AKADEMSKA 2013/2014 RIZIK Mr Nemanja Budimir
SADRŽAJ: POJAM I DEFINICIJA RIZIKA ELEMENTI RIZIKA KARAKTERISTIKE RIZIKA KLASIFIKACIJA RIZIKA UPRAVLJANJE RIZIKOM RAZUMJEVANJE UPRAVLJANJA RIZIKOM OSIGURLJIVOST RIZIKA PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM PRAVILA KOJIM SE RUKOVODI U PROCESU UPRAVLJANJA RIZIKOM
POJAM I DEFINICIJA RIZIKA Izvjesnost da se nesreća može dogoditi svakom pojedincu, ali i to da se ne može sa sigurnošću reći hoće li se dogoditi naziva se rizik
POJAM I DEFINICIJA RIZIKA Rizik je, između ostalog, definisan kao: 1. Mogućnost gubitka 2. Vjerovatnoća gubitka 3. Neizvjesnost 4. Odstupanje stvarnih od očekivanih rezultata 5. Vjerovatnoća bilo kog ishoda koji ni je očekivan Zajednički elementi u navedenim definicijama su: neizvjesnost i gubitak Rizik je stanje u kome postoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji očekujemo ili kome se nadamo. Rizik je mogući ekonomski štetan, neizvjestan događaj na koji osiguranik ili neka druga zainteresovana lica ne mogu da utiču, a istovremeno pogodan da bude predmet osiguranja.
POJAM I DEFINICIJA RIZIKA RIZIK = EKONOMSKI ŠTETNI DOGAĐAJ Opasnost Hazard ŠTETNI DOGAĐAJ T ŠTETA Posljedica štetnog događaja L(T) T0 Vjerovatnoća nastanka P(T) Očekivana veličina P(T) T1 RIZIK R(T)
POJAM I DEFINICIJA RIZIKA R(T) = P(T) X L(T) Gdje je: T neželjeni rizični ili štetni događaj R (T) rizik od događaja T P(T) vjerovatnoća da će se događaj T i odigrati L(T) veličina štete koju bi izazvao događaj T ELEMENTI RIZIKA: - Neizvjesnost - Šteta - Opasnost - Hazard - Štetni događaj
ELEMENTI RIZIKA NEIZVJESNOST nesigurnost zasnovana na nedostatku saznanja o tome šta će se ili šta se neće dogoditi u budućnosti Rizik izaziva neizvjesnost U odnosu na - nemjerljiv - mjerljiv - subjektivni koncept - objektivni koncept
ELEMENTI RIZIKA ŠTETA označava da je neko ostao bez nečega što je predhodno posjedovao Vrste šteta: - imovinska - neimovinska Osigurljive štete mogu biti: - neposredne (direktne) - posredne (indirektne) OPASNOST se definiše kao uzrok štete. Opasnosti mogu biti: - prirodne - biološke - industrijske
ELEMENTI RIZIKA Hazard je okolnost koja povećava vjerovatnoću da dođe do štete, odnosno to je okolnost koja povećava bilo učestalost, bilo intenzitet štete. Hazard može biti: - fizički - moralni - psihološki ŠTETNI DOGAĐAJ budući neizvjesni događaj koji ne zavisi od isključive volje ugovarača i čije nastajanje predstavlja ostvarenje opasnosti koje je obuhvaćeno osiguranjem. Uzroke štetnih događaja možemo klasifikovati u dvije grupe: - Vjerovatno predvidive - Vjerovatno nepredvidive
KARAKTERISTIKE RIZIKA Sa stanovišta teorije osiguranja i teorije rizika, rizik mora imati sledeće karakteristike: Mora da se radi o događaju. Događaj mora da bude budući. Događaj mora da bude ekonomski štetan. Događaj mora da bude neizvjestan. Događaj mora da bude neizvjestan od volje osiguranika ili drugog zainteresovanog lica. Događaj mora da bude raspoređen u vremenu i prostoru Događaj mora biti dostupan statističkoj evidenciji Događaj mora biti dopušten po zakonu i moralu i opštedruštvenom shvatanju
KLASIFIKACIJA RIZIKA Vrste rizika: 1. Statički i dinamički rizici 2. Osnovni i posredni rizici 3. Čisti i špekulativni rizici 4. Finansijski i nefinansijski rizici 5. Preduzetni rizici
KLASIFIKACIJA RIZIKA Dinamički i statički rizici Dinamički rizici su oni koji nastaju zbog promjena u ekonomiji. Promjene u nivou cijena, ukusa potrošača, prihoda i rashoda i tehnologije, mogu izazvati finansijski gubitak. Njihovo se pojavljivanje ne može precizno utvrditi, dinamiči rizici se smatraju manje predvidivim od statičkih mada njihovo djelovanje može obuhvatiti veliku grupu pojedinaca. Statički rizici su oni rizici koji bi nastali čak i kada ne bi bilo promjena u ekonomiji. Ovi gubici nastaju iz razloga drugačijih nego što su promjene u ekonomiji, to su opasnosti iz prirode i nepoštenja pojedinaca. Statički rizici se javljaju u predvidivim intervalima, tj. postoje određene pravilnosti u pogledu realizacije gubitka tokom vremena, pa su statički rizici predvidljiviji od dinamičkih.
KLASIFIKACIJA RIZIKA Fundamentalni i posebni rizici Fundamentalni (opšti) rizici obuhvataju gubitke koji su po porijeklu i posljedici bezlični. To je grupa rizika izazvanih, u najvećem dijelu, ekonomskim, društvenim i političkim pojavama, iako mogu nastati i usljed fizičkih pojava. Oni pogađaju velike segmente ili čak cjelokupne populacije. Posebni rizici obuhvataju rizike koji nastaju usljed pojedinačnih događaja i koju pojedinci više uočavaju nego cijela grupa. Oni mogu biti statički i dinamički. Nezaposlenost, rat, inflacija, zemljotresi i poplave su fundamentalni rizici. Paljenje kuća, pljačke imovine, lom radnih mašina posebni rizici.
KLASIFIKACIJA RIZIKA Čisti i špekulativni rizici Špekulativni rizik je situacija gdje postoji mogućnost gubitka, ali isto tako i mogućnost dobitka. Kockanje je dobar primjer špekulativnog rizika. Preuzimač je suočen sa špekulativnim rizikom u protrazi za profitom. Čisti rizik su situacije koje obuhvataju samo mogućnost gubitka ili nikakav gubitak. Jedan od najboljih primjera čistog rizika je mogućnost gubitka koji se odnosi na vlasništvo imovine. Osnovna razlika između čistih i špekulativnih rizika je da su obično samo čisti rizici prihvatljivi za osiguranje.
KLASIFIKACIJA RIZIKA Vrste čistih rizika: Lični rizici, Imovinski rizici, Rizici odgovornosti, Rizik zbog grešaka i dr. Lični rizici su mogućnost gubitka prihoda ili imovine koji nastaju kao rezultat gubitka sposobnosti da se prihod zaradi. Mogućnost zarade izložena je sledećim opasnostima: - Prevremena smrt - Zavisnost uslijed starosti - Bolest ili nesposobnost - Nezaposlenost
KLASIFIKACIJA RIZIKA Imovinski rizici - svako ko posjeduje imovinu suačen je sa imovinskim rizicima, iz prostog razloga što se ovakvi posjedi mogu uništiti ili ukrasti. Imovinski rizici uključuju dva tipa gubitaka: - direktni gubitak i - indirektni ili posljedični gubitak. Imovinski rizici, obuhvataju dva tipa gubitaka i to: - Gubitak imovine - Gubitak prihoda zbog nemogućnosti upotrebe imovine.
KLASIFIKACIJA RIZIKA Rizik odgovornosti obuhvataju mogućnost gubitka imovine ili budućeg prihoda, kao rezultat procjenjenih šteta ili zakonske odgovornosti nastale namjernim ili nenamjernim greškama, ili kršenja prava drugih. Rizici od odgovornosti su značajni zbog toga što ne postoji gornja granica iznosa oštećenja. Rizici zbog grešaka drugih kada neko lice preuzme obavezu da za vas izvrši uslugu, ono preuzima i obavezu za koju se vi nadate da će biti izvršena. Kada navedeno lice ne izvrši preuzetu obavezu što ima za posljedicu vaš finansijski gubitak, u tom slučaju rizik postoji. Primjer u ovoj kategoriji su izvođači radova da završi građevinski objekat prema planovima.
KLASIFIKACIJA RIZIKA Finansijski i nefinansijski rizik U najširem kontekstu, rizik obuhvata sve situacije u kojima postoji izlaganje neizvjesnosti, a u nekim slučajevima ova neizvjesnost obuhvata finansijski gubitak, dok u drugima to nije slučaj. Za osiguravajuća društva su važni za razmatranje rizici koji obuhvataju finansijski gubitak. Finansijski rizik odnosi se na neizvjesnost gubitka zbog negativnih promjena u cjenama, kamatnim stopama, deviznom kursu i vrijednosti novca. Upravljanje finansijskim rizicima posebno zahtjeva upotrebu složenih hedžing instrumenata kao što su finansijski derivati, fjučers ugovori, opcije, ali i ostali finansijski instrumenti. Preduzetni rizik - relativno je nov termin koji obuhvata sve važnije rizike koji se javljaju u poslovanju preduzeća. Ova vrsta rizika obuhvata čiste, špekulativne rizike, rizike poslovanja, strategijske i finansijske rizike. Strategijski rizik predstavlja neizvjesnost u pogledu realizacije finansijskih ciljeva i instrumenata preduzeća.
UPRAVLJANJE RIZIKOM Posljedice ostvarenja rizika rješavaju se na nekoliko načina, od kojih su najvažniji sledeći: - Izbjegavanje - Zadržavanje - Prenos - Podjela - Umanjenje Upravljanje rizikom izbjegavanjem rizik se izbjegava kada pojedinac ne želi da prihvati rizik. - Izbjegavanje rizika na širokom planu je neracionalno ponašanje, kako za pojedinca, tako i za društvo.
UPRAVLJANJE RIZIKOM Upravljanje rizikom zadržavanjem kada pojedinac ne preduzima ništa da izbjegne, umanji ili prenese rizik, mogućnost gubitka u takvim situacijama je zadržavanje rizika. Zadržavanje može biti svjesni i nesvjesno Svjesno zadržavanje rizika je u slučaju kada se rizik valjano procjeni i ne prenese ili ne umanji. Nesvjesno zadržavanje se dešava u situacijama kada se rizik ne može izbjeći, prenijeti ili umanjiti.
UPRAVLJANJE RIZIKOM Upravljanje rizikom prenosom je proces osiguranja od gubitka, gdje se pojedinac zaštićuje od rizika gubitka kupovinom ili prodajom nekog dobra za koji se procjeni da neće imati gubitak. Rizik se može prenijeti iili promjeniti putem ugovora. Ugovorom pojedinac preuzima na sebe mogućnost gubitka kod druge osobe. Upravljanje rizikom podjelom rizik se može podijeliti kada postoji aranžman podjele gubitaka. Primjer podjele rizika je organizacija akcionarskog društva veliki broj investitora angažuje svoj kapital, svaki noseći samo dio rizika da investicija može propasti.
UPRAVLJANJE RIZIKOM Upravljanje rizikom umanjenjem rizik se može umanjiti na dva načina: - sprečavanjem i kontrolom Sprečavanje nastanka gubitka je najpoželjnije sredstvo za upravljanje rizikom, jer ako se mogućnost gubitka eliminiše eliminisao bi se i rizik Kontrola gubitka primjenom zakona velikih brojeva
RAZUMJEVANJE UPRAVLJANJA RIZIKOM Za potpuno razumjevanje upravljanja rizika osiguranje treba posmatrati sa: a) Sa stanovišta pojedinca b) Sa stanovišta društva a) Osiguranje sa stanovišta pojedinca Za pojedinca osiguranje je ekonomski mehanizam kojim on premijom nadoknađuje trošak u slučaju velikog neizvjesnog finansijskog gubitka koji bi postojao kada ne bi bilo osiguranja. b) Osiguranje sa stanovišta društva Sa stanovišta društva osiguranje je ekonomski mehanizam koji umanjuje i eliminiše rizik putem kombinovanja dovoljnog broja homogenih izlaganja riziku u grupu, čime se gubici prevode u predvidive u grupu kao cjelinu.
OSIGURLJIVOST RIZIKA Da li je moguće osigurati sve rizike? Kriterijumi za ocjenu podobnosti nekog rizika za osiguranje: 1. Stepen slučajnosti nastupanja štete 2. Najveća moguća šteta 3. Prosječna vrijednost visine štete 4. Učestalost šteta 5. Premija osiguranja 6. Mogućnost manipulisanja od strane osiguranika 7. Ispravnost za osiguranje 8. Zakonska ograničenja 9. Ograničena pokrića od strane osiguravača
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Upravljanje rizikom se izvodi u šest koraka: 1. Utvrđivanje ciljeva 2. Identifikacija rizika 3. Procjena rizika 4. Ocjena alternativa i izbora sredstava za regulisanje rizika 5. Primjena odluke 6. Ocjena i korekcije
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Utvrđivanje ciljeva kojim se precizno odlučuje šta organizacija očekuje od programa rukovođenja rizikom. Primarni cilj upravljanja rizikom je da se sačuva efikasnost organizacije, da se provjeri da li je ona sposobna za postizanje svojih drugih ciljeva od strane čistih rizika ili gubitaka koji nastaju iz tih rizika. Drugi cilj je humanitarna zaštita zaposlenih od povreda. Ostali ciljevi se fokusiraju na troškove, efikasno korištenje resursa i očuvanje dobrih odnosa u javnosti
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Identifikacija rizika obuhvata sistemski prilaz problemu, kao što su: - Poznavanje klijenta - Upitnik za analizu rizika - Dijagram - Analiza finansijskih izvještaja - Pregled rada firme - Intervju Svako od ovih sredstava može da donese jedan dio slike, a zajedno su od velike pomoći za identifikaciju rizika.
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Procjena rizika zahtjeva listu prioriteta budući da je mjerenje rizika izuzetno težak i odgovoran posao Kriteriji koji se mogu koristiti pri kvalifikovanju, a usmjereni su na finansijski efekat koji gubitak ima na firmu, mogu biti sledeći: 1. Kritični rizici sva izlaganja riziku čiji su mogući gubici takvi da bi doveli do bankrotstva firme 2. Važni rizici ona izlaganja riziku kod kojih mogući gubici ne bi doveli do bankrotstva, ali se firma mora zadužiti kako bi nastavila poslovanje 3. Nevažni rizici izlaganja riziku kod kojih se mogući gubici mogu nadoknaditi iz postojeće aktive ili tekućeg prihoda firme.
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Ocjena alternativa i izbor sredstava za regulisanje stručnjaci za upravljanje rizicima obično upotrebljavaju dva prilaza rješavanju rizika kojima su izloženi pojedinci ili organizacije: - Kontrola rizika - Finansiranje rizika Kontrola rizika i finansiranje rizika su alternativni prilaz rješavanju rizika, i ne isključuju jedan drugog već su komplementarni pri rješavanju rizika.
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Primjena odluke nakon izbora tehnike rješenja rizika, donosi se odluka koja može biti da se rizik zadrži ili da se prenese. Zadržavanje može biti postignuto sa ili bez finansijskih sredstava Prenošenje rizika putem osiguranja podrazumjeva izbor osiguravača, i vrste i nivoa osiguravajuće zaštite Ocjena i korekcija operacija upravljanja rizikom je kontinuiran proces rukovođenja rizikom. Ocjenu i kontrolu vrše specializovani stručnjaci, ali s vremena na vrijeme pozivaju se nezavisni stručnjaci.
PRAVILA KOJIM SE RUKOVODI U UPRAVLJANJU RIZIKOM Tri bazična pravila upravljanja rizikom su: 1. Ne rizikuj više nego što možeš dozvoliti da izgubiš 2. Imaj na umu mogućnost slučajnosti 3. Ne rizikuj puno, radi malo
PITANJA Osigurana opasnost rizik? Finansijski i nefinansijski rizici? Dinamički rizici? Statički rizici? Fundamentalni rizik? Čisti i špekulativni rizik i razlika između njih? Rizik preduzeća? Uslovi osigurljivosti rizika? Lični rizici? Imovinski rizici? Rizici odgovornosti? Rizici zbog grešaka drugih? Načini upravljanje rizikom? Upravljanje rizikom izbjegavanjem? Upravljanje rizikom prevencijom? Upravljanje rizikom redukcijom? Proces upravljanja rizikom?
Hvala na pažnji