koromačno staro ulje 60 000 L požar, ekplozija, zagađenje tla Holcim (Hrvatska) d.o.o. Čelični Silos TC Koromačno ugljena prašina 150 T požar, ekplozija i zagađenje okoliša Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području Istarske županije, Pula 2009.godine Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima Na području Općine postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su tvornica cementa Holcim Koromačno i tvornica vapna Most Raša. Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim objektima može biti ugroženo do 5 osoba (0,2 % ukupnog stanovništva) uglavnom u samim postrojenjima, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi