Broj217. Godina V. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA Prezentacija vozila i tehnikeuvojarni "Croatia Suvremena sredstva za suvremenu logistiku
PROSLAVLJAMO 10 GODINA SURADNJE ITTa I MORHa
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u Z agrebaëkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) Sve aktivnosti i zadaêe predviappleene programom, napomenuli su naπi sugovornici, odvijaju se po planu. Naglasili su i kako programom nije strogo definirana satnica πto se pokazalo viπe nego dobrim, a instruktorima i drugima koji planiraju svakodnevnu obuku dana je moguênost da je prilagoappleavaju roënicima i tako iz njih izvuku doista najbolje Snajperska djelovanja (7. dio) S t r a n a 1 1 Iskustva iz suvremenih ratova voappleenih nakon II. svjetskog rata, a osobito iskustva iz Domovinskog rata, te raznih asimetriënih sukoba novog doba, pokazuju kako je definitivno promijenjena uloga i taktika uporabe pjeπaπtva u uvjetima izvoappleenja integralne zraëno-kopnene operacije Prezentacija vozila i tehnike u vojarni "Croatia Z a ulaganje u nabavu neborbenih vozila u sljedeêe tri do Ëetiri godine predviappleeno je oko 300 milijuna kuna, od Ëega za iduêu godinu oko 60 milijuna. "Æ elimo ostvariti πto bolje uvjete offseta, a u sam vrh prioriteta stavili smo vozila za Partnerske ciljeve, istaknuo je ministar V ukeliê S t r a n a 4 Dragovoljni roënici u Poæeπkom srediπtu za temeljnu obuku U Splitu odræano 10. prvenstvo OSRH u plivanju Nakon odraappleenih pet disciplina pobjednik je momëad Gardijske motorizirane brigade iz Knina, koja je prvi put postala prvak OSR H-a u plivanju, drugoplasirana je bila momëad HR M-a, dok su se kao treêeplasirani na postolje popeli pripadnici BSD-a... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT S t r a n a 21 3
OS RH P rezentacija vozila i tehnike u vojarni "C roatia S uvremena sredstva za suvremenu logistiku Z a u lag anje u nab av u ne b orb e nih v oz ila u slje d e Ê e t ri d o Ë e t iri g od ine pre d v iapple e no je ok o 3 00 m iliju na k u na, od Ë e g a z a id u Ê u g od inu ok o 6 0 m iliju na. U pripre m i je v iπ e g o- d iπ nji nat je Ë aj z a nab av u t ih sre d st av a. "Æ e lim o ost v arit i π t o b olje u v je t e offse t a, a u sam v rh priorit e t a st av ili sm o v oz ila z a P art ne rsk e cilje v e, ist ak nu o je m inist ar V u k e li Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT U zagrebaëkoj vojarni "C roatia" 28. studenoga odræana je prezentacija vozila i tehnike, "Suvremena sredstva za manipulaciju tereta za suvremenu logistiku OSR H ". Na prezentaciji je bilo visoko izaslanstvo MOR H -a i G SOSR H, na Ëelu s ministrom obrane Brankom VukeliÊem, dræavnim tajnikom Matom R abotegom i zapovjednikom H KoV-a general pukovnikom Mladenom Kruljcem. Prezentacija je imala dva dijela, teoretski i praktiëni. U prvom dijelu, brigadni general J osip StojkoviÊ, naëelnik Uprave za logistiku G SOSR H, predoëio je stanje aktualnog voznog parka OSR H -a te analizu buduêih potreba za nabavom vozila, s teæiπtem na opremanju koje je u skladu s Partnerskim ciljevima usuglaπenim s NATO-om. Uslijedila je prezentacija djelatnika Sluæbe za prijam i potporu i Uprave za materijalne resurse MOR H -a, u kojoj su ukratko predstavljena novonabavljena sredstva za manipulaciju tereta.»lanovi izaslanstva i predstavnici medija imali su se prilike 4
uvjeriti u moguênosti novih sredstava na jednom od poligona vojarne "C roatia. Organizirana je terenska pokazna vjeæba u kojoj je prikazano manipuliranje paletama i kontejnerima pomoêu viπefunkcionalnog terenskog vozila sa sustavom za manipulaciju, tri vrste viliëara (terenski, kontejnerski, Ëeoni), tegljaëa s poluprikolicom, terenskog vozila i terenske kontejnerske dizalice. U demonstraciji je sudjelovalo 17 djelatnika i 12 sredstava. Nakon praktiënog dijela prezentacije, ministar VukeliÊ je dao izjavu za medije, u kojoj je istaknuo da je za ulaganje u nabavu neborbenih vozila u sljedeêe tri do Ëetiri godine predviappleeno oko 30 0 milijuna kuna, od Ëega za iduêu godinu oko 60 milijuna. U pripremi je viπegodiπnji natjeëaj za nabavu tih sredstava. "Æ elimo ostvariti πto bolje uvjete offseta, a u sam vrh prioriteta stavili smo vozila za Partnerske ciljeve", rekao je ministar, dodajuêi da je netom zavrπena prezentacija pokazala nove sposobnosti i moguênosti OSR H -a. Iz prezentacije "Stanje neborbenih m otornih vozila i prioriteti oprem anja O SR H U bazi operativno uporabljivih motornih vozila OSR H evidentirano je oko 360 0 nebojnih motornih vozila u kojima je zastupljeno 4 5 marki i oko 4 0 0 tipova prosjeëne starosti 20 godina. Od 20 0 3. do 20 0 7. otpisano je oko 28 0 0 motornih vozila koja su financijski neisplativa za popravak i daljnju uporabu. Po materijalnom ustroju u OSR H -u bi na uporabi trebalo biti 5550 neborbenih vozila, a trenutaëno ih je na uporabi 360 0. Dakle, nedostaje ih 1950. Da bi ispunio Partnerske ciljeve, OSR H bi od 20 0 9. do 20 17. trebao nabaviti 8 66 novih vozila, od toga najviπe razliëitih terenskih kamiona. 5
MORH R azmjenom iskustava do bolje suradnje Od 1. do 3. prosinca u sluæbenom posjetu Oruæanim snagama R H bio je naëelnik G lavnog stoæera OS R e- publike Bugarske general zbora Z latan Stojkov sa suradnicima. Prvog dana posjeta visokog je gosta u MOR H -u i G SOSR H -u primio njegov hrvatski kolega general zbora J osip L uciê. Teme razgovora bile Dræavni tajnik Mate R aboteg na Ëelu visokog izaslanstva MOR H -a i G SOSR H -a koje boravi u viπednevnom posjetu hrvatskom kontingentu u Afganistanu susreo se 2. prosinca sa zapovjednikom ISAF -a generalom zbora Davidom D. McKiernanom. G eneral je izrazio zadovoljstvo susretom s dræavnim tajnikom R abotegom i zamjenikom naëelnika G SOSR H kontraadmiralom Z denkom SimiËiÊem istaknuvπi kako mu je Ëast susresti se s predstavnicima R epublike H r- vatske, o Ëijem je sudjelovanju i doprinosu misiji ISAF govorio biranim rijeëima. Dræavni tajnik R aboteg izjavio je kako su razlozi posjeta ISAF -u osobni uvid u djelovanje hrvatskog kontingenta i eventualne potrebe za poboljπanjem u smislu potpore. Drugi razlog posjeta, osobito susreta sa zapovjednikom ISAF -a McKiernanom jest oëitovanje Ëvrste potpore hrvatske Vlade misiji u Afganistanu i opredjeljenje za nastavak djelovanja u misiji s istom veliëinom» vrsta potpora misiji u Afganistanu snimio T. B R A N D T snimio B. E N K su sigurnosna situacija u regiji, reforma i ustroj Oruæanih snaga R H te sudjelovanje hrvatskih OS u meappleunarodnim mirovnim misijama. Istoga dana generala Stojkova primio je i ministar obrane R H Branko VukeliÊ. Drugi dan posjeta zapoëeo je obilaskom H rvatskoga vojnog uëiliπta u zagrebaëkoj vojarni Petar Z rinski. Z a generala Stojkova i bugarsko izaslanstvo odræana je prezentacija Obrazovni sustav OSR H, kojoj je nazoëio i ravnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov. Tom prilikom dogovorena je intenzivnija suradnja H VU-a sa srodnom institucijom u Bugarskoj. Nakon prezentacije bugarsko izaslanstvo je obiπlo i R atnu πkolu i TaktiËko-simulacijsko srediπte H KoV-a. Bugarsko izaslanstvo posjetilo je i Delnice, Bojnu za specijalna djelovanja. Odræana je prezentacija o BSD-u, a u povratku su posjetili tvrtku H S Produkt u Karlovcu, gdje im je predstavljen razvoj i proizvodnja naoruæanja, samokresa H S 20 0 0 i najnovije hrvatske juriπne puπke proizvedene po standardima NATO-a. D. VLAHOVIΔ snaga, ali i s novim sposobnostima. G eneral McKiernan zahvalio je ministru obrane i hrvatskoj Vladi na doprinosu, izrazivπi optimizam u uspjeh misije izgradnje povjerenja i stabilnosti u Islamskoj R epublici Afganistanu, gdje pripadnici hrvatskih Oruæanih snaga daju zapaæeni doprinos zajedniëkim naporima. U sklopu posjeta ISAF -u, dræavni tajnik R aboteg, kontraadmiral SimiËiÊ, zapovjednik 12. H R VC ON-a brigadir Z latko F erenëeviê, naëelnik Uprave KIS G SOS- R H brigadir Blago DujmoviÊ, zapovjednik Z a- povjedno operativnog srediπta brigadir Vlado indler, zamjenik naëelnika SOJ I-a pukovnik Draæen J onjiê i prvi doëasnik OS- R H ËasniËki namjesnik G oran Turk posjetili su Z druæeno operativno srediπte ISAF -a, gdje ih je naëelnik C J OC -a brigadir Michael New man upoznao s naëinom rada i dnevnim aktivnostima. Susreli su se takoappleer s pripadnicima H R VC ON-a koji rade u stoæeru ISAF -a, u kojemu profesionalno obnaπaju vrlo odgovorne duænosti. D. J ON J IΔ snimio D. J O N J I 6
N jemaëki i hrvatski predstavnici o personalnom upravljanju U organizaciji Uprave za personalne poslove G SOSR H -a, u MOR H -u su od 1. do 3. prosinca odræani bilateralni razgovori predstavnika uprava za personalne poslove oruæanih snaga H rvatske i NjemaËke. R azgovaralo se o reorganizaciji personalnog upravljanja u OS- R H te o iskustvima SR NjemaËke u provedbi novaëenja za djelatnu vojnu sluæbu, organizaciji mirovinskog sustava, stambenom zbrinjavanju i personalnoj rotaciji njemaëkih vojnika. Z amjenik naëelnika odjela PSS-a i ovlaπtenik za pribavljanje vojnog osoblja SR NjemaËke, general bojnik W olfgang Born istaknuo je da je suradnja OS-a dviju zemalja na zavidnoj razini te dodao da se hrvatski i njemaëki OS susreêu s istim problemima. Upravljanje ljudskim resursima izuzetno je MORH vaæno u njemaëkim oruæanim snagama. Postoji opasnost da se previπe raspravlja o materijalima, sredstvima i organizaciji. Sve je to vaæno, ali ne i odluëujuêe.»ovjek je odluëujuêi i zato je vaæno naêi pravu osobu i postaviti je na pravu duænost, rekao je general Born. Vojnike treba privuêi, a kada ih pridobijete, treba ih obuëavati, usmjeravati, te vrlo obzirno postupati s njima. Stoga zajedniëki moramo razmisliti kako Êemo organizirati priëuvu. G eneral je dodao da se vra- Êa u SR NjemaËku s poticajem i idejom o dragovoljnom sluæenju vojnog roka, koje H rvatska odnedavno ima. Ovaj bilateralni sastanak omoguêio nam je razmjenu iskustava i ideja na podruëju personalnog upravljanja. Suradnja hrvatskih i njemaëkih ustrojbenih cjelina nuæna je za procjenjivanje i primjenu planova jednih i drugih OS u svojim sustavima, rekao je naëelnik Odjela za πkolstvo u Upravi za personalne poslove i Ëelnik hrvatskog tima u bilateralnim razgovorima, brigadir Berislav ipicki. Tijekom trodnevnog boravka u G lavnom stoæeru, generala Borna i suradnike u sluæbeni posjet primio je i ravnatelj Uprave za ljudske resurse Nenad SmolËec. I. VALE N T IΔ MIK IK O biljeæena 17. godiπnjica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeêa podno spomenika u srediπtu Otoka obiljeæena je 2. prosinca 17. godiπnjica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca Marka Æ ivkoviêa, Mirka VukuπiÊa, Ante Plazibata i R ade G rive.»etvorica hrvatskih zrakoplovaca, pripadnici osjeëkoga Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda, poginuli su u noêi s 1. na 2. prosinca 1991. nedaleko od Otoka, na vinkovaëkom podruëju, kad je njihov zrakoplov sruπila neprijateljska raketa. Oni su prvi hrvatski zrakoplovci poginuli u Domovinskom ratu. Osim Ëlanova obitelji i rodbine te suboraca poginulih zrakoplovaca, vijence su poloæila i svijeêe zapalila i izaslanstva H rvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzraëne obrane (H R Z i PZ O), Vukovarsko-srijemske æupanije, grada Otoka te stradalniëkih i braniteljskih udruga. "S poπtovanjem se danas snimio D. K IR IN prisjeêamo njihove ærtve i æivota koje su ugradili u stvaranje samostalne i neovisne H rvatske", rekao je zamjenik zapovjednika H R Z -a i PZ O-a, brigadir Draæen Êuri. R atni zapovjednik osjeëkoga Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda, umirovljeni brigadir Vladimir R ajtar podsjetio je kako zrakoplovci tada nisu raspolagali profesionalnom opremom i letjelicama, nego su sve morali improvizirati. "Nije nas bilo strah jer smo znali da smo na pravoj strani", rekao je R ajtar. G ovorili su i otoëki gradonaëelnik J o- sip ariê i zamjenik vukovarsko-srijemskog æupana Æ eljko C irba. Molitvu za poginule zrakoplovce, hrvatske branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Otok, u kojoj su poginula 24 branitelja i troje civila, predvodio je otoëki æupnik vlë. Antun KneæeviÊ, koji je u crkvi sv. Antuna Padovanskog sluæio misu zaduπnicu. (H) 7
MORH N astavlja se uspjeπna suradnja IN A-e i M O R H -a Nakon uspjeπno zavrπenog joπ jednog ciklusa osposobljavanja djelatnika OSR H -a za siguran rad sa zapaljivim tekuêinama, provedenog u organizaciji Uprave za logistiku G lavnog stoæera OSR H -a u suradnji s tvrtkom INA d. d. Z agreb, u Ministarstvu obrane 26. studenoga odræan je sastanak predstavnika MOR H -a i OS- R H -a s predstavnicima INA-e. Na sastanku su bili dræavni tajnik MOR H -a Mate R aboteg i zapovjednik Uprave za logistiku general bojnik J osip StojkoviÊ te ravnatelj Uprave za materijalne resurse Darko Polanec i naëelnik Sluæbe za razvoj, opremanje i modernizaciju brigadni general Milan KneæeviÊ sa suradnicima. Izaslanstvo INA-e predvodili su izvrπni direktor SD Trgovine na malo Nikola PaulinoviÊ i direktor Sektora za upravljanje maloprodajnom mreæom Mirko PeriÊ, a u izaslanstvu su bili i INA-ini predstavnici koji su sudjelovali u obuci djelatnika OSR H -a, Ivanka Poljak-R adoviê, Ivan BrËiÊ i Damir Piljek. Z ajedno s njima u organizaciju i provedbu obuke, koja se u Oruæanim snagama u suradnji s INA-om provodi od 1996. godine, bili su ukljuëeni pukovnik Z denko J anëec iz Uprave za logistiku i satnik Slavko KaraËa iz Z apovjedniπtva za potporu. Obuka je provedena tijekom posljednjih nekoliko mjeseci u obliku dvodnevnog seminara na pet lokacija diljem H rvatske, a za siguran rad sa zapaljivim tekuêinama osposobljeno je 14 7 djelatnika iz viπe ustrojbenih cjelina OSR H -a. Sudionici sastanka u MOR H -u osvrnuli su se na dosadaπnju suradnju, ocijenivπi je obostrano korisnom, te Sastanak s predstavnicima vjerskih zajednica snimio D. V L A H O V I snimio D. K IR IN su ujedno razmotrili moguênosti njezina razvoja i πirenja. Na kraju sastanka, dræavni tajnik MOR H -a uru- Ëio je predstavnicima INA-e zahvalnice i prigodne darove za njihov doprinos dugogodiπnjoj suradnji te primio potvrde o uspjeπno zavrπenoj obuci djelatnika OSR H -a. M. ALVIR R avnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov odræao je 27. studenoga sastanak s predstavnicima vjerskih zajednica vezan uz njihovo sudjelovanje u kreiranju dodatnih multikulturalnih, multietiënih i multikonfesionalnih sadræaja, koji bi bili ukljuëeni u sve razine izobrazbe na H VU, te u sve preduputne obuke πto ih polaze pripadnici OSR H -a prije odlaska u mirovne misije. Na sastanku su bili predstavnici Islamske zajednice u R H, Æ idovske vjerske zajednice Bet Israel, Srpske pravoslavne crkve, E vangeliëke crkve i Vojnog ordinarijata, te zapovjednik ObuËnog srediπta za meappleunarodne vojne operacije brigadir Tomislav PaviËiÊ i djelatnici H VU-a koji sudjeluju u procesu izobrazbe. Ovakav oblik suradnje s vjerskim zajednicama dogovoren je na njihovu nedavno odræanom sastanku s naëelnikom G SOSR H -a generalom zbora J osipom L u- ciêem. G eneral undov je istaknuo kako se ova suradnja provodi radi πto bolje pripreme pripadnika OSR H -a za sudjelovanje u meappleunarodnim misijama, ali i svim drugim meappleunarodnim aktivnostima OS-a. Modul koji Êe se kreirati trebao bi biti sastavni dio izobrazbe na svim razinama na H VU od sljedeêe akademske godine. UËiliπte daje punu potporu ovoj aktivnosti, a pripadnicima vjerskih zajednica bit Êe osigurani svi uvjeti za nesmetan rad i provoappleenje nastave, istaknuto je na sastanku. G eneralni vikar Vojnog ordinarijata mons. J osip antiê istaknuo je da se tek u zajedniπtvu moæe uëiniti neπto dobro za hrvatskog Ëasnika, koji nosi svoju kulturu, ali je i otvoren za upoznavanje drugih kultura. Prema njegovim rijeëima, multikulturalnost i multikonfesionalnost treba biti prisutna kao vrednota u kojoj se "neêemo doæivljavati kao suparnici nego kao suradnici". Kad je o preduputnoj obuci rijeë, brigadir PaviËiÊ je istaknuo da naglasak treba biti na praktiënim manifestacijama pojedine religije, πto Êe pripadnicima OSR H -a u podruëju operacija biti od konkretne pomoêi. Pohvalnom i plodonosnom ocijenjena je suradnja s Islamskom zajednicom u H r- vatskoj, koja je veê tri godine ukljuëena u pripreme pripadnika OSR H -a za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu. Predstavnici vjerskih zajednica podræali su ovakav oblik suradnje te je dogovoreno da se za sljedeêi sastanak, koji bi se trebao odræati poëetkom sljedeêe godine, dostave prijedlozi s konkretnim sadræajima i satnicom za svaku razinu izobrazbe na H VU. L. P ARLOV 8
RA C VIA C O dræan seminar B orba protiv krijumëarenja i trgovine ljudima R AC VIAC - Srediπte za sigurnosnu suradnju 1. i 2. prosinca organiziralo je u vojarni Vitez Damir MartiÊ u R akitju seminar na temu Borba protiv krijumëarenja i trgovine ljudima. J ugoistoëna E uropa jest jedna od glavnih poveznica E urope i Azije i pruæa izvrsne uvjete za ilegalne migracije i trgovinu ljudima. Samo bliskom suradnjom i koordinacijom djelovanja zemalja regije moguêe je boriti se protiv takvih prijetnji. Svrha seminara bila je pruæiti sudionicima moguênost razmjene iskustava i informacija u borbi protiv krijum- Ëarenja ljudi, te potaknuti raspravu oko glavnih izazova i raspoloæivih moguênosti u borbi protiv sveprisutnog fenomena krijumëarenja i trgovine ljudima. Seminar je zamiπljen kao forum za eksperte iz raznih dræavnih institucija, policije i oruæanih snaga koji mogu dati svoj doprinos. Z amjenik direktora R AC VIAC -a brigadir Tomislav Vibovec pozdravio je okupljene sudionike i predavaëe i poæelio im uspjeh u radu. Sudjelovalo je 35 sudionika, a osim vojnih, policijskih i dræavnih sluæbenika zemalja regije zaduæenih za borbu protiv krijumëarenja i trgovine ljudima, na seminaru su bili i predavaëi iz meappleunarodnih organizacija; E UR OPOL, MAR R I C entre, IC MPD, IOM, OSC E, UNIC R I, IIH L i F R ONTE X. Sudionici su razmijenili informacije o dokumentima, strategijama, ulozi i akcijama dræavnih institucija zaduæenih za borbu protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, te kaznama predviappleenim za spomenuta kaznena djela u zemljama regije. Utvrdili su najëeπêe rute krijum- Ëarenja ljudima u regiji, te predloæili naëine intenzivnije daljnje suradnje operativnih institucija (obavjeπtajnih sluæbi, kriminalistiëkih policija) dræava na Ëijem podruëju se rute nalaze. Ulogu i akcije R epublike H rvatske u R adionica U pravljanje ljudskim resursima Nizozemski Institut za obrambene studije (Netherland Defence C ollege - NDC ) u suradnji s R AC VIAC -om - Srediπtem za sigurnosnu suradnju, organizirao je u vojarni "Vitez Damir MartiÊ" od 24. do 28. studenog radionicu na temu Upravljanje ljudskim resursima. R adionica je nastala kao odgovor na zahtjeve koji su uo- Ëeni tijekom proπlogodiπnje radionice, a ona se primarno bavila promjenama koje nastaju zbog profesionalizacije oruæanih snaga. Izgradnja modernih, izvrπnih i dragovoljnih vojnih snaga traæi znatne promjene u sustavu upravljanja osobljem, ne samo u pribavljanju i zadræavanju, snimila N. B O» K A J snimio N. H R A ST I borbi protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima na seminaru je predstavio Z oran F ilipoviê iz Ministarstva unutarnjih poslova R H. Prijaπnji seminari na temu krijum- Ëarenja ljudima bili su u suorganizaciji R AC VIAC -a i MAR R I C entra iz Skopja, a ovaj seminar je prvi Ëiju je organizaciju i voappleenje u potpunosti preuzeo R AC VIAC. N. HRAS T IΔ upuêivanju u misije izvan granica vlastitih zemalja, prilagodbi obuke profesionalnih vojnika, veê i dodatnim psihosocijalnim i ekonomskim aspektima tih promjena tijekom cjelokupnog procesa upravljanja osobljem, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdvajanje vojnog osoblja iz sustava oruæanih snaga. Primarni cilj ove radionice bio je omoguêiti predstavnicima pozvanih zemalja bolji uvid u osobne i organizacijske aspekte tranzicije OS-a u modernu i profesionalnu vojsku koja prati strateπke ciljeve same zemlje i zavrπetak zapo- Ëetih procesa vlastite europske sigurnosne integracije. Predstavnici NDC -a iznijeli su korisna vlastita iskustva iz sliënih procesa πto ih je Kraljevina Nizozemska unutar svojih oruæanih snaga proπla sredinom 90 -ih godina. Predstavnici zemalja sudionika radionice imali su priliku iznijeti svoje trenutaëne izazove i poteπkoêe na koje nailaze, te u ozraëju pozitivne razmjene iskustava i znanja potraæiti najbolja rjeπenja. Izvedba same radionice osmiπljena je na dinamiëan naëin tako da su se izmjenjivala predavanja sa samostalnim radom u skupinama, te voappleenim raspravama. R adionici je pristupilo i uspjeπno je zavrπilo 18 polaznika. Oni se bave upravljanjem osobljem u sustavima obrane zemalja J ugoistoëne E urope: Albanije, Bosne i H ercegovine, C rne G ore, H rvatske, Makedonije, Moldavije i Srbije. N. B O» K AJ 9
VOJ NA PS IH OLOG IJ A N uænost uëinkovite komunikacije S v ak i Ë ov je k im a pot re b u d ob it i pov rat nu inform aciju o u Ë ink u, o t om e k ak o ob av lja sv oj posao i k ak o t o d ru g i procje nju ju. P ov rat ne inform acije su nam v rlo v aæ ne je r olak π av aju post iz anje cilja. Ist raæ iv anja pok az u ju d a z aposle ni k oji ne d ob iju pov rat - nu inform aciju o t om e k ak o ob av ljaju sv oj posao post aju z ab rinu t i, ne rv oz ni, ne z ad o- v oljni i im aju t e nd e nciju napu st it i posao Ana MAT K OVIΔ Z a djelotvornost svake organizacije, pa tako i vojne, nuæna je uëinkovita komunikacija. Uspjeπnost organizacije uvelike ovisi o kvaliteti komunikacije. UnatoË golemom napretku u komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, problemi u komunikaciji nisu se bitno smanjili. OËigledno komunikacija meappleu ljudima ne ovisi o tehnologiji nego o njihovim psihiëkim motivima i situaciji u kojoj se nalaze. Z a poboljπanje komunikacije nuæno je prvo razumjeti Z A TO i KAKO se ona odvija. Komunikacija je proces odaπiljanja, prenoπenja i primanja poruka, signala ili informacija (Petz, 1992) i ona meappleu ljudima izgleda tako prirodno i normalno da se rijetko pitamo Ëemu ona sluæi. No, problemi u komuniciranju postoje od pamtivijeka. Uostalom, razvoj govora je samo posljedica pokuπaja smanjivanja nejasnoêa u prenoπenju poruke. Kroz proces komunikacije moæemo uvjeriti drugu osobu da promijeni svoje stavove, miπljenja i ponaπanje u smjeru koji je za nas korisniji i poæeljniji. Uvjeravanje i nagovaranje nije jedini, ali je sigurno vrlo Ëest i vaæan naëin utjecanja na druge ljude. SljedeÊi razlog za komunikaciju jest smanjenje nesigurnosti i nejasnoêe. Poznato je da veêina ljudi teπko podnosi nejasne i nesigurne situacije, i ako je takvih situacija mnogo, ljudi postaju nesigurni i zabrinuti. To je posebno izraæeno kod nejasnih normi ponaπanja, radnih uloga i statusa pojedinca. U takvim situacijama, veêina ljudi pokuπava dobiti odgovore komunicirajuêi s drugima. Svaki Ëovjek ima potrebu dobiti povratnu informaciju o uëinku, o tome kako obavlja svoj posao i kako to drugi procjenjuju. Povratne informacije su nam vrlo vaæne jer olakπavaju postizanje cilja. Neki ljudi izravno traæe povratne informacije, dok se drugi oslanjaju na suptilne ili usputne znakove koje dobivaju od drugih. Istraæivanja pokazuju da zaposleni koji ne dobivaju povratne informacije o tome kako obavljaju svoj posao postaju zabrinuti, nervozni, nezadovoljni i imaju tendenciju napustiti posao. J oπ jedan od razloga za komunikaciju jest potreba za druπtvom. U ljudskoj je prirodi druæenje s drugima i potreba razmjene iskustava. Proces komunikacije sadræi pet temeljnih elemenata: KOMUNIKATOR -POR UKA-SR E DSTVO-PR IMA- TE L J -POVR ATNA INF OR MAC IJ A. Da bi se uopêe moglo komunicirati, a osobito u nekom poslovnom kontekstu, sudionici komunikacije moraju zadovoljiti odreappleene uvjete, i to: moraju poznavati jezik - πto ukljuëuje poznavanje verbalnih i neverbalnih elemenata te jeziënih uzoraka prikladnih za odreappleenu komunikacijsku situaciju, moraju imati interakcijske vjeπtine odnosno poznavati obiljeæja razliëitih komunikacijskih situacija i znati odabrati prikladan oblik interakcije, svojevrsni protokol te imati kulturno znanje odnosno poznavati bitna obiljeæja druπtvene strukture u kojoj komuniciraju, te sustav njezinih vrijednosti i stavova. Komunikator, prije svega, mora imati ideju koju æeli prenijeti, potom tu ideju pretvoriti u poruku (kodirati): odabrati prikladne rijeëi, crteæe, pokrete i sliëno, a zatim je poslati. Pri tome mora voditi raëuna i o tome je li pravo vrijeme za komunikaciju. Kad poruka stigne do primatelja, on je mora dekodirati i razumjeti. Komunikacija je uspjeπna ako poruka od komunikatora do primatelja stigne neizmijenjena, ako je primatelj razumije i ako ispravno procijeni njezinu vaænost. Z bog velikog broja Ëimbenika koji utjeëu na komunikaciju, rijeë je o sloæenom procesu u kojemu lako moæe doêi do poremeêaja. 1 0
OS RH D ragovoljni roënici u P oæeπkom srediπtu za tem eljnu obuku Pri zavrπ etku temeljne obuke S v e ak t iv nost i i z ad aê e pre d v iapple e ne prog ram om, napom e nu li su naπ i su g ov ornici, od v ijaju se po planu. N ag lasili su i k ak o prog ram om nije st rog o d e finirana sat nica, π t o se pok az alo v iπ e ne g o d ob rim, a inst ru k t orim a i d ru g im a k oji planiraju sv ak od - ne v nu ob u k u d ana je m og u Ê nost d a je prilag oapple av aju roë nicim a i t ak o iz njih iz v u k u d oist a najb olje Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN T emeljna obuka prvih dragovoljnih roënika u zavrπnoj je fazi. Djelatnici poæeπkog Srediπta za temeljnu obuku obuëavaju ih svim onim osnovnim radnjama, postupcima i procedurama kojima moraju suvereno vladati vojnici, a roënici voappleeni æeljom da im vojni poziv bude profesija tijekom obuke doslovce daju sve od sebe. U protekla dva tjedna, teæiπte obuke je bilo na osobnom naoruæanju te pripremama i provoappleenju gaappleanja. G aappleanje automatskom puπkom AK 4 7 provedeno je na streliπtu u Novom Selu. Svi roënici uspjeπno su ga proveli, iako je najveêem broju njih to bilo prvo gaappleanje u æivotu. "Osobno sam gledao rezultate i prezadovoljan sam", rekao nam je zamjenik zapovjednika poæeπkog Srediπta, satnik Ivica MarkanjeviÊ, istaknuvπi kako je upravo to rezultat dobre pripreme, tako da nije Ëudno πto su i rezultati bili dobri. Njegovo miπljenje dijeli i prvi doëasnik Srediπta, stoæerni narednik Ivan C iglar. On nadzire obuku i svakodnevno je s roënicima. Obuku je ocijenio izazovnom, s mnogo meappleusobno povezanih zadaêa. R adnje koje se provode jesu normirane, a uvjeti i standardi su, istaknuo je, veoma zahtjevni. Kad smo ih posjetili, u Poæegi je sve bilo u znaku priprema za gaappleanje piπtoljem H S 20 0 0. SudeÊi prema motivaciji s kojom su pristupili tom dijelu obuke treba oëekivati da ni tu neêe izostati dobri rezultati. Proveli su i obuku iz topografije, kretanja na nepoznatom terenu, orijentacije, te taktike kretanja, rukovanja naoruæanjem pod paljbom, zatim πestkilometarsku hodnju..., a do kraja obuke joπ ih oëekuje i noêno taborovanje. Sve aktivnosti i zadaêe predviappleene programom, napomenuli su naπi sugovornici, odvijaju se po planu. Naglasili su i kako programom nije strogo definirana satnica. To se pokazalo viπe nego dobrim, a instruktorima i drugima koji planiraju svakodnevnu obuku dana je moguênost da je prilagoappleavaju roënicima i tako iz njih izvuku doista najbolje. Svaki od roënika, odluëivπi se na dragovoljno sluæenje vojnog roka, ispred sebe je postavio odreappleeni cilj. NajveÊem broju njih to je sluæba u Oruæanim snagama. To je æelja i Nede Mijan iz Okruga G ornjeg na otoku»iovu i F ilipa F abijanca iz Velike G o- rice. Neda je diplomirala raëunarstvo, a na dragovoljno sluæenje vojnog roka odluëila se jer æeli ostati u Oruæanim snagama. Vojska ju je oduvijek fascinirala. Dosad nije ni pokuπavala traæiti posao u civilstvu, jer joj je kaæe, vojska oduvijek bila prvi izbor. Najnapornije je, prisjeêa se, bilo na poëetku, kad se trebalo privikavati na vojniëki æivot, a sada, iako je obuka napornija, ipak je lakπe. "Oduvijek sam htio biti vojnik i zato sam odluëio i iskoristiti ovu moguênost", rekao nam je F ilip, koji je projekt dragovoljnog sluæenja vojnog roka ocijenio vrlo dobrim. Nema prisile, a onaj tko æeli doêi trudit Êe se provesti obuku najbolje πto moæe. Ovdje smo svi koji to æelimo, rekao je F ilip, kojemu je æelja zavrπiti padobransku obuku. Vjerujemo da Êe im se æelje i ostvariti te da Êe s jednakom motivacijom nastaviti i dalje. 1 1
OS RH U Splitu odræano 10. prvenstvo O SR H u plivanju Prvi na postolju - momëad Gardijske motorizirane brigade N ak on od raapple e nih pe t d isciplina pob je d nik je m om Ë ad G ard ijsk e m ot oriz irane b rig ad e iz K nina, k oja je prv i pu t post ala prv ak O S R H -a u pliv anju, d ru g oplasirana je b ila m om - Ë ad H R M -a, d ok su se k ao t re Ê e plasirani na post olje pope li pripad nici B S D -a.» e st it a- ju Ê i pob je d nicim a na osv oje nim m e d aljam a, iz aslanik naë e lnik a G S O S R H i pre d sje d nik P oë asnog od b ora P rv e nst v a, k ape t an b ojnog b rod a P re d rag S t ipanov iê, isk az ao je z ad o- v oljst v o post ig nu t im re z u lt at im a na nat je canju, k oji su b ili b olji ne g o pre t h od nih g od ina OJ I HRM-a E kipno najbolja je G ardijska motorizirana brigada, drugi je H R M, a treê i B SD N a bazenima portskog centra Poljud u Splitu, 26. studenog pedeset natjecatelja i natjecateljica sudjelovalo je na 10. prvenstvu Oruæanih snaga R epublike H rvatske u plivanju. R ijeë je o veê tradicionalnom natjecanju koje okuplja natjecatelje iz svih postrojbi Oruæanih snaga, veê desetu godinu za redom, kako bi odmjerili snage u tradicionalnim i vojniëkim plivaëkim disciplinama. Sudionici su bili iz sljedeêih postrojbi Oruæanih snaga R H : Bojne za specijalna djelovanja - Delnice, G ardijske oklopne mehanizirane bojne - Osijek, G ardijske motorizirane brigade - Knin, H rvatske ratne mornarice, H rvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzraëne obrane, Pukovnije veze, Srediπnjice elektroniëkog izviappleanja, Vojnoobavjeπtajne bojne - Ogulin i Z apovjedniπtva za potporu. Izaslanik naëelnika G lavnog stoæera Oruæanih snaga R H i predsjednik PoËasnog odbora 10. prvenstva OSR H, kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, na sveëanosti otvaranja Prvenstva, pred postrojenim sudionicima, istaknuo je vaænost sporta rekavπi kako veê sudjelovanje na Prvenstvu Oruæanih snaga R epublike H rvatske u plivanju znaëi pobjedu, jer time se pokazuje da je uz svakodnevne obveze moguêe postizati zapaæene sportske rezultate. Prvi su nastupali natjecatelji i natjecateljice u disciplini 50 m u odori s puπkom. Natjecatelji plivaju u koπulji dugih rukava i hlaëama s gumenom puπkom, jednake teæine kao i prava. U toj disciplini natjecalo se 14 natjecatelja, a najbolje vrijeme postigao je Ivan MilanoviÊ iz H R M-a. Drugo mjesto osvojio je L uka BiskupoviÊ iz G ardijske motorizirane brigade, a treêe mjesto Predrag heler iz Vojnoobavjeπtajne bojne. SljedeÊa disciplina bila je 20 0 metara slobodno, u kojoj se natjecalo osam plivaëa i jedna plivaëica. Pobjednik utrke bio je Marin Kriæanac iz G ardijske motorizirane brigade, drugo mjesto osvojio je Marko Buha iz H R M-a, a tre- Êe Marin Tudor iz G ardijske motorizirane brigade. J edina natjecateljica bila je Darija G vozdenëeviê iz H R M-a. Posljednja pojedinaëna disciplina bila je 50 metara prsno, u kojoj je plivalo 14 natjecatelja i dvije natjecateljice. Prvo i drugo mjesto otiπlo je u Bojnu za specijalna djelovanja: najbolje rezultate postigli su pripadnici navedene postrojbe, Kreπimir MarasoviÊ i Dragan R oæiê. TreÊe mjes- N atjecatelji plivaju u koπulji dugih rukava i hlaëama s gumenom puπkom, jednake teæ ine kao i prava 1 2
OS RH» estitke i pehari najboljima to pripalo je Nenadu R adiêu iz G ardijske motorizirane brigade. J edine natjecateljice na Prvenstvu bile su pripadnice H rvatske ratne mornarice Darija G vozdenëeviê i Ana Bulat, a najæeπêa borba za æenske medalje, u utrci 50 metara prsno, donijela je pobjedu Dariji G vozdenëeviê. U prvoj ekipnoj disciplini, 4 x 50 m slobodno, sudjelovale su G ardijska motorizirana brigada, Bojna za specijalna djelovanja, H R M, G ardijska oklopna mehanizirana brigada i Pukovnija veze. Pobjedu i najviπe bodova svojoj ekipi donijeli su Nenad R adiê, L uka BiskupoviÊ, Marin Tudor i Marin Kriæanac iz G ardijske motorizirane brigade. Posljednja utrka 10. prvenstva OSR H u plivanju bila je πtafeta 4 x 50 metara u odori s puπkom. PlivaËi su ponovno odjenuli odore kako bi svojoj momëadi donijeli odluëujuêe bodove u konaënoj borbi za pehare πto se dodjeljuju ukupnom pobjedniku. U ovoj disciplini plivale su πtafete G ardijske motorizirane brigade, H rvatske ratne mornarice, Bojne za specijalna djelovanja i Pukovnije veze. I ovaj put pobjednici su bili pripadnici G ardijske motorizirane brigade, u sliënom sastavu kao i prethodna πtafeta, osim πto je umjesto Marina Tudora plivao Ante»oviÊ. Nakon odraappleenih pet disciplina dobili smo pobjednika. To je momëad G ardijske motorizirane brigade iz Knina, koja je prvi put postala prvak Oruæanih snaga R H u plivanju. Drugoplasirana je bila momëad H rvatske ratne mornarice, dok su se kao treêeplasirani na postolje popeli pripadnici Bojne za specijalna djelovanja. Na sveëanosti zatvaranja Prvenstva pehare im je uruëio kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ.»estitajuÊi pobjednicima na osvojenim medaljama, izaslanik naëelnika G lavnog stoæera OS R H i predsjednik Po- Ëasnog odbora Prvenstva, kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, iskazao je zadovoljstvo postignutim rezultatima na natjecanju, koji su bolji nego prethodnih godina. To pokazuje da se sportu u Oruæanim snagama pridaje sve veêe znaëenja. S obzirom na to da je jedino H rvatska ratna mornarica imala æensku ekipu, pozvao je pripadnice ostalih postrojbi Oruæanih snaga R H da se prijave na sljedeêim natjecanjima. Kapetan bojnog broda P redrag S tipanoviê, naëelnik stoæera ZH R M -a, predsjednik P oëasnog odbora 10. prvenstva O SR H u plivanju i izaslanik naëelnika G SO SR H Z adivljen sam ovogodiπnjim rezultatima. Vidljiv je veliki napredak u odnosu na proπlogodiπnje prvenstvo. Vidi se da je uloæen veliki trud. Ove godine je poveêan i broj natjecatelja. OËekujem da Êe se iduêe godine prijaviti joπ viπe natjecatelja, a osobito natjecateljica, kako bi plivaëice iz H rvatske ratne mornarice dobile dostojnu konkurenciju. Organizacija ovogodiπnjeg prvenstva bila je besprijekorna, te bih iskoristio priliku da Ëestitam svim pripadnicima Oruæanih snaga R H koji su sudjelovali u njegovoj organizaciji. P oruënica bojnog broda D arija G vozdenëeviê, Ëasnica za m eapple unarodnu vojnu suradnju u Zapovjedniπtvu H R M -a i natjecateljica u m om Ëadi H R M -a Ovo mi je veê treêe prvenstvo Oruæanih snaga u plivanju. Æ ensko plivanje nije dovoljno raπireno u OSR H. Proπle i ove godine bile su samo dvije plivaëice na Prvenstvu. teta πto se ne odaziva viπe natjecateljica. Plivanje je prekrasan sport. Pozivam sve pripadnice OS- R H koje imaju volje da se slobodno odazovu na iduêa natjecanja. Ova natjecanja nisu zahtjevna i rezultati nisu kao na profesionalnoj razini jer mi nismo vrhunski sportaπi nego vojnici koji vole plivanje. Svrha Prvenstva nije pobijediti nego omasoviti plivanje i opêenito sport u Oruæanim snagama, ali je najvaænije druæiti se kroz sport. M ornar Ivan M ilanoviê, topnik na raketnoj topovnjaëi "P etar Kreπim ir IV. i natjecatelj u m om Ëadi H R M -a TreÊi put sudjelujem na Prvenstvu. Ove godine sam postigao sliëno vrijeme kao i proπle, ali je konkurencija bila mnogo jaëa. Osvojio sam prvo mjesto u utrci na 50 metara u odori s puπkom, no πtafeta G ardijske motorizirane brigade bila je jaëa. Imaju odliëne plivaëe. Da smo imali duæe pripreme, imali bismo bolje rezultate. Nadam se da Êu do iduêe godine imati prilike bolje se pripremiti kako bih postigao bolje rezultate. Isto tako se nadam da Êe biti viπe natjecatelja iz Oruæanih snaga R H te osobito iz H rvatske ratne mornarice. Satnik M arin Tudor, voditelj m om Ëadi G ardijske m otorizirane brigade Ovo Prvenstvo pamtit Êemo po tome πto smo prvi put uspjeli poraziti mornaricu i osvojiti ukupno prvo mjesto. To je ujedno prvo prvenstvo OSR H -a u plivanju na kojemu je naπa brigada sudjelovala u ovom ustroju. U naπoj ekipi natjecali su se Marin Kriæanac, koji je s tri osvojena zlata bio i najuspjeπniji sudionik Prvenstva, zatim L uka BiskupoviÊ (2 zlata i 1 srebro), Nenad R a- diê (2 zlata i 1 bronca), Ante»oviÊ (1 zlato) te Denis VukoviÊ i ja (1 zlato i 1 bronca), a u sastavu priëuve bili su Ivica KatiÊ i Igor Dilber. Ponosni smo na ostvarene rezultate i uspjeh koji smo postigli te zahvalni zapovjedniku brigade na pruæenoj prilici da se natjeëemo. Organizacija je bila izvrsna pa svakako planiramo i ubuduêe sudjelovati, a nadamo se da Êe se dogodine zajedno s nama natjecati i pripadnice naπe brigade. 1 3
OS RH Prezentacija treê e faze projekta "H rvatska vojska - hrvatsko druπtvo Institut za razvoj i istraæivanje obrambenih sustava u suradnji s Institutom druπtvenih znanosti "Ivo Pilar odræao je 28. studenog u Maloj dvorani»asniëkog doma H VU "Petar Z rinski prezentaciju treêe faze projekta H rvatska vojska - hrvatsko druπtvo. Na prezentaciji su bili predstavnici ustrojbenih cjelina MOR H -a i OSR H -a. R ijeë je o fazi "H rvatska vojska i nacionalna strategija razvitka koja ima za cilj utvrditi ulogu Oruæanih snaga u oblikovanju i poticanju nacionalne strategije razvitka. Usmjerena je na nekoliko specifiënih podruëja u kojima se æeli istraæiti kompatibilnost vojnog sektora s razvojnim Na dan kada je prije sedamnaest godina ustrojena 14 2. brigada H rvatske vojske, 1. prosinca, u Drniπu je obiljeæena sveëana obljetnica te nekadaπnje postrojbe iz sastava Oruæanih snaga. Brigada je ustrojena u Primoπtenu, a tijekom Domovinskog rata sudjelovala je u svim vaænijim bitkama na podruëju Dalmacije od Drniπa do Dubrovnika, ponajviπe na drniπkom ratiπtu. Brigada je preustrojena 1993. godine u 14 2. domobransku pukovniju, a 1999. postrojba je ugaπena. U osam godina postojanja kroz tu je postrojbu proπlo oko sedam tisuêa pripadnika, uglavnom s podruëja Drniπke zagore te iz Kaπtela, Trogira i ibenika, a tijekom Domovinskog rata poginulo je 39 pripadnika te je ranjeno njih viπe stotina. U spomen na poginule pripadnike postrojbe na dan njezina ustrojavanja kod spomen-kriæa u srediπtu Drniπa poloæeni su vijenci i zapaljene svijeêe, a u mjesnoj crkvi sv. Ante sluæena je misa zaduπnica za sve poginule hrvatske branitelje. Uz predstavnike lokalne vlasti i braniteljskih udruga te u nazoënosti nekadaπnjih pripadnika postrojbe i Ëlanova obitelji njihovih poginulih suboraca, na obiljeæavanju obljetnice bio je i pukovnik Æ eljko NakiÊ, zapovjednik pukovnije od 1994. do njezinoga gaπenja. M. ALVIR Sofijin bal u Topuskom snimio J. V U K U I H T V procesima hrvatskog druπtva kao i na predlaganje okvira buduêih razvojnih strategija u nekim aspektima civilno-vojne suradnje. Provest Êe se kroz Ëetiri radionice: H r- vatska vojska i druπtvo znanja, H rvatska vojska i stvaranje nove gospodarske strukture, H rvatska vojska kao Ëimbenik lokalnog razvitka te H rvatska vojska i zaπtita okoliπa. OJ I O biljeæena 17. obljetnica 142. brigade H V-a H umanitarni B oæiê ni koncert u Lisinskom Kadeti i kadetkinje Kadetske bojne,»asniëke πkole H VU-a "Petar Z rinski" sudjelovali su kao gosti krajem studenog na Sofijinom balu u Topuskom i u sveëanom programu izveli dvije toëke: beëki valcer s kojim su otvorili bal i J elaëiê marπ. Na sveëanosti je bio i ravnatelj H r- vatskoga vojnog uëiliπta general bojnik Mirko undov sa suprugom, pukovnik Stipe Semren sa suprugom, te natporuënica Katica OsreËki kao Ëelnik tima kadeta. Topusko se moæe podiëiti brojnim uglednim i plemenitim posjetiteljima ljeëiliπta, a posebno se istiëe ime i pojava hrvatske banice Sofije J elaëiê roapple. Stockau. Ona je u Topuskom provela tri ljeta 18 53., 18 57. i 18 62. godine. U toplice je doπla prvi put 18 53. godine zajedno s banom J osipom J elaëiêem, a Ëasnici Prve banske i slunjske graniëarske pukovnije priredili su sve- Ëanost i bal u njezinu Ëast. Od tada Topusko njeguje ovu lijepu tradiciju koju su ove godine, svojim gotovo do savrπenstva uvjeæbanim i izvedenim plesom, upotpunili i naπi kadeti. OJ I Tradicionalni BoæiÊni koncert Simfonijskog puhaëkog orkestra OSR H -a odræat Êe se 21. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslav L isinski s poëetkom u 20 sati. Ovogodiπnji koncert bit Êe humanitarnog karaktera te Êe se djelatnicima MOR H -a i pripadnicima OSR H -a, kao i svim ostalim posjetiteljima, za ulaznice naplaêivati simboliëan iznos. snimila L. PA R L O V 1 4
Godiπnji brifing VDZ-a na H VU OS RH Vojni izaslanici akreditirani u R H odræali su 21. studenoga svoj treêi godiπnji brifing Vojno-diplomatskog zbora. DomaÊin VDZ -u bio je H VU "Petar Z rinski". Doajena VDZ -a pukovnika Burkharda Michaela Kü hnapfela iz Savezne R epublike NjemaËke i zamjenika doajena brigadnog generala Bojana uligoja iz R epublike Slovenije, kao i ostale Ëlanove VDZ -a primio je ravnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov. U uvodnom dijelu general undov pozdravio je sve nazoëne i zaæelio im ugodnu dobrodoπlicu na H VU-u, a dekan H VU-a brigadir Æ eljko Akrap odræao je prezentaciju na temu: "Sustav vojne izobrazbe u OS- R H. Slijedila je vrlo zanimljiva rasprava i mnogobrojna pitanja pripadnika VDZ -a, posebice u dijelu provedbe i organizacije vojne izobrazbe. Vojni izaslanici obiπli su R atnu πkolu "Ban J osip J elaëiê, kolu stranih jezika "Katarina Z rinska kao i Kadetsku bojnu»asniëke πkole. Pripadnicima VDZ -a pokazani su takoappleer novoureappleeni amfiteatri i uëionice. Na kraju je snimljena zajedniëka fotografija i razmijenjeni su protokolarni darovi. Z. LOVA E N Posjet N acionalnom parku B rijuni R avnatelj H VU "Petar Z rinski general bojnik Mirko undov u Splitu je od 19. do 20. studenoga odræao redoviti mjeseëni kolegij na kojemu su sudjelovali svi zapovjednici πkola i naëelnici odjela i ustrojbenih cjelina H VU-a. Osim redovitog izvjeπêivanja, glavna tema kolegija bila je raπëlamba provedbe sveëane promocije polaznika vojnih πkola u Vukovaru i sveëane prisege kadeta u Kninu. Posebna toëka posveêena je izradi plana proraëuna za 20 0 9. godinu. Tijekom kolegija u Splitu prireappleen je i radni sastanak u Z apovjedniπtvu H R M-a. Z apovjednik H R M-a kontraadmiral Ante UrliÊ bio je domaêin general bojniku Mirku undovu i njegovim suradnicima. Ovaj radni sastanak odræan je na inicijativu ravnatelja H VU-a i zapovjednika H R M-a kako bi se uspostavila πto bolja suradnju dviju grana OSR H posebice na planu vojne izobrazbe. Z a vrijeme boravka u Splitu, ravnatelj H VU-a sa svojim uæim timom obiπao je Pomorski fakultet. Dekan Pomorskog fakulteta dr. sc. R adovan AntoniÊ predstavio je sustav funkcioniranja na fakultetu, procese prilagodbe Bolonjskom sporazumu i simulatore. R avnatelj H VU-a upoznao je dekana Pomorskog fakulteta s UËiliπtem kao vojnom obrazovnom ustanovom, s njegovim dosadaπnjim postignuêima i daljnjom vizijom razvoja. Na radnom sastanku razgovaralo se o moguênostima daljnje suradnje. Z. LOVA E N Djelatnici kole stranih jezika "Katarina Z rinska", H rvatskog vojnog uëiliπta iz Z agreba i polaznici teëaja STANAG i intenzivnog teëaja engleskog jezika za meappleunarodne mirovne operacije ISAF VP posjetili su 20. studenog Nacionalni park Brijuni u sklopu nastavnog plana i programa kola u prirodi. Djelatnici kole i polaznici teëaja zahvaljuju se ravnatelju nacionalnog parka E duardu KoliÊu, Odjelu Vojne policije G SOS- R H i zapovjedniku PoËasno-zaπtitne bojne G SOSR H koji su zasluæni πto se ovaj izlet organizirao. Z. LUC IΔ Godiπnji susret prvih doëasnika O SR H U vojarni Z emunik odræan je trodnevni radni sastanak doëasniëkog lanca potpore OSR H na kojemu je uz prvog doëasnika OSR H ËasniËkog namjesnika G orana Turka, sudjelovalo joπ 20 doëasnika iz svih postrojbi i sastavnica OSR H. Uz raπëlambu ostvarenih aktivnosti u ovoj godini, prvi doëasnici su tijekom susreta pripremili idejni Koncept obuke i smjernice za izradu Programa obuke i ocjenjivanja doëasnika na ObuËnom kampu doëasnika OSR H, koji Êe se iduêe godine organizirati u vojarni Udbina. Takoappleer, definirane su i konkretne zadaêe i aktivnosti doëasniëkog lanca potpore u 20 0 9. u pridruæivanju R H NATO-u. M. K ARA» IΔ M jeseëni kolegij ravnatelja H VU 1 5
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE BRITANSKI vojnici u Afganistanu prvi Êe se okoristiti napretkom u sigurnosti i zaπtiti πto Êe je pruæati tri nove klase oklopnih vozila. Spomenuta Êe vozila britansko ministarstvo obrane nabaviti kako bi ojaëalo zaπtitu vojnika koji djeluju na sigurnosno problematiënim podruëjima. U listopadu je ono pokrenulo plan N ovi oklop za britanske vojnike nabave 70 0 novih oklopnih vozila vrijednih 70 0 milijuna funti. Od toga 350 milijuna ide za nabavu 4 0 0 novih oklopnih kamiona namijenjenih opskrbi najvaænijim potrepπtinama (voda, hrana, streljivo) za postrojbe u nesigurnim zonama. Vozila su nazvana TSV (Tactical Support Vehicles - taktiëka vozila U K MoD za potporu) i dolazit Êe u tri kategorije, teπkoj, srednjoj i lakoj. U teπkoj je kategoriji vozilo W olfhound TSV, koje je utemeljeno na poznatom oklopnom vozilu C ougar 6x 6 tvrtke F orce Protection s posebnim tovarnim dijelom na straænjem kraju. Srednje vozilo je H usky TSV (na slici), utemeljeno na vozilu International MX T-MVA tvrtke Navistar Defence, a dolazit Êe u tri inaëice, opêoj, ambulantnoj i zapovjednoj. L ako vozilo je C oy ote TSV a derivat je lakog vozila J ackal 6x 6 tvrtke Supacat i posebno je osmiπljeno za poveêanje mobilnosti postrojbi na najteæim terenima. Isporuka prvih vozila predviappleena je u 20 0 9. godini. M. P E T ROVIΔ N ovo zrakoplovno oruæje NAKON viπegodiπnjeg razvoja i serije raznih testiranja znanstvenici istraæivaëkog instituta ameriëkog ratnog zrakoplovstva planiraju ubrzo obaviti demonstraciju novog stand-off zrakoplovnog naoruæanja, koje bi se, prema njihovim oëekivanjima, moglo poëeti financirati od 20 10. i isporuëivati od 20 14. godine. R ijeë je o tzv. ubojici elektroniëkih sustava odnosno o naoruæanju koje bi bilo sposobno generirati impulse visokosnaænih mikrovalova te stoga to naoruæanje i nosi naziv H PM (H igh Pow er Microw aves). U ameriëkom ratnom zrakoplovstvu smatraju kako takvo novo naoruæanje moæe biti prikladno za napade na πiroki spektar protivniëkih ciljeva, poput napada na protuzraënu obranu, zapovjedno - komunikacijska srediπta, radarske poloæaje, aerodrome itd. Uz to, napominje se i moguênost selektivnog napada na razne antenske i raëunalne sustave protiv kojih bi se djelovalo erupcijom mikrovalova kroz elektroinstalaciju u objektima, te bi se tako, primjerice, mogla uniπtiti memorija na raëunalima pa Ëak i spaliti pojedine osjetljive elektroniëke komponente. AmeriËki znanstvenici razmatraju daljnji razvoj H PM-a, odnosno moguênost da H PM moæe obnavljati svoje punjenje te napadati viπe ciljeva. Platforme koje su moguêi kandidati za integriranje i noπenje H PM-a su dodatno modificirane J DAM bombe, krstareêi projektili te bespilotne letjelice. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Satelitski nadzor BRITANSKA tvrtka Q inetiq razvila je novi ureappleaj za satelitski nadzor i praêenje, Ocellus S10 0. On je zamiπljen kao srediπnji dio usluge internetskog praêenja objekata na koje se Ocellus ugradi. Ocellus se moæe rabiti za praêenje lokacije vozila, opreme ili tereta bilo gdje na svijetu. Moæe uspjeπno raditi i u uvjetima u kojima dosadaπnji G PS sustavi ne rade najbolje, tj. u urbanom okruæju, πumi, zatvorenom prostoru, a omoguêava postavljanje na mjesta koja nemaju izravnu vidljivost prema nebu odnosno satelitima. Srediπnji je dio Ocellusa S10 0 visokoosjetljivi G PS prijamnik Q 20 i Q inetiq napredna Q inetiq ova tehnologija, koja omoguêava precizno odreappleivanje poloæaja i u uvjetima vrlo slabog signala sa satelita. To u praksi znaëi da se ureappleaj za praêenje moæe postaviti na dosad neuporabljiva mjesta kao πto su unutraπnjost vozila, pretinac za rukavice ili pak ispod sjedala. Tvrtka navodi da se Ëak moæe postaviti ispod vozila jer moæe raditi hvatajuêi satelitski signal koji se odbija od asfalta. Z a dojavljivanje pozicije sustav rabi G SM/G PR S modem koji dostavlja podatke serveru putem globalne beæiëne podatkovne mreæe. Ocellus ima senzor kretanja tako da moæe detektirati kretanje, a nakon toga sustav se automatski budi i dojavljuje aktualnu promjenu poloæaja. M. P E T ROVIΔ DANSKI borbeni avioni F -16 uskoro Êe biti opremljeni dodatnim 3D audiosustavom pomoêu kojega Êe se postiêi viπa razina preæivljavanja u zraku, odnosno dodatno radno rastereêenje pilota u kabini aviona. R ijeë je o naprednoj 3D/ANR tehnologiji, odnosno o trodimenzionalnom audiosustavu te sustavu za aktivno smanjenje buke, koji je dosad bio obiljeæje borbenog aviona nove generacije F -35, ali je ta tehnologija postala pristupaëna (tehnoloπki i cjenovno) za ugradnju i na druge postojeêe zrakoplovne platforme, poput aviona i helikoptera. Nositelj razvoja 3D/ANR za danske F -16 je danska tvrtka Terma u suradnji s europskim konzorcijem E ADS Defense E lektronics. Ove su godine Terma i E ADS obavili viπe uspjeπnih letnih testiranja na danskim avionima F -16BM, nakon Ëega je dansko kraljevsko ratno zrakoplovstvo odluëilo 3D/ANR sustavom opremiti 36 svojih borbenih aviona F -16A/B, za πto Êe biti izdvojeno 12 milijuna danskih kruna, odnosno oko 2,3 milijuna ameriëkih dolara. Testni pilot danskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva satnik Ole Audio Alert Torp istaknuo je kako 3D/ANR omoguêava pilotu u avionu znatno bolju orijentaciju u zraku, odnosno bolju svjesnost situacije u zraku, a posebice se to odnosi na nadolazeêe protivniëke projektile. Ovaj sustav bi pilotu, u sluëaju napada na njega, glasovnim i video (signalnim) upozorenjem trebao omoguêiti do dvije sekunde dragocjenog vremena za raniju reakciju nego dosad, odnosno za aktiviranje potrebnih obrambenih protumjera te za poduzimanje obrambenog manevra avionom. Te dvije sekunde su vrlo dragocjene, jer primjerice protivniëki projektil, koji se pribliæava brzinom od 4 M, za dvije sekunde moæe pre- Êi udaljenost od 2,2 km. Konfiguracija 3D/ANR sustava na danskim F -16 predviapplea integriranje 3D audiosustava s Terminim AL Q - 213 sustavom za elektroniëko ratovanje te s H MC S (H elmet Mounted C ueing Sy stem) sustavom na pilotskoj kacigi. Uz to, rabe se smjernice iz E ADS-ovog AAR -60 pasivnog sustava za upozoravanje na protivniëke projektile, te iz R ay theonovog AL R -69(V)2 R W R (R adar W arning R eceiver) sustava. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Detektor za otkrivanje eksploziva AMERI»KA tvrtka R edx Defense nudi træiπtu prijenosni sustav za detekciju eksploziva X PAK. Nakon razvojne faze i testiranja kako bi se dokazalo da sustav radi kako je predviappleeno, tvrtka je krenula s komercijalizacijom. R ijeë je o optiëkom detekcijskom sustavu, koji radi na naëelu fluorometrijske detekcije. NaËelo rada je jednostavno: pregledani objekt se prijeapplee posebnim valjkom koji se nakon toga, s razli- Ëitim Ëesticama πto ih je mehaniëki povukao na sebe, umeêe u ureappleaj, prska reagensom i vizualno gleda N ova klasa fregata za grëku mornaricu GR»KA ratna mornarica trenutaëno se nalazi u okonëanju konaënih taktiëko-tehniëkih specifikacija za novi program akvizicije viπenamjenskih fregata te je u oëekivanju odobrenja grëke vlade za nastavkom implementacije. TrenutaËno je ciljana akvizicija πest novih fregata πto nedvojbeno djeluje iznimno ambiciozno s obzirom na oëekivani rast predviappleenog inicijalnog prora- Ëuna od 2,2 milijarde eura (tri milijarde dolara). Stoga, Ëelnici grëke mornarice inzistiraju na akviziciji Ëetiriju fregata s moguênoπêu nabavke dviju dodatnih. Prva fregata u novoj klasi trebala bi biti dostavljena u roku od 4 8 mjeseci nakon potpisivanja konaënog ugovora o gradnji, dok bi preostale bile dostavljene u intervalima od 8 mjeseci. U skladu s izvorima bliskim mornarici, maksimalna istisnina trebala bi iznositi oko 60 0 0 t, dok zahtjev za najveêom trajnom brzinom iznosi 27 Ëv. Uvjetuje se potpuna operativnost broda i brodskih sustava na stanju mora 6 te 30 dana operativne autonomije. Krmena helikopterska paluba i hangar trebali bi biti predviappleeni a u skladu s tim dimenzionirani za helikoptere mase 10 t naviπe, te je predviappleeno djelovanje bespilotnim letjelicama Ëiji se smjeπtaj uobiëajeno konfigurira na krmenom dijelu fregata. F okus temeljnog naoruæanja postavljen je na 4 0 Êelijskih baterija vertikalnog lansiranog sustava s kojeg je moguêe ispaljivati projektile kratkog i velikog dometa, te eventualno udarne projektile a sustav je upotpunjen s osam projektila zemlja-zemlja. Nadalje, brodsko naoruæanje sastoji se joπ od glavnog topa kalibra 127 mm, sustava za obranu toëke, sustava za blisku borbu i dva trostruka lansera torpeda. G lavni senzorski paket Ëinit Êe fazni radarski sustav. G lavni natjecatelji za program gradnje novih fregata, ako doapplee do njegovog odobrenja, bit Êe grëke brodograappleevne tvrtke H ellenic Shipy ards i E lefsis Shipy ards. Prema posljednjim saznanjima, H ellenic pod UV osvjetljenjem. Osnovne znaëajke X PAK-a jesu jednostavnost (nema skupe elektronike), moguênost rada u terenskim uvjetima, preciznost i niski operativni troπkovi. Ureappleaj ne treba kalibrirati, a za rad treba osam baterija tipa AA. Nema potrebe prethodno zagrijavati ureappleaj, a masa mu je oko 4,5 kg. Pogodan je za pregled osoba, vozila, paketa, torbi i raznih povrπina. X PAK, prema navodima proizvoappleaëa, moæe detektirati brojne eksplozive ili eksplozivne tvari kao πto su: TNT, DNT, TNB, pikriëna kiselina, nitroceluloza, tetril, R DX, C -4, PE -4, nitroglicerin, PE TN, E DG N, πtapin, Semtex. Pogodan je za pregled osoba, brzi nadzor osoba na odreappleenom podru- Ëju, uporabu na nadzornim toëkama, pregled vozila, prtljage, pisama i paketa te ciljano testiranje odreappleenog podruëja i osoba. M. P E T ROVIΔ B usiness W ire Shipy ards ponudit Êe projekt broda istisnine 350 0 t, ME KO D koji se temelji na programima fregata F -123, F -124 i ME KO A-20 0, dok je E lefsis Shipy ards veê potpisao suradnju s francuskim vojno-brodograappleevnim konzorcijem DC NS. DC NS Êe u suradnji s MBDA Missile Sy stems ponuditi francusko-talijanski projekt F R E MM fregate, opremljenu jedinstvenom kombinacijom VL MIC A i ASTE R 30 projektila namijenjenih protuzraënoj obrani, upotpunjen s osam Naval C ruise Missilesa (mornariëki derivat SC AL P/Storm Shadow, gdje grëko zrakoplovstvo ima u sluæbi 90 SC AL P E G projektila na Mirage 20 0 0-5 Mk II floti), zatim s osam E x ocet MM4 0 Block tri projektila i glavnim senzorskim paketom H E R AKL E S. OËekuje se kako Êe nizozemska tvrtka Schelde ponuditi projekt fregate klase L C S opremljenu Thales Netherlandsovim radarima APAR i SMAR T-L, dok Êe πpanjolska Navantia ponuditi projekt fregate temeljen na πpanjolskim fregatama F -10 0 (rabe radarski sustav AN/SPY -1D) i norveπkim F -310 (koje rabe radarski sustav SPY -1F ) u suradnji s L ockheed Martinovim Aegis senzorskim sustavom. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Indijska mornarica kupuje nove podmornice INDIJSKA mornarica objavila je meappleunarodni natjeëaj za dostavom informativnih tehniëkih znaëajki (R eq uest for Information - R fi) namijenjenih nabavi dodatnih πest dizel-elektriënih podmornica inozemne proizvodnje. Tu informaciju je 30. rujna potvrdio glasnogovornik indijske mornarice. Uz to je dodao kako Êe zahtjev za ponudama (R e- q uest for Proposal - R fp) biti objavljen 20 0 9. Novih πest podmornica trebale bi dopuniti podmorniëke kapacitete indijske mornarice, koja se trenutaëno nalazi u fazi nabave podmornica tipa Scorpene. Poziv za dostavu tehniëkih znaëajki poslan je moguêim odgovaraju- Êim ponuditeljima koji su u moguênosti izgraditi i dostaviti konaëan proizvod. Proapplee li proces prikupljanja tehniëkih znaëajki predviappleenom dinamikom, oëekuje se kako Êe sljedeêe godine biti objavljen zahtjev za ponudama, Ëime bi se okonëala prva faza nabave podmornica. Iako je glasnogovornik indijske mornarice odbio otkriti o kojim se moguêim ponuappleaëima radi, priznati britanski vojni tjednik objavio je u svibnju ove godine kako su u utrci tri potencijalna ponuappleaëa, od kojih su francuski konzorcij DC NS s projektom podmornica Scorpene, koji bi u ovom sluëaju mogao ponuditi inaëicu sa zraënoneovisnom propulzijom, zatim njemaëka tvrtka H DW s projektom podmornice U212/U214 i ruski ponuappleaë s projektom podmornica Amur 1650, πto je izvozna oznaka podmornica klase L ada. Indijska mornarica izriëito zahtijeva gradnju novih podmornica na navozima brodogradiliπta u Indiji. Dok indijska mornarica traæi nove dizel-elektriëne podmornice, indijski novinski izvori su objavili vijest kako je ruska juriπna nuklearna podmornica Akula II (Projekt 971U), iznajmljena indijskoj mornarici, zapoëela pokusna ispitivanja u doku u brodogradiliπtu Komsomolsna-Amuru. Prema posljednjim saznanjima, dostava navedene podmornice oëekuje se u rujnu 20 0 9. Nuklearna podmornica istisnine 950 0 t nosit Êe ime INS C hakra, a ugovor o najmu vrijednosti 650 milijuna dolara je potpisan 20 0 4. Tijekom vremena oko 30 0 mornara, odnosno tri seta posade upuêeno je u R usiju na obuku i trening, koji se provodi u posebno izgraappleenom objektu u Sosnovi Boru u blizini St. Petersburga. M. P T IΔ G RÆ E LJ N avoapple ena bomba H ope NJEMA»KA tvrtka za proizvodnju naoruæanja Diehl i njemaëka obrambena agencija za opremanje i nabavu BW B poëetkom ove jeseni su s uspjehom obavili seriju testiranja novog stand-off zrakoplovnog naoruæanja odnosno navoappleene bombe koja ima naziv H o- pe. Testiranja su provedena u vedskoj, na Saabovom poligonu Vidsel, pri Ëemu je rabljen njemaëki borbeni avion Torando kao platforma za testiranje H opea. R ijeë je o penetratorskoj bombi teπkoj oko 1350 kg, koja ima dualni G PS/INS sustav navoappleenja te mala krilca koja joj omoguêuju jedrenje u zraku odnosno vrlo plitko poniranje, Ëime se moæe postiêi maksimalni domet H opea od 10 0 km, uz veliku preciznost pogotka cilja unutar 3 m. NjemaËki inæenjeri koji rade na razvoju H opea navode kako je njihova 1350 kg teπka bomba znatno razornija u odnosu na ameriëku bombu G BU-28, koja je teπka 2265 kg. Iako Diehl i BW B inicijalno razvijaju H ope za potrebe njemaëkog ratnog zrakoplovstva, i naoruæavanje njemaëkih E urofightera, ono ovoga trenutka ne pokazuje skoro nikakav interes za njega pa se Diehl i BW B usmjeravaju na izvoz H opea drugim zemljama koje imaju E urofightere. Uz to, postoji mala moguênost da bi i njemaëka ratna mornarica naruëila H ope, kojim bi mogla naoruæati svoje mornariëke ophodne avione P-3 Orion. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9
S VIJ ET Prvi naftni π ok Egipatski predsjednik N aser, noπen panarapskim nacionalizmom i uspjehom politike nesvrstavanja, jaëa tijekom 60-ih vojni pritisak na Izrael. Kad uspije da se povuku UN -ovi promatraëi sa Sinaja i vojne snage koje su nadzirale liniju razdvajanja izmeapple u Egipta i Izraela te Sirije i Izraela, doêi Êe do izbijanja novoga izraelsko-arapskog rata Iv an G UB E RIN A J ordanski kralj H usein i egipatski predsjednik Naser potpisali su 1967. sporazum kojim se njihove vojske stavljaju pod zajedniëko zapovjedniπtvo, a E gipat je joπ prije zabranio prolaz izraelskim brodovima kroz Tirenski tjesnac blokiravπi izraelsku luku E ilat u Akabskom zaljevu. Izraelsko vodstvo bojalo se rata na tri bojiπta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim napadom. Kako su obavjeπtajni podaci upuêivali upravo na takav scenarij, izraelski premijer E vi E skhol donio je odluku o mobilizaciji i grupiranju izraelske vojske za napad. R at je poëeo 5. lipnja 1967. iznenadnim napadom izraelskog zrakoplovstva na egipatske, jordanske i sirijske aerodrome. Procjenjuje se da je samo tim akcijama iz zraka bombardirano oko 23 aerodroma i time uniπtena veêina arapskog zrakoplovstva dok su avioni joπ bili na tlu. Posljedica je bila potpuna zraëna nadmoê izraelskog zrakoplovstva, koje se sad mirno moglo koncentrirati na potporu svojim kopnenim postrojbama. VeÊ prvog dana izraelske su postrojbe probile egipatsku obrambenu liniju i prodrle prema G azi te nastavile napredovati prema Sueskom kanalu. Nakon niza neuspjelih protunapada E gipêani se povlaëe sa Sinaja, a izraelska vojska zauzima grad arm el- eik, Ëime je otvoren ulaz u Akabski zaljev. Borbe na istoënom dijelu fronte zavrπile su izraelskim zauzimanjem Ëitavog J eruzalema i izbijanjem na zapadnu obalu rijeke J ordan. Kad su stabilizirali situaciju na ova dva bojiπta, Izraelci kreêu u ofenzivu protiv sirijskih snaga i za samo jedan dan zauzimaju strateπki vaænu utvrdu Tel Tafar, Ëime im je otvoren put prema srediπnjoj Siriji. Dana 10. lipnja, posredovanjem UN-a borbe su prekinute nakon πto je Izrael veê osigurao cijelu G olansku visoravan. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20
VOJ NA T EH NIKA Snajperska djelovanja (7. dio) Iskustva iz suvremenih ratova voapple enih nakon II. svjetskog rata, a osobito iskustva iz D omovinskog rata, te raznih asimetriënih sukoba novog doba, pokazuju kako je definitivno promijenjena uloga i taktika uporabe pjeπaπtva u uvjetima izvoapple enja integralne zraëno-kopnene operacije Marink o OG ORE C B orbena vrijednost snajperista, kao specifiëne pjeπaëke djelatnosti, viπestruko je uveêana, osobito u zatiπju borbenih aktivnosti (prije poëetka borbenih operacija ili po njihovom stiπavanju), prilikom borbi u naseljenom mjestu te na kanaliziranom i teπko prohodnom zemljiπtu. Pri tome postupke snajperista ne treba promatrati kao izoliranu borbenu djelatnost, veê kao jedan od Ëimbenika ukupnih borbenih aktivnosti, jer u planiranju i voappleenju suvremenih operacija, joπ uvijek znaëajno mjesto zauzima uniπtavanje æive sile protivnika, posebno one koja ima vidniju ulogu u upravljanju i zapovijedanju postrojbama neprijatelja, u opsluæivanju sloæenih tehniëkih sustava i æive sile koja moæe biti angaæirana na uspostavljanju okupacijskog sustava protivnika na privremeno zauzetom teritoriju. Uniπtavanjem æive sile protivnika, naruπava se osnovni Ëimbenik njegovih borbenih potencijala. U suvremenim borbenim djelovanjima ne moæe se toëno propisati gdje je mjesto snajperista u borbenom rasporedu. On Êe se postaviti tamo gdje su najbolji uvjeti za promatranje i gaappleanje, a ne mora se niti nalaziti uvijek u podruëju svoje postrojbe. Snajperisti, naëelno, djeluju u parovima na smjenu (jedan promatra i otkriva ciljeve, a drugi gaapplea), ali mogu djelovati i pojedinaëno. U svakom sluëaju, namijenjeni su za izvoappleenje zahtjevnih borbenih i paljbenih zadaêa, kao πto su: izvrπenje specifiënih zadaêa, koje po svojoj osposobljenosti i naoruæanju ne mogu tako brzo i uëinkovito izvoditi ostali vojnici u postrojbi; neutraliziranje i paraliziranje paljbe prateêih oruapplea protivnika; uniπtavanje protivniëkog zapovjednog kadra; protuteroristiëke i protugerilske akcije; neprekidno i sustavno iscrpljivanje protivniëkih postrojbi i stvaranje takve napetosti da se nigdje ne moæe osjeêati mirnim i sigurnim; borba protiv protivniëkih snaga za nadzor privremeno zaposjednutog podruëja i likvidacija kolaboracionista; poveêanje paljbenih moguênosti i preciznosti postrojbe u Ëijem sastavu djeluju; likvidacija protivniëkih snajperista i sl. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21
RA T NA MORNA RIC A N ovi talijanski nosaë zrakoplova ITS C avour Za otprilike godinu dana novi talijanski nosaë zrakoplova ITS Cavour trebao bi uêi u operativnu uporabu te postati zapovjedni brod talijanske ratne mornarice P ripremio Domagoj MI» IΔ P rimopredaja najnovijeg talijanskog nosaëa zrakoplova ITS C avour obavljena je 27. oæujka ove godine u brodogradiliπtu Muggiano blizu L a Spezia. Nakon πto je i formalno vlasniπtvo nad brodom prebaëeno s tvrtke F incantieri na talijansku ratnu mornaricu, predstoje intenzivna testiranja, zavrπna integracija i obuka posade, kako bi ITS C avour veê sljedeêe godine uπao u operativnu uporabu. Tako je, spletom okolnosti, ITS C avour proπle godine postao jedini nosaë zrakoplova porinut ili dovrπen, a da nije napravljen u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. PoËetak gradnje ITS C avoura seæe do studenoga 20 0 0., kad je tvrtka F incantieri dobila ugovor vrijedan 90 0 milijuna eura, kojim je obuhva- Êeno projektiranje i gradnja novog talijanskog nosaëa zrakoplova, ali i razvoj sustava za nadzor borbenog djelovanja. U srpnju 20 0 2. konzorcij tvrtki, predvoappleenih tvrtkom Alenia Marconi Sy stems (sada Selex Sistemi Integrati) dobio je ugovor vrijedan 229 milijuna eura kojim je pokrivena isporuka i instalacija senzora i oruæanih sustava. Na kraju je u studenom 20 0 3. Selex -SI dobio ugovor vrijedan 14 5 milijuna eura za dovrπenje razvoja i integracije te testiranje i operativnu evaluaciju sustava za nadzor borbenog djelovanja. Prve ËeliËne ploëe izrezane su u srpnju 20 0 1. Z animljivo je da je nosaë graappleen u dvije sekcije. Prva je napravljena u brodogradiliπtu R iva Trigoso a druga u brodogradiliπtu Muggiano, oba u vlasniπtvu F incantierija. Nakon njihovog spajanja brod je porinut u srpnju 20 0 4. Prva testiranja na moru obavljena su u prosincu 20 0 6. SljedeÊe godine na brod stiæe prvi kontingent buduêe posade, koja je postupno popunjavana. Primopredaja broda obavljena je u oæujku ove godine, a Ëast prvog zapovjednika pripala je kapetanu bojnog broda G ianluigiju R eversiju. U ovom trenutku, uz provoappleenje obuke buduêe posade, timovi talijanske ratne mornarice i tvrtke Selex -Si obavljaju zavrπnu integraciju i testiranja oruæanih sustava, sa svrhom uvoappleenja u operativnu uporabu tijekom sljedeêe godine. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22
VOJ NA POVIJ ES T Povijest britanskog podmorniëarstva - obalne podmornice klasa A, B, C i H PoËetak X X. stoljeêa oznaëio je ukljuëivanje Velike Britanije u suvremenu podmorniëarsku zajednicu. N emoguênost konstrukcije suvremenog podvodnog borbenog plovila natjerala je Admiralitet da prve podmornice naruëi u SAD -u, ali i da odmah potom poduzme korake u samostalnom konstruiranju i izgradnji podmornica u domaêim brodogradiliπtima Igor S P IC IJ ARIΔ Izgradnja prvih pet podmornica po H ollandovom projektu ozna- Ëilo je ukljuëivanje Velike Britanije u novu trku u pomorskom naoruæanju koja se prenijela u novu podvodnu dimenziju. Taj prelazak nije bio ni lak ni jednostavan. Nepromiπljenost i tvrdoglavost pomorskih autoriteta britanskog Admiraliteta u pogledu razvoja i primjene podmornica nije bila novijeg datuma. Ne treba zaboraviti da je Ëitavo stoljeêe prije, tj. negdje oko 18 0 0. godine odbijena podmornica Nautilus koju je Velikoj Britaniji nudio R obert F ulton. Stotinjak godina poslije rezultat takvog kratkovidnog pristupa rezultirao je da su svi potencijalni i stvarni protivnici Velike Britanije daleko odmakli u razvoju podmornica. Posebno bolnu prednost imala je stoljetna suparnica F rancuska koja se okuπala i stekla brojna iskustva u izgradnji dvotrupnih podmornica, ali i u primjeni pneumatskog, parnog i motornog sustava propulzije. U NjemaËkoj se veê daleko odmaklo u ispitivanju primjene dizelskog motora. U takvoj situaciji najviπi vojnopolitiëki britanski autoriteti odluëili su se za ubrzani razvoj vlastitih podmorniëarskih snaga. R azumljivo je zbog kojih su se razloga opredijelili upravo za ameriëku konstrukciju. Prva iskustva dobivena koriπtenjem licencno izgraappleenih podmornica bila su vrlo dobra unatoë tehniëko-taktiëkim ograniëenjima njihove konstrukcije. Britanska mornarica odluëila je brzo i efikasno nadoknaditi godine zaostatka za svojim konkurentima. Odmah nakon πto je izgraappleena prva H ollandova podmornica No.1, zapoëeo je razvoj nove podmornice. U zajedniëki program financijske potpore ovom projektu uπli su kao ravnopravni partneri Admiralitet i brodogradiliπte Vickers u Barrow -in- F urnesu. Bit tehniëkih preinaka koje su izveli britanski inæenjeri i tehniëari Vickersovog brodogradiliπta odnosila se na poveêanje dimenzija i deplasmana originalnog H ollandovog projekta. Uz to, na prvom britanskom projektu obalne podmornice pojaëat Êe se njezino naoruæanje i tek donekle opêi sigurnosni elementi konstrukcije. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23
POD LIS T A K H om o Volans, rani hrvatski avijatiëari 1550.-1925. Peter Salcher, tvorac prvog aerotunela U istoj rijeëkoj tvornici gdje je izumljen torpedo, prije toëno stotinu i dvadeset godina, RijeËanin dr. Peter Salcher po svojoj je zamisli naëinio prvi aerotunel i tako, viπe od tri desetljeêa prije pojave prvog zrakoplova, otvorio vrata eksperimentalnoj aerodinamici Leonard E LE R E K P rofesor austrougarske vojne akademije u R ijeci dr. Peter Salcher godine 18 8 6. na molbu svojeg praπkog kolege, profesora fizike u Pragu E rnsta Macha (18 4 8.-1928.), pozabavio se zanimljivim problemom. Trebalo je naëiniti fotografiju puπëanog zrna u letu i zabiljeæiti promjene u mediju, koje se dogaappleaju oko projektila πto se giba nadzvuënom brzinom. Salchera je problem zainteresirao pa se prihvatio izazova. Z a taj pokus trebao je izraditi naroëito precizni ureappleaj, koji Êe sinkronizirati trenutak snimanja s nailaskom puπëanog zrna. Z a snimanje je odabrana tehnika schliere fotografije (striometrija), koju je razvio A. Toepler 18 64. godine. Ureappleaj se sastojao od elektricitetom nabijene L ajdenske boce velika obujma s dva u seriju spojena iskriπta, koja su u sprezi sa striometrijskim optiëkim fotoaparatom. Prvo iskriπte, omeappleeno staklenim ovojima, bilo je inicijalni sustav koji se aktivirao nailaskom puπëanog zrna. Kada zrno razbije staklenu zaπtitu, visoki napon L ajdenske boce napaja drugo iskriπte, koje bljeskom elektriënog praænjenja obasjava puπëano zrno i osvjetljava fotografsku ploëu. Salcher je sa suradnikom Sandorom R ieglerom 18 8 6. ovom tehnikom snimio cijeli niz ultrabrzih fotografija akustiënih pojava koje se javljaju tijekom nadzvuënog leta puπëanog zrna kalibra 11 mm i 8 mm. Z adivljujuêi rezultati potvrdili su teoriju E rnsta Macha. Prvi put je snimljena slika objekta koji leti nadzvuënom brzinom s karakteristiënim udarnim valovima (slika 1). Istodobno je otkrivena i ultrabrza (trenutaëna) schliere fotografija. R ezultat Salcherova rada predstavljen je 18 8 6. znanstvenoj javnosti pred R azredom za matematiku i prirodne znanosti C arske akademije znanosti u BeËu. Svjetski znanstvenici onog doba popratili su Machov i Salcherov rad s iznimnom pozornoπêu i odobravanjem. Njihov uspjeπni rad otvorio je put za pokusna istraæivanja nadzvuëne aerodinamike, a pravu Êe primjenu naêi u zrakoplovstvu X X. stoljeêa. Salcherov je rad za ono doba bio toliko napredan da se rezultat ovog pokusa ponekima uëinio nevjerojatnim te su ga anonimno nazvali krivotvorinom. Mach i Salcher su 21. Slika 1 - prvi niz fotografija objekta koji leti nadzvuënom brzinom, puπëanog zrna Slika 2 - Salcherov ispitni ureappleaj sposoban proizvesti nadzvuëni mlaz fluida 24
POD LIS T A K travnja 18 8 7. publicirali ujedinjene rezultate pokusa. Vinko Dvorak i nova metoda vizualizacije strujanja fluida Prije Salchera, vizualizacijom strujanja bavio se znameniti zagrebaëki profesor V inko Dvorak (184 8.-1922.), koji je bio jedan od Machovih suradnika u Pragu. Od svoje 27. godine æivio je u Z agrebu i radio kao profesor fizike na Mudroslovnom fakultetu. Ondje je osnovao i vodio Katedru za fiziku. Bio je dekan Mudroslovnog fakulteta (1881./ 82.) te kasnije i dvadeseti rektor Z agrebaëkog sveuëiliπta (1893./ 1894.). V inko Dvorak je rezultate dobivene kompliciranom i skupom tehnikom schliere fotografije postigao jednostavnijim i iz prirode dugo poznatim principom: fokusirao je SunËevu svjetlost kroz otvor promjera 1 mm i projicirao je u obliku divergirajuêe zrake na bijeli zid svojega zamraëenog laboratorija. Lom svjetla u sredini zrake prouzroëio je pojavu sjena na zidu. U prozirnom mediju, kao πto je primjerice zrak, oko ne moæe vidjeti temperaturne nehomogenosti ili udarni val koji se πiri oko tijela u gibanju. No usmjerimo li snop svjetlosti na ovakvo okom nevidljivo podruëje, dolazi do refrakcije svjetlosnih zraka, a slika promatranog fenomena postaje vidljiva u obliku projekcije sjene na zaslonu. Dvorak je, izradivπi poseban ureappleaj, prouëio i opisao mnoge pojave u prozirnim medijima te ponovio mnoge Toeplerove pokuse znatno jeftinijom i jednostavnijom tehnikom. Svoj postupak vizualizacije strujanja objavio je 1880., i nazvao ga jednostavnijim oblikom schliere promatranja. Taj Êe se postupak nazvati metodom sjene, a danas se naziva jednostavnom ili izravnom metodom sjene. Primjena ove metode, komplementarne Salcherovoj, i danas je raπirena u mnogim granama tehnike, a naroëito u aerotehniëkom inæenjerstvu. Dvorakov je rad pridonio razvoju razliëitih grana znanosti, no neizmjeran je njegov doprinos razvoju visokog πkolstva u Z agrebu. Do umirovljenja, 1911., obrazovao je i odgojio mnoge naraπtaje fiziëara i ostavio za sobom znatno naslijeapplee. Njegov fakultetski nasljednik, profesor fizike Stanko Hondl, 8. svibnja 1922. u posmrtnom govoru na zagrebaëkom Mirogoju istaknuo je: Dvorak bijaπe rodom» eh, bio je to i srcem! A mi ga, evo, predajemo hrvatskoj zemlji. I rado Êe ga ona primiti jer je duænost prema drugoj svojoj domovini do kraja æivota savjesno vrπio kao pravi hrvatski rodoljub. Slika 3 - PeriodiËne strukture tzv. Machovih diskova P okusi u R ijeci Salcher je svaki tjedan izvjeπtavao Macha o rezultatima te mu sugerirao da bi se teoretska razmatranja mogla provjeriti promatranjem nadzvuënog strujanja oko mirujuêeg projektila. E rnst Mach je u svojim biljeπkama 18 8 9. zapisao: Z a vrijeme eksperimentalnih istraæivanja aerodinamike puπëanog zrna Salcher je imao ideju da trebamo pokuπati inverznom metodom i prou- Ëavati strujanje oko tijela uëvrπêenog u nadzvuënoj struji te tako potvrditi prethodno dobivene rezultate. Salcher je taj epohalni eksperiment proveo u djelo u tvornici Torpedo u R ijeci, gdje je naëinio poseban ispitni ureappleaj (slika 2) sposoban proizvesti nadzvuëni mlaz fluida. Struju stlaëenog zraka Salcher je usmjerio na projektil kroz niz razliëitih mlaznica, a dobivene rezultate snimao je i analizirao. UoËio je, snimio i opisao pojavu refleksije vala i periodiënu strukturu tzv. Machovih diskova (slika 3), koju je u pismu Machu 19. travnja 18 8 8. oznaëio pojmom L y ra. Kasnijom analizom pisane korespondencije Salchera (saëuvano je 14 0 Salcherovih pisama Machu i ni jedno Machovo Salcheru), koji je djelovao u R ijeci i Macha, koji je radio u Pragu, pokazalo se da je Salcherov rad uvelike autonoman te da je njegov doprinos poëecima aeodinamike neizmjeran. Salcher je 18 8 8. u R ijeci naëinio prvi nadzvuëni aerotunel, kljuëan izum za razvoj moderne avijacije, i ako postoji ijedna zakonitost u dinamici plinova, a da nema svoj naziv, ona treba nositi ime Petera Salchera. Salcher je roappleen 18 4 8. u Kriæu (Kreuzen) u Koruπkoj (Kä rnten). Doktorirao je u G razu 18 72. s navrπene dvadeset i Ëetiri godine! Od 18 75. do 190 9. radi kao predavaë na MornariËkoj akademiji austrougarske vojske (K.u.K. Marine-Akademie) u R ijeci. Od 18 8 0. Salcher je na duænosti voditelja rijeëke meteoroloπke stanice. Nakon talijanske okupacije æivio je na Suπaku, gdje je i umro 1928. 25
BIBLIOT EKA Jared Diamond: Slom - kako se druπtva odluëuju za propast ili uspjeh, Algoritam, Zagreb, 2008. Knjiga Slom svojevrstan je nastavak Pulitzerom nagraappleenog djela Sva naπa oruæja - zarazne bolesti, Ëelik i puπke. Autor u Slomu raspravlja o tajanstvenoj propasti starih civilizacija i kako to utjeëe na naπu buduênost. Dok su se u knjizi Sva naπa oruæja pojaπnjavali razlozi zemljopisne naravi koji su uzrokovali procvat nekih naroda, Slom se koristi istim razlozima kako bi ispitao zaπto su neka drevna druπtva, ukljuëujuêi i civilizaciju Maja i one s Uskrπnjih otoka te kolonije V ikinga na Grenlandu, pa i neka moderna, poput onoga u R uandi, jednostavno - nestala. Z bog Ëega se neka druπtva razvijaju, a druga propadaju? U proπlosti su se mnoge kulture raspale. R azlog tome, u veêini sluëajeva, bila je ekoloπka kriza koju su uzrokovali sami narodi, no ona sama po sebi nije iskljuëivi razlog. Nije svaka civilizacija propala zbog ekoloπke krize, no ona je ipak u najveêem broju sluëajeva bila svojevrstan katalizator propasti - posebno u sluëajevima kada se udruæila s druπtvenim odgovorom na nadolazeêe katastrofe. No, sva krivnja nikako ne leæi u osvetoljubivoj prirodi, a autor tu tvrdnju argumentira navodeêi primjere iz malih zajednica suvremene Montane, koje se suoëavaju s propaπêu æivotnih standarda i iscrpljenjem prirodnih izvora. To dvoje je svima zajedniëki uzrok propasti, tvrdi Diamond. Slom govori o tajanstvenoj propasti starih civilizacija, ali i o tome kako to utjeëe na naπu buduênost, odnosno koje bismo pouke, bitne za naπe odræavanje, mi iz toga mogli izvuêi. Autor nudi uvjerljive povijesne primjere, kojima potkrepljuje svoju tvrdnju kako su u veêini sluëajeva ekonomski i ekoloπki problemi jedno te isto i vodi nas na zanimljivo putovanje kroz povijest ËovjeËanstva, pokuπavajuêi objasniti kako moæemo, kad sutra doapplee, ipak preæivjeti. Mirela ME N G E S FILMOT EKA Ponos i slava ameriëki kriminalistiëki ( 2008.) trajanje: 130 minuta redatelj: Gavin O C onnor distributer: Blitz film & video glume: Edward Norton (R ay Tiernan), C olin F arrell (Jimmy Egan), Jon V oight (F rancis Tierney Sr.), Noah Emmerich ( F rancis Tierney Jr.)» etiri njujorπka policajca su mrtva. Ubijeni su u zasjedi, koja je uzbunila policiju i dovela do velike napetosti. BuduÊi da je ubojica na slobodi i da mnogo toga ovisi o tom sluëaju, glavni policijski inspektor na Manhattanu, F rancis Tierney stariji, moli svoga sina, detektiva R aya Tierneya, da predvodi istragu. R ay nevoljko preuzima sluëaj jer zna da je ubijenim policajcima nadreappleeni bio njegov brat, F rancis mlaapplei, te da su radili s njegovim πogorom, Jimmyjem Eganom... Po tko zna koji put, iz Hollywooda nam stiæe obiteljsko-policijska priëa. Naizgled potpuno izlizana tema, priëa o dobrom, loπem i zlom njujorπkom policajcu joπ jednom je upalila. V iπe je razloga tome. Prvi i uvijek najvaæniji jest dobra priëa. Puna dva sata i joπ malo viπe proappleu u trenu. Druga vaæna stvar je, kako to u filmskom svijetu kaæu, casting odnosno odabir glumaca. PrednjaËe Edward Norton u ulozi dobrog i Jon V oight, koji veê godinama, ako ne i desetljeêima, nije imao primjereniju i uspjeπniju ulogu. Norton se dokazao veê prije u ulogama gdje ga muëi dvostrukost. Najbolji je primjer Generacija X, gdje je uzor mlaappleem bratu iako to ne æeli biti. U Klubu boraca ta dvojnost poprima psihopatski karakter, dok se Hulkovu dvostranost ne treba posebno objaπnjavati. to se V oighta tiëe, loπ odabir uloga posljednjih dvadesetak godina zaprijetio mu je da Êe ga danaπnji naraπtaji zapamtiti samo kao oca Angeline Jolie. Ne smijemo zaboraviti njegov briljantni nastup u PonoÊnom kauboju, za koji je uostalom dobio i Oscara. Ponos i slava pravi je krimiê u pravo vrijeme. Odlazak u kino moja je preporuka za hladnu zimsku veëer. Leon RIZMAUL Glas u pustinji D U H OVNOS T Vrijeme duhovne priprave za BoæiÊ poëinje uvijek u nedjelju izmeappleu 27. studenoga i 3. prosinca. To se vrijeme naziva doπaπêe ili advent (lat. adventum - dolazak). Tradicija adventa je vrlo stara i moæe se pratiti veê od V. stoljeêa. SaËuvane su propovijedi iz toga doba koje prije najveêeg krπêanskog blagdana pozivaju vjernike na pokoru: na odricanje, na molitvu i na dobra djela. U vrijeme doπaπêa bile su zabranjene svadbe i javne sveëanosti.»emu ta ozbiljnost? U krπêanskom bogosluæju BoæiÊ ima dvostruki smisao. S jedne strane, BoæiÊ je spomen- -slavlje kojim se oæivljava sjeêanje na dogaappleaj Isusova roappleenja. BoæiÊ se, dakle, slavi kao blagdan sjeêanja na obeêanja koja je Bog ispunio. S druge pak strane, BoæiÊ je blagdan nade jer slaveêi BoæiÊ vjernici se predaju nadi da Êe Bog izvrπiti svoja obeêanja. Boæja obeêanja govore o ponovnom Isusovom dolasku na kraju povijesti. Sva su adventska slavlja proæeta tom simbolikom: onoga πto je bilo i onoga πto tek dolazi. U bogosluæju druge nedjelje doπaπêa (7. prosinca), glavna je figura navijeπtanja starozavjetni lik Ivana Krstitelja. Njegovo odijevanje i naëin æivota nisu zacijelo po ukusu naπega vremena: Ivan bijaπe odjeven u devinu dlaku, s koænatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom (Mk 1,6). No, njegova misija glasnika pred licem Boæjim odgovara za svako vrijeme. Ivan Krstitelj je navjestitelj Boæjega suda, koji sigurno dolazi. Njegova je uloga da upozori na BoæiÊ kao na dan izvrπenja Boæjeg obeêanja: odonud Êe do- Êi suditi æive i mrtve. O njemu se kaæe da je glasnik Boæji u pustinji. I danas je propovijedanje evanappleelja glas vapijuêega u pustinji. Pustinja, meappleutim, nije neka daleka zemlja. Pustinja je mjesto iskonskog kaosa. To je duhovni prostor naπe civilizacije: zemlja suha, æedna, bezvodna; zemlja bez Boæjeg blagoslova. OtiÊi, dakle, u pustinju nikako ne znaëi bijeg od civilizacije. Upravo obratno: prolaz kroz pustinju hod je kroz civilizaciju bez ljubavi, æivot u gradu bez Boga, boravak u prostranstvima demonskih sila. Dominantna je biblijska poruka da Bog vodi izabrani narod kroz zemlju prokletstva: kroz iskustvo pustinje do iskustva blagoslovljene zemlje u kojoj teëe med i mlijeko. Vrijeme je, dakle, doπaπêa kao prolaz kroz pustinju, kao æivot okrenut obeêanju. U adventsko vrijeme po crkvama odjekuje pjesma: Ima jedno obe- Êanje da Êe opet doêi k nama! A poruka iz pustinje dopire: Ako danas glas mu Ëujete, ne budite srca tvrda (Ps 95) Iv an N IMAC 26
VREMEPLOV 5. prosinca 1918. KrvoproliÊe na JelaËiÊ placu Na akt ukidanja Dræave Slovenaca, Hrvata i Srba i ujedinjenja sa Srbijom od 1. prosinca prvi su æestoko i domoljubno odgovorili hrvatski domobrani. U zagrebaëke vojarne tih su se prijelomnih dana vratile proslavljene ratne postrojbe 23. i 53. zagrebaëke pukovnije. Nekakva nova kraljevina na Ëelu s dinastijom KaraappleorappleeviÊa bila im je tuapplea. Naoruæani domobrani, njih nekoliko stotina, krenuli su 5. prosinca 1918. iz svojih vojarni, Ilicom, prema Trgu bana JelaËiÊa uz himnu Lijepa naπa domovino. Saznavπi za njihovu namjeru, πef zagrebaëke policije, dr. Grga AnappleelinoviÊ, priredio im je zasjedu. Podno banova spomenika odræan je prosvjedni skup, a onda su odjeknuli pucnji. Neki vojnici pokuπali su uzvratiti paljbu, ali su na otvorenom trgu brzo podlegli napadu. U sluæbenom izvjeπtaju navodi se 13 mrtvih i 17 ranjenih prosvjednika, dok su po gradu kruæile vijesti da je na JelaËiÊevu trgu nastradalo stotinjak ljudi. Taj dogaappleaj iskoristili su predstavnici vlasti kako bi zatrli hrvatsku vojsku. Prosvjednici su proglaπeni protunarodnim elementima, izvedeni na sud i kaænjeni. Samo nekoliko dana poslije srpski je generalπtab raspustio obje buntovniëke pukovnije, a za srpsku dinastiju opasni vojnici poslani su kuêi. Hrvatska je 1918. prvi put u svojoj povijesti razoruæana. 6. prosinca 1917. NajveÊa eksplozija u povijesti Dok je u Europi bjesnio I. svjetski rat, na drugoj strani Atlantika, u Novoj kotskoj, u gradu Halifaxu, 6. prosinca 1917. dogodila se najveêa nesreêa u povijesti Kanade. Na ulasku u luku, sudarili su se belgijski parobrod Imo i francuski brod Mont Blanc. Ovaj drugi bio je pretrpan eksplozivom: nosio je 200 tona TNT-a, 35 tona lakozapaljivog benzina i viπe od dvije tisuêe tona kiseline, koja se upotrebljava pri izradi eksploziva. Pri sudaru kiselina se prolila iz spremiπta, a mornari s obaju brodova poëeli su paniëno bjeæati. Dvadeset minuta nakon sudara nastao je niz snaænih eksplozija, od kojih su popucala stakla na kuêama udaljenima 80 kilometara od Halifaxa. Uniπten je cijeli sjeverni dio grada. Poginulo je viπe od dvije tisuêe ljudi, a joπ toliko je zadobilo ozljede oëiju jer su nesmotreno gledali eksploziju. Bez krova nad glavom ostalo je viπe od 750 obitelji. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.military.cz A dresa www.military.cz odmah Êe vam otkriti da je rijeë o Ëeπkoj stranici. Jer, nemojte misliti da najkvalitetnije stranice s vojnom tematikom dolaze iskljuëivo iz anglosaksonskih zemalja. Ovaj nesluæbeni site Ëeπkih entuzijasta dokazuje da i drugi imaju πto pokazati. Dakle, autori svoj www.military.cz nazivaju najveêim Ëeπkim on- -line arhivom svjetske vojne tehnike. Mislimo da su preskromni: kvaliteta i obilje podataka u siteu uvelike prelaze granice samo jedne zemlje. NaÊi Êete doista svaπta, od πvedskog oruæja, preko tenkova iz II. svjetskog rata, pa sve do najnovijih ameriëkih zrakoplova ili nosaëa aviona. Ima tehniëkih podataka, povijesnih opisa, dobrih fotografija Jedini problem je neatraktivan grafiëki izgled i Ëinjenica da su sve teme nekako natrpane zbrda-zdola. Ah, da, ne zaboravimo da su sadræaji dostupni i na engleskom jeziku, πto siteu daje internacionalnu notu. Ipak, sigurno je da je Ëeπka verzija poneπto bogatija. Domagoj VLAHOVIΔ 1. Originalno ime Republike Indije jest: A Zhonghuá Rénmín Gònghéguó B Bhárat Ganarádæja C Dru Gäkhap 2. Broj dijalekata kojima se u Indiji sluæi oko 10 000 ljudi je: A 48 B 87 C 122 3. Izbacite uljeza koji nije u tri najnaseljenija grada Indije: A Kalkuta B New Delhi C Bangalore 5. Indija je proglasila neovisnost od Velike Britanije : A 1945. godine B 1947. godine C 1950. godine 4. Poznati indijski mauzolej pod zaπtitom UNESCO-a je: A Angkor Wat B Taj Mahal C Bhairava Rjeπenje: 1b;2c;3a;4b;5b 27