1. OSNOVNI PODACI O NOSITELJU ZAHVATA Nositelj zahvata: Adresa: Vodovod Brač d.o.o. Mladena Vodanovića 23, 21400 Supetar MB: 3042251 Odgovorna osoba: Tonči Trutanić Telefon: 021/631141 Fax: 021/630621 e-mail: vodovod-brac@st.htnet.hr 2. UVODNE NAPOMENE Supetar je centralno i najveće mjesto na otoku Braču. Mjesto se nalazi na sjevernoj strani otoka. Smješteno je u otvorenoj uvali koja je s istočne strane umjetno zatvorena gatom, a sa zapadne prirodno poluotokom. S obzirom da je velika većina objekata individualno stambenih, mjesto zauzima značajnu površinu te se širi od obale uzbrdo prema unutrašnjosti. Supetar je značajno transportno središte otoka s trajektnom lukom. Kanalizacijski sustav Supetra projektno je riješen krajem 80-tih godina projektima: "Fekalna kanalizacija naselja Supetar - Istok" (1986.) i "Fekalna kanalizacija naselja Supetar - Zapad" (1988.). U oba projekta, koncepcija odvodnje zasniva se na prirodnoj konfiguraciji terena i rasporedu objekata na njemu. Projektom planiran sustav odvodnje izveden je postavljanjem priobalnog kolektora koji u središnjem dijelu mjesta prati obalnu liniju, a u istočnom i zapadnom dijelu mjesta ide glavnom prometnicom između stambenog dijela naselja i mora, odnosno hotela. Gravitacijski kolektor prikuplja otpadne vode stambenog područja (visinski se nalazi iznad kolektora) i transportira ih bez potrebe za pumpanjem. Sve sakupljene otpadne vode dovode se do istočnog ulaza u gradsku luku, odakle se putem crpne stanice tlače u podmorski ispust dužine 1300 m i ispuštaju u Brački kanal. Do danas su izgrađeni slijedeći dijelovi kanalizacijskog sustava naselja Supetar: središnji i zapadni dio glavnog kolektora, dio sekundarne sabirne mreže, podmorski ispust i crpna stanica na mjestu ispusta. Hotelsko naselje koje se nalazi u zapadnom priobalnom dijelu Supetra ima vlastitu kanalizacijsku mrežu koja je priključena na glavni mjesni kolektor. Kako bi se zaokružila cjelina kanalizacijskog sustava Supetra, potrebno je još napraviti sljedeće: produžiti istočni dio glavnog kolektora do planirane gospodarske zone (u tijeku); dovršiti sekundarnu kanalizacijsku mrežu; izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji crpne stanice i produljiti ispust (600 m) na predviđenu projektnu duljinu od 1300 m sa izgradnjom difuzora koji je predmet ove procjene. S obzirom na centralni prometni položaj Supetra na otoku Braču, njegov je kanalizacijski sustav predviđen za prijem sadržaja septičkih jama naselja koja se nalaze u centralnom dijelu otoka i koja nemaju svoj kanalizacijski sustav. Stoga je na istočnom kraju kolektora, u servisnoj zoni, predviđena izgradnja i opremanje cjelovite stanice za prihvat sadržaja septičkih jama. 1
Zakonom o vodama čl. 68 utvrđeni su ciljevi zaštite voda: Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanju neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Izgradnja uređaja za pročišćavanje u postojećem kanalizacijskom sustavu, rezultirati će povoljnijim stanjem kakvoće obalnog mora pa se mogu očekivati sljedeće koristi: opće zdravstvene prilike, biološka raznovrsnost u moru, rekreacija na vodenim površinama i priobalju, izgled krajolika, čime se ostvaruju navedeni ciljevi. 3. LOKACIJA ZAHVATA Lokacija uređaja za pročišćavanje Supetar, koji se po važećoj zakonskoj regulativi predviđa prvog stupnja čišćenja, zadana je od strane investitora uz lokaciju centralne crpne stanice. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ( Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske 1/03, 08/04, 05/05, 05/06 te izmjene i dopune Prostornog plana Službeni glasnik Županije splitskodalmatinske broj 07/06, 13/07) Među ciljevima prostornog uređenja, a u svrhu zaštite mora na području Županije, navedeno je nekoliko prioriteta među kojima i slijedeće: treba nastaviti izgradnju kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje i podmorskim ispustima te spriječiti nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u more. Nadalje se navodi opis postojećeg sustava za odvodnju otpadnih voda naselja Supetar. Taj se sustav sastoji od glavnih i sekundarnih kolektora kojima se otpadne vode dovode do CS Supetar I (locirane na obali) odakle se otpadne vode bez predtretmana ispuštaju podmorskim ispustom (ukupne duljine kopnenog i podmorskog dijela 1.026 m u more na dubini 32,5 m. U kartografskom prikazu Infrastrukturni sustavi i mreže (Slika 3.1.) označena je lokacija ispusta kanalizacijskog sustava naselja Supetar. Slika 3.1. Izvadak iz PP Splitsko-dalmatinske županije. Kartografski prikaz Infrastrukturni sustavi i mreže. 2
Prostorni plan uređenja Grada Supetra Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje. (Službeni glasnik Grada Supetra 03/09, Suglasnost na plan prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, broj suglasnosti Klasa: 350-02/09-11- 17, Ubroj: 531-06-09-8, datum 6. travnja 2009.))). U daljnjem razvoju infrastrukturnih sustava, potrebno je prvenstveno riješiti odvodnju otpadnih voda priobalnih naselja (u administrativnoj jedinici Grad Supetar), jer se problem odvodnje otpadnih voda smatra ograničavajućim čimbenik gospodarskog (turističkog) rasta Grada Supetra. U naselju Supetar kanalizacijski sustav je djelomično izgrađen, a da bi se zaokružila cjelina kanalizacijskog sustava, među navedenim potrebnim radnjama stoji i izgradnja uređaja za pročišćavanje na lokaciji crpne stanice ispusta. Kanalizacijski sustav Supetra je predviđen za prijem sadržaja septičkih jama naselja koja se nalaze u centralnom dijelu otoka i koja nemaju svoj kanalizacijski sustav. Stoga je na istočnom kraju kolektora, u servisnoj zoni, predviđena izgradnja i opremanje cjelovite stanice za prihvat sadržaja septičkih jama (Slika 3.2.). Slika 3.2. Izvadak iz PPU-a Grada Supetra. Kartografski prikaz: Vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda i vodnogospodarstvo. Lokacija uređaja nalazi se u jugoistočnom dijelu naselja (Prilog 1) uz postojeću crpnu stanicu ispusta. Uz samu lokaciju uređaja s južne strane prolazi državna cesta D113 - Supetar Nerežišće Sumartin (trajektna luka). Dio terena oko crpne stanice se sada koristi kao parkirališni prostor, ali bez značajnijih ulaganja oko uređenja istog. U prostornom planu uređenja grada Supetra predmetna lokacija je rezervirana za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zbog namjene okolnog prostora i položaja postojeće i planirane prometnice, kao i vezanosti na postojeću crpnu stanicu i podmorski ispust, lokacija ima prostorna ograničenja za izgradnju potrebnih sadržaja kao i potrebnog stupnja čišćenja. Također se kao nužnost nameće uvjet da svi sadržaji uređaja moraju biti u zatvorenom objektu (građevini). Ukoliko bi se grad Supetar odlučio na izgradnju biološkog uređaja bez obzira što on nije potreban prema postojećoj zakonskoj regulativi, ova lokacija ni položajem (centar mjesta), ni veličinom ne odgovara uvjetima za smještaj biološkog uređaja. Lokacija biološkog uređaja trebala bi biti na slobodnom prostoru izvan građevinskog područja. 3
Tehnološko rješenje uređaja I. stupnja predviđenog ovim elaboratom je takovo, da se može naknadno interpolirati slijedeći stupanj pročišćavanja biologija na nekoj drugoj lokaciji. Od crpnog bazena 2 do planirane lokacije biološkog uređaja moguće je izvesti tlačni cjevovod. Pročišćena otpadna voda bi se iz crpnog bazena 2 tlačila prema uređaju II. stupnja. Od uređaja do priključka na podmorski ispust biti će potrebno izvesti povratni cjevovod. Veličina ograđene parcele je nepravilnih dimenzija (Prilog 2) površine 966,5 m 2. Postojeća crpna stanica oko koje je potrebno razviti planirano rješenje uređaja smještena je na ravnom terenu koji ima kote oko 1.8 do 2.6 m n.m. Pristup lokaciji uređaja za pročišćavanje predviđen je s državne ceste D113. Glavni pristup objektu je sa zapadne strane (Prilog 2). Tlocrtna dispozicija unutarnjeg uređenja postrojenja prikazana je u Prilogu 3 i Prilogu 4. Promet prema uređaju i od uređaja će biti vrlo rijedak (jednom dnevno), a obuhvaća vozila za odvoz otpada koji nastaje na lokaciji uređaja za pročišćavanje. U tekstu dalje su priložene fotografije postojećeg stanja lokacije uređaja. Priključak planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Supetru na elektromrežu izvršit će se zbog rada opreme, crpki i potrebe automatskog upravljanja, a prema posebnim uvjetima nadležnog javnog poduzeća. Opskrba vodom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Supetru vršit će se iz lokalne vodoopskrbne mreže (koja pripada zapadnom vodoopskrbnom podsustavu otoka Brača - vodosprema Brač Općina Supetar Općina Milna otok Šolta). Telefonska veza ostvariti će se priključkom na pripadajuću lokalnu mrežu prema posebnim uvjetima nadležnog poduzeća. Priključak na elektromrežu za rad opreme, crpki i potrebe automatskog upravljanja prema posebnim uvjetima nadležnog poduzeća. 4. OPIS ZAHVATA 4.1. Naziv zahvata Predmetni zahvat je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa I. stupnjem pročišćavanja na zadanoj lokaciji uz trajektnu luku (katastarske čestice 506/9 pogledati Prilog 1) te prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) naveden je u popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš a za koje je nadležno Ministavrstvo zaštite okoliša (Prilog II Ostali projekti; redni br 1: ''Postrojenja za obradu otpadnih voda izlaznog kapaciteta 10.000 ES i većeg s pripadajućim sustavom odvodnje'') 4.2. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa Uređaj za pročišćavanje Supetar predstavlja centralnu građevinu kanalizacijskog sustava Supetar. Pročišćena otpadna voda se nakon prolaza kroz uređaj tlači u postojeći podmorski ispust. Osnovna koncepcija uređaja proizišla je iz nekoliko uvjeta: uređaj mora zadovoljiti uvjete 1. stupnja pročišćavanja, svi sadržaji uređaja za pročišćavanje moraju biti u zatvorenom objektu; postojeći bazen crpne stanice se mora zadržati u funkciji kao sastavni dio uređaja; 4
na ulaznom oknu se mora predvidjeti gruba rešetka sa automatskim čišćenjem; uređaj mora imati mogućnost faznog rada u pogledu priključenog broja ES; sav otpadni materijal mora biti prikladno pakiran da se što manje osjećaju negativni utjecaji u pogledu mirisa; Temeljem lokacije postojećeg crpnog bazena koji je uvelike uvjetovao smještaj planiranog objekta, kao i postojećih visinskih uvjeta u pogledu dovoda otpadnih voda, predlaže se slijedeće rješenje: a) Potrebno je rekonstruirati kraći potez dovodnog kolektora u duljini cca. 25 m, prema grafičkom prilogu, tako da se ulaz u crpni bazen planira s njegove zapadne strane. To je potrebno izvesti kako bi se gruba rešetka sa automatskim čišćenjem širine otvora 60 mm, mogla smjestiti unutar gabarita planiranog objekta. Zadržani otpadni materijal se pohranjuje u kontejner. b) Direktno u crpnom bazenu, nakon prolaza kroz grubu rešetku, predviđa se ugradnja finog vertikalnog sita Ro K4, 700 /6, sa izbacivanjem zadržanog otpadnog materijala. Svi sadržaji veći od 4 6 mm se izdvajaju i pakiraju u kontinuiranu zatvorenu plastičnu vreću i pohranjuju u kontejner postavljen na podu planiranog objekta. Fino vertikalno sito ima dvojaku funkciju: zaštita crpki od začepljenja krupnijim materijalom rasterećenje finih sita sa okancima 0.20 x 0.20 mm U preostalom dijelu crpnog bazena se predviđa ugradnja dvije crpke pojedinačnog kapaciteta cca. Q=75 l/s i H man = 7.0 m, koje otpadnu vodu prebacuju u egalizacijsko-razdjelni bazen. Crpke su predviđene za režim rada (1+1) i (2+0) s trećom pričuvnom crpkom na prostoru strojarnice 1. Kako je riječ o crpkama s mokrom izvedbom eventualna zamjena crpke pričuvnom je i brza i jednostavna. Rekonstruirani tlačni cjevovodi crpki se montiraju iznad kote poda, tako da su cijevne armature lako dostupne za eventualnu zamjenu. Postojeća zasunska komora crpne stanice se isključuje iz funkcije i rekonstruira u razdjelni bazen prema finim sitima. U njega se ugrađuju dva mehanička limitatora protoke Q max. = Q konst = 45.0 l/s, kombinirano s tablastim zapornicama, tako da je moguće zatvoriti pojedine, ili obje linije istjecanja prema finim sitima. Posebni odvod sa tablastom zapornicom je predviđen je prema planiranom crpnom bazenu (CB2). Taj odvod se otvara kada linija sa finim sitima nije u pogonu. c) Da bi se izvršilo pročišćavanje I stupnja, predviđa se ugradnja finih sita sa okancima 0.20 x 0.20 mm. Za planirani maksimalni kapacitet Q=90l/s, uz prethodno vertikalno sito s=6,0 mm, potrebno je ugraditi dva fina sita u paralelnom radu, jediničnih kapaciteta po Q 1 = 45,0 l/s, tip Ro HRS, 1800/0.2, dakle s promjerom ulaznog bubnja Ø 1800 mm. Predviđa se ugradnja finih sita u zatvorene spremnike, čime se smanjuje emisija neugodnih mirisa tijekom rada, a isto tako se sprječava prskanje vode prilikom diskontinuiranog pranja vanjskog plašta bubnjeva vodom pod visokim tlakom. d) Nakon prolaza kroz fina sita pročišćena voda se skuplja u predviđenom crpnom bazenu (CB2) u kojem se planira smještaj dviju crpki koje otpadnu vodu tlače u postojeći podmorski ispust. Kapacitet obje crpke u paralelnom radu je Q= 150 l/s, H man = 10.0 m. e) Potrebno je izvesti rekonstrukciju kopnenog dijela podmorskog ispusta u duljini 17.0m, od planiranog crpnog bazena 2 do spoja na postojeću trasu podmorskog ispusta. Predviđa se i rekonstrukcija incidentnog preljeva u duljini 13.0 m, na dijelu gdje prolazi kroz planiranu građevinu. 5
Isto tako je potrebno izvesti incidentni preljev iz crpnog bazena 2, u duljini 15.0 m do spoja na postojeći incidentni preljev. Predviđena je ventilacija crpnih bazena. Na odvodnim kanalima se postavljaju filtri sa aktivnim ugljenom koji sprječavaju širenje neugodnih mirisa u okolinu. Predloženo rješenje postupka pročišćavanja zadovoljava slijedeće uvjete: Upotreba već dokazanog, postupka koji će moći zadovoljiti tražene standarde efluenta; Postupak koji se može smjestiti na raspoloživoj lokaciji; Postupak koji zahtijeva minimalno nadgledanje i održavanje; Minimalni utjecaj na okolinu; Mogućnost funkcioniranja uređaja u fazama. Predložen je I. stupanj razine pročišćavanje vode na uređaju, čime će se smanjiti količina tvari koja bi se mogla nataložiti i akumulirati na morskom dnu u blizini ispusta. Ovim pročišćavanjem se postiže koncentracija suspendirane tvari manja od 145 mg/l. Također će se smanjiti broj bakterija i virusa. 4.2.1. Režim rada uređaja Koncept uređaja je predviđen na način da on može optimalno funkcionirati u početnom razdoblju izgradnje, kao i na kraju planskog perioda kada se očekuje značajan prirast korisnika kanalizacijskog sustava. Isto tako je moguće uzeti u obzir značajne razlike broja korisnika u ljetnom i zimskom periodu. Uređaj može funkcionirati u dvije faze: FAZA 1: kapacitet do 10.000 ES; vršni sušni protok od 130 m 3 /sat, a kišni protok je 168 m 3 /sat. Nakon prolaza kroz grubu automatsku rešetku i vertikalno sito pročišćena voda se putem crpke prebacuje u razdjelni bazen. Predviđa se ugradnja samo jednog finog sita kapaciteta 45 l/s. Tablasta zapornica prema planiranom drugom finom situ je zatvorena. Zatvorena je i zapornica prema obilaznom kanalu. Na ulazima u fina sita ugrađeni su mehanički regulatori protoke, koji osiguravaju da na sita dolazi konstantna količina vode. Nakon prolaza kroz sita pročišćena voda dotječe u crpni bazen 2. U njemu su ugrađene crpke koje vodu tlače u podmorski ispust. FAZA 2: Kapacitet do 19000 ES; vršni sušni protok je 240 m3/sat, a kišni protok je 321 m 3 /sat. Potrebno je ugraditi i drugo fino sito. Kapaciteti crpki su prilagođeni različitim režimima dotjecanja u 1. i 2. fazi. Režim rada kako je predviđeno u fazi 1 može funkcionirati u većem dijelu godine, do kraja planskog razdoblja, s obzirom da se izvan sezone očekuje opterećenje maksimalno do 10.000 ES. Režim rada kako je predviđeno u fazi 2 može funkcionirati u ljetnim mjesecima, u konačnom razdoblju kada se predviđa puni kapacitet rada uređaja. 4.2.2. Građevina uređaja za pročišćavanje S obzirom na lokaciju uređaja za pročišćavanje, uvjet je da svi sadržaji moraju biti u zatvorenom objektu, temeljem čega je odabrana i tehnologija pročišćavanja. Građevina se sastoji od podzemnog i nadzemnog dijela. 6
U podzemnom dijelu građevine se nalazi: okno sa grubom automatskom rešetkom, kota dna okna je 1.88 m n.m., crpni bazen 1, koji je zadržan od postojeće crpne stanice, sa kotom dna -3,65 m n.m., ukupnog volumena 21,24 m 3, razdjelni bazen koji se izvodi rekonstrukcijom zasunske komore postojeće crpne stanice, sa kotom dna 1,00 m n.m., ukupnog volumena 11,7 m 3, obilazni kanal koji se planira od dolaznog okna koje se nalazi prije ulaza u objekt uređaja do crpnog bazena 2, kote dna od 0.26 m n.m. do 0,07 m n.m., crpni bazen 2 sa kotom dna -1,33 m n.m., ukupnog volumena 21,5 m 3, spojni cjevovod od finih sita do crpnog bazena 2, postojeći incidentni preljev iz crpnog bazena 1 i novi incidentni preljev iz crpnog bazena 2 koji se veže na postojeći incidentni preljev. Unutar nadzemnog dijela građevine nalazi se: spremište otpada 1, gdje se sakuplja otpad sa grube rešetke i vertikalnog sita, spremište otpada 2, gdje se sakuplja otpad sa finih sita, strojarnica 1 gdje je smješten nadzemni dio tlačnog cjevovoda sa armaturama, prve grupe crpki koje vodu tlače u razdjelni bazen, kao i rezervna crpka, strojarnica 2 gdje su smještena fina sita, strojarnica 3 gdje je smješten nadzemni dio tlačnog cjevovoda sa armaturama druge grupe crpki, koje tlače pročišćenu vodu u podmorski ispust, prostorija elektrike i automatike prostorija diesel agregata radna soba hodnik i sanitarni čvor. Tlocrtne dimenzije nadzemnog dijela građevine su 18.90 m x 13.00 m, ukupne površine 245,7 m 2. Objekt se planira u visini prizemlja. Kota prizemlja objekta je +1,80 m n.m.. Krov je predviđen ravan s najvišom apsolutnom kotom +6.70 m.n.m. U višoj fazi projektne dokumentacije moguća su drugačija rješenja krovišta, vezano za uvjete nadležnih službi. Važno je napomenuti da je potrebno poštivati grafičkim prilogom definirane minimalne svijetle visine pojedinih prostorija, koje su određene vezano za gabarite opreme i mogućnost manipulacije istom. Isto tako, u svrhu montaže automatske grube rešetke i vertikalnog sita potrebno je na krovu ostaviti otvor kako je to prikazano grafičkim prilogom, što je također potrebno detaljnije razraditi u višoj fazi projektne dokumentacije. Veličina ograđene parcele je nepravilnih dimenzija, prema grafičkom prilogu, površine 966,5 m 2. Plato je planiran na koti od 1,55 m n. m. do 1,70 m.n.m. Glavni pristup lokaciji je sa njene zapadne strane kako je to definirano grafičkim prilogom nacrta. Temeljem PP grada Supetra, na predmetnom području se planira napraviti UPU, koji treba biti u skladu s ovdje predloženim rješenjem lokacije uređaja i pristupa lokaciji. Promet prema uređaju i od uređaja će biti vrlo rijedak osim za odvoz otpada (jednom dnevno). U tekstu dalje su priložene fotografije postojećeg stanja lokacije uređaja. 7
Fotografije postojećeg stanja lokacije uređaja: Slika 4.2.2.1. Slika 4.2.2.2. 8
Slika 4.2.2.3. Slika 4.2.2.4. 9
Slika 4.2.2.5. Slika 4.2.2.6. 10
4.2.3. Postojeći ispust Podmorski ispust je izveden (600 m) od polietilenskih cijevi, a produljenje do duljine 1220 m izvesti će se istim cijevima presjeka Dv/Du = 450/399 mm. Difuzor je izveden promjenjivog profila Dv/Du 450/399 mm, 355/314,8 mm i 280/248,2 mm, ukupne duljine 66,65 m. Difuzor ima 8 bočnih otvora promjera 0,08 m, a promjer čeonog otvora je 0,148 m. Dubina na mjestu difuzora je 25 m. Pročišćavanje planirano na uređaju i duljina podmorskog ispusta osiguravaju da se kakvoća mora zadržava u granicama standarda. 4.2.4. Osnovni parametri održavanja uređaja Instalirana snaga Ukupno potrebna instalirana snaga je procijenjena sa slijedećim veličinama: - prethodno pročišćavanje (sa crpkama) 35 kw - I stupanj pročišćavanja 10 kw - crpke za podmorski ispust 40 kw - UKUPNO 85 kw 4.3. Popis vrsta i količina tvari koji ulaze u tehnološki proces i proračun mjerodavnih količina potrebnih za odabir tehnoloških karakteristika uređaja Uređaj će se dimenzionirati na hidrauličko opterećenje u skladu s ATV preporukama za maksimalni kišni dan. Stvarni podaci o koncentraciji otpadnih tvari u otpadnim vodama nisu poznati te će se stoga količine otpadnih tvari odrediti na temelju uobičajenih standarda. Proračun opterećenja organskom tvari uređaja provesti će se preko proračuna broja ES uz tipično projektno opterećenje za kućanske otpadne vode od: BPK 5 : Suspendirane tvari: 60 g po ekv.stan na dan 70 g po ekv.stan na dan Uz to koristiti će se omjer po kojem je 1 ES = 1 turističkom ležaju/dan. Na području Supetra nema industrije, a otpadne vode iz manjih proizvodnih pogona po svom satavu odgovaraju kućanskim otpadnim vodama. Razina pročišćavanja Razina pročišćavanja je odabrana u skladu s dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja u otpadnim vodama (N.N. 40/99; 6/01) te smjernicama iz Državnog plana za zaštitu voda (N.N. 8/99). 1. Za period do kada će na uređaj dotjecati kapacitet do 10000 ES u funkciji treba biti uređaj s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja 2. Za period do kada će na uređaj dotjecati kapacitet do 20000 ES u funkciji treba biti uređaj prvog stupnja kod kojeg će karakteristika efluenta biti u odnosu na ukupne suspendirane tvari 150 mg/l, a smanjenje ukupne suspendirane tvari za najmanje od 50%, te BPK5 za najmanje 20% (N.N. 8/99). 11
Podmorski ispust Na difuzoru moraju biti zadovoljeni slijedeći kriteriji: II. vrstu mora (N.N.77/98) na području izvan kruga oko difuzora ispusta, radijusa 300 m; III. vrsta mora (N.N.77/98) na površini mora iznad difuzora; na granici obalnog mora udaljenoj 200 m od obale zahtjeve za kakvoćom mora na morskoj plaži propisanom Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33, 1996), tamo gdje su plaže pod utjecajem ispusta. Stanovništvo i razvoj U Supetru je prema Popisu stanovništva 1991. godine živjelo je 2568 stanovnika, a deset godina kasnije, tj. prema Popisu 2001. godine 3016 stanovnika. Dakle, u zadnjem popisnom razdoblju 1991-2001. stanovništvo pokazuje rast svoje populacije. Taj prirast je prisutan još od popisa 1971 godine kada je u Supetru živjelo 1468 stanovnika Iz rečenog proizlazi da naselje Supetar ima potencijale kojima može privući stanovništvo u svoj prostor. Ustanovljeni tipovi općeg kretanja stanovništva odraz su cjelokupnog društvenogospodarskog razvoja prostora koji ima utjecaja i na demografske procese - procese imigracije. Ovdje je bitno ukazati na činjenicu da imigracijski procesi pokazuju trend dominacije nad prirodnim prirastom. Općenito uzevši, more, klima i krajobraz, uz kvalitetu geo-prometnog položaja i očekivani gospodarski prosperitet daljnjim razvojem turizma, vrijednosti su koje privlače ljude. Bolja prometna povezanost sa Splitom kao županijskim središtem i cestovna povezanost sa Zagrebom te ukupna obalna prometnica (planirana autocesta) ovaj prostor činit će u budućnosti još privlačnijim. Glavna usmjerenost u razvoju je turizam. U Supetru nema industrijskih kapaciteta još od konca '70- tih. U kontekstu prostorne i funkcionalne cjeline otoka Brača, nije za očekivati ni njen budući razvoj na području Supetra. Postojeća gospodarska zona "Žedno - Drage" u Supetru razvija se kao poslovnouslužna. Poljoprivredna djelatnost usko je vezana uz turističko-ugostiteljsku djelatnost ali i za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva tijekom čitave godine. Temeljem svega navedenog moguće je predvidjeti planirani prirast broja stalnih i povremenih stanovnika, kao i porast turista u turističkim objektima, koji su glavni potrošači i korisnici kanalizacijskog sustava. Kao projektni period za dimenzioniranje uređaja usvaja se 2025 godina, a projektni period u I fazi izgradnje je 2005 godina. Uvažavajući plansku dokumentaciju, te očekivanja investitora, kao mjerodavan podatak za dimenzioniranje uređaja utvrđen je slijedeći broj stanovnika i turista: GODINA BROJ STANOVNIKA BROJ TURISTA/LEŽAJA stalno stanovništvo - 3100 niža kategorija - 3300 2005. povremeno stanovništvo - 1100 visoka kategorija - 1900 ukupno - 4200 ukupno - - 5200 2025. stalno stanovništvo - 5000 povremeno stanovništvo - 2500 ukupno - 7500 niža kategorija - 9000 visoka kategorija - 2500 ukupno - - 11500 12
4.3.1. Specifična potrošnja Specifična potrošnja komunalnih (urbanih) voda Prognoza specifične potrošnje komunalne (urbane) vode koja uključuju kućanske otpadne vode, i vode iz ne-proizvodnih i manjih proizvodnih pogona te javnih ustanova (l/st/dan) prema ATV iznose: Prema ATV standardima mjerodavne potrošne norme po ES tijekom dana iznose: Veličina naselja Specifična potrošnja otpadnih voda (l/stan/dan) < 5000 150 5000 10 000 180 10 000 50 000 220 Analiza potrošnje vode u periodu od 2000. godine do 2003. godine Analiza je vršena temeljem podataka o prodanoj i distribuiranoj vodi u vodoopskrbnom sustavu Supetar. Ukupna potrošnja vode računata je u zimskim mjesecima ( 8 mj) kada možemo izračunati srednju dnevnu potrošnju stanovnika, bez potrošnje za turizam. Slične vrijednosti potrošnje imamo tijekom 2001., 2002. i 2003. godine distribuirano 233.870 m 3 prodano(potrošeno) 175.402 m 3 gubici 25 % - Broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine je 4066. - Ukupna srednja dnevna prodana količina po glavi stanovnika je : q 175402000 8 30 4066 sred. dn = =. 179,7l / st dan Koeficijent umanjenja normi potrošnji za proračun otpadnih voda Količina otpadne vode je: 179,7*0.8=143,8 l/st/dan, dakle cca. 145 l/st/dan. Potrošnja koeficijent umanjenja domaćinstva 0.80 turizam 0.80 Usvojena specifična potrošnja komunalnih (urbanih) voda Vidljivo je da je izračunata količina otpadnih voda neznatno manja od predviđene količine prema ATV standardima, pa se za planirano stanje usvajaju vrijednosti prema ATV: Godina Specifična potrošnja 13
Norme potrošnje vode u turizmu otpadnih voda (l/stan/dan) 2005. 150 2025. 180 Specifična potrošnja vode u turizmu (l/ležaju/dan) kategorija ležaja Specifična potrošnja (l/ležaju/dan) visoka kategorija (3 zvjezdice i više) 350 ostale kategorije 250 Uz prije navedeni koeficijent umanjenja od 0.8 usvajaju se slijedeće količine otpadne vode: Norme potrošnje u industriji kategorija ležaja Specifična potrošnja otpadnih voda (l/stan/dan) visoka kategorija (3 zvjezdice i više) 280 ostale kategorije 200 Na području grada Supetra nema industrijskih postrojenja, odnosno nema većih potrošača. Sve otpadne vode iz manjih radiona, odnosno javne djelatnosti po sastavu odgovaraju kućanskim otpadnim vodama, a njihove količine su uključene u normu potrošnje po stanovniku na dan. Koeficijent neravnomjernosti-oscilacije protoka S obzirom na znatne razlike između sezonskih potrošnji zbog znatnije zastupljenosti turizma proračun se radi za dvije sezone: ljetnu i zimsku. U zimskom periodu potrošnja u turizmu se ne uzima u obzir. Količina otpadnih voda u satu najveće potrošnje će se dimenzionirati u skladu s ATV preporukama. UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE KANALIZACIJSKA MREŽA I GRAĐEVINE NA TRASI VELIČINA NASELJA (ES) U satu najveće potrošnje (h/dan) U satu najveće potrošnje (h/dan) Srednje tijekom dana (h/dan) Tijekom noći (h/dan) > 250 000 18 16 20 30 50 000 25 0000 18 14 18 36 10 000 50 000 16 12 16 48 5 000 10 000 14 10 14 84 < 5 000 10 8 12 nema 14
4.3.2. Količine otpadnih voda Srednji dnevni dotok u sezoni: Q sred,dne = Q komun,dne + Q turi,dne (l/s) Q komun,dne = (M q spec.ot.vode /86400) Q turi,dne = ((L1 q spec,ot.v.visoki + L2 q spec,ot.vo.nisk )/86400) Q sred,dne - Q komun,dne - Q turi,dne - M - q spec - L1/L2 - q spec,visoki - q spec,niske - srednji dnevni protok otpadnih voda srednji dnevni protok komunalnih otpadnih voda srednji dnevni protok otpadnih voda iz turističkih objekata broj stanovnika specifična potrošnja vode (l/stan/dan) broj turističkih ležajeva visoke/niske kategorije specifična količina otpadne vode po ležaju visoke kategorije specifična količina otpadne vode po ležaju niže kategorije Maksimalni satni dotok u mreži: 2005. god. Q mak,sat = (Qsred,dne/10) (l/s) 2025.god. Q mak,sat = (Qsred,dne/12) (l/s) Maksimalni satni dotok na uređaju: 2005. god. Q mak,sat = (Qsred,dne/14) (l/s) 2025.god. Q mak,sat = (Qsred,dne/16) (l/s) Kišni period Kanalizacijski sustav je razdjelni. Stoga se oborinska kanalizacija računa prema smjernicama za dimenzioniranje oborinske kanalizacije. Kanalizacija otpadnih voda se za kišni period računa na način da se otpadnim vodama pribroje i tuđe vode ili infiltracija. Q maks.sat. kiš = Q maks.sat + Q tuđe vode (l/s) Tuđe vode Kod proračuna količina otpadnih voda u razdjelnom načinu odvodnje, potrebno je računati i sa dotokom ''tuđih'' voda. To su one količine procjednih voda, bilo na spojevima cijevi ili kroz poklopce kanala ili ''krivo'' spojenih krovova i slično. Srednja dnevna količina tuđih voda u ovisnosti je o hidrogeološkim prilikama, površini sliva, načinu izgradnje i održavanja kanalizacijskog sustava. Kod procjene srednje dnevne količine može se računati vrijednostima od 0.05 l/s ha kod povoljnih prilika, pa sve do 0.6 l/s ha kod vrlo nepovoljnih prilika (stara mreža, visoka podzemna voda i sl.). Kao najveća moguća vrijednost uzima se jednaka srednjoj dnevnoj količini komunalne otpadne vode (prema ATV). Budući da ne postoje ni mjerenja ni istraživanja kojima bi se za razmatrano područje mogle odrediti tuđe vode količine tuđih voda se procjenjuju. S obzirom da se radi o turističkom naselju u kojem se maksimalna potrošnja javlja u pravilu u ljetnim mjesecima kada je najsušnije razdoblje i kada je količina tuđih voda najmanja, za razmatrano područje se usvaja veličina od 50 % srednje dnevne količine otpadne vode u kolovozu. 15
Količine otpadnih voda Proračun će se raditi za dvije faze i to I. fazu do 2005. i II. fazu do 2025. GODINA BROJ STANOVNIKA BROJ TURISTA/LEŽAJA stalno stanovništvo - 3100 niža kategorija - 3300 2005. povremeno stanovništvo - 1100 visoka kategorija - 1900 ukupno - 4200 ukupno - - 5200 2025. stalno stanovništvo - 5000 povremeno stanovništvo - 2500 ukupno - 7500 Planirana srednja dnevna količina otpadnih voda u kolovozu (u 000 m3/dan) Godina Komunalne (m3/dan) (turizam) (m3/dan) Ukupno (m3/dan) 2005. 630,00 1.192,00 1.822,00 2025. 1.350,00 2.500,00 3.850,00 niža kategorija - 9000 visoka kategorija - 2500 ukupno - - 11500 Usvajajući odgovarajući koeficijent satne neravnomjernosti Ks u skladu s veličinom naselja, dobiju se maksimalne satne količine otpadnih voda (l/s) kako slijedi. Maksimalne stane količine otpadnih voda u mreži: Tuđe vode Godina Q sr.dn (l/s) Ks Q max.sat (l/s) 2005.. 21,09 2,4 50,61 2025. 44,56 2 89,12 Godina Q tv.sr.dn (m3/dan) q tv (l/s) 2005 911,00 10,54 2025 1.925,00 22,28 Maksimalne stane kišne količine otpadnih voda u mreži: Godina Q max.sat.kiš (l/s) 2005. 50,61 + 10,54 = 61,15 2025. 89,12 + 22,28 = 111,40 Maksimalne satne količine otpadnih voda za dimenzioniranje uređaja: Godina Q sr.dn (l/s) Ks Q max.sat (l/s) 2005. 21,09 1.71 36,06 2025. 44,56 1.5 66,84 16
Tuđe vode Godina Q tv.sr.dn (m3/dan) q tv (l/s) 2005 911,00 10,54 2025 1.925,00 22,28 Maksimalne kišne satne količine otpadnih voda za dimenzioniranje uređaja: Godina Q max.sat.kiš (l/s) 2005. 36,06 + 10,54 = 46,60 2025. 66,84 + 22,28 = 89,19 4.3.3. Mjerodavne količine zagađenja za dimenzioniranje uređaja Kako je već prije navedeno na području Supetra nema industrijskih postrojenja. Postojeća gospodarska zona "Žedno - Drage" u Supetru razvija se kao poslovno-uslužna. Što se tiče stanice za prihvat i primarnu obradu sadržaja septičkih i crnih jama, koja je planirana na rubu gospodarske zone, predviđena je izgradnja opremanje cjelovite stanice koja može prihvatiti i obraditi i guste sadržaje septičkih jama. Sve otpadne vode koje dolaze na centralni uređaj po svom sastavu moraju odgovarati standardnoj kućanskoj otpadnoj vodi. Kako u naseljima na promatranom području nisu vršena mjerenja ni ispitivanja sastava otpadnih voda, za potrebe ovog projekta korištene su vrijednosti iz standarda ATV A 131,1991., koje su slične vrijednostima dobivenim temeljem mjerenja kvalitete otpadnih voda gradova u Hrvatskoj, a koje su kod nas već korištene u nizu studija i projekata kanalizacije. Ako se opterećenje računa u odnosu na ekvivalent stanovnike, dobiju se slijedeće veličine opterećenja otpadnom tvari izražene u formi dnevnog opterećenja na uređaju (kg/dan): Pokazatelj Otpadne tvari Dnevno opterećenje - I faza - 2005. g. (kg/dan) (g/es/dan) STANOV. TURISTI Viša kat. TURISTI Viša kat. UKUPNO ES 4200 1900 3300 9400 NVB b.c. 1,25x10 11 5,25 x10 14 2,37 x10 14 4,12 x10 14 11,75x10 14 BPK-5 60 252 114 198 564 R.T. 70 294 133 231 658 Pokazatelj Otpadne tvari Dnevno opterećenje - II faza - 2025. g. (kg/dan) (g/es/dan) STANOV. TURISTI Viša kat. TURISTI Viša kat. UKUPNO ES 7500 2500 9000 19000 NVB b.c. 1,25x10 11 9,37 x10 14 3,12 x10 14 11,25x10 14 23,75x10 14 BPK-5 60 450 150 540 1140 R.T. 70 525 175 630 1330 NVB b.c.- BPK-5 - R.T.- ukupni broj koliformnih bakterija po stanovniku petodnevna biološka potrošnja kisika raspršena tvar 17
Uz odabrane norme potrošnje za 2005. godinu imamo slijedeću srednju dnevnu potrošnju: 4200*150 + 1900*280 + 3300*200 = 1.822.000 l/dan. Pa će prema tome koncentracija otpadne tvari biti: NVB b.c. 0,65x10 9 b.c./l BPK-5 309,5 mg/l Suspendirana tvar 361,0 mg/l Uz odabrane norme potrošnje za 2025. godinu imamo slijedeću srednju dnevnu potrošnju: 7500*180 + 2500*280 + 9000*200 = 3.850.000 l/dan. Pa će prema tome koncentracija otpadne tvari biti: NVB b.c. 0,62x10 9 b.c./l BPK-5 296,1 mg/l Suspendirana tvar 345,5 mg/l Dobivene vrijednosti približno odgovaraju postojećim podacima o provedenim ispitivanjima sastava otpadnih voda na području Splitsko-Dalmatinske županije. 4.3.4. Potreban stupanj čišćenja na uređaju za pročišćavanje Podmorski ispust je izvesti će se do duljine 1220 m presjeka Dv/Du = 450/399 mm, a difuzor je izveden promjenjivog profila Dv/Du 450/399 mm, 355/314,8 mm i 280/248,2 mm, ukupne duljine 66,65 m. Difuzor ima 8 bočnih otvora promjera 0,08 m, a promjer čeonog otvora je 0,148 m. Dubina na mjestu difuzora je 25 m. Ekološki proračun postojećeg podmorskog ispusta je rađen tako da se zadovolje traženi standardi mora za III kategoriju u radijusu 300 m iznad difuzora, izvan tog radijusa II kategoriju i 300 m od obale za priobalno more. Pročišćavanje koje je bilo predviđeno na uređaju i duljina podmorskog ispusta osiguravaju da se kakvoća mora zadržava u granicama standarda. Da bi se zaštitilo priobalno more prema propisanim standardima, za način ispuštanja otpadnih voda projektiranim (i izvedenim) podmorskim ispustom, projektom podmorskog ispusta su bili predviđeni slijedeći učinci čišćenja na uređaju: POKAZATELJ Učinak smanjenja % 1. Suspendirana tvar 30 2. Vidljiva otpadna tvar 100 3. Ukupne masnoće 70 4. BPK-5. 25 Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi učinak čišćenja suspendirane tvari mora biti min. 50%, odnosno 150 mg/l. Ovim idejnim rješenjem na uređaju za pročišćavanje je predviđena tehnologija kojom su očekivani (realni) učinci čišćenja slijedeći: 18
POKAZATELJ Učinak smanjenja % 1. Suspendirana tvar cca.60 2. Vidljiva otpadna tvar 100 3. Ukupne masnoće 90 4. BPK-5. 40 6. Pijesak 99 Ovakvim uređajem su zadovoljene sve pretpostavke kojima se ušlo u ekološko dimenzioniranje podmorskog ispusta, kao i sva važeća zakonska regulativa. Da bi se zadovoljila zakonska regulativa vezana za dopuštenu koncentraciju otpadne tvari koja se ispušta u prijemnik odgovarajuće kategorije u svim fazama izgradnje se predviđa uređaj 1. stupnja. 4.3.5. Ostale vrste i količine tvari koje ulaze u tehnološki proces Potrošnja vode Sa smanjenjem veličine svijetlih otvora sita raste i potreba za vodom za tehnološke potrebe rada opreme. Potreba za vodom na pojedinim tipovima opreme, kod N= 19.000 ES iznosi: Vertikalno sito, s= 6 mm Pranje vanjskog plašta spiralne prese Q = 0,06 m 3 / dan P > 3,0 bara Fino sito, s = 0.20 x 0.20 mm Pranje vanjskog plašta spiralne prese Q = 60 l/ dan P > 3,0 bara Pranje ulaznog bubnja finog sita Q = 27 m 3 / dan P > 5,0 bara Fino sito, s = 0.20 x 0.20 mm Pranje vanjskog plašta spiralne prese Q = 60 l/ dan P > 3,0 bara Pranje ulaznog bubnja finog sita Q = 27 m 3 / dan P > 5,0 bara S obzirom na izuzetno veliku količinu vode potrebne za pranje ulaznog bubnja finog sita, moguće je u tu svrhu koristiti pročišćenu otpadnu odu iz crpnog bazena 2. Za to je potrebno ugraditi crpke koje će osigurati potreban tlak, što će biti detaljnije razrađeno u višoj fazi projektne dokumentacije. Otpadni materijal Količine otpadnih materijala koje će se izdvajati na uređaju kod punog radnog kapaciteta N = 19.000 ES prosječno će iznositi: Automatska rešetka, s = 6 cm = 150 l/dan Fino vertikalno sito, s = 6 mm = 200 l/dan Fino sito 1 s = 0.20 x 0.20 mm = 300 l/dan Fino sito 2 s = 0.20 x 0.20 mm = 300 l/dan Ukupno: = 950 l/dan 19
Riječ je o prešanom otpadnom materijalu, obrađenom na spiralnim presama u sklopu navedene opreme, s reduciranom količinom na oko 35 % početnog volumena i s koncentracijom suhe tvari od oko 35 / 40 %. Sav otpadni materijal se pakira u kontinuirane zatvorene plastične vreće i može se odvoziti na gradski deponij. Organski materijal sadrži dosta organskih tvari sklonih brzom truljenu u ljetnim mjesecima, pa je vreće s otpadnim materijalom potrebno dnevno odvoziti. 4.4. Popis vrsta i količina tvari koje nastaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 4.4.1. Podmorski ispust Nakon tehnološkog procesa obrade vode na uređaju za pročišavanje, otpadne te dijelom pročišene vode odvode se podmorskim ispustom koji se nalazi na 1220 m od obalne linije. Njihove vrste i količine treba detaljnije razmotriti. Općenito Otpadna voda se nakon ispuštanja iz otvora podmorskog ispusta miješa s relativno čistom morskom vodom te formira oblak mješavine otpadne i morske vode koji se postupno širi prijemnikom. S obzirom na fizikalne zakone koji djeluju na oblak mješavine, razlikuju se dvije faze razrjeđenja otpadne vode u vodi prijemnika. Prva faza je početno razrjeđenje koje nastupa neposredno nakon izlaska otpadne vode iz otvora ispusta. U prvoj fazi je gibanje mješavine pod dominantnim utjecajem kinetičke energije koju otpadne vode imaju na izlasku iz otvora podmorskog ispusta uslijed izlazne brzine i razlike gustoće otpadne vode i vode prijemnika. Do razrjeđenja dolazi na dva načina: 1. uslijed gradijenta brzine koji postoji između mlaza mješavine i prijemnika te turbulencija koje se javljaju u tom području, 2. uslijed direktnog bočnog dotjecanja vode prijemnika u mlaz putem horizontalnih strujanja prijemnika. Druga faza ili naknadno razrjeđenje nastupa nakon što se gustoća mješavine približno izjednači s gustoćom prijemnika te je gibanje mješavine posljedica gibanja vodenih masa (strujanja) samog prijemnika. Razrjeđenje koje nastaje u ovoj fazi je posljedica turbulencija unutar strujnog polja prijemnika. Veličina početnog i naknadnog razrjeđenja ovisi prvenstveno o odabranim tehničkim karakteristikama podmorskog ispusta i fizikalnim svojstvima prijemnika na lokaciji ispusta. S obzirom na tehničke karakteristike podmorskog ispusta, veličina početnog razrjeđenja ovisi o obliku, veličini i vrsti difuzora. Postoje različiti oblici difuzora koji se primjenjuju ovisno o lokalnim prilikama i potrebama. Općenito, s obzirom na smjer ispuštanja otpadne vode i formirano polje mješavine otpadne vode i vode prijemnika, mogu se razlikovati dva tipa: difuzor s jednosmjernim ispuštanjem otpadne vode i difuzor s obostranim ispuštanjem otpadne vode koji ima otvore s obje strane cijevi podmorskog ispusta. Obje vrste difuzora mogu biti izvedene s kontroliranim smjerom ispuštanja otpadne vode putem mlaznica koje mogu imati horizontalni i vertikalni kut otklona. Korištenjem horizontalnih i vertikalnih kutova otklona može se postići lepezasto širenje polja otpadne vode na veće površine prijemnika uz istu dužinu difuzora, ili usmjeravanje tog polja u željenom smjeru. Naknadno razrjeđenje ovisi najviše o dužini podmorskog ispusta, odnosno udaljenosti difuzora od obale. Veća dužina podmorskog ispusta omogućava duže putovanje zagađenja do obale. Vrijeme putovanja je vrlo bitno jer, osim što je povezano s veličinom turbulentnog razrjeđenja, ono 20
istovremeno predstavlja i vrijeme koje je zagađenje provelo u moru. Tako na primjer pri utvrđivanju kratkoročnih utjecaja ispuštanja gradskih otpadnih voda, najveća pažnja se posvećuje bakteriološkom zagađenju. Vrijeme putovanja zagađenja do obale istovremeno predstavlja i vrijeme zadržavanja bakterija u moru. Zbog baktericidnog djelovanja morske vode broj bakterija opada eksponencijalno s vremenom provedenim u moru. Dakle, što je vrijeme putovanja zagađenja dulje to je manje bakteriološko zagađenje u priobalnom moru. Među fizikalnim svojstvima prijemnika od posebne važnosti su smjer i intenzitet strujnog polja, dubina i vertikalna stratifikacija gustoće mora. Na vrijednost početnog i naknadnog razrjeđenja veliki utjecaj ima položaj difuzora u odnosu na smjer morskih strujanja. Difuzor koji je postavljen okomito na smjer strujanja postiže znatno veća početna razrjeđenja od onog koji je paralelan sa smjerom strujanja. Takav položaj difuzora osigurava najveću širinu oblaka mješavine otpadne vode s vodom prijemnika, pa samim tim i najveće razrjeđenje. Glavnu ulogu pri vertikalnoj izmjeni morskih masa ima vertikalni profil gustoće unutar stupca prijemnika. Razlike u gustoći mogu biti rezultat miješanja vode prijemnika s drugim vodama iz njegovog hidrološkog ciklusa koje su različite temperature ili gustoće, no najčešće su rezultat razlika u temperaturi i rezultirajućih izmjena topline između prijemnika i atmosfere. Dubina prijemnika je također jedan od značajnih faktora koji utječe na veličinu početnog razrjeđenja. Ispuštanje otpadnih voda u duboke prijemnike je mnogo povoljnije jer je veći put zagađenja od mjesta ispuštanja do površine prijemnika, odnosno veći volumen prijemnika sudjeluje u početnom razrjeđenju. Pri izboru tehničkog rješenja podmorskog ispusta i difuzora mora se voditi računa o fizikalnim svojstvima prijemnika, no pored toga, odabrano rješenje mora u prvom redu osigurati zakonski reguliranu zaštitu mora, i to kako na mjestu samog ispusta tako i u zaštićenim zonama. Problematika ispuštanja otpadnih voda u RH regulirana je s nekoliko pravilnika i uredbi temeljenih na Zakonu o vodama (NN 107/95). Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98) određene su vrste voda i uvjeti kakvoće koje te vode moraju zadovoljavati. Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) je definirana kategorizacija voda. Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01) propisani su stupnjevi pročišćavanja, pokazatelji i njihove maksimalne koncentracije koje se mogu nalaziti u otpadnim vodama prije ispuštanja u prirodni prijemnik. Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) propisani su uvjeti koje mora zadovoljiti more na morskim plažama. Zbog nužnog usklađivanja postojeće zakonske regulative RH sa zakonskom regulativom EU treba napomenuti da je problematika pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda u zemljama članicama EU regulirana s Urban Waste Water Treatment Directive 91/271/EEC dok je potrebna kakvoća mora na morskim plažama definirana s Bathing Water Directive 76/160/EEC. Dakle, pri izboru tehničkog rješenja podmorskog ispusta i difuzora mora se poštivati postojeća zakonska regulativa RH ali i voditi računa o zakonskoj regulativi EU. Iz zakonske regulative slijedi da nivo pročišćavanja otpadnih voda mora biti u skladu s Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) i Urban Waste Water Treatment Directive (91/271/EEC). Iznad difuzora, unutar kruga radijusa 300 m, kakvoća morske vode mora odgovarati zahtjevima III kategorije voda, dok na crti kruga mora odgovarati II kategoriji. Kako bi se omogućilo korištenje obale kao morske plaže, na udaljenosti 200 m od obalne crte (udaljenost od obale do koje je dopuštena vožnja brodica) kakvoća morske vode mora zadovoljavati zahtjeve iz Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) i Bathing Water Directive (76/160/EEC). To praktično znači da je minimalna potrebna udaljenost difuzora od obale oko 500 m. 21
Primijenjeni matematički model Pri praktičnom rješavanju problema modeliranja širenja zagađenja prijemnikom, obično je potrebno vršiti zasebna modeliranja početnog i naknadnog razrjeđenja. U zoni neposredno oko ispusta uzima se da su koncentracije rezultat modela početnog razrjeđenja, a ispred zaštićene zone da su rezultat modela naknadnog razrjeđenja. Rezultat početnog razrjeđenja služi kao ulazni podatak u model naknadnog razrjeđenja. Razvijen je veliki broj različitih tipova matematičkih modela koji se koriste za procjene veličine početnog razrjeđenja. U ovom elaboratu je korišten stacionarni trodimenzionalni model Lagrangian-ovog tipa UM3 (autor U.S. Enviromental Protection Agency) koji simulira širenje mlaza mješavine iz otvora difuzora. Utjecaj mlaza iz susjednog otvora se uzima u obzir kroz redukciju površine mlaza kroz koju dotječe čista voda iz prijemnika. Naknadno razrjeđenje je modelirano Brooksovim modelom koji predstavlja teoretsko rješenje dvodimenzionalne stacionarne jednadžbe konvekcije i difuzije. Efekt samopročiščavajućeg djelovanja mora tokom procesa naknadnog razrjeđenja je uzet u obzir uz pretpostavku da se odvija po kinetici prvog reda. Rezultirajuća diferencijalna jednadžba je oblika: x D c c y vx Kc =0 y x gdje je c koncentracija, v x brzina strujanja i K koeficijent reakcije. Horizontalna difuzija D y se uzima da ovisi o širini polja mješavine L: D L / y =α 4 3 gdje je vrijednost koeficijenta α u granicama od 0.0015 do 0.0449 cm 2/3 /s. Za praktične potrebe se najčešće koristi vrijednost 0.01. Efekt horizontalne difuzije D x u smjeru širenja oblaka zagađenja je zanemaren. Brooks je kao rješenje dao izraz za vrijednost maksimalne koncentracije promatranog parametra na udaljenosti x od difuzora: K x D v 32 12 y x cmax = cme erf = x vl x 1 + 2 3 ; β β 1 3 L gdje je c m koncentracija pokazatelja u mješavini nakon završenog početnog razrjeđenja. Širina polja mješavine L x se može odrediti iz odnosa: L x x = 1 + 2 3/ 2 β L 3 L Ekološko dimenzioniranje U ovom elaboratu će se analizirati tehnička rješenja podmorskog ispusta koja zadovoljavaju propisanu zakonsku regulativu dok je izbor najoptimalnijeg rješenja pod utjecajem ekonomskih i drugih kriterija vrednovanja te će se utvrditi naknadno. Sam odabir tehničkog rješenja podmorskog ispusta se vrši na taj način da se traži najoptimalnije rješenje (koje istovremeno zadovoljava i zakonsku regulativu) kombinirajući: dužinu podmorskog ispusta, dužinu difuzora i smjer difuzora; u skladu s karakteristikama strujanja koja su s obzirom na svoj smjer, intenzitet i učestalost kritična. Kritična strujanja su ona koja su u stanju zagađenje iz otpadnih voda u najkraćem vremenskom periodu transportirati prijemnikom do zaštićene zone. Kritični pokazatelj na koji se vrši dimenzioniranje je najčešće bakteriološko zagađenje (izraženo kao ukupni broj koliformnih bakterija ili preko nekog drugog pokazatelja) dok se koncentracije ostalih pokazatelja provjeravaju. Za potrebe ovog elaborata nisu vršena dodatna mjerenja morskih strujanja te će se iz tog razloga koristiti podaci iz elaborata Studija kanalizacije Supetra. Prema tim podacima, smjerovi 22
strujanja na lokaciji difuzora su takvi da će otpadne vode biti odnošene od obale prema otvorenim dijelovima Bračkog kanala. Smjer strujanja okomit na obalu je tijekom cijele godine neznatno zastupljen u svim slojevima. Kao mogući, premda ne i učestali, smjerovi strujanja prema obali se pojavljuju SW i SE pa će se stoga smjer SW uzeti kao mjerodavan za proračun podmorskog ispusta. Jaka površinska strujanja u pravilu nisu povezana s intenzivnim pridnenim strujanjima. Iz tog razloga, u proračunu je pretpostavljeno da površinsko strujanje ima dvostruko veću brzinu od pridnenog i linearno se smanjuje prema dnu ispod termokline. Proračun je vršen za intezitete površinskog strujanja od 0.05 do 0.4 m/s (odgovarajuća pridnena strujanja su od 0.025 do 0.2 m/s). Pretpostavljeno je da su površinska i pridnena strujanja istog smjera kao najnepovoljniji slučaj. Prema prethodno iznesenim podacima o otpadnim vodama, količina otpadnih voda u konačnoj fazi izgrađenosti koja je mjerodavna za dimenzioniranje podmorskog ispusta iznosi približno Q=90 l/s od čega su tuđe vode oko 22 l/s. Pretpostavljena koncentracija ukupnih koliformnih bakterija (UK) u pročišćenoj otpadnoj vodi 6 nakon I stupnja pročišćavanja je 8 10 c.b./100ml. Kod analize bakteriološkog zagađenja efekt samopročiščavajućeg djelovanja mora je uzet u obzir preko vremena odumiranja bakterija T 90 koje je s koeficijentom reakcije vezano relacijom: K = 2.3/ T90. Vrijeme odumiranja bakterija T 90 ovisi o vrsti mikroorganizama i uvjetima sredine. Prema mjerenjima u Bračkom kanalu za fekalne koliforme, vrijeme odumiranja u površinskim slojevima mora pri sunčanom danu obično iznosi oko 2 sata, dok je pri oblačnom vremenu 4 do 5 sati. Na dubini od 15 m (položaj termokline) može se uzeti da je približno oko 2 puta veće nego na površini, dok je na dubini od 40 m više od pet puta veće nego na površini. U proračunu je pretpostavljeno linearno povećanje vremena T 90 od površine, gdje je usvojena vrijednost 2.5 sata, do dna gdje iznosi 10 sati. Ostali pokazatelji zagađenja se mogu smatrati nerazgradivim s obzirom da su njihova vremena razgradnje znatno veća od vremena širenja polja zagađenja do zaštićenih zona. Pretpostavit će se tehničko rješenje difuzora kod kojeg iz svih otvora istječe ista količina otpadnih voda, jedino zadnji otvor ima trostruko veće istjecanja. Uz taj uvjet veza između količina istjecanja i broja otvora je: Q q = n + 2 Otvor difuzora i tlak u njemu moraju biti toliki da osiguraju istjecanje kod kojeg je Froude-ov broj: v ρ 0 p ρ 0 F = 4, g 0 = g d g ρ 0 0 gdje je: d promjer otvora, v 0 izlazna brzina otpadne vode, ρ 0 gustoća otpadne vode i ρ p gustoća vode prijemnika. Uobičajena praksa kod dimenzioniranja difuzora je da se razmak otvora na difuzoru uzima da je jednak trostrukoj visini dizanja mlaza kako ne bi došlo do spajanja susjednih mlazova. S obzirom da se radi o difuzoru koji će se nalaziti na dubini od oko 28 m usvojen je razmak otvora l = 10 m. Razmak l i broj otvora n definira posredno i dužinu difuzora: L = ( n 1) l. Analizirane su dvije kritične situacije prijemnika: nestratificirani prijemnik koji se obično javlja u zimskim mjesecima i stratificirani prijemnik karakterističan za ljeto. 23
Rezultati za nestratificirani prijemnik Tijekom zime temperatura mora je veća od temperature zraka te se javlja stanje u prijemniku gdje je gustoća po vertikali približno ujednačena. Budući je površinska voda prijemnika veće gustoće (zbog dodira s hladnijim zrakom), ona tone prema dnu te se na taj način vrši stalno miješanje mora između površinskih i pridnenih slojeva. U ovakvim uvjetima oblak mješavine može isplivati na površinu prijemnika iznad difuzora te u tom slučaju koncentracije zagađenja u mješavini moraju zadovoljavati uvjete kakvoće voda III vrste. Za bakteriološko zagađenje to znači da mora biti UK<10000c.b./100ml. Koncentracije zagađenja u mješavini na liniji kruga radijusa 300 m od difuzora mora zadovoljavati uvjete kakvoće voda II vrste, odnosno UK<500c.b./100ml. Usvojena temperatura mora iznosi 12 C i slanost 3.8%. Pretpostavljeno je da su te vrijednosti konstantne po dubini. Analizirana su tri difuzora, s 8, 11 i 14 otvora, dužine 70, 100 i 130 m. Na slici je prikazana ovisnost broja bakterija UK na mjestu isplivavanja mlaza na površinu prijemnika o broju otvora na difuzoru n i brzini strujanja v x okomitih na difuzor. Kod sva tri difuzora izračunati broj bakterija je manji od propisanih 10000 b.c./100ml pri svim brzinama pridnenih i površinskih morskih strujanja. Isto vrijedi i za koncentracija bakterija na liniji kruga radijusa 300 m od difuzora gdje su koncentracije znatno manje od propisanih 500 c.b./100ml. Naime, proračun je pokazao da i u slučaju vrlo jakih strujanja od 40 cm/s koncentracija ne prelazi vrijednost od 100 c.b./100ml. UK (b.c./100ml) 11000 10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 n=8 n=11 n=14 0 0.1 0.2 0.3 0.4 v x (m/s) Slika 4.4.1.1. Ovisnost broja bakterija UK na mjestu isplivavanja mlaza na površinu prijemnika o broju otvora na difuzoru n i brzini strujanja v x okomitih na difuzor. Rezultati za stratificirani prijemnik Ljeti je temperatura zraka veća od temperature mora te dolazi do zagrijavanja površinskog sloja dok pridneni slojevi ostaju s nižim temperaturama. Rezultat toga je pojava termokline koja je izuzetno značajna s ekološkog aspekta jer onemogućava značajniju vertikalnu izmjenu morskih masa između pridnenih i površinskih slojeva. Termoklina je posebno povoljna kod procesa početnog razrjeđenja jer onemogućava isplivavanje oblaka mješavine na površinu prijemnika, odnosno oblak se 24
u pravilu izdiže i zadržava ispod sloja termokline a njegovo daljnje širenje uslijed strujanja u prijemniku se također odvija unutar tog sloja. U proračunu je usvojen temperaturni profil kod kojeg je na površini temperatura 24 C, linearno se smanjuje do 22 C na dubinu od 10 m, zatim na 16 C na dubini od 15 m te na 15 C na dubini od 28 m. Slanost je usvojena konstantna po čitavoj visini stupca morske vode i iznosi 3.8%. Strujanja su paralelna s difuzorom. Koncentracije zagađenja u mješavini na granici branjene zone (udaljenost 200 m od obale) mora zadovoljavati uvjete kakvoće voda II vrste, odnosno UK<500c.b./100ml. Na slici je prikazana ovisnost potrebne dužine podmorskog ispusta L do branjene zone o brzini morskih strujanja v x i broju otvora n. Rezultati pokazuju da se za sva tri difuzora dobivaju približno jednake potrebne dužine podmorskog ispusta (za difuzor s 8 otvora i dužine 70 m potrebna udaljenost podmorskog ispusta od branjene zone iznosi oko 460 m). Najveće potrebne udaljenosti su dobivene za slučaj mirnog prijemnika. Zbog relativno male dubine mora potrebna je nešto veća dužina difuzora odnosno nešto veći broj otvora da bi se mogla postići tražena kvaliteta mora na mjestu ispusta što ima za posljedicu: male količine otpadnih voda koje istječu iz pojedinog otvora, značajno smanjenje koncentracije zagađenja u mješavini otpadne vode već unutar kruga od 300 m oko difuzora te relativno malu potrebnu dužinu podmorskog ispusta. Osim toga, oblak mješavine otpadne vode ima vrlo mali uzgon i zadržava se pri dnu prijemnika. 500 L (m) 400 300 200 100 n=14 n=8 n=11 0 0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3 v x (m/s) Slika 4.4.1.2. Ovisnost potrebne dužine podmorskog ispusta L do branjene zone o brzini morskih strujanja v x i broju otvora n. 25
Provjera ukupnog učinka čišćenja otpadne vode Za nerazgradive tvari (koeficijent reakcije K = 0 ), stupanj razrjeđenja otpadne vode u vodi prijemnika se definira kao omjer: S gdje su c 0, c = 0 c m c p c p c p i c m koncentracije promatranog pokazatelja zagađenja u otpadnoj vodi, prijemniku i mješavini, respektivno. Na slici date su vrijednosti stupnja razrjeđenja otpadne vode u prijemniku dobivene matematičkim modelom opisanim u prethodnom poglavlju za varijante stratificiranog i nestratificiranog prijemnika za različite pretpostavljene brzine morskih struja v x. Razrjeđenja se odnose na difuzor s 8 otvora dužine 70 m i podmorski ispust dužine 660 m. S 10000 8000 6000 Nestratificirani prijemnik (300m od difuzora) Nestratificirani prijemnik (površina iznad difuzora) 4000 2000 0 0 0.05 0.1 0.15 0.2 v x(m/s) Stratificirani prijemnik (200 m od obale) Slika 4.4.1.3. Stupanj razrjeđenja S za stratificirani i nestratificirani prijemnik za različite brzine morskih struja v x. Kao optimalno rješenje za kanalizacijski sustav Supetra je predviđeno da se izgradi uređaj s I stupnjem pročišćavanja za maksimalnu količinu otpadnih voda u konačnoj fazi izgrađenosti od oko 90 l/s. Temeljem iskustvenih podataka, približne procjene učinka pročišćavanja na uređajima I stupnja su dati u Tablici 1. Koncentracije otpadne tvari u sirovoj i pročišćenoj otpadnoj vodi je data u Tablici 2 Vrijednosti pokazatelja BPK-5, KPK, N i P u prijemniku su literaturni podaci a odnose se na područje otvorenijih voda Jadranskog mora. U istoj tablici se nalaze i stupnjevi razrjeđenja koji su potrebni da bi voda prijemnika bila II kategorije na liniji kruga radijusa 300 m od difuzora i III kategorije na površini prijemnika iznad difuzora. Potrebni stupanj razrjeđenja je računat putem izraza: c c p S pot = 0 cdoz c p gdje je c doz dozvoljena koncentracija pokazatelja. Kakvoća vode II kategorije istovremeno zadovoljava i standarde kakvoće mora na morskim plažama za sve analizirane pokazatelje, te iz tog razloga taj uvjet nije zasebno analiziran. 26
Tablica 4.4.1.1: Učinak čišćenja otpadne vode na uređaju s I stupnjem pročišćavanja. POKAZATELJ BPK-5 20* KPK 20 Raspršena tvar 50* Ukupan N 10 Ukupan P 10 Smanjenje otpadne tvari u % * Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Urban Waste Water Treatment Directive (91/271/EEC) Tablica 4.4.1.2: Koncentracije otpadnih tvari u sirovoj vodi, pročišćenoj vodi na uređaju s I stupnjem pročišćavanja i prijemniku, dozvoljene koncentracije i potrebni stupnjevi razrjeđenja. Pokazatelj Koncentracije (mg/l) Otpadna voda ( c 0 ) Sirova Pročišće na Prijemn ik ( c p ) Potrebni stupanj Dozvoljeno ( c doz ) razrjeđenja S pot II vrsta III vrsta II vrsta III vrsta BPK-5 296 237 2 2-4 4-8 59 27 KPK 470 376 4 4-8 8-15 47 25 Raspršena tvar 345 150 a Ukupan N 43.2 39 0.025 1-3 3-10 13 4 Ukupan P UK(b.c./100 ml) 9.8 9 0.0009 0.01-0.025 0.025-0.06 360 150 5x10 6-10 7 8x10 6 0 500 10000 16000 b 800 a Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01) b Problem bakteriološkog zagađenja riješen je pravilnim dimenzioniranjem podmorskog ispusta i difuzora koristeći uz proces razrjeđenja i samopročišćavajuću sposobnost prijemnika. Ako se potrebni stupnjevi razrjeđenja u Tablici 2. usporede s razrjeđenjima koja se postižu u prijemniku, može se uočiti da su koncentracije svih pokazatelja manje od zakonom propisanih pri svim brzinama morskih struja. Posebno treba istaknuti da su koncentracije organskih tvari u mješavini nekoliko desetaka puta manje od dozvoljenih, te se može zaključiti da ispuštanje otpadnih voda neće imati gotovo nikakav utjecaj na povećanje količine organske tvari i koncentraciju kisika na predviđenoj lokaciji ispusta. Isto vrijedi i za hranjive soli. Koncentracije hranjivih soli u mješavini su toliko malene da nema opasnosti od pojačanog stupnja eutrofikacije, posebno ako se uzme u obzir da su izmjerene postojeće koncentracije vrlo male. Posebno nema opasnosti za obalno more budući je mala učestalost i intenzitet strujanja usmjerenih prema obali kako u površinskom tako i u pridnenom sloju. Dakle, može se zaključiti da u konačnoj fazi izgrađenosti sustava primjenom predviđenog I stupnja pročišćavanja uz ispuštanje pročišćenih voda podmorskim ispustom s difuzorom ne treba očekivati neželjene promjene u kakvoći morske vode, odnosno ne očekuju se nepovoljne promjene u 27
uvjetima staništa biote mora. Iz tog razloga ne treba očekivati niti neželjene promjene životnih zajednica. S obzirom na način ispuštanja pročišćenih otpadnih voda, promjene u ekosustavu se predviđaju samo u neposrednoj blizini difuzora. Na tom prostoru može doći do promjene strukture životne zajednice, posebno među bentoskim organizmima. Razvijat će se one vrste organizama koje se mogu prilagoditi povećanoj mutnoći i koncentraciji hranjive tvari, dok će nestati osjetljiviji organizmi. Općenito se može očekivati smanjenje broja vrsta na toj lokaciji. Slika 4.4.1.4. Postojeći ispust i njegovo produljenje sa kooridnatama 5. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Osnovna koncepcija uređaja je: Zbog namjene prostora uokolo lokacije uređaja za pročišćavanje, svi dijelove uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smjestiti će se u zatvorenom objektu (građevini). Zbog fizičkog ograničenja na lokaciji, uređaj mora zadovoljiti uvjete prvog stupnja pročišćavanja. Postojeći bazen crpne stanice se mora zadržati kao sastavni dio uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na ulaznom oknu se mora predvidjeti gruba rešetka s automatskim čišćenjem, Uređaj mora imati mogućnost faznog rada u odnosu na broj ES kako na početku planskog perioda (9400 ES 2005.) tako i na kraju planskog perioda (19000 ES 2025.) uz uvažavanje sezonske neravmnomjernosti. Sav otpadni materijal s dijelova uređaja mora biti prikladno pakiran i pravovremeno transportiran s lokacije uređaja kako bi se umanjio intenzitet neugodnog mirisa koji razvija ovakva vrsta otpada. Temeljem navedene koncepcije, napravljen je elaborat Idejno rješenje uređaja za pročišćavanje Supetar (Katalinić, Marinović, 2004.) kojim je predloženo tehničko rješenje uređaja za pročišćavanje, definirana tehnologija pročišćavanja kao i način održavanja te dat prijedlog građevine u kojoj će biti uređaj. Ovo idejno rješenje zadovoljava se potrebne kriterije potrebne za predviđeni stupanj pročišćavanja te se prihvaća kao najbolje varijantno rješenje. 28
6. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Kanalizacijskim sustavom se skuplja, pročišćava i ispušta otpadna voda. Pročišćena otpadna voda ispušta se u prijemnik (u more) dugim podmorskim ispustom. Tim mjerama poboljšava se kakvoća obalnog mora. Kao ishod povoljnijeg stanja obalnog mora mogu se očekivati koristi u vidu: opće zdravstvene prilike stanovnika, biološke raznolikosti u ekosustavu obalnog mora, razvoj ribarstva, izgled krajolika, rekreacija na vodnim površinama i u priobalju. Kanalizacijski sustav može i negativno utjecati na okoliš. Naročito ako izgradnja i/ili održavanje i pogon sustava nisu u skladu s načelima zaštite okoliša. Dodatni nepovoljni efekti mogu se pojaviti zbog prestanka rada uređaja odnosno uslijed više sile. Mogući nepovoljni utjecaji na okoliš nastaju: tijekom građenja, tijekom korištenja, nakon prestanka korištenja, uslijed nezgoda i prekida rada. 6.1. Utjecaji tijekom građenja Onečišćenje zraka Pri izgradnji kanalizacijskog sustava mogu se pojaviti veće količine prašine uslijed zemljanih i drugih radova na gradilištu. Povećano stvaranje prašine nošene vjetrom može uzrokovati onečišćenje zraka u okolini gradilišta. Također izvor onečišćenja zraka mogu biti vozila za prijevoz iskopanog materijala. Onečišćenje zraka javlja se zbog ispušnih plinova građevinske mehanizacije. Fenomen buka U postupku građenja upotrebljavaju se strojevi koji emitiraju stanovitu razinu buke. Buku također i emitiraju vozila za transport materijala i opreme. Razina buke može trajno ili povremeno prelaziti dopuštenu razinu na granici stambene zone. Posebno se to odnosi na buku u noćnim satima, u slučaju primjene građenja tijekom noći. Onečišćenje tla Onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište, koje nije određeno i pripremljeno kao odlagalište. Sitni materijal s vozila, koji je prosut na prometnicama, mogu oborine sprati s kolnika i transportirati na tlo uz prometnice. Onečišćenje morske vode Onečišćenje morske vode može nastati uslijed odlaganja viška iskopanog materijala u more. 29
Utjecaj na izvorišta pitke vode Otok Brač nema izvora pitke vode, ni podzemnih prirodnih spremnika pitke vode (u vidu leća). Utjecaj na floru i faunu More Podmorski ispust je izgrađen. Gradnja zgrade uređaja za pročišćavanje ne zadire u more. Kopno Pogon uređaja za pročišavanja neće imati utjecaja na postojeća staništa ekološke mreže koja se nalaze na ovome području iako je područje obilježeno kao međunarodno važno područje za ptice, položaj uređaja se nalazi u urbanoj sredini (centar grada Supetra) te ovo područje kao takvo i promatramo. Na ovom području se nalaze tipovi staništa: aktivna i urbanizirana seoska naselja, te u priobalnom dijelu infralitoralni sitni pijesci sa više ili manje mulja (G32), kao i infralitoralne čvrste dna i stijene (G36), te područja obrasla posijdonijom (G35) koje kao takve prestavljaju tipičnu obalnu formu na kojoj se ne nalaze posebno zaštićena područja (određena Državnim zavodom za zaštitu prirode). Područje je pod utjecajem djelovanja čovjeka (vidljivo iz opisa obalne linije F512; G252) te se smatra da izgradnja uređaja neće imati nikakvog dodatnog utjecaja na postojeće stanje prema Nacionalnoj kalsifikaciji staništa U nastavku slijede karte Ekološke mreže i Karta staništa. 30
31
32
Utjecaj na infrastrukturu Pri izvođenju radova postoji opasnost od oštećenja neke od komunalnih instalacija, čime bi se prekinula opskrba vodom, energijom jednog ili više objekata. Utjecaj na prirodnu i kulturnu baštinu Lokacija uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Supetar ne pripada zaštićenim kategorijama prirode (prema Zakonom o zaštiti prirode NN 30/04, 72/94, 107/03, 162/03) niti se nalazi na dijelu prirode koji je prostornim planovima (županije i Grada) predložen za zaštitu. Lokacija uređaja za pročišćavanje se ne nalazi na kulturnom dobru u smislu zakona Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). Utjecaj objekta na vizure Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Supetar nalazi se na lokaciji koja je lako uočljiva sa svih vizura, a posebno s mora. Kako je već rečeno, nalazi se u neposrednoj blizini građevinskog područja naselja te rekreacijske zone u Supetru. Stoga će posebnu pažnju trebati posvetiti svim elementima arhitektonskog oblikovanja građevine u kojoj je smješten uređaj, kao i oblikovanju ograde kojom će se lokacija odijeliti od okolnog prostora. U oblikovanju građevine potrebno je voditi računa o arhitektoskom uklapanju objekta u okruženje u koje se smješta. Građevina ne bi trebala visinom nadmašiti okoline objete. Izborom adekvatnog materijala za fasadu te za prozore i vrata, može se pridonjeti boljem uklapanju građevine u ambijent tipičnog mediteranskog primorskog naselja. Ograda za odvajanje parcele od okolnog prostora, također mora biti oblikovana na prihvatljiv, okruženju ne nametljiv, način (po mogućnosti kamena s hortikulturnim uređenjem). Na Slici 6.1.1. prikazan je mogući izgled objekta (fotomontažom) za uređaj za pročišćavanje na predviđenoj lokaciji u naselju Supetar (podleg s jugozapada). 33
Slika 6.1.1. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Supetar 3D prikaz budućeg izgleda objekta Slika 6.1.2. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Supetar prikaz budućeg izgleda pročelja 34
6.2. Utjecaji tijekom korištenja Neugodni mirisi U sustav javne odvodnje unose se organske i anorganske tvari, koje se već tijekom protoka u kanalima razgrađuju. Pritom se razvijaju fizikalni, kemijski i biokemijski procesi. Na uređaju otpadne tvari se dalje razgrađuju i odvajaju, kod čega se primjenjuju radnje i postupci te može doći do ishlapljivanja ili isparavanja plinova i para neugodnih mirisa. Tvari neugodnih mirisa koje se pojavljuju unutar sustava mogu se svrstati u slijedeće grupe: dušični spojevi (amonijak, amini) sumporni spojevi (vodik-sulfid, merkaptani) ugljikovodici (otapala) organske kiseline. Mjesta moguće emisije mirisa su: crpne stanice sirove vode, rešetke, pjeskolov-mastolov, spremnici za skupljanje otpadnih tvari. Intenzitet i doseg rasprostiranja neugodnih mirisa od izvora do mjesta djelovanja ovisi o meteorološkim uvjetima, naročito o: temperaturi vode i zraka, smjeru i jačini strujanja zraka. Procjeđivanje otpadne vode Onečišćenje morske vode otpadnom vodom može se javiti uslijed procjeđivanja kroz tlo i/ili direktnim istjecanjem u more. Tijekom izgradnje na spojevima spremnika i/ili kanala mogu se pojaviti pukotine, te je na tom mjestu moguće procjeđivanje otpadne vode. Razlozi puknuća, odnosno popuštanja spojeva mogu biti: nejednoliko slijeganje, stezanje materijala uslijed temperaturnih razlika ili nešto drugo. Za vrijeme održavanja, moguća su daljnja procjeđivanja uslijed neodgovarajućeg rada uređaja za pročišćavanje i to uglavnom s radnih površina, nadalje na mjestima utovara krutog otpada s uređaja. Razvoj insekata U toplijim razdobljima godine, otpadna voda je vrlo prikladna za razvoj insekata. Pojava muha, komaraca i drugih insekata neugodna je za radnike na održavanju, kao i za stanovnike u okolici uređaja. Osim toga u otpadnoj vodi nalazi se uvijek značajan broj mikroorganizama koji izazivaju bolesti, a insekti mogu biti njihovi prenosioci. Pogodna mjesta za razvoj insekata su mirnije vodne površine, mjesta gdje se odlažu otpadne tvari s uređaja, lokve otpadne vode, oko uređaja na radnim površinama, mjesta gdje otpadna voda dospijeva procjeđivanjem ili uslijed neodgovarajućeg održavanja. Razvoj buke Uređaj za pročišćavanje otpadne vode smješten je u blizini građevinskog podučja naselja Supetar. Zato je izrazito bitno dimenzionirati građevinu na način da utjecaj buke ne bude veći nego što je to dozvoljeno zakonom. Buku treba promatrati dvojako: unutar uređaja, gdje buka ometa radnike; izvan lokacije uređaja, gdje buka negativno djeluje na stanovnike u okolici. Buka na navedenim mjestima imisije, mora zadovoljavati vrijednosti Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). 35
Mjerenje buke izvršeno je dana 12.06.2005. na lokaciji budućeg uređaja za pročišćavanje grada Supetra. Korišten je instrument Larson Davis System 824, koji zadovoljava hrvatske standarde zvukomjera klase I. prema HRN EN 60804; te prateći programski paket DNA. Slika 6.2.1. Mjerenje buke za vrijeme gustog prometa vozila pri ukrcaju/iskrcaju u trajekt Slika 6.2.2. Mjerenje rezidualne buke 36
Slika 6.2.3. Mjerenje buke vozila pri pražnjenju sadržaja iz septičkih jama Napravljena su tri audio zapisa, a izmjerene su sljedeće vrijednosti: 1. 5 minutni zapis buke za vrijeme gustog prometa vozila pri ukrcaju/iskrcaju u trajekt L eq = 73,2 db(a), L max = 83,5 db(a), L min = 54,4 db(a) 2. 5 minutni zapis tzv. rezidualne buke L eq = 56,7 db(a), L max = 78,1 db(a), L min = 48,6 db(a) 3. 5 minutni zapis buke vozila pri pražnjenju sadržaja iz septičkih jama L eq = 69,8 db(a), L max = 72,4 db(a), L min = 67,5 db(a) Pražnjenje vozila sa sadržajem septičkih jama (audio zapis pod rednim brojem 3.) vrši se nekoliko puta dnevno, a svako pražnjenje traje cca 5 minuta, te se može okarakterizirati kao kratkotrajan izvor buke. Intenzivan promet pri ukrcaju i iskrcaju iz trajekta pojavljuje se diskontinuirano i traje kratko (5-15 minuta), te se također može okarakterizirati kao kratkotrajan izvor buke. U skladu s Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), pojedinačne kratkotrajne vršne vrijednosti razine buke ne smiju prekoračiti vrijednosti: za dan 85 db(a) u 4. zoni. Izmjerene vrijednosti zadovoljavaju. Stoga se može zaključiti da su izmjerene veličine manje od dopuštenih (Pravilnik NN 145/04). Izmjerene vrijednosti buke iz sličnih objekata iz sustava odvodnje otpadnih voda grada Splita (Marušić, Stazić, Petrov, 2005) niže su od zakonom propisanih. Prema tome, opravdano je očekivati da buka neće prelaziti dopuštene vrijednosti ni na granici lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Supetar. Nakon izgradnje i puštanja uređaja u pogon očekuje se promjena rezidualne buke, koje treba mjerenjem utvrditi. 37
Utjecaj na floru i faunu More Eutrofikacija je središnji problem koji treba analizirati pri svakom zahvatu koji pridonosi obogačivanju mora hranjivim tvarima (organskom tvari, anorganskim solima i biogenim mikroelementima). Eutrofikacija je obogačivanje mora hranjivim tvarima što rezultira porastom fotosinteze u planktonskih (i bentoskih) alga, te porastom količine novostvorenog organskog ugljika, što se odražava u porastu abundancije, biomase i brzine produkcije alga (Livingston 2001). Osnovni proces je jednak u svim akvatičkim sustavima. Međutim, krajnji produkti pojačane produkcije rezultat su interakcije između prehrambenih odnosa organizama, donosa nutrijenata, limitirajućeg učinka nutrijenata na rast organizama, fizičkih čimbenika, tipova staništa, itd. Eutrofikacija regulira strukturu zajednica organizama u ekosustavu na prostornoj i vremenskoj skali. Karakteristične reakcije organizama na promjene u okolišu pomažu u procjeni vanjskih utjecaja na okoliš. Otopljena organska tvar podložna je brzoj mikrobnoj razgradnji, nakon koje se oslobađaju anorganske soli; amonijak, nitriti, nitrati, ortofosfati. U toj fazi ekosustav je obogaćen i organskim formama fosfora i dušika. U osvjetljenom dijelu vodenog stupca koji je obogaćen organskim i anorganskim hranjivim tvarima - nutrijentima (eutrofikacija) omogućena je nova primarna produkcija razvoj fitoplanktona, najvećim dijelom dijatomeja, te drugih skupina kod kojih preteže autotrofni način prehrane. Autotrofni fitoplankton tijekom razvoja također obogaćuje okoliš organskom tvari. Stanice luče autohtonu organsku tvar (najviše polisaharide), što naknadno omogučava razvoj miksotrofnog fitoplanktona, pretežito dinoflagelata, zelenih planktonskih alga, kriptofita i drugih nanoflagelata. Prema tome u vodi obogaćenoj otopljenom organskom tvari omogučen je razvoj autohtonih i heterotrofnih bakterija i drugih članova mikrobnog kruga koji su odgovorni za mikrobnu razgradnju organske tvari (nanoflagelata, cilijata), a u procesu sudjeluje i miksotrofni fitoplankton. Na taj način dolazi do postupnog samopročišćavanja vode. Neprekidna eutrofikacija pogoduje održavanju logaritamske faze rasta pojedinih vrsta fitoplanktona, tj. mladog stadija u modelu ekološke sukcesije (cvjetanja). U takvim je uvjetima broj vrsta smanjen, što može poremetiti funkciju ekosustava u cjelini. Porast intenziteta eutrofikacije, odražava se u porastu biomase fitoplanktona, brzine primarne produkcije, količine ukupne suspendirane tvari i dnevnog raspona koncentracije kisika, te smanjena prozirnost vode. Pretjeran porast količine organske tvari negativno djeluje na razvoj ličinačkih stadija školjkaša. Povećana eutrofikacija u toplijem dijelu godine pogoduje pojavi virusnih infekcija, a vjerojatno i drugih zaraznih oboljenja kod riba. Suspendirane organske čestice koje ne pojedu planktonski heterotrofi tonu prema dnu. Brzina tonjenja ovisi o veličini čestica i o brzini strujanja vode. Bržem transportu organske tvari prema dnu može pridonijeti zooplankton koji se hrani primarnom biomasom. Ukoliko je strujanje slabo, nakupljanje organske tvari u bizini ispusta je pojačano. U takvim okolnostima intenzivna pridnena mikrobna razgradnja može trošiti kisik brže nego što se strujanjem vode kisik obnavlja, pa mogu nastati hipoksični i anoksični uvjeti u kojima stradavaju bentoski organizmi. Obogaćivanje mora organskom tvari pogoduje razvoju miksotrofnih dinoflagelata koji sintetiziraju toksične tvari, što može djelovati štetno na zdravlje ljudi, ukoliko je u blizini uzgajalište školjkaša, koji filtriranjem takvog fitoplanktona akumuliraju toksičnu tvar u hepatopankreasu. Mikrobiološka razgradnja propale biomase reducira kisik, pa osobito noću može doći do hipoksije (<2,5 mg otopljenog kisika po litri), anoksije (<0,1 mg otopljenog kisika po litri) i mortaliteta bentosnih ili nektonskih životinja. Znatna redukcija ličinačkih (nauplijarnih) stadija kopepoda zabilježena je pri dnu estuarija i zaljeva, kada koncentracija otopljenog kisika padne ispod 1 mg l-1 i uzrokuje mortalitet jaja (Roman i Gauzens, 1993). Preživljavanje jaja kopepoda reducira se 50%, kada koncentracija kisika padne ispod 0,06 ml l-1 u trajanju dužem od 12 dana (Marcus i Lutz, 1994.). 38
U uvjetima hipoksije (< 0,4 mg O 2 l -1, 15% od zasićenja vode kisikom) ingestija se školjke smanjuje na 1 do 14% od normalne ingestije (Baker i Mann 1994). Obogaćenje hranjivim solima djeluje na pojačan razvoj nitrofilnih vrsta makrofitskih alga u moru. Negativno djeluje na mnoge vrste karakteristične za čista područja, pa može doći do promjene autohtonih fitocenoza. Za vrijeme korištenja planiranog zahvata sasvim izvjesno će dolaziti do sve većih opterećenja mora otpadnim vodama (izrazito u turističkoj sezoni), koje donose u ekosustav povećane koncentracije posebno lakorazgradivih organskih tvari (bjelančevine, ugljikohidrati, urea i dr), veći broj crijevnih bakterija, uvjetno nepatogenih, ali i patogenih, te virusa, gljivica protozoa. Pored toga, očekujue se i dotok raznih sredstava za pranje, toksičnih sredstava i sl., koje mogu utjecati na hidrobionte. Mineralizacija organskih tvari može uzrokovati promjene u sastavu fitoplanktonskih zajednica kroz procese eutrofikacije, što će automatski uzrokovati i promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu populacija drugih morskih hidrobionata. Sanitarna kakvoća mora u akvatoriju naselja Supetar Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) definira kriterije za uzorkovanje, metode za ispitivanje i ocjenjivanje kakvoće mora na plažama te pojmove morska plaža i sezona kupanja na morskim plažama. Ciljevi ispitivanja kakvoće mora, postavljeni Uredbom (NN 33/96), su: zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti; razvoj turizma na lokalnoj i državnoj razini; otkrivanje izvora onečišćenja mora. Posljednji nabrojeni cilj ima za svrhu određivanje prioriteta saniranja onečišćenja mora, utvrđivanje potrebe izgradnje kanalizacijskih sustava te utvrđivanje funkcioniranja postojećih Kontrola kakvoće mora na morskim plažama obavlja se od 1. svibnja do 30. rujna (kraj sezone kupanja), uzorci mora se uzimaju svakih petnaest dana, deset puta u sezoni kupanja. Ocjena kakvoće mora na plažama provodi se usporedbom izmjerenih (na uzorcima) i graničnih (Uredba NN 33/96) vrijednosti bakterioloških parametara te se ocjenjuje kao odgovara ili ne odgovara (prekoračene granične vrijednosti) propisanom standardu. Međutim, ma temelju višegodišnjeg iskustva ispitivanja sanitarne kakvoće mora na plažama, a s ciljem da se izdvoje i istaknu područja s izrazito čistim morem, MZOPU je uvelo interne kriterije i za ocjenu kakvoće mora. Prema tim kriterijima more se dijeli u četiri vrste koje se obilježavaju s četiri boje: I vrsta more visoke kakvoće plava boja II vrsta more podobno za kupanje zelena boja III vrsta umjereno onečišćeno more žuta boja IV vrsta jače onečišćeno more crvena boja Preporučene vrijednosti bakteriološkog onečišćenja za more II vrste su dvadeset puta strože od graničnih vrijednosti prema Uredbi (NN 33/96), dok se za more III vrste preporučene vrijednosti podudaraju s graničnim vrijednostima. Na području grada Supetra postoji šest plaža: vela Luka, kaktus, Banj 1, Banj 2, Vačica i Vrilo Tijekom 2008. godine obavljena su zadnja ispitivanja (deset po sezoni kupanja) kakvoće mora na plažama, a rezultati su prikazani u Tablici 6.2.1: 39
Tablica 6.2.1. Ocjena kakvoće mora za 2008. godinu Supetar Prema pregledu dosadašnjeg stanja kvalitete mora na području Supetra, samo plaža Vrilo se nalazi na području utjecaja postojeće crpne stanice i planiranog uređaja za pročišćavanje. Mjereni podaci pokazuju da se kvaliteta mora na navedenoj plaži nije mijenjala od 2003. godine te je zadovoljavajuće II vrste tj. pogodna za kupanje. Smanjenje vrijednosti zemljišta Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (kao i drugi objekti kanalizacijskog sustava) smanjuju vrijednost zemljišta u neposrednoj okolici. Obradom otpadnih tvari može doći do promjena u okolišu kao što su: neugodni mirisi, buka, insekti, promjena izgleda krajolika. Čak i u slučajevima kada su uređaji izgrađeni kao potpuno zatvoreni objekti pa i vrlo prikladno arhitektonsko oblikovani, postoji odgovarajuća odbojnost neposrednih stanovnika, najčešće iz psiholoških razloga. Prema Idejnom rješenju (Katalinić i Marinović, 2002.) uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Supetar biti će smješten u zatvorenoj građevini. Lokacija je na obali uz građevinsko (izgrađeno) područje. Između najbližeg objekta (s poslovnim prostorom) i građevine za uređaj nalazi se prometnica D315. Zbog svega navedenog se može očekivati smanjenje vrijednosti zemljišta uokolo objekta. Utjecaj na korištenje obale Uređaja za pročišćavanje locirati će se uz postojeću crpnu stanicu postojećeg ispusta, u neposrednoj blizini plaže Vrilo. 40