Jonathan Duffy Jednomu od ovih najmanjih Pouke iz Biblije Srpanj, kolovoz i rujan 2019. 1
Sadræaj 1. I stvori Bog... 2. Plan za bolji svijet 3. Subota: dan slobode 4. Milost i pravda u Psalmima i Izrekama 5. PlaË proroka 6. Klanjanje Stvoritelju 7. Isus i potrebiti 8. Jednomu od ove moje najmanje braêe 9. Sluæba u novozavjetnoj Crkvi 10. Æivjeti u skladu s Evanappleeljem 11. Æivjeti prema adventnoj nadi 12. Ljubiti milost 13. Zajednica slugu POUKE IZ BIBLIJE izdanje za odrasle 3/2019. Pouke iz Biblije izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska Odgovorni urednik: Neven KlaËmer Urednik: Mario ijan Prijevod: Dragana Todoran Lektura: Marijan MalaπiÊ Korektura: Ljiljana idara Prijelom: Brankica VukmaniÊ Tisak: Tiskara Velika Gorica 2 znaci-vremena.com adventisti.hr CROATIAN ADULT SSQ 3/2019 Jonathan Duffy, The Last of These
Uvod Sluæimo potrebama ljudi AdventistiËki krπêani pozvani su da objavljuju neprolaznu radosnu vijest ( vjeëno evanappleelje, Otkrivenje 14,6) cijelom svijetu. Na taj naëin izvrπavamo Isusove rijeëi o stvaranju uëenika, krsteêi ih i uëeêi da vrπe sve πto sam vam zapovjedio (Matej 28,20). Izmeappleu ostaloga, On je zapovjedio da sluæimo nevoljnima, potlaëenima, siromaπnima, gladnima i onima koji su u zatvoru. Uostalom, upravo je Isus, nakon ispriëane usporedbe o milosrdnom Samarijancu (Luka 10,30-36), zapovjedio svojim sluπateljima: Idi pa i ti Ëini tako. (Luka 10,37) OpisujuÊi trenutak kada Êe podijeliti one koji Êe se sabrati pred Njim kao πto pastir luëi ovce od jaraca (Matej 25,32), naglasio je vaænost pomaganja gladnima, bolesnima, neodjevenima i onima koji su u tamnici. Zaista, kaæem vam, meni ste uëinili koliko ste Bog je zapovjedio da sluæimo nevoljnima, potlaëenima, siromaπnima, gladnima i onima koji su u zatvoru. uëinili jednomu od ove moje najmanje braêe. (Matej 25,40) Drugim rijeëima, osim objavljivanja uzviπenih istina o spasenju, Svetiπtu, stanju mrtvih, trajnosti Zakona, mi trebamo sluæiti potrebama drugih ljudi. Ima li boljeg naëina da se pribliæimo ljudima nego raditi za njihovo dobro? Ellen G. White u svojem je poznatom tekstu izjavila: Jedino Êe Kristov naëin rada donijeti pravi uspjeh u dosezanju ljudi. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao Onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju naklonost, sluæio im u njihovim potrebama i zadobivao njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: Hajdete za mnom. (Sluæba lijeëenja, 79; u izvorniku 143) Sveto pismo sadræi 2.103 retka koji govore o Boæjoj brizi o siromaπnima i potlaëenima. Velik je broj tekstova o sluæenju potrebitima u odnosu na ostala podruëja vjere, doktrine i krπêanskog æivota uopêe. Moramo ozbiljno prionuti na rad kako bismo olakπali bol i patnje ljudi oko nas. Takav rad ne ugroæava πirenje Evanappleelja; naprotiv, moæe ga samo joπ viπe osnaæiti. Naravno, dobro je pomagati drugima samo radi pomaganja. Trebamo samo Ëiniti pravicu (vidi Mihej 6,8) jednostavno zato πto je i ispravno i dobro da samo Ëinimo pravicu. Pa ipak, dok Ëinimo pravicu, dok pomaæemo drugima u njihovim trenutaënim i prolaznim potrebama, zar 3
nije joπ bolje da ih uputimo i na razlog nade koja je u vama (1. Petrova 3,15), na obeêanje o vjeënom æivotu u Kristu? Isus je lijeëio bolesne, vraêao vid slijepima, Ëistio oboljele od gube, Ëak je i mrtve podizao. Meappleutim, svi oni kojima je pomagao prije ili poslije svakako su umrli, zar ne? Prema tome, gledano na duæe staze, kakvo god dobro da je uëinio za njih i njihove trenutaëne potrebe, Ëinio je i neπto viπe. Da, sluæio je nevoljnima, a onda im uputio poziv: Poappleite za mnom. I upravo je to razlog zaπto i mi trebamo sluæiti nevoljnima i upuêivati im poziv: Poappleite za Njim. TeæeÊi pravdi i dobroti u svijetu, mi nesumnjivo prikazujemo Boæje kraljevstvo (vidi Luka 4,18.19) na naëin koji je u najmanju ruku isto toliko istinit, vjerodostojan i uspjeπan kao i propovijedanje o njemu. Kada se brinemo o siromaπnima i potlaëenima, mi Bogu odajemo slavu i Ëast (vidi Izaija 58,6-10). Meappleutim, ako ne sluæimo nevoljnima, napaêenima i slomljenima, mi Ga pogreπno predstavljamo (vidi Izreke 14,31). Prema tome, ovog Êemo tromjeseëja vidjeti πto Boæja rijeë kaæe (a kaæe mnogo) o naπoj duænosti da sluæimo potrebama ljudi oko nas. Zabadava ste dobili, zabadava i dajite. (Matej 10,8) Ove rijeëi sve govore. Jonathan Duffy radi kao direktor ADRA-e International od 2012. godine. Prije nego πto je poëeo raditi u ADRA-i u Australiji 2008., Duffy je radio kao tajnik Zdravstvenog odjela pri JuænopacifiËkoj diviziji, gdje je stekao veliko iskustvo u promicanju i unapreappleenju zdravlja u druπtvenoj zajednici. 4
Pouka 1 29. lipnja 6. srpnja 2019. I stvori Bog... Tko tlaëi siromaha, huli na stvoritelja, a Ëasti ga tko je milostiv ubogomu. (Izreke 14,31) Biblijski tekstovi: Postanak 1 3; Djela 17,28; Psalam 148; Psalam 24,1; Postanak 4,1-9; Matej 22,37-39; Otkrivenje 14,7. Jeste li ikada neπto stvarali ili pravili umjetniëko djelo, neki predmet, jelo, ili se bavili nekim drugim kreativnim radom da bi na kraju to djelo bilo uniπteno ili odbaëeno od strane osobe kojoj je to djelo bilo poklonjeno? Ako jeste, moæda imate samo malu predodæbu o tome πto je Bog doæivio kada je stvorio ovaj svijet i podario æivot ljudskim biêima, da bi na kraju to πto je stvorio bilo uniπteno grijehom. Biblija kaæe da je svijet stvoren paæljivo i da je sve bilo veoma dobro. Kako se Bog osjeêao zbog djela stvaranja, vidi se u izvjeπtajima o stvaranju u 1. i 2. poglavlju Postanka. U tom okviru trebamo Ëitati izvjeπtaj o padu u 3. poglavlju i Boæjem slomljenom srcu kada se suoëio s ljudima koje je stvorio. Izuzetna je Ëinjenica da je naπ svijet i dalje predmet Boæje ljubavi, Ëak i usprkos tisuêama godina grijeha, nasilja, nepravde i otvorene pobune. to je joπ izuzetnije, iako je Bog pokrenuo svoj plan otkupljenja i ponovnog stvaranja svijeta, nama kao vjernicima povjerio je odreappleenu ulogu u ispunjenju svojih veêih planova. Da, mi smo primatelji Njegove milosti; ali osim milosti koja nam je dana, povjerena nam je suradnja s naπim Gospodinom. Kakva uzviπena, sveta odgovornost! OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 39 i 40 5
NEDJELJA 30. lipnja BOG: LETIMI»AN POGLED NA STVARANJE Ovaj svijet i sav æivot na njemu, naπ æivot i sve πto Ëinimo s njim, æivoti ljudi oko nas i naπi odnosi s njima sveukupnost æivota poëinje s Bogom: Po njemu, naime, æivimo, miëemo se i jesmo. (Djela 17,28) Ovako poëinje biblijski izvjeπtaj: U poëetku stvori Bog nebo i zemlju. (Postanak 1,1)»injenica da je Bog stvarao rijeëju ukazuje na silu i proces koji ne moæemo ni zamisliti. Pa ipak, Bog nije stvarao s odreappleene udaljenosti; bio je osobno ukljuëen, pogotovo kada je nastupio trenutak da stvori prvo ljudsko biêe (vidi Postanak 2,7). ProËitajte izvjeπtaj o stvaranju prvih ljudskih biêa u Postanku 1,26-31. Koje vaæne pojedinosti ovaj izvjeπtaj iznosi o Bogu? Koje vaæne pojedinosti iznosi o ljudima?»esto kaæemo da moæemo puno nauëiti o Bogu dok boravimo u prirodi, promatramo Njegova djela stvaranja i iz njih dobivamo uvid u Stvoriteljev karakter. Meappleutim, uvid u naëin na koji je Bog stvorio svijet moæemo steêi i na osnovi naπe spoznaje Boga. Na primjer, ako je Bog Bog reda, trebamo oëekivati red u Njegovim djelima stvaranja. Ili ako vjerujemo da je Bog Bog stvaralaëkog rada, ne trebamo biti iznenaappleeni ako uoëimo nevjerojatne primjere stvaralaπtva u svijetu koji je stvorio. SliËno tome, vjerujemo da je Bog Bog odnosa, pa prema tome uviappleamo da su odnosi bitan Ëimbenik u funkcioniranju svijeta. Bog je stvorio svaki element svijeta u odnosu na ostala djela stvaranja. On je stvorio æivotinje u skladnom odnosu. Stvorio je ljudska biêa koja stupaju u zajednicu s Njim, jedni s drugima i s ostalim djelima stvaranja. Iako je naπe razumijevanje Boga ograniëeno na mnogo naëina, ono πto moæemo zapaziti u vezi s Njegovim karakterom treba nas potaknuti da ponovno razmislimo o tome kakav bi svijet trebao biti. Koliko je korisno za vaπe razumijevanje svijeta da ga vidite kao odraz Boæjeg karaktera, Ëak i uz posljedice razaranja zbog prisutnosti grijeha? 6
PONEDJELJAK 1. srpnja SVIJET KAO CJELINA Lako je osjetiti Ëeænju za Edenskim vrtom. Ima neëega u kratkom opisu vrta, doma koji je Bog stvorio Adamu i Evi, πto budi Ëeænju u naπem srcu. Moæda ne shvaêamo kako je æivot u takvom svijetu tekao, ali osjeêamo da bismo to rado iskusili.»ini se da je i Bog bio potpuno zadovoljan: I vidje Bog sve πto je uëinio, i bijaπe veoma dobro. (Postanak 1,31) Bog je stvorio svijet koji je bio i lijep i svrsishodan. Bio je izuzetno osmiπljen po izgledu i po praktiënosti. Bio je pun æivota i boja, i ispunjen svime πto je nuæno za bujanje æivota. Ne Ëudi zato πto je Bog stalno zastajao zakljuëujuêi da je svijet koji stvara dobar. ProËitajte Postanak 1. to mislite, πto znaëe izjave da je sve bilo veoma dobro? Vidi Postanak 1,4.10.12.18.25.31. Iako je Biblija u cijelosti napisana nakon pada u grijeh, u njoj se na mnogo mjesta proslavlja prirodni svijet, kao u Jobu 38 41 i Psalmu 148. Ne smijemo zaboraviti da ovi tekstovi nisu napisani kao osvrt na to kako je svijet izgledao kada je bio stvoren, prije grijeha, veê u sadaπnjem vremenu slaveêi dobre osobine koje su joπ uvijek uoëljive u naπem svijetu. I Isus je iz prirode uzimao primjere o Boæjoj dobroti i brizi (na primjer Matej 6,26.28-30), pohvaljujuêi naπe oslanjanje na Boga i πto s divljenjem cijenimo jednostavne darove koji nas okruæuju. Ako otvorimo oëi i pogledamo Ëudesa stvaranja, vidjet Êemo da smo uistinu primatelji Ëudesnih darova naπeg Stvoritelja.»ak i usred kuπnji, naπ odgovor treba biti proæet zahvalnoπêu, zahvaljivanjem i poniznim pokoravanjem Davatelju darova. Kao adventistiëki krπêani oni koji veliëaju stvaranje i oëekuju dolazak Boæjega kraljevstva trebamo znati da nam ljepota, radost i dobra koja vidimo i doæivljavamo u svijetu, u odreappleenoj mjeri pokazuju kakav je naπ svijet nekada bio i kakav Êe ponovno biti. to u prirodi posebno cijenite kao Ëudo stvaranja? Kako u svojem svakidaπnjem æivotu moæete bolje upoznati Gospodina preko Ëuda u prirodi? 7
UTORAK 2. srpnja UPRAVITELJI NA ZEMLJI Prema biblijskom izvjeπtaju, Edenski vrt i novostvorena Zemlja bili su mjesta izobilja, stvorena da u njima æivot buja i u kojima Êe ljudska biêa uæivati. Meappleutim, Bog je prvom muπkarcu i æeni i svim njihovim potomcima dao i odreappleenu ulogu u stvaranju. Brzo postaje jasno i ne samo na osnovi Boæjeg naëina stvaranja da Adam i Eva zauzimaju poseban poloæaj u ovom novom svijetu. Adamu je prvo bio povjeren zadatak da nadjene imena svim æivotinjama i pticama (vidi Postanak 2,19). Zatim mu je dana joπ jedna uloga, koju je Bog prikazao kao blagoslov: I blagoslovi ih Bog i reëe im: Plodite se i mnoæite i napunite zemlju, i sebi je podloæite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim æivim stvorovima πto puze po zemlji! (Postanak 1,28) ProËitajte i usporedite sljedeêe tekstove: Postanak 1,28 i Postanak 2,15. Kako biste u jednoj ili dvije reëenice opisali Ëovjekov posao? PreËesto su pojedinci u krπêanskoj povijesti koristili tekst u Postanku 1,28 kao odobrenje da bjesomuëno iskoriπtavaju prirodni svijet, Ëak do toëke njegovog uniπtenja. Da, svijet je bio stvoren radi Ëovjekovog æivota, dobra i uæivanja. Meappleutim, prema rijeëima u Postanku 2,15, odgovornost je ljudi da ga obraappleuju i Ëuvaju. Kada govorimo o upraviteljskoj sluæbi, naπa prva misao je Ëesto novac, ali prva zapovijed u vezi s upraviteljskom sluæbom u Bibliji odnosi se na Zemlju koju je Bog stvorio i povjerio nama. Nalog upuêen Adamu i Evi podrazumijeva da Êe oni Zemlju dijeliti sa svojom djecom i buduêim naraπtajima. Prema iskonskom planu, stvoreni svijet trebao je biti izvor æivota, dobrote i ljepote za sva ljudska biêa, a Adam i Eva imali su veliku ulogu u brizi o njemu. Zemlja je i dalje Gospodnja (vidi Psalam 24,1), a mi smo i dalje pozvani da budemo upravitelji svega πto nam je Bog podario. Moæda bismo mogli zakljuëiti da je u palom svijetu naπa odgovornost kao upravitelja joπ veêa. to za vas danas znaëi biti upravitelj Zemlje u palom svijetu? Kako razumijevanje ove odgovornosti utjeëe na vaπ svakidaπnji æivot? 8
SRIJEDA 3. srpnja UNI TENI SVIJET Jedino πto je Bog dao samo Adamu i Evi i nikome drugom na Zemlji bila je moralna sloboda. Za razliku od biljaka i æivotinja, oni su bili moralna biêa. Bog je toliko cijenio ovu moralnu slobodu da je dopustio moguênost da ljudi donesu odluku da Mu budu neposluπni. Tako je On riskirao sve πto je stvorio radi viπeg cilja, odnosa s ljudskim biêima utemeljenog na ljubavi i slobodnoj volji. Meappleutim, postojao je neprijatelj (ova moralna sloboda postojala je i meappleu anappleelima) koji je æelio poremetiti dobar i cjelovit svijet koji je Bog stvorio i koji je preko Boæjeg posebnog djela stvaranja na Zemlji ljudskih biêa to nastojao ostvariti. Progovorivπi preko zmije, appleavao je doveo u pitanje savrπenost i dovoljnost onoga πto je Bog podario (Postanak 3,1-5). Prva kuπnja bila je πto su poæeljeli viπe nego πto im je Bog dao, πto su posumnjali u Boæju dobrotu i oslonili se na sebe. Takvim odlukama i postupcima uniπteni su odnosi koji su prema Boæjoj zamisli bili cjeloviti prigodom stvaranja. Adam i Eva viπe nisu uæivali u odnosu sa svojim Stvoriteljem za kakav su stvoreni (vidi Postanak 3,8-10). Ova dva ljudska biêa iznenada su shvatila da su naga i da ih je sramota, a njihov meappleusobni odnos bio je skoro nepopravljivo izmijenjen. Njihov odnos prema ostalim djelima stvaranja na Zemlji postao je zategnut i naruπen. ProËitajte Postanak 3,16-19. to ovi redci govore o promijenjenim odnosima izmeappleu ljudi i prirode? Zbog stvarnosti grijeha, æivot je iznenada postao mnogo teæi za Adama, Evu i ostala djela stvaranja. Posljedice grijeha su stvarne, osobito njegov utjecaj na ljudski rod i naπe odnose. Na odreappleeni smo se naëin udaljili i od Boga, naπeg Stvoritelja. Obitelj je takoappleer na mnogo naëina pogoappleena, a naπi odnosi s drugima Ëesto donose brojne izazove. Sukobljavamo se Ëak i s prirodnim okruæenjem i svijetom u kojem æivimo. Svi aspekti naπeg æivota i svijeta pokazuju poremeêaje koje je prouzroëio grijeh. Meappleutim, Bog nije stvorio takav svijet. Kletve iz 3. poglavlja Postanka dane su s obeêanjem da Êe Bog pronaêi naëin da ponovno stvori naπ svijet i popravi odnose naruπene grijehom. Dok se i dalje borimo s grijehom i njegovim utjecajem na naπ æivot, pozvani smo da obnovimo ono πto je prvobitno bilo dobro u svijetu i da u svojem æivotu prikaæemo plan kakav Bog ima za ovaj svijet. 9
»ETVRTAK 4. srpnja OBITELJSKO TKIVO»OVJE»ANSTVA Nakon pojave grijeha nije bilo potrebno mnogo vremena da se svijet joπ viπe pokvari. Potaknuto ljubomorom, nerazumijevanjem i gnjevom, meappleu prvom braêom dogodilo se prvo ubojstvo. Kada je Bog upitao Kajina o njegovom grijehu, on je dao ironiëan i retoriëki odgovor: Zar sam ja Ëuvar brata svoga? (Postanak 4,9) a odgovor nagovijeπten Boæjim poëetnim pitanjem glasio je: Da, ti si bez sumnje Ëuvar svojega brata. ProËitajte Izreke 22,2. to nagovjeπtava ova naizgled jednostavna izjava? to govori o naπem odnosu prema drugim ljudima? Svatko koga sretnemo Boæje je stvorenje, stvoreno na Boæju sliku, i djeliê mreæe odnosa koja nas sve povezuje kao Boæja djela stvaranja, mada slomljena i slaba. Mi smo svi zajedno utkani u tkivo ËovjeËanstva. Zlo πto snaapplee bilo koji dio velikog ljudskog bratstva donosi propast svima. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, 213; u izvorniku 345) Svidjelo se to nama ili ne, mi imamo Bogom danu odgovornost prema Bogu i jedni prema drugima (vidi Matej 22,37-39). U cijeloj Bibliji ponavlja se tvrdnja da je Bog naπ Stvoritelj. Na primjer, ta tvrdnja jedan je od razloga zaπto se trebamo sjeêati subote (vidi Izlazak 20,11) i klanjati se Bogu na svrπetku vremena (vidi Otkrivenje 14,7). Ona je takoappleer glavni poticaj da se brinemo jedni o drugima i da se zanimamo za one koji imaju manje sreêe od nas. Svi smo povezani zajedniëkim podrijetlom u Bogu. Tko tlaëi siromaha, huli na stvoritelja, a Ëasti ga tko je milostiv ubogomu. (Izreke 14,31) Moæe li ova veza biti jasnija? Bog kao naπ Stvoritelj polaæe pravo na nas i zahtijeva cijeli naπ æivot, ukljuëujuêi i naπe bogoπtovlje i brigu za druge. Koliko god katkada bilo teπko, razoëaravajuêe i neugodno, mi smo doista Ëuvari svoje braêe. to mislite, zaπto se u Bibliji stalno ponavlja Boæja tvrdnja da je On Stvoritelj? Zaπto je to toliko vaæno i kako ova Ëinjenica treba utjecati na naπe ophoappleenje prema drugima? 10
PETAK 5. srpnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci poglavlje Stvaranje, 25 31. Bog je ljubav.... Njegova narav, Njegov Zakon je ljubav. On je to uvijek bio i uvijek Êe biti. Viπnji i Uzviπeni, koji vjeëno stoluje, Ëije su staze od vjeënosti, ne mijenja se. U Njega nema promjene, ni zasjenjenja zbog mijene. Svaki je prikaz stvaralaëke sile izraz beskonaëne ljubavi. Boæja vladavina obuhvaêa puninu blagoslova za sva stvorena biêa. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 15; u izvorniku 33) Kada bi ljudi izvrπavali svoju duænost kao vjerni upravitelji Gospodnjih dobara, ne bi bilo plaëa za kruhom, nikoga tko bi patio u oskudici, nikoga bez odjeêe ili u nevolji. Upravo je nevjernost ljudi dovela svijet u ovo stanje patnji u kojem se nalazi ËovjeËanstvo.... Bog je ljude uëinio upraviteljima i Njega ne treba kriviti zbog patnji, jada, siromaπtva i potrebe za ËovjeËnoπÊu. Gospodin je na sve izlio obilje dobara. (Ellen G. White, Welfare Ministry, 16) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Pozorno proëitajte posljednju izjavu Ellen G. White u prethodnom tekstu. O Ëemu ona govori? Tko je krajnje odgovoran za toliko siromaπtvo? to nam to govori o vaænosti vjerne upraviteljske sluæbe? 2. Nakon nekoliko tisuêa godina naruπenih odnosa izazvanih grijehom, kako je moguêe da joπ uvijek zapaæamo da je sve stvoreno dobro? Kao ljudi koji vjeruju u Boga Stvoritelja, kako moæemo pomoêi drugima da uvide da je Bog sve dobro stvorio? 3. Kako shvaêate izraz upraviteljska sluæba? Je li neπto u pouci za ovaj tjedan proπirilo vaπe razmiπljanje o tome πto znaëi biti upravitelj, pogotovo zato πto smo pozvani od Boga? 4. Kako bi se naëin na koji se odnosimo i ophodimo prema drugima promijenio da na svakoj osobi koju sretnemo vidimo znak koji nas podsjeêa da je ta osoba stvorena na Boæju sliku i da je On voli? Saæetak: Bog je stvorio dobar i cjelovit svijet i povjerio ljudskim biêima, stvorenima na Njegovu sliku, da se brinu o Njegovim djelima stvaranja. Iako je grijeh naruπio odnose kakve nam je Bog namijenio u poëetku, mi i dalje imamo ulogu upravitelja svega dobrog πto je Bog stvorio i Ëuvara svojih bliænjih. Ispunjavanje ove uloge jedan je od naëina na koji moæemo proslaviti Boga kao Stvoritelja. 11
DjevojËica je molila za pomoê anappleela U nedjelju ujutro ponestalo je hrane u kuêi devetogodiπnje Joanne. Otac je napustio obitelj nakon πto je majka poëela pohaappleati AdventistiËku crkvu u ameriëkoj saveznoj dræavi Oregon. Otac, koji se doselio s obitelji u Sjedinjene AmeriËke Dræave iz Juæne Koreje, jasno je stavio do znanja da im nikada neêe pomoêi. Ako odaberete Boga, neka vas vaπ Bog hrani, rekao je. Neka vas Bog oblaëi. Majka, koja nije imala posao, molila se Bogu i plakala u svojoj spavaêoj sobi te nedjelje. Kad je doπlo vrijeme za ruëak, Joanneina mlaapplea sestra se æalila: Gladna sam. Njezin stariji brat sjedio je skamenjen, pokuπavajuêi biti hrabar, iako je bio bespomoêan. Tada se Joanne sjetila da je u knjizi Arthura Maxwella PriËe za laku noê (The Bedtime Stories) Ëitala o djeci koja su molila i dobivala pomoê od anappleela. Moramo se samo moliti! uzviknula je. Stric Arthur je u svojoj knjizi rekao da, ako se molimo, anappleeli Êe nam donijeti hranu. Pomolimo se! Brat je zakolutao oëima. Mala sestra se ponovno æalila na svoju glad. Joanne se nije znala moliti. Onda je zapoëela ovako: Zdravo, Boæe! rekla je. Mi smo stvarno gladni. Stric Arthur nam u svojoj knjizi PriËe za laku noê kaæe da Ti moæeπ poslati hranu. Zato poπalji nam neπto za jelo, molim Te? Djeca su Ëekala. Ali hrane nije bilo. Proπlo je vrijeme doruëka i doπlo je vrijeme za ruëak. Joanne je pomislila: to nije u redu? Bog kasni! Djeca su postala joπ gladnija. Majka se nastavila moliti i plakati u spavaêoj sobi. Tada je Joanne rekla: Oh, znam πto smo uëinili krivo! Bog misli da Mu ne vjerujemo jer nismo postavili stol. Rekla je svojoj maloj sestri da donese metalne πtapiêe iz kuhinje. Djeca su postavila stol i sjela. Æao mi je zbog toga, Boæe, molila se Joanne. Vjerojatno je to bilo pogreπno. Moæeπ li nam sada poslati neπto hrane? Mi smo spremni! Ali niπta nije doπlo. Djeca su se razoëarana i gladna popela u krevet. Rano ujutro probudili su se za πkolu. Nisu imali hrane za doruëak, i bili su bez novca za ruëak. Nemojte gnjaviti majku, πapnula je Joanne. Djeca su otvorila ulazna vrata da bi napustila kuêu, ali put im je bio zaprijeëen golemom kutijom punom hrane. Sva uzbuappleena, djeca su nazvala majku s ulaznih vrata. Ona nije mogla povjerovati svojim oëima. Joanne je bila presretna. Ovi anappleeli su malo zakasnili! rekla je. U tom trenutku Joanne je znala da Bog æivi i da Ëuje i odgovara na molitve. Joanne Kim (roappleena Park) je danas majka Ëetvero djece. Ona i njezin suprug Jon, zubar, misionari su u Mongoliji. Nakon Ëuda s hranom, Joanne je uvjerena da su anappleeli Korejci. I danas Êu vam reêi da su anappleeli bili Korejci, kaæe ona. Hrana koju su dostavili bila je korejska sve ono πto treba za pripraviti riæu, kimchi i juhu od morskih algi. Andrew Mc Chesney, Adventistist Mission 12
Pouka 2 6. 13. srpnja 2019. Plan za bolji svijet Ne osveêuj se! Ne gaji srdæbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe. Ja sam Jahve! (Levitski zakonik 19,18) Biblijski tekstovi: Izlazak 3,7; Matej 22,37-40; Izlazak 22,21-23; Ponovljeni zakon 14,22-29; Ponovljeni zakon 26,1-11; Levitski zakonik 25,9-23. U svojoj milosti Bog je uvijek imao ljude s kojima je odræavao poseban odnos. U izvjeπtajima o Henoku, Noi, Abrahamu, Izaku i Jakovu izmeappleu ostalih vidimo da Bog æeli ponovno izgraditi naruπen odnos s Ëovjekom. Meappleutim, to nije bilo samo radi dobra ovih nekoliko pojedinaca i njihovih obitelji. Kada su bili u zajednici s Bogom i kada ih je Bog blagoslivljao, bio je to dio veêeg plana da se taj odnos obnovi i podijele blagoslovi s drugima. Kao πto je Bog rekao Abrahamu: Velik Êu narod od tebe uëiniti, blagoslovit Êu te, ime Êu ti uzveliëat, i sam Êeπ biti blagoslov. Sva plemena na zemlji tobom Êe se blagoslivljati. (Postanak 12,2.3) Kada je on bio blagoslovljen, mogao je postati blagoslov drugima. Ovaj blagoslov trebao je doêi preko izraelskog naroda i na kraju Mesije, koji je potekao iz tog naroda. Stvaranjem Izraela, Bog je sada djelovao preko Ëitavog naroda. Prema tome, dao im je zakone, propise, blagdane i obiëaje prema kojima su trebali æivjeti kako bi oni koje je Bog blagoslovio mogli blagosloviti druge. Nema sumnje da ovo naëelo i danas postoji. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 41 i 42 13
NEDJELJA 7. srpnja BOG KOJI»UJE Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu nastavi Jahve i Ëuo mu tuæbu na tlaëitelje Njegove. Znane su mi muke njegove. (Izlazak 3,7) Dugo je Ëekati Ëetiri stotine godina, pogotovo kada se Ëeka u uvjetima sve okrutnijeg ropstva. Bog je obeêao da Êe se vratiti svojem narodu i izvesti ga iz Egipta, ali iz naraπtaja u naraπtaj bili su ostavljeni u toj zemlji da stjeëu bogatstvo i grade ugled svojim idolopokloniëkim tla- Ëiteljima dok se Ëinilo da Bog πuti. Tada se Bog pokazao na jedinstven naëin. Pojavio se u grmu koji ne sagorijeva u dalekoj pustinji neoëekivanom voapplei, prestolonasljedniku, izgnaniku i poniznom pastiru po imenu Mojsije. On je nevoljnom Mojsiju povjerio zadatak, a prvi dio tog zadatka sastojao se u tome da se vrati izraelskom narodu u Egipat s porukom da je Bog Ëuo i vidio tlaëenje koje doæivljavaju i da ih nije zaboravio. On je namjeravao uëiniti neπto πto Êe korjenito promijeniti njihove prilike. ProËitajte Izlazak 3,16.17. Zaπto je bilo vaæno da Bog ovom posebnom porukom zapoëne otkrivanje plana svojem narodu? to privlaëi vaπu pozornost u ovoj Boæjoj izjavi? Meappleutim, Bog se tu ne zaustavlja. Ne samo da ih je namjeravao povesti u bolju zemlju, veê nije æelio da Njegov narod napusti Egipat siromaπan. Stotinama godina doprinosili su bogatstvu egipatskog kraljevstva. Bog je predvidio da Êe faraon u poëetku pruæati otpor, ali je uvjerio Mojsija da Êe Izraelcima biti nadoknaappleeno za sve godine mukotrpnog rada: Dobro Êu raspoloæiti EgipÊane prema ovome narodu, pa kad poappleete, neêete poêi praznih ruku. (Izlazak 3,21) Nakon mnogo godina tlaëenja, Bog je iskoristio priliku da s ovim nekadaπnjim robovima uspostavi novi oblik druπtva. Æelio je da æive drugaëije i osnuju druπtvo koje Êe biti odræivo i ostvarivo. Njegov je plan bio da ovaj novi oblik druπtva postane uzor okolnim narodima i da blagoslovi koje oni prime od Boga, kao i u Abrahamovom sluëaju, budu blagoslov Ëitavom svijetu. Koliko je vama vaæno da Bog vidi patnju svojega naroda u svijetu i Ëuje njihov vapaj za pomoê? to vam to govori o Bogu? ProËitajte Izlazak 4,31. 14
PONEDJELJAK 8. srpnja DESET ZAPOVIJEDI ProËitajte sljedeêe tekstove: Matej 22,37-40; Izlazak 20,1-17. Kako vam Isusov saæetak Deset zapovijedi pomaæe u njihovom razumijevanju? Deset zapovijesti nalikuju na ustav. Nakon kratke preambule koja postavlja temelj zapovijedi koje slijede u ovom sluëaju naglaπavanja Ëinjenice da je Bog izbavio svoj narod u dokumentu se navode bitna naëela na kojima je osnovan narod. U ovom sluëaju dane su zapovijedi o tome kako ljudi u svojem æivotu na najbolji naëin mogu pokazati ljubav prema Bogu i jedni prema drugima. Ne Ëudi zato πto su mnogi narodi s krπêanskim naslijeappleem svoje zakone utemeljili na ovim vode- Êim naëelima. Iako su neke zapovijedi kratke, ne treba podcijeniti πirinu njihovog utjecaja i sveobuhvatnost Deset zapovijedi kao zakona æivota. Na primjer, πesta zapovijed Ne ubij! (Izlazak 20,13) saæima i obuhvaêa sva djela nepravde koja skraêuju æivot kao i sebiëno zanemarivanje brige prema napaêenima. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 250; u izvorniku 308) SliËno tome, zabrana kraapplee (vidi Izlazak 20,15) osuappleuje trgovanje robovima, a zabranjuje i osvajaëke ratove. Ona zahtijeva poπtenu isplatu dugova i plaêa, kao i zabranu svakog pokuπaja da se netko okoristi tuappleim neznanjem, slaboπêu ili nesreêom. (Isto) Lako moæemo reêi sebi da nismo loπi ljudi. Na primjer, ako nismo neposredno ukljuëeni u ubojstvo ili kraappleu, moæe se Ëiniti da je sve πto Ëinimo u redu. Meappleutim, kada je Isus govorio o zapovijedima, jasno je stavio do znanja da se zapovijedi ne ispunjavaju jednostavno time πto Êemo Ëiniti odreappleena pravedna djela. Svojim mislima, pobudama, Ëak i neëinjenjem onoga πto znamo da trebamo Ëiniti, krπimo Boæji zakon (vidi Matej 5,21-30). Zamislite druπtvo u kojem se svaka od Deset zapovijedi ozbiljno shvaêa i potpuno primjenjuje u æivotu. Bilo bi to aktivno, æivo druπtvo u kojem bi svatko s oduπevljenjem postupao u skladu s ljubavlju prema Bogu, voleêi i brinuêi se jedni za druge. Zaπto smo skloni uskoj primjeni Deset zapovijedi, Ëesto zanemarujuêi πiru primjenu ovih vaænih naëela u svojem æivotu? Zaπto je u praksi lakπe slijediti uæu primjenu? 15
UTORAK 9. srpnja ROBOVI, UDOVICE, SIRO»AD I STRANCI ProËitajte Izlazak 23,9. Kakvu poruku Bog upuêuje Izraelu u ovom tekstu? Kao tek osloboappleeni robovi, Izraelci su znali πto znaëi biti potlaëen, izrabljivan i poniæen. Dok su slavili svoju slobodu, Bog se pobrinuo da ne zaborave odakle su doπli, πto znaëi biti odbaëen i πto je On uëinio da ih oslobodi. Uspostavio je Pashu u znak sjeêanja i pruæio im priliku da prepriëavaju taj dogaappleaj: Rukom jakom izvede nas Jahve iz Egipta, iz kuêe ropstva. (Izlazak 13,14) ProËitajte Izlazak 22,21-23. Koliko je sjeêanje na njihovo ropstvo bilo vaæno u vezi s uputama kako se trebaju ophoditi prema onima koji u njihovoj novoj zajednici imaju najmanje sreêe? 16 Dobivπi Deset zapovijedi, uzvici jedva da su utihnuli kada je Mojsije pozvan da provede viπe vremena s Bogom koji mu daje detaljne naredbe o tome kako ove uzviπene zapovijedi treba primijeniti u æivotu izraelske zajednice.»ak i prije uputa za gradnju atora sastanka, Bog daje tri poglavlja zakona o prikladnom ophoappleenju prema robovima, koji su bili u oπtroj suprotnosti s ophoappleenjem kakvo su doæivjeli mnogi Izraelci. Dobili su zakone koji se bave nasilnim zloëinima, imovinom, svakidaπnjim æivotom i naëelima za osnivanje sudova koji Êe provoditi ove zakone i izvrπavati pravdu (vidi Izlazak 21-23). Meappleu ovim zakonima bila je istaknuta briga prema sunarodnjacima u novoj zajednici, kao i briga prema tuappleincima i najranjivijima. Ovi ljudi nisu smjeli biti izrabljivani; Ëak su im dana prava da doappleu do hrane na naëin na koji Êe biti saëuvano njihovo dostojanstvo, kao πto je pabirëenje ostataka usjeva s poænjevenih polja. Takvo ophoappleenje prema tuappleincima i strancima nije bilo uobiëajeno u starom svijetu.»ini se da Ëak i danas pojedinci zaboravljaju vaæna moralna naëela koja ovdje nalazimo u vezi s ophoappleenjem prema drugima. Kako vas vaπa iskustva Ëine suosjeêajnijima i briænijima prema nepravdi ili patnji drugih?
SRIJEDA 10. srpnja DRUGI KRISTOV DOLAZAK Mnogi krπêani prepoznaju i slijede biblijske upute o davanju ili vraêanju desetine. ObiËno se navodi tekst u Malahiji 3,10 kao jednostavno pravilo prema kojem vjernici daju deset posto od svojeg prihoda za crkveni rad πirenja Evanappleelja. Crkve obiëno imaju stroge smjernice u vezi s upotrebom povjerenih desetina, koje su namijenjene prvenstveno za potporu neposredne sluæbe i evangelizma. ProËitajte Ponovljeni zakon 14,22-29. Koja je prema ovim uputama glavna svrha desetine? Katkad se naappleemo u kuπnji da pomislimo kako smo ispunili svoju obvezu davanja kada damo tih deset posto. Meappleutim, upute dane Izraelcima pokazuju da je deset posto polazna toëka. Istraæivanja upuêuju na zakljuëak da je tadaπnji Izraelac koji je davao prema uputama iz Levitskog zakonika za Gospodnje djelo redovno davao izmeappleu Ëetvrtine i treêine godiπnjih prihoda podupiruêi sveêenike i Svetiπte, i pomaæuêi siromaπnima. Pojedini prouëavatelji Biblije opisuju ovo davanje pogotovo kada se pomaæu stranci, siroëad i udovice kao drugu desetinu. Jasno je da je narod trebao uæivati u rezultatima svojega rada i proslavama obiljeæavati æetvu. Bog je obeêao da Êe ih blagosloviti, pogotovo u novoj zemlji, ali taj blagoslov nisu smjeli uzeti olako ili zaboraviti na one koji nisu bili toliko blagoslovljeni. Tijekom redovnih godina ovaj dio æetve trebalo je donijeti u Svetiπte i odatle ga dijeliti. Meappleutim, svake treêe godine Izraelci su posebno bili usredotoëeni na dijeljenje blagoslova u svojoj zajednici. U vrijeme tih æetvenih svetkovina posebnu pozornost poklanjali su onima koji su lako mogli biti zanemareni ili zaboravljeni: i dadeπ levitu, doπljaku, siroti i udovici da jedu u mjestima tvojim i nasite se. (Ponovljeni zakon 26,12) Prema Boæjim uputama, makar dio izraelskih darova trebalo je usmjeriti na pruæanje novëane i praktiëne pomoêi onima kojima je pomoê bila najpotrebnija. Ponovimo, ta praksa zasnivala se na sjeêanju naroda kako je Bog bio milostiv i pravedan prema njima. ProËitajte Ponovljeni zakon 26,1-11. to im Bog govori? Kako ove rijeëi trebamo primijeniti na svoj stav prema davanju onima kojima je pomoê potrebna? 17
»ETVRTAK 11. srpnja JUBILEJSKA GODINA Okupivπi Izraelce kao narod koji nije imao svoj dom i koji je putovao u ObeÊanu Zemlju, Bog je znao koliku Êe vaænost zemlja poprimiti kada osnuju svoju novu zajednicu u Kanaanu. Pod vodstvom Joπue, Bog je nadgledao podjelu zemlje po plemenima i obiteljima. Meappleutim, On je takoappleer znao da Êe se s vremenom bogatstvo, prilike, sredstva i posjedovanje zemlje sleêi u ruke nekolicine. Obiteljske teπkoêe, loπe zdravlje, pogreπne odluke i druge nesreêe mogu navesti vlasnike zemlje da prodaju svoju zemlju radi kratkoroënog dobitka ili jednostavno da bi preæivjeli, ali to je znaëilo da Êe obitelj biti liπena imovine u buduêim naraπtajima. Bog je dao rjeπenje proglasivπi da zemlja nikada ne moæe biti u potpunosti otuappleena. Umjesto toga, zemlja je mogla biti prodana samo do sljedeêe jubilejske godine, kada bi bila vraêena obitelji kojoj je bila dodijeljena. Svaka prodana zemlja mogla je biti otkupljena od strane prodavatelja ili drugog Ëlana prodavateljeve obitelji u bilo kojem trenutku. Ponovimo, Bog podsjeêa ljude na njihov odnos s Njim i kako ta zajednica utjeëe na odnose s drugim ljudima: Zemlja se ne smije prodati potpuno, jer zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene. (Levitski zakonik 25,23) ProËitajte Levitski zakonik 25,8-23. to mislite, koliko bi druπtvo bilo drugaëije da su se ova naëela primjenjivala, pogotovo rijeëi nemojte nanositi πtete svome bratu? 18 Svrha propisa πto ih je Bog uspostavio bila je da se promiëe druπtvenu jednakost. Mjere subotnje i jubilejske godine u velikoj su mjeri ispravile ono πto se u meappleuvremenu izopaëilo u druπtvenom i politiëkom ustroju nacije. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 448; u izvorniku 534) Biblijski povjesniëari nisu sigurni jesu li se ovi gospodarski i druπtveni ciklusi ikada u potpunosti poπtovali (vidi 2. Ljetopisa 36,21).»ak i ako nisu, ova pravila pokazuju kako bi svijet izgledao kad bi se Boæji zakoni u cijelosti poπtovali. toviπe, oni istiëu Boæju brigu prema siromaπnima i odbaëenima, kao i nastojanje da se u naπem svijetu na praktiëan naëin pokaæe poπtenje.
PETAK 12. srpnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proëitajte poglavlja Izrael prima Zakon, 245 255, i Boæja briga za siromaπne, 444 449. Niπta, osim njihova priznanja Boæjih zahtjeva, ne izdvaja zakone dane Mojsiju tako kao njihov πirokogrudni, njeæni i gostoljubiv duh prema siromaπnima. Premda je Bog obeêao dati velike blagoslove svom narodu, Njegova namjera nije bila da im siromaπtvo bude potpuno nepoznato. On je izjavio da zemlja nikada neêe biti bez siromaπnih. Meappleu Njegovim je narodom uvijek trebalo biti onih koji su zahtijevali njihovu naklonost, njeænost i dobrostivost. Onda, kao i sada, ljudi su bili podloæni nesreêama, bolestima, gubitku imetka, a ipak sve dok su slijedili upute πto ih je Bog dao, meappleu njima nije bilo prosjaka ni gladnih. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 444,445; u izvorniku 530,531) Svrha ovih pravila bila je da jednako blagoslovi bogate kao i siromaπne. Ona su trebala sprijeëiti pohlepu i sklonost k samouzdizanju te odgajati plemenit duh dobrostivosti, a njegovanjem dobre volje i povjerenja meappleu svim klasama poticao bi se druπtveni red i stabilnost vladavine. Svi smo mi upleteni zajedno u veliku mreæu ËovjeËanstva, i sve πto moæemo uëiniti da pridonesemo i uzdignemo druge, kroz blagoslove se vraêa nama samima. (Isto, 448; u izvorniku 534) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Koja odlika, zakon ili propis najviπe privlaëi vaπu pozornost u uputama koje je Bog dao Mojsiju i Izraelcima u vezi s druπtvom kakvo su trebali uspostaviti (bilo da je posebno spomenuto u pouci za ovaj tjedan ili na temelju vaπeg opπirnijeg prouëavanja)? 2. to mislite, zaπto je Bog u zakonima koje je dao svojem narodu toliko usmjeren na najranjivije? 3. Kako trebamo shvatiti ove zakone danas i kako se trebamo odnositi prema njima? Na osnovi Ëega zakljuëujemo koji su od njih primjenjivi i vaæeêi za nas danas? to je najvaænije u ovim opπirnim uputama o tome kako su Izraelci trebali urediti svoje druπtvo i æivot? Saæetak: Bog je Ëuo vapaj napaêenog izraelskog naroda u Egiptu, umijeπao se i izbavio ga. Nastojao je izgraditi poseban zavjetni odnos s njime i uspostaviti novo druπtvo koje Êe biti blagoslov svima, Ëak i onima koji su zaboravljeni, odbaëeni i ranjivi. 19
»ovjek sa zakrivljenim πtapom koji kaπlje Indijski mjeπtani su se suoëavali sa stalnim nevoljama zbog opasnog tigra. Divlja æivotinja bi se u noêi uπuljala u Gudem Madhavaram, udaljeno selo bez struje na planini u indijskoj dræavi Andhra Pradesh. Seljani, koji su ovisili o kozama, kravama i bikovima za proizvodnju mlijeka, obraappleivali su usjeve za bogate zemljoposjednike, i u oëaju gledali kako im tigar kolje i jede æivotinje jednu po jednu. Molili su se svojim bogovima za zaπtitu, ali nije pomagalo. Jednog dana stigao je na konju visoki bijeli Ëovjek s iskrivljenim πtapom. Govorio je jezikom mjeπtana telugu a oni su u Ëudu gledali njegov iskrivljeni πtap. Kad je taj πtap zakaπljao, æivotinje su zaspale. Trajno. Seljani su doznali da je taj Ëovjek Amerikanac po imenu dr. Theodore R. Flaiz. Otvorio je malu bolnicu u Nuzvidu, pedeset kilometara od sela, i πkolu za obuku radnika u Narsapurmu, 180 kilometara od tog sela. Kad se htio odmoriti od posla, lovio je na njihovoj planini. Lovinu je poklonio mjeπtanima. Subotom bi sjedio u sjeni velikog stabla, skinuo kaput i pjevao pjesme. Kad su mjeπtani pitali πto pjeva, objasnio je da tako oboæava Boga Stvoritelja. Æelimo vidjeti Boga Stvoritelja. rekli su seljani. Bijeli Ëovjek je otvorio crnu Knjigu i naglas proëitao nekoliko reëenica o Bogu Stvoritelju. Kako se nevolja zbog tigra poveêavala, starjeπine sela su dobili obeêanje od bijelog Ëovjeka da Êe pomoêi. Vezali su kozu za deblo u srediπtu sela. Na debljim granama naëinili su leæaj na kojem je bijeli Ëovjek mogao spavati. Te su noêi vezali konopac za nogu bijelca, a jednog domoroca su zaduæili da Ëuva straæu i povuëe konopac te probudi bijelog Ëovjeka kad naiapplee tigar. U noênoj tami priπao je veliki tigar. Stanovnik sela trznuo je konopac, probudivπi bijelca. On je izvadio svoj iskrivljeni πtap koji kaπlje. Tigar je bio samo ranjen i pobjegao je. Kasnije se vratio, opet je bio ranjen i ponovno je pobjegao. Nakon nekoliko pokuπaja tigar je uspavan za stalno. Nakon toga je prijateljstvo izmeappleu lijeënika Flaiza i seljana postalo jako, i osnovana je mala adventistiëka zajednica. Jedan od prvih obraêenika mladiê koji je pomogao vezati kozu za drvo i straæario noêu bio je Sundar Rao, moj otac. Bio je krπten 1955. godine. Danas je Gudem Madhavaram adventistiëko selo. Obrazovalo se Ëetrdeset pastora i biblijskih radnika i mnogi profesionalni zdravstveni odgajatelji. Subotom cijelo selo dolazi na skup πtovati Boga Stvoritelja. Wilson Measapogu izvrπni je tajnik Juænoazijske divizije AdventistiËke crkve, Ëije podruëje ukljuëuje Indiju. Dr. Theodore R. Flaiz bio je zdravstveni misionar AdventistiËke crkve od 1947. sve do umirovljenja. Umro je 1977. u dobi od osamdeset godina. Wilson Measapogu 20
Pouka 3 13. 20. srpnja 2019. Subota: dan slobode Tada nastavi: subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote. (Marko 2,27) Biblijski tekstovi: Izlazak 16,16-18; Izlazak 20,8-11; Ponovljeni zakon 5,12-15; Matej 12,9-13; Levitski zakonik 25,1-7. Bog je stvorio subotu kao posljednji Ëin tjedna stvaranja. U izvjeπtaju stoji da se Bog sedmog dana nije samo odmarao, veê da je stvorio odmor kao sastavni dio svijeta kakav je osmislio. Subota je bila pokazatelj da smo stvoreni za zajednicu s Bogom i jedni s drugima. Prema tome, ne iznenaappleuje nas πto se subota, kao jedna od zapovijedi u Boæjem planu za Njegov narod, spominje na samom poëetku osnivanja izraelskog naroda. Trebala je imati srediπnju ulogu u æivotu Hebreja. U razgovorima o suboti Ëesto brzo prijeappleemo na pitanje o tome kako je trebamo svetkovati, πto ne bismo smjeli raditi i sliëno. Koliko god ova pitanja bila vaæna, vaæno je shvatiti cjelovitu ulogu kakvu je subota trebala imati u svijetu i u æivotu Boæjeg naroda kao simbol Boæje milosti i skrbi. Isus je rekao da je sedmi dan subota stvorena za cijelo ËovjeËanstvo. Kada se istinski sjeêamo dana subotnog, on Êe nas mijenjati svakoga dana u tjednu i kao πto je Isus pokazao taj dan moæe postati izvor blagoslova za druge. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 43 i 44 21
NEDJELJA 14. srpnja DOVOLJNA KOLI»INA MANE Nakon brojnih naraπtaja koji su æivjeli u ropstvu i druπtvenoj degradaciji do koje su takvi uvjeti doveli Njegov potlaëen narod, Bog je nastojao podiêi novoosloboappleeni Izrael upuêujuêi ih na bolji naëin æivota davπi im zakone kako bi na najbolji moguêi naëin uredili svoje novo druπtvo. Jedan od prvih koraka ovog procesa sastojao se od praktiëne i zorne pouke. Nakon punih Ëetrdeset godina lutanja kroz pustinju, ovakav ritam æivota, vidljivi dokaz Boæje skrbi i nesebiënosti, trebao je postati dio kulture izraelskog druπtva. Javio se u obliku mane, hrane koja se svakog jutra nalazila na tlu oko izraelskog tabora. ProËitajte Izlazak 16,16-18. to mislite, πto prikazuje posebna mjera koja je odreappleena za jednu osobu? U 2. KorinÊanima 8,10-15 Pavao navodi ovaj izvjeπtaj kao primjer kako krπêani trebaju davati: U sadaπnjoj prigodi neka vaπ (zemaljski) suviπak priteëe u pomoê njihovoj oskudici, da bi i njihov (duhovni) suviπak pritekao u pomoê vaπoj oskudici, kako bi zavladala jednakost. (14. redak) Pouka upuêena Izraelcima, i nama, bila je da je Bog osigurao dovoljno za svoj narod i djela stvaranja. Ako uzmemo samo ono πto nam je potrebno i spremni smo dijeliti svoj suviπak s drugima, svi Êe biti zbrinuti i osigurani. Prikupljanje samo onoliko koliko je bilo dovoljno za odreappleeni dan iziskivalo je od naroda vjeru da Êe sljedeêeg dana biti joπ hrane. PotlaËeni narod, kao πto su bili izraelski robovi, borio se za vlastiti opstanak, ali Bog je æelio da pokaæu æivot povjerenja, velikoduπnosti i dijeljenja. Meappleutim, postojala je joπ jedna, joπ izuzetnija, dimenzija ove prakse. Svakog petka na zemlju se izlijevala dvostruka mjera mane, i tog dana i samo tog dana narod je trebao skupljati dodatnu manu u okviru pripreme za subotu. Dvostruka koliëina za subotu pomogla im je da se na joπ jedan naëin nauëe oslanjati na Boga za sve svoje potrebe. Ova dodatna koliëina mane, Ëin Boæje milosti, omoguêila im je da se joπ potpunije raduju odmoru koji im je Bog obeêao u subotu sedmog dana. to moæemo Ëiniti u petak kako bismo joπ viπe uæivali u onome πto nam Bog nudi u subotu? 22
PONEDJELJAK 15. srpnja DVA RAZLOGA ZA SVETKOVANJE SUBOTE ProËitajte sljedeêe tekstove: Izlazak 20,8-11; Ponovljeni zakon 5,12-15. Kako se ove dvije inaëice Ëetvrte zapovijedi dopunjuju? SjeÊanje je vaæan dio odnosa koji Bog æeli ponovno uspostaviti sa svojim narodom, odnosa koji se temelji na Ëinjenici da je Bog naπ Stvoritelj i Otkupitelj. Obje uloge javljaju se u ove dvije inaëice Ëetvrte zapovijedi i usko su povezane sa subotom i njezinim svetkovanjem. Iziπavπi iz zemlje u kojoj je prevladavalo toliko mnogo laænih bogova, Izraelci su se trebali sjeêati prave Boæje uloge kao Stvoritelja. Subota je u tome bila kljuëna. UËinjena je joπ znaëajnijom u okviru tjednog ciklusa izlijevanja dodatne mane u petak, πto je bio snaæan primjer Njegove stvaralaëke sile. U Ëetvrtoj zapovijedi u Izlasku 20, Bog je najjasnije otkriven kao naπ Stvoritelj. Za razliku od toga, njihovo izbavljenje, otkupljenje i spasenje srediπte su Ëetvrte zapovijedi u Ponovljenom zakonu 5. To je bio izvjeπtaj koji su Izraelci trebali redovno prepriëavati; to su posebno mogli Ëiniti u subotu. U poëetku se izvjeπtaj odnosio na stvarno, fiziëko izbavljenje iz egipatskog ropstva, ali kako je njihovo razumijevanje Boga i Njegovog spasenja raslo, subota je postala i tjedni simbol proslavljanja njihovog duhovnog spasenja. Oba ova razloga za svetkovanje subote odnosila su se na obnavljanje odnosa izmeappleu Boga i Njegovog naroda: Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeappleu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveêujem. (Ezekiel 20,12) Kao πto smo vidjeli, to se nije odnosilo samo na ovaj narod. Na temelju ovog odnosa, trebali su osnovati novi oblik druπtva koje Êe biti obazrivo prema odbaëenima i koje Êe donositi blagoslov πiroj zajednici. Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da dræiπ dan subotni. (Ponovljeni zakon 5,15) Ako svetkujemo subotu tako da se sjeêamo i proslavljamo svoje stvaranje i svoje otkupljenje, nastavit Êemo razvijati odnos ne samo s Bogom, veê i s ljudima oko nas. Bog je milostiv prema nama; prema tome, i mi trebamo biti milostivi prema drugima. Na koje nas naëine svetkovanje subote treba uëiniti boljim, ljubaznijim, briænijim i suosjeêajnijim ljudima? 23
UTORAK 16. srpnja DAN JEDNAKOSTI LetimiËnim Ëitanjem Deset zapovijedi u Izlasku 20 i Ponovljenom zakonu 5 zapaæamo da je Ëetvrta zapovijed najopπirnija. Dok neke zapovijedi sadræe samo nekoliko rijeëi (u hebrejskom neke sadræe samo dvije rijeëi), Ëetvrta zapovijed daje prostora pitanjima zaπto, kako i tko se treba sjeêati subotnjeg dana. ProËitajte Izlazak 20,8-11. to ova zapovijed govori o slugama i strancima, Ëak i o æivotinjama, i na πto ukazuje? Meappleu ovim pojedinostima o suboti upadljiva je usredotoëenost na druge. Sigve K. Tonstad tvrdi da je ovakva vrsta zapovijedi jedinstvena meappleu svim kulturama svijeta. Zapovijed o suboti, objaπnjava on, postavlja prioritete od dna prema vrhu, a ne od vrha prema dnu, brinuêi se prvo za najslabije i najranjivije Ëlanove druπtva. Oni kojima je odmor najviπe potreban robovima, strancima koji tu borave i teretnim æivotinjama izdvojeni su i posebno spomenuti. U odmoru sedmog dana nepovlaπteni, Ëak i nijeme æivotinje, pronalaze saveznika. (The Lost Meaning of the Seventh Day [Michigan: Andrews University Press, 2009.], 126,127) Zapovijed posebno naglaπava da je subota dan kojem se svi trebaju radovati. U svjetlu subote svi smo jednaki. Ako ste poslodavac, nemate pravo prisiljavati svoje radnike da rade subotom. To je zbog toga πto je Bog i njima dao dan odmora. Ako ste radnik ili Ëak rob subota vas podsjeêa da je Bog i vas stvorio i otkupio. Bog vas poziva da to proslavite na naëin koji se razlikuje od vaπih uobiëajenih duænosti.»ak i oni koji ne pripadaju narodu koji svetkuje subotu, doπljak koji se naapplee unutar tvojih vrata (Izlazak 20,10), trebaju imati koristi od subote. Ovakva misao donijela je izuzetnu promjenu glediπta izraelskog naroda. Bila je nova u odnosu na njihovo iskustvo ropstva i odbaëenosti. Sada kada su se trebali utvrditi u novoj zemlji, Bog nije æelio da usvoje navike svojih nekadaπnjih tlaëitelja. Osim πto im je dao detaljne zakone za ureappleenje njihovog druπtva, na snaæan im je naëin dao (i svima nama) tjedni podsjetnik o tome koliko smo svi jednaki pred Bogom. Kako moæete πiriti istinu o suboti u svojoj druπtvenoj zajednici, odnosno kako drugi u vaπoj druπtvenoj zajednici mogu doæivjeti prednosti vaπeg svetkovanja subote? 24
SRIJEDA 17. srpnja DAN ISCJELJIVANJA Iako je iskonsko viappleenje subote i njezinog svetkovanja bilo πiroko i sveobuhvatno, ona se za mnoge vjerske voapplee pretvorila u neπto sasvim drugo do trenutka kada je Isus doπao na Zemlju. Umjesto da bude dan slobode i jednakosti, postala je dan ljudskih tradicionalnih pravila i ograniëenja. Isus je upravo toga dana ustao protiv takvih stavova, pogotovo kada su bili nametani drugima. Zanimljivo je πto je On brojna izljeëenja uëinio u najveêoj mjeri baπ u subotu.»ini se da je Isus namjerno Ëinio ova Ëuda u subotu, a ne u neke druge dane, kako bi pokazao πto bi ona trebala znaëiti. Isus je u ovim izvjeπtajima Ëesto govorio zaπto je prikladno lijeëiti subotom, a farizeji su koristili Njegove izjave kao izgovor da nastave svoje urotniëke planove da Ga ubiju. ProËitajte izvjeπtaje o Isusovim izljeëenjima u subotu: Matej 12,9-13; Marko 1,21-26; 3,1-6; Ivan 9,1-16. Koje ste najznaëajnije pojedinosti zapazili u ovim izvjeπtajima? Isus je potvrdio vaænost subote. Mi trebamo postaviti granice subotnjeg vremena da bismo ga saëuvali posebnim i kako bismo u taj dan izgraappleivali svoj odnos s Bogom, svojom obitelji, Crkvom i zajednicom. Meappleutim, svetkovanje subote ne treba biti sebiëno i vezano samo za nas. Kao πto je Isus rekao: Tako, dopuπteno je subotom Ëiniti dobro. (Matej 12,12 Varaædinska Biblija) Mnogi vjernici Ëine dobro brinuêi se o drugima. Meappleutim, mnogi od nas smatraju da trebamo viπe pomagati. Znamo da se Bog brine o nevoljnima, potlaëenima i zaboravljenima, i da se i mi trebamo brinuti o njima. BuduÊi da nam je naloæeno da se ne bavimo svojim uobiëajenim poslovima i buduêi da smo osloboappleeni pritiska koji osjeêamo u tjednu, u subotu se moæemo usredotoëiti na brigu o drugima, πto je jedan od naëina pravog i aktivnog svetkovanja subote: Prema Ëetvrtoj zapovijedi, subota je posveêena odmoru i bogosluæju. Svi svjetovni poslovi se prekidaju, a djela milosrapplea i velikoduπnosti u skladu su s Gospodnjom namjerom.... Olakπati patnje ranjenima i utjeπiti oæaloπêene djela su ljubavi koja Ëine Ëast Gospodnjem svetom danu. (Ellen G. White, Welfare Ministry, 77) to Ëinite subotom za dobro drugih? 25
»ETVRTAK 18. srpnja SUBOTNJI ODMOR ZA ZEMLJU Kao πto smo vidjeli, subota je bila utkana u æivotni ciklus izraelskog naroda. Meappleutim, naëelo o suboti nije se ticalo samo jednog dana u tjednu. ObuhvaÊalo je i poseban odmor svake sedme godine, dostiæuêi vrhunac u jubilejskoj godini nakon sedam puta po sedam godina, πto znaëi svake pedesete godine. ProËitajte Levitski zakonik 25,1-7. to je posebno u ovoj uputi? Na koje naëine moæete utkati ovo naëelo u svoj æivot i rad? 26 Subotnja godina pruæala je moguênost da njive jedne godine ostanu neobraappleene. To je izvanredan Ëin upravljanja zemljom, a mudrost ove ratarske prakse πiroko je priznata. Sedma godina bila je znaëajna i za robove (vidi Izlazak 21,1-11). Ako bi se bilo koji Izraelac toliko zaduæio da je morao prodati sebe u ropstvo, bivao je osloboappleen sedme godine. SliËno tome, na kraju sedme godine bili su otpisivani i neotplaêeni dugovi (vidi Ponovljeni zakon 15,1-11). Poput mane koju je Bog davao Izraelcima u pustinji, izostavljanje sjetve jedne godine bilo je djelo povjerenja da Êe im Bog dati dovoljno u godini koja prethodi i od onoga πto Êe zemlja sama roditi u subotnjoj godini. SliËno tome, oslobaappleanje robova ili opraπtanje dugova bilo je Ëin milosti, ali i povjerenja u Boæju silu da Êe zadovoljiti njihove potrebe. U odreappleenom smislu Izraelci su trebali nauëiti da ne moraju tlaëiti druge da bi imali dovoljno za svoj æivot. Subotnja naëela trebala su biti usko povezana sa strukturom izraelskog druπtva kao cjeline. SliËno tome, svetkovanje subote u naπe vrijeme treba biti duhovna disciplina koja Êe vrπiti utjecaj na sve ostale naπe dane. U praktiënom smislu subota je jedan od naëina da u svojem æivotu primijenimo Isusove upute da prvo traæimo Boæje kraljevstvo: Jer zna Otac vaπ nebeski da vam je to sve potrebno.... A to Êe vam se sve nadodati. (Matej 6,32.33) Kako svetkovanje subote treba utjecati na ostalih πest dana u tjednu? Jer ako ste pohlepni, sebiëni i nemarni od nedjelje do petka, je li vaæno ako niste takvi subotom? (Niste li takvi subotom ako se ponaπate na taj naëin Ëitav tjedan?)
PETAK 19. srpnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, Od Crvenog mora do Sinaja, 237 239; Isusov æivot, Subota, 220 227. Isus im je objasnio da je djelo izljeëenja bolesnih u skladu sa zakonom o suboti. Ono je bilo u skladu s radom Boæjih anappleela koji neprekidno silaze i penju se izmeappleu Neba i Zemlje sluæeêi ËovjeËanstvu koje pati.... Tog dana i Ëovjek mora raditi. Æivotnim se potrebama mora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromaπnih mora ublaæiti. NeÊe ostati bez krivice onaj tko u subotu zanemari pomoêi u nevolji. Boæji sveti odmor naëinjen je za Ëovjeka i djela milosrapplea su u savrπenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne æeli da Njegova stvorenja ijedan Ëas podnose bol koju se moæe otkloniti subotom ili u bilo koji drugi dan. (Ellen G. White, Isusov æivot, 155,156; u izvorniku 206,207) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Na koje ste naëine subotu doæivjeli kao izraz vaπeg povjerenja u Boga? Jeste li u svojem æivotu doæivjeli iskustvo koje vas je podsjetilo na iskustvo s manom, kada se Bog pobrinuo za vaπe potrebe kao odgovor na vaπe povjerenje u Njega? Ako jeste, ispri- Ëajte ga u razredu i recite πto ste nauëili. 2. Kao πto smo vidjeli u Ëetvrtoj zapovijedi zabiljeæenoj u Izlasku 20,8-11 i Ponovljenom zakonu 5,12-15, Bog je naglasio razli- Ëite aspekte subote. Koji aspekt subote najviπe cijenite? 3. U razredu ili pojedinaëno, razmislite kako moæete podijeliti blagoslove i koristi subote u svojoj zajednici. 4. Na koje je naëine subota promijenila vaπ æivot? Postoje li podruëja u vaπem æivotu u kojima subotnja naëela trebaju imati snaæniji utjecaj? Saæetak: Bog je dao subotu da se sjeêamo stvaranja i otkupljenja, ali ona donosi i mnoge praktiëne koristi. UËi nas da se oslanjamo na Boæju brigu o nama; uëi nas da njegujemo jednakost; daje nam duhovnu disciplinu koja moæe promijeniti sve naπe odnose. Isus je pokazao ideal za subotu lijeëeêi bolesne i istiëuêi subotu kao dan koji treba biti na korist onima kojima je potrebna pomoê. 27
Ugriz zmije je promijenio selo Sundar Rao, 27-godiπnji radnik na seoskom imanju, bio je zainteresiran za bijelog Ëovjeka koji se pojavio u njegovom indijskom selu i Ëitao o Bogu Stvoritelju iz crne Knjige subotom. Sundara je privukao misionar Theodor R. Flaiz iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, koji je Ëitao biblijske dogaappleaje i odluëio slijediti tog Boga. Sundarov je poslodavac bio bijesan na njega, jer nije otiπao na polje raditi prve subote. Njegov je gnjev porastao kad je shvatio da Sundar odbija raditi subotom. Kod kuêe je Sundar naljutio svoje roappleake time πto viπe nije sudjelovao u obiteljskim vjerskim sveëanostima, ukljuëujuêi i oboæavanje Nage, boæice zmija. Nakon nekog vremena Sundar je traæio mir gradeêi kuêu odmah iza potoka koji je oznaëavao granicu sela. Uskoro se oæenio i rodila im se kêi. Jednog dana, kad je Sundar imao dvadeset i devet godina, njegov poslodavac ga je zamolio da radi u subotu. Nakon πto se tvoje bogosluæje zavrπi u subotu, doapplei i pomozi prevoziti bale sijena, zahtijevao je. Sundar je nevoljko posluπao. Stigao je na polje nakon zalaska sunca, ali prije tame. Uz pomoê drugih radnika prevezao je bale. Primijetio je zmiju kraj jedne male bale i πutnuo je prema veêoj bali. U djeliêu sekunde mlada kobra se podigla, ugrizla ga za nogu i pobjegla. Nije bilo zdravstvene pomoêi, a Sundar je znao da Êe uskoro umrijeti. Seljani su smatrali da ga to boæica Naga kaænjava. Naga je jako ljuta na tebe, rekao je jedan od seljana. To je zato πto nisi sluπao sve bogove sela, rekao je drugi. Sundar se poëeo znojiti. Okupili su se nekada otuappleeni Ëlanovi obitelji oko njega i plakali. Selo je Ëekalo da sklopi oëi i umre. Ali niπta se nije dogodilo. Za provjeru su pozvali struënjaka za zmije. Bio je zapanjen onim πto je pronaπao. On je izjavio da je kobra, koju je Sundar udario, zahvatila svojim ustima njegovu nogu, ali ne i s otrovnim oënjacima, i pobjegla u strahu ne pokuπavajuêi ugristi drugi put. Sutradan su seljani bili zaprepaπteni kad su vidjeli da je Sundar zdrav i sretan. Zaπtita Boga bijelog Ëovjeka spasila ga je od ugriza kobre, rekli su seljani. Od tog trenutka, 1957. godine, mnogi seljani su se pridruæili Sundaru u svetkovanju subote. Pet godina nakon ugriza zmije roappleen sam ja u Sundaru. Danas je Gudem Madhavaram adventistiëko selo. To je rezultat djelovanja Ëetrdeset pastora i biblijskih radnika i mnogih nastavnika i zdravstvenih djelatnika. Subotom cijelo selo oboæava Boga Stvoritelja. To je moê Boga koji je ugriz zmije pretvorio u blagoslov. Wilson Measapogu je izvrπni tajnik Juænoazijske divizije AdventistiËke crkve, Ëije podruëje ukljuëuje Indiju; otac mu je umro 2017., u dobi od 77 godina. 28
Pouka 4 20. 27. srpnja 2019. Milost i pravda u Psalmima i Izrekama titite slaba i sirotu, vratite pravicu jadniku i siromahu! Izbavite potlaëenog i ubogog: istrgnite ga iz ruku bezboænih! (Psalam 82,3.4) Biblijski tekstovi: Psalam 9,8-10.14-21; Psalam 82; Psalam 101; Psalam 146; Izreke 10,4; Izreke 13,23.25; Izreke 30,7-9. Psalmi i Izreke opisuju æivot s Bogom u obiënim æivotnim prilikama, ne samo u trenucima bogosluæja ili vjerskih aktivnosti. Dok Izreke pruæaju Ëitavu lepezu praktiëne mudrosti od odnosa i obitelji do posla i vlasti Psalmi su zbirka pjesama koje obuhvaêaju raznolike osjeêaje i duhovna iskustva, od jadikovanja do oduπevljenog veliëanja. Lako je zapaziti da naπa vjera treba utjecati na svako æivotno iskustvo jer se Bog brine o svakom podruëju naπeg æivota. Meappleutim, bilo kakvo razmiπljanje o æivotu u ovom palom svijetu teπko moæe prijeêi preko nepravde koja toliko proæima Ëovjekovu svakodnevicu. Nepravda se stalno prikazuje kao neπto o Ëemu se Bog brine i πto nastoji ublaæiti. Upravo je On nada onima koji su bez nade. Iako se samo letimiëno moæemo osvrnuti na ono πto ove knjige govore o ovoj temi, moæda nas ova pouka moæe nadahnuti da budemo aktivniji u sluæenju siromaπnima, potlaëenima i zaboravljenima koji æive oko nas i kojima smo duæni pomoêi. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 45 i 46 29
NEDJELJA 21. srpnja PSALMI: PJESME NADE ZA POTLA»ENE Kao πto smo veê spomenuli, Bog vidi i Ëuje ljude koji doæivljavaju muku i nevolju. U Psalmima najëeπêe Ëujemo vapaje onih ljudi koji se oslanjaju na Boga, ali joπ uvijek nisu doæivjeli da pravda bude izvrπena. Moæe se Ëiniti da Boæju dobrotu, pravednost i silu nadvladava nepravda i tlaëenje koje osobe u ovim pjesmama doæivljavaju ili promatraju. Ipak, to su pjesme onih koji joπ uvijek pjevaju. Ni njihov æivot ni vjera nisu uguπeni. Nada joπ uvijek postoji; i potrebno je da Bog djeluje dok nije prekasno, prije nego πto zlo pobijedi, prije nego πto su nevoljni uniπteni teæinom zla koje se obruπava na njih. Pisci Psalama na ovaj naëin pokuπavaju premostiti jaz izmeappleu potvrda njihove vjere i kuπnji i tragedija æivota. ProËitajte Psalam 9,8-10.14-21. Moæete li zamisliti prilike u kojima se David, pisac Psalama, nalazio? Moæete li osjetiti napetost izmeappleu njegove vjere u Boæju dobrotu i njegovog trenutaënog iskustva? Kako se vi borite s vjerom u Boga u trenucima velikih poteπkoêa? Odgovor koji se u Psalmima ponavlja u vezi s ovom napetoπêu odnosi se na nadu i obeêanje o Boæjem dobrom i pravednom sudu. Moæe se Ëiniti da zlo i nepravda zasad pobjeappleuju, ali Êe Bog suditi zloëincima i nepravednima. Oni Êe biti kaænjeni, dok Êe ljudi koje su povrijedili i tlaëili biti obnovljeni i ponovno podignuti. U knjizi Reflections on the Psalms (Razmiπljanja o Psalmima), C. S. Lewis opisuje svoje iznenaappleenje kada je zapazio uzbuappleenje i Ëeænju za Boæjim sudom koja je viπe puta izraæena u Psalmima. S obzirom na to da mnogi biblijski Ëitatelji danas smatraju sud neëim Ëega se treba plaπiti, on komentira hebrejsko glediπte i piπe: TisuÊe ljudi kojima je bilo oduzeto sve πto su posjedovali i na Ëijoj je strani bila pravda, napokon Êe biti sasluπani. Naravno, oni se ne plaπe suda. Znaju da je njihov sluëaj neosporan kad bi ih netko mogao sasluπati. Kada Bog doapplee da sudi, to Êe se napokon ostvariti. U Psalmima zapaæamo nadu za potlaëene, Ëak i sada, Ëak i usred njihovih trenutaënih patnji i razoëaranja. Zaπto na sud moæemo gledati kao na neπto pozitivno, a ne neπto Ëega bismo se trebali plaπiti? 30
PONEDJELJAK 22. srpnja USTANI, BOÆE, I SUDI ProËitajte Psalam 82. Koju poruku pronalazimo u njemu? Usprkos naredbama i druπtvenim propisima koje je Bog dao Izraelcima, oni u pojedinim razdobljima svoje povijesti nisu ispunili ovaj plan. Previπe su lako postajali sliëni narodima iz svojeg okruæenja njegujuêi nepravdu i tlaëenje. Voapplee i suci vodili su brigu samo o sebi, a njihova naklonost mogla je biti kupljena mitom. Bez sudova koji bi ih πtitili, obiëni ljudi, pogotovo siromaπni, bili su predmet iskoriπtavanja. Psalam 82 daje odgovor na takve prilike. On prikazuje Boæju ulogu kao Vrhovnog suca i opisuje prizor u kojem Bog sudi voappleama i narodnim sucima. Ovaj psalam naglaπava da su oni koji ispunjavaju takve uloge u druπtvu postavljeni da djeluju kao suci pod Njegovom upravom. (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 125; u izvorniku 198) Oni zauzimaju poloæaj i obavljaju posao kao Boæji predstavnici koji su podreappleeni Bogu. Prema glediπtu psalmista, Boæja pravda je primjer kako zemaljska pravda treba djelovati. To je takoappleer mjerilo prema kojem Êe pravdi ili nepravdi i onima koji je dijele biti suappleeno. Psalam zavrπava pozivom Bogu da djeluje (Psalam 82,8), da se umijeπa i zaustavi nepravdu koja je toliko rasprostranjena u narodu. Poput mnogih psalama, ovaj daje glas onima koji su nijemi i potlaëeni, onima Ëiji su glasovi uπutkani nepravednim sustavom u kojem æive i rade. Psalam 82 upuêuje poziv Bogu kao Vrhovnom sucu i Vladaru svemira i svih naroda. Ne postoji viπi sud ili vlast kojoj bi takav poziv bio upuêen. Imamo sigurnost da joπ uvijek moæemo uputiti poziv za pomoê kada zemaljski sudovi ne Ëuju ili ne podupiru vapaj siromaπnih i potla- Ëenih, πto se Ëesto dogaapplea. U razliëitim trenucima u æivotu i mi moæemo postati ærtve nepravde, a s druge strane moæemo Ëiniti nepravdu ili imati koristi od nje. U tekstovima kao πto je Psalam 82, pronalazimo razumne i mudre rijeëi, bilo da smo tlaëeni ili tlaëitelji. Bog se brine i o nepravednim sucima, opisujuêi ih kao svoju djecu i izraæavajuêi æelju da izaberu bolji æivot (vidi Psalam 82,6). Prema tome, nada postoji Ëak i za one koji su na pogreπnoj strani kad je u pitanju tlaëenje, ako dopuste da budu promijenjeni. 31
UTORAK 23. srpnja KRALJEVA OBE ANJA ProËitajte Psalam 101. Iako je napisan za voapplee, koji vaæan savjet moæemo usvojiti bez obzira na poloæaj u kojem se nalazimo? Psalam 101 namijenjen je voappleama. Smatra se da je ove stihove napisao David kao izraelski kralj u ranim danima svoje vladavine. Moæda su prilagoappleeni iz zavjeta koji je dao u trenutku kada je stupao na prijestolje. U svojim iskustvima kao aulov ratnik, a zatim i kao bjegunac koji se skrivao od aula, bio je svjedok kako kralj koji gubi smjer moæe nanijeti πtetu narodu i svojoj obitelji. David je odluëio biti drugaëiji voapplea. Malo nas moæe biti politiëki ili narodni voapplea, ali svi mi imamo odreappleene uloge u æivotu zahvaljujuêi kojima moæemo utjecati na druge i ohrabriti ih. Taj utjecaj moæemo vrπiti na svojem radnom mjestu, u susjedstvu, obitelji ili crkvi. Ellen G. White objaπnjava jednu od tih strana vodstva na sljedeêi naëin: Davidov zavjet zapisan u Psalmu 101 treba biti zavjet svih onih na kojima poëivaju odgovornosti utjecaja u domu. (Counsels to Parents, Teachers, and Students, 119) Kada imamo priliku, trebamo poduprijeti ova naëela i ukazati na njih onima koji zauzimaju poloæaje voapplea. Kada smo u ulozi voapplee ili obnaπamo neku drugu odgovornu duænost, i mi moæemo primijeniti Davidova naëela vodstva da bismo postali blagoslov drugima. Davidova je polazna toëka ukazivanje Ëasti Bogu zbog Njegove milosti i pravednosti (Psalam 101,1), πto je postalo temelj svekolikog Davidovog vodstva. Nastojao je primijeniti ove iste osobine u svojem æivotu i radu. Da bi to ostvario, morao se oduprijeti kuπnji da postupa nepravedno, da podlegne podmiêivanju i nepoπtenju, posebnim zamkama za one koji su na vlasti i vodeêim poloæajima. ImajuÊi na umu koliko su vaænu ulogu imali dobri savjetnici koji su mu pomogli da uëini ono πto je ispravno, David traæi povjerljive savjetnike i imenuje poπtene sluæbenike. Pravednost i milost trebale su obiljeæiti njegovo vodstvo, Ëak i meappleu onima koji su radili s njim i za njega. Mi moæda nemamo savjetnike i sluæbenike, ali kako u svojem æivotu i vodstvu moæemo pokazati pravednost i milost prema onima kojima je to potrebno? 32
SRIJEDA 24. srpnja HOD S GOSPODINOM Kako se bliæimo kraju Psalama, usklici hvale bivaju sve glasniji. Posljednjih pet psalama poëinju jednostavnim i neposrednim pozivom: Hvalite Jahvu!, ali prvi od tih psalama Psalam 146 posebno naglaπava Boæju brigu prema siromaπnima i potlaëenima kao glavni razlog takve hvale. ProËitajte Psalam 146. Koju nam poruku upuêuje? to Bog govori, pogotovo u Psalmu 146,5-9? BuduÊi da je Bog Stvoritelj ovoga svijeta (vidi Psalam 146,6), ovaj psalam opisuje Boæji neprestani rad u svijetu kao Suca, Darovatelja, Osloboditelja, Iscjelitelja, PomoÊnika i Branitelja i sav taj rad usredotoëen je na ljude kojima je potrebna ova vrsta pomoêi. To je nadahnjujuêe viappleenje o tome πto Bog ostvaruje i πto æeli ostvariti u naπem æivotu, druπtvu i svijetu. Katkad o brizi o nevoljnima razmiπljamo kao o neëemu πto moramo Ëiniti zato πto je to Bog naredio. Meappleutim, u Psalmu 146 reëeno je da Bog to veê Ëini a mi smo pozvani da Mu se pridruæimo. Kada se borimo protiv siromaπtva, tlaëenja i bolesti, mi suraappleujemo s Bogom u skladu s Njegovim namjerama. Kakvu veêu prednost moæemo imati nego da suraappleujemo s Bogom u ispunjavanju onoga πto je isto tako nadahnjujuêe kao i Psalam 146? Meappleutim, u tome se kriju prednosti i za nas. KrπÊani Ëesto govore o svojoj potrazi za Bogom i æeljom da uspostave blisku zajednicu s Njim. Ipak, tekstovi poput Psalam 146,7-9, i mnogi drugi u Bibliji, ukazuju nam da Boga moæemo pronaêi i tako πto Êemo Mu se pridruæiti u onome πto On Ëini. Dakle, ako On podiæe siromaπne, bolesne i potlaëene, kao πto je zabiljeæeno u Psalmu146, mi trebamo suraappleivati s Njim. Krist je doπao na Zemlju, hodio je i radio meappleu siromaπnima i patnicima. Njima je posveêivao najveêi dio svojeg vremena. I danas, u licu svoje djece, Krist posjeêuje siromahe i bijednike ublaæavajuêi jad i otklanjajuêi patnje. Kad bi nestalo patnje i bijede, mi ne bismo mogli shvatiti Boæju milost i ljubav, ne bismo mogli upoznati saæaljivog, milosrdnog nebeskog Oca. Evanappleeoski rad nikad ne otkriva toliku ljubav kao kad se vrπi meappleu najsiromaπnijima i najjadnijima. (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 7, 226) Kako ste se vi pribliæili Bogu sluæeêi drugima? 33
»ETVRTAK 25. srpnja MUDRE IZREKE: MILOST NEVOLJNIMA Kao zbirka mudrih izreka, ova knjiga iznosi πiroku lepezu tema i æivotnih iskustava. Meappleu njima su razmiπljanja o siromaπtvu, bogatstvu, zadovoljstvu, pravdi i nepravdi katkad iz razliëitih kutova. Æivot nije uvijek jednostavan i lak, a Izreke nas upuêuju na razliëite okolnosti i izbore koji utjeëu na naëin æivota, Ëak i meappleu onima koji su vjerni Bogu. ProËitajte i usporedite sljedeêe tekstove: Izreke 10,4; 13,23.25; 14,31; 15,15.16; 19,15.17; 30,7-9. to ovi tekstovi govore o bogatstvu, siromaπtvu i pomaganju nevoljnima? Izreke naglaπavaju Boæju brigu i paænju prema siromaπnima i ranjivima. Katkad su ljudi siromaπni zbog okolnosti, loπih odluka i iskoriπtavanja, ali koji god bio uzrok njihovih neprilika, Bog se i dalje opisuje kao njihov Stvoritelj (vidi Izreke 22,2) i Branitelj (vidi Izreke 22,22.23). Ove ljude ne treba tlaëiti ili iskoriπtavati bez obzira na pogreπke koje su poëinili. Iako se u Izrekama nudi bolji æivot ako izaberemo mudrost i posluπnost Bogu, bogatstvo nije uvijek rezultat Boæjih blagoslova. Vjernost Bogu uvijek se smatra vaænijom i u krajnjem smislu vrednijom od materijalne dobiti: Bolje je malo s pravednoπêu nego veliki dohoci s nepravdom. (Izreke 16,8) U Izrekama se govori i o Ëestitosti, poπtenom upravljanju, voappleenju poslova i primjenjivanje pravde (Izreke 14,5.25; 16,11-13; 17,15; 20,23; 21,28; 28,14-16). Izreke se ne bave samo æivotom pojedinaca, veê govore i o tome kako se druπtvo kao cjelina treba brinuti za sve ljude, pogotovo one kojima je potrebna zaπtita. Ponovno se podsjeêamo da oni koji vladaju i koji se nalaze u ulozi voapplea uz Boæju pomoê trebaju upravo tako postupati (vidi Izreke 8,15.16), kao oruapplea Njegove milosti i suosjeêanja prema onima kojima je potrebna pomoê. Svakom je lako osjetiti saæaljenje prema onima koji se nalaze u teπkom stanju. Meappleutim, kako moæemo iskoristiti taj osjeêaj tuge i neπto poduzeti? 34
PETAK 26. srpnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proëitajte poglavlje Davidove posljednje godine, 631 639. U Davidovim psalmima ogleda se Ëitav niz iskustava, od najdublje svijesti o krivnji i osuappleivanja samog sebe do najplemenitije vjere i najuzviπenijeg odnosa s Bogom. Zapis o njegovom æivotu govori da grijeh moæe donijeti samo sramotu i jad, da Boæja ljubav i milost moæe dosegnuti do najveêih dubina, da vjera moæe podignuti pokajanu duπu da bude usvojena meappleu Boæje sinove. Od svih obeêanja koja Njegova RijeË sadræi, to je jedno od najsnaænijih svjedoëanstava o Boæjoj vjernosti, pravednosti i zavjetnoj milosti. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 638; u izvorniku 754) Na tim naëelima [mudrosti u Izrekama] poëiva blagostanje druπtva, bilo da je rijeë o svjetovnim ili vjerskim zajednicama, jer daju sigurnost imovini i æivotu. Na svemu πto omoguêuje meappleusobno povjerenje i suradnju, svijet moæe zahvaliti Boæjem zakonu koji je zapisan u Njegovoj RijeËi, i joπ postoji u ljudskom srcu, upisan Ëesto nejasnim i gotovo izbrisanim slovima. (Ellen G. White, Odgoj, 116; u izvorniku 137) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. U kojem smislu sebe moæete smatrati voappleom ili osobom na utjecajnom poloæaju? Kako moæete biti oruapplee pravednosti u tom podruëju svojeg æivota? 2. Razmiπljajte o kulturi i druπtvenoj strukturi mjesta u kojem æivite. Na koji naëin unutar postojeêeg sustava moæete poboljπati æivot nevoljnih? 3. Zaπto su naëela pravde i pravednosti toliko vaæna za izgradnju snaænog druπtva? 4. Knjiga Izreke sadræi mudre savjete kako da æivimo boljim æivotom. to nam to govori o Boæjem karakteru? Saæetak: Psalmi i Izreke posebno se bave izazovima vjernog æivota usred uobiëajenih æivotnih iskustava i kuπnji. Obje knjige pruæaju uvid u Boæje viappleenje druπtva i Njegovu posebnu brigu o siromaπnima i potla- Ëenima. Vapaj u Psalmima i mudrost u Izrekama snaæno svjedoëe da Bog sve vidi i da Êe se umijeπati i zaπtititi one koji se Ëesto zanemaruju i iskoriπtavaju. Ako se Bog time bavi, trebamo i mi. 35
Misijski automobil Na parkiraliπtu ispred kuêe u ameriëkoj saveznoj dræavi Maryland, Joe Marcellino je uoëio trag nafte koja je curjela ulicom iz njegovog automobila isuzu trooper SUV. Uh-oh, rekao je svojoj supruzi, Susan: Neπto nije dobro. Joe, 33-godiπnji IT menadæer u svjetskom srediπtu Crkve adventista sedmog dana u Silver Springu, Maryland, pozvao je prijatelja u pomoê. Prijatelj Eric Armer pronaπao je kvar: motor je izbacivao naftu iz filtera za ulje, i upozorio ga da taj popravak vjerojatno stoji viπe od 3.000 dolara. Nedavno oæenjeni Joe i Susan imali su toëno 3.000 dolara u banci. Ali Joe nije htio potroπiti novac na SUV, jer je par æelio sa zakaπnjenjem darovati Bogu desetinu od svojih prihoda. U posljednja tri mjeseca dugovali su 1.500 dolara. Susan nije vidjela razloga za raspravu. Moramo dati prve plodove! rekla je. Joe i Susan su se molili i odluëili vratiti desetinu umjesto popraviti SUV. Nakon te odluke, Eric je savjetovao Joeu da nazove benzinsku postaju koja je izmijenila ulje neposredno prije izlijevanja. Benzinska postaja je poslala mehaniëara Joeovoj kuêi i, nakon pregleda, ponudio im je popravak motora besplatno. Ali Joe nije bio siguran da ima povjerenja u benzinsku crpku, pa je prihvatio 3.000 dolara umjesto popravka. Joe je pitao drugog prijatelja, Billa Brodyja, automehaniëara za cijenu popravka motora. Kad su popravci zavrπili, Joe je primio raëun na 1.500 dolara. Na njegovo iznenaappleenje, 3000 dolara s benzinske postaje bilo je dovoljno pokriti popravak i desetinu. Bill je upozorio Joea kao prijatelja da proda SUV, rekavπi da bi se u bilo koje vrijeme moglo dogoditi opet neπto nepredviappleeno. Nekoliko dana kasnije Wayne Calbi, direktor nabave u AdventistiËkoj crkvi, upitao je Joea je li spreman prodati SUV. Misionar u Africi zatraæio je posebno kupiti isuzu policajca, rekao je. Joe je odmah ispriëao povijest SUV-a, ali Wayne je rekao da je voljan riskirati. Dao je Joeu poπtenu cijenu i poslao vozilo u Afriku. SUV je imao oko 40.000 prijeappleenih kilometara. Nakon osamnaest mjeseci Wayne je rekao Joeu: SjeÊaπ se onog SUV-a? Sada ima viπe od 160.000 kilometara. Hvala Gospodinu! rekao je Joe. Nisam mislio da Êe trajati tako dugo. Nekoliko godina kasnije Wayne je objavio da je proπao 320.000 kilometara. A onda 480.000 kilometara. Joe je bio zapanjen! Sâm Gospodin ga dræi u voznom stanju za tog misionara! zakljuëuje on. Joe, koji danas ima πezdeset i jednu godinu, kaæe kako ga je iskustvo nauëilo pouku o misiji i desetini. Gospodin je zadovoljio naπe potrebe kad smo mi kao muæ i æena sjeli i odluëili dati naπe prvine Njemu, kaæe on. Bog nije zadovoljio samo naπe potrebe, nego je odgovorio i na potrebe misionara u Africi. SUV je postao izvor blagoslova koji su se redali iz godine u godinu. 36
Pouka 5 27. srpnja 3. kolovoza 2019. PlaË proroka Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto Jahve traæi od tebe: samo Ëiniti pravicu, milosrapplee ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi. (Mihej 6,8) Biblijski tekstovi: 1. Samuelova 8,10-18; Amos 5,10-15; Mihej 6,8; Postanak 19,1-13; Ezekiel 16,49; Izaija 1,15-23. Starozavjetni proroci su meappleu najzanimljivijim osobama u Bibliji. Neizbjeæni su njihovi gromki glasovi, odvaæne poruke, bol, gnjev, ozlojeappleenost i povremeno slikovito prikazivanje poruka koje su objavljivali, iako moæda nije uvijek bilo ugodno biti u njihovoj blizini. Poslani prvenstveno Izraelu i Judi, pozivali su izabrani narod da se vrati duænosti koju im je Bog povjerio. Narod i njihovi voapplee prihvaêali su idole i naëin æivota okolnih naroda. Nezahvalan zadatak proroka bio je da ih pozovu na obraêenje. Katkad su to Ëinili podsjeêajuêi ih na Boæju ljubav prema njima i na sve πto je uëinio za njih u proπlosti, ili su ih upozoravali na posljedice ako se i dalje budu udaljavali od Boga. Kao πto Êemo vidjeti, meappleu grijesima i zlim djelima na koja su upozoravali narod i voapplee, jedno od najveêih bilo je tlaëenje siromaπnih, nevoljnih i bespomoênih. Oboæavanje idola bilo je pogreπno kao i laæni vjerski obredi; ali iskoriπtavanje slabih i siromaπnih bilo je takoappleer vrijedno osude. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 47 do 49 37
NEDJELJA 28. srpnja POZIV NA PRAVEDNOST Usprkos Boæjem jasno razraappleenom planu za izraelski narod, Izraelci su rijetko æivjeli u skladu s tim pozivom. Nije proπlo mnogo naraπtaja otkako su se nastanili u svojoj zemlji kada su od Samuela, proroka i suca, zatraæili da im postavi kralja koji Êe ih voditi, kao πto je to kod svih naroda. ProËitajte 1 Samuelova 8,10-18. Kako je glasila Samuelova opomena upuêena narodu kao odgovor na njihov zahtjev da dobiju kralja? Samuel je prepoznao da narod time æeli postati kao i drugi narodi. Iako je Samuel nastojao savjetovati prvog kralja aula, nije proπlo mnogo i njegovo se proroëanstvo poëelo ostvarivati.»ak i kada je izraelsko kraljevstvo dostiglo svoj vrhunac, David i Salomon nisu izbjegli kuπnje, iskvarenost i prekomjernu upotrebu svoje moêi. U vrijeme vladavine izraelskih i Judinih kraljeva, Bog je odgovarao tako πto je slao proroke da objave Njegovu volju i podsjete izraelske voapplee i narod na odgovornosti prema zaboravljenim Ëlanovima njihove zajednice. U spisima hebrejskih proroka uoëavamo poziv upuêen narodu, koji se neprestano ponavlja, da æive pravedno i Ëine pravdu u druπtvu. Suo- ËavajuÊi se s nevjernoπêu Izraelaca i njihovih voapplea, proroci su redovno i uporno podizali glas za one koji nemaju pravo glasa, a pogotovo one koji su bili pogoappleeni nepoπtovanjem Boæje volje. RazmiπljajuÊi o æaru starozavjetnih proroka, Abraham Joshua Heschel usporeappleuje naπe samozadovoljstvo s njihovim upornim pozivima na pravedno postupanje: Prilike koje su uæasavale proroke Ëak su i danas svakidaπnja pojava πirom svijeta.... Njihovo nestrpljenje od kojega zastaje dah kad je nepravda u pitanju, moæe nas snaæno pogoditi. Mi smo stalno svjedoci nepravednih djela, licemjerja, laæi, gnjeva i jada, ali rijetko kad se zbog toga ozlojedimo ili uzbudimo. Za proroke su Ëak i manje nepravde poprimale kozmiëke razmjere. (The Prophets, 3,4) Ovi proroci pruæaju nam uvid u Boæje srce i um. GovoreÊi u Boæje ime, pomaæu nam da zapazimo nepravdu i patnju u svijetu kroz Boæje oëi ispunjene suzama. Meappleutim, ovaj æar je i poziv na djelovanje, poziv da suraappleujemo s Bogom u pomaganju potlaëenima i æalosnima koji su oko nas. Kako mi katkad æelimo da bude kao πto je to kod svih naroda na naëine koji mogu biti πtetni i za nas i za druge? 38
PONEDJELJAK 29. srpnja AMOS Nisam bio prorok ni proroëki sin odgovori Amos Amasji bio sam stoëar i gajio sam divlje smokve: ali me Jahve uze od stada i Jahve mi reëe: Idi, prorokuj mojemu narodu Izraelu. (Amos 7,14,15) Amos je bio sasvim iskren priznajuêi da mu nedostaju vjeπtine proroka, ali kada je iznosio poruku izraelskom narodu, pokazao je sposobnost privlaëenja pozornosti svojih sluπatelja na ono πto im æeli reêi. Na poëetku svojeg izvjeπtaja on navodi okolne narode Sirce, Filistejce, FeniËane, Edomce, Amonce i Moapce i detaljno opisuje njihove zloëine, nasilje i zvjerstva za koja Êe ih Bog kazniti (vidi Amos 1,3 2,3). Lako je zamisliti Izraelce kako pozdravljaju ove optuæbe na raëun njihovih neprijatelja, posebno zato πto su mnogi zloëini ovih naroda bili usmjereni baπ protiv Izraelaca. Amos se zatim osvrêe na prilike koje vladaju bliæe njegovom domu objavljujuêi Boæje sudove protiv Jude, izraelskog susjeda na jugu, sada veê odvojenog kraljevstva. GovoreÊi u Boæje ime, Amos navodi njihovo odbacivanje Boga, njihovu neposluπnost Njegovim zapovijedima i kazne koje Êe ih snaêi (vidi Amos 2,4.5). Ponovno moæemo zamisliti zadovoljstvo naroda sjevernog kraljevstva kada Amos ukazuje na zlodjela susjeda. Meappleutim, Amos se tada okreêe svojim sluπateljima. Ostatak knjige bavi se izraelskim zlodjelima, idolopoklonstvom, nepravdom i stalnim padovima u Boæjim oëima. ProËitajte sljedeêe tekstove: Amos 3,9-11; 4,1.2; 5,10-15; 8,4-6. Na koje grijehe Amos upozorava? Iako Amosove rijeëi nisu taktiëne i iako njegove opomene ukazuju na propast, njegova je poruka proæeta molbama da se vrate svojem Bogu. To je obuhvaêalo obnavljanje njihovog osjeêaja za pravdu i brigu o siromaπnima koji su meappleu njima: Pravda nek poteëe kao voda, i pravica k o bujica silna. (Amos 5,24) Nekoliko posljednjih redaka Amosovog proroëanstva upuêuje na buduêu obnovu Boæjeg naroda (vidi Amos 9,11-15). U vrijeme njihova najdubljeg otpada i najveêe potrebe, Bog im je poslao poruku o oprostu i nadi. (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 180; u izvorniku 283) Postoje li trenuci kada trebamo oπtro progovoriti da bismo ispravili ono πto je pogreπno? Kako znamo kada takav jezik moæe biti prikladan? 39
UTORAK 30. srpnja MIHEJ Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od tebe: samo Ëiniti pravicu, milosrapplee ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi. (Mihej 6,8) Na koje naëine upravo sada moæete primijeniti ove rijeëi u svojem æivotu? Tekst u Miheju 6,8 moæda je jedan od najpoznatijih u Pismu. Ipak, poput mnogih redaka koje pretvorimo u slogane ili proglase, vjerojatno smo manje upoznati s okvirom ovog teksta nego πto mislimo. ProËitajte Mihej 2,8-11; 3,8-12. Kakve je postupke Mihej osudio? 40 Boæji narod je za vrijeme Ahazove vladavine u Judi doæivio novi duhovni pad u svojoj povijesti. Idolopoklonstvo sa svojim brojnim izopaëenim obiëajima sve viπe su se πirili. U isto vrijeme, kao πto su drugi proroci tog vremena zabiljeæili, siromaπni su i dalje bili izrabljivani i pljaëkani. Prorok Mihej najavljivao je propast kao i drugi njegovi suvremenici. Njegova prva tri poglavlja velikim dijelom izraæavaju Boæji gnjev i tugu zbog zala koja je Njegov narod Ëinio, kao i zbog uniπtenja koje im se bliæilo. Meappleutim, Bog nije odbacio svoj narod.»ak i gromki glasovi i oπtre poruke proroka bili su pokazatelj Boæjeg neprestanog zanimanja za narod. UpuÊivao im je opomene iz ljubavi i brige prema njima. Æelio im je oprostiti i obnoviti ih. Nije se æelio zauvijek gnjeviti na njih (vidi Mihej 7,18-20). Takav je okvir poznatog pravila Ëini pravicu, ljubi milosrapplee, budi ponizan. Ovo pravilo moæe zvuëati jednostavno, ali pokazati takvu vjeru na praktiëne naëine mnogo je veêi izazov, pogotovo kada je takvo postupanje u raskoraku s druπtvom koje nas okruæuje. Kada drugi imaju koristi od nepravde, ismijavaju milost i hodaju ponosito, pravedno postupanje, ljubav prema milosti i poniznost zahtijevaju hrabrost i ustrajnost. Ipak, to ne Ëinimo sami; kada tako Ëinimo, hodamo s Bogom. Kakva veza postoji izmeappleu Ëinjenja pravde, ljubavi prema milosrappleu i poniznosti pred Bogom?
SRIJEDA 31. srpnja EZEKIEL Ako bismo upitali krπêane koji su to grijesi Sodome, velika je vjerojatnost da bi mnogi zapoëeli opis razliëitih putenih grijeha i drugih oblika nemorala. Uostalom, u Postanku 19,1-13 doista se pokazuje da je pokvareno i izopaëeno druπtvo bilo viπe nego sazrelo za uniπtenje. Zanimljivo je da je odgovor ipak sloæeniji. ProËitajte Ezekielov opis: Evo opaëina sestre tvoje Sodome: gizdavo, u izobilju kruha i bezbriæno æivljaπe ona i kêeri njezine, a sirotinju i bijednike ne pomagahu. (Ezekiel 16,49) Iako je jasno da Bog nije previdio druge oblike izopaëenosti u gradu, Ezekiel se u ovom tekstu usredotoëuje na ekonomsku nepravdu i nebrigu o ubogima. Je li moguêe da su u Boæjim oëima ovi grijesi, vezani uz uskraêivanje materijalnih dobara, bili isto toliko veliki kao i spolni? Objavljena nakon proroka Amosa, Miheja i Izaije, Ezekielova rana proroëanstva sadræe sliënu opomenu o nadolazeêem uniπtenju. Meappleutim, nakon πto je Jeruzalem pao Babiloncima u ruke, a Boæji narod odveden u suæanjstvo, Ezekielova pozornost viπe se usmjerava na Boæja obeêanja o obnovi. ProËitajte Ezekiel 34,2-4.7-16. Usporedite Boæji prikaz pokvarenih izraelskih voapplea s Njegovom ulogom pastira. Kako se njihovo ophoappleenje prema najslabijim ovcama razlikuje od Njegovih metoda? Iako su bili toliko zli da su bili usporeappleivani sa Sodomom, Bog im se i dalje pribliæavao æeleêi ih vratiti sa zlog puta. Prema Boæjem obnovljenom planu, narod se trebao vratiti u svoju zemlju, Jeruzalem biti obnovljen, a hram ponovno izgraappleen. Blagdani koje im je Bog dao ponovno bi se slavili, a zemlja bi opet bila podjednako podijeljena meappleu narodom kao njihova baπtina (vidi Ezekiel 47,13-48,29). OËito je Bog æelio da se Njegov plan za narod, koji je prvi put objavljen Mojsiju i izraelskom narodu nakon osloboappleenja iz Egipta, ponovno poëne ostvarivati nakon povratka naroda iz suæanjstva. To je obuhvaêalo brigu o najslabijim Ëlanovima druπtva, kao i onima koji su smatrani tuappleincima. Koliko vam je vaæno da nam naπ Bog daje drugu priliku i viπe od toga Ëak i svojem narodu koji je skrenuo s pravog puta nakon πto je donio loπe odluke? 41
»ETVRTAK 1. kolovoza IZAIJA ProËitajte sljedeêe tekstove: Izaija 1,15-23; 3,13-15; 5,7.8. Kako biste opisali prorokovu reakciju na ono πto zapaæa u druπtvu oko sebe? Izaijina uvodna propovijed prvih pet poglavlja mjeπavina je oπtre kritike druπtva u kakvo se Boæji narod pretvorio, upozorenja na sud koji se bliæi kao odgovor na njihovo odbacivanje Boga i obnove njihovog æivota i druπtva. Meappleutim, moæda je najsnaæniji osjeêaj bol koja proæima njegove rijeëi. ShvaÊajuÊi kakav je Bog i πto æeli za svoj narod, prorok æali za onim πto je izgubljeno, zbog mnoπtva zaboravljenih i povrijeappleenih ljudi i suda koji se bliæi na narod. Izaija nastavlja naglaπavati ove Ëinjenice u svojoj proroëkoj sluæbi. On poziva narod da se sjeti πto je Bog uëinio za njih. Takoappleer im ukazuje na ono πto Bog æeli uëiniti za njih u buduênosti. Prema tome, trebaju potraæiti Gospodina sada jer Êe taj obnovljeni odnos s Njim ukljuëivati pokajanje zbog trenutaënih zlih djela i promjenu ponaπanja prema drugima. U 58. i 59. poglavlju, Izaija se posebno osvrêe na pitanje pravde. On ponovno opisuje druπtvo u kojem je potisnuto pravo, i pravda mora stajati daleko. Jer na trgu posrnu istina, i poπtenju nema viπe pristupa (Izaija 59,14). Meappleutim, on takoappleer potvrappleuje da je Bog toga svjestan i da Êe spasiti svoj narod doêi Êe Otkupitelj (Izaija 59,20). U knjizi je znatan dio prorokove pozornosti posveêen objavljivanju Mesijinog dolaska, koji Êe konaëno ponovno uspostaviti Boæju vladavinu na Zemlji i donijeti pravdu, milost, iscjeljenje i obnovljenje. ProËitajte Izaija 9,6.7; 11,1-5; 42,1-7; 53,4-6. Kako se ova proroëanstva slaæu s vaπim razumijevanjem Isusovog æivota, sluæbe i smrti? to ona govore o svrsi Njegovog dolaska na ovaj svijet? 42
PETAK 2. kolovoza ZA DALJNJE PROU»AVANJE U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proëitajte poglavlja Izgnanstvo u Asiriju, 178 185, i Pozivanje Izaije, 193 197. Protiv sveopêeg izrabljivanja, oëitih nepravdi, neviappleenih nastranosti, besramnog æderanja i pijanstva, neograniëene raskalaπenosti i pokvarenosti svoga vremena, proroci su podizali svoj glas; ali uzaludni su bili njihovi prosvjedi, uzaludno njihovo ukazivanje na grijeh. (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 180; u izvorniku 282) Izgledi bi [za Izaiju] bili posebno porazni ako bi se uzimali u obzir meappleuljudski odnosi u narodu. U æelji za dobitkom, ljudi su stjecali kuêu za kuêom i polje za poljem.... Pravda se izopaëila, a prema siromaπnima nije bilo samilosti....»ak su i sudovi, Ëija je duænost bila da πtite bespomoêne, bili gluhi za vapaje siromaπnih i napaêenih, udovica i siroëadi.... Nije nikakvo Ëudo πto se Izaija, suoëen s takvim okolnostima i pozvan posljednjih godina Uzijina kraljevanja da odnese Judi Boæju poruku opomene i ukora, ustruëavao prihvatiti tu odgovornost. Dobro je znao da Êe naiêi na tvrdoglavi otpor. (Isto, 195; u izvorniku 306,307) Ove jasne izjave proroka... trebamo primiti kao Boæji glas koji se obraêa svakoj duπi. Mi ne smijemo propustiti nijednu priliku da Ëinimo djela milosrapplea, njeæne skrbi i krπêanske ljubaznosti onima koji su umorni i optereêeni. (Isto, 207; u izvorniku 327) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. ObiËno smatramo da je uloga proroka pretkazivanje buduênosti. Kako je usredotoëenost starozavjetnih proroka na svijet u kojem su æivjeli promijenila vaπe razumijevanje uloge proroka? 2. Æivot i poruke proroka pokazuju koliko je teπko i opasno stajati na strani istine. to mislite, zaπto su Ëinili to πto su Ëinili i govorili na naëin na koji su govorili? 3. U proroëkim spisima Bog naizmjeniëno pokazuje gnjev i duboku brigu za svoj narod. Kako se uklapaju ova dva aspekta Boæjeg karaktera? Saæetak: Starozavjetni proroci bili su gorljivi i Ëesto gnjevni i zabrinuti branitelji Gospodnjeg puta i Gospodnje volje za njihov narod. OdraæavajuÊi Boæju brigu, ova gorljivost obuhvaêala je snaæno zalaganje za pravdu za siromaπne i potlaëene. Poziv proroka sunarodnjacima da se vrate Bogu ukljuëivao je odbacivanje nepravednog postupanja. 43
Osveta i oprost Duga oπtrica maëete zasvjetlucala je kad je 21-godiπnji Wilder zamahnuo njom pokraj svoje glave. OËi su mu bljesnule od bijesa. Usmjerio se prema oëuhu. U tom trenutku je njegov oëuh, Alberto Rui Quaresma, podigao ruku i oπtrica se urezala duboko u njegovu podlakticu. Alberto je proveo sljedeêa dvadeset i Ëetiri dana u bolnici u São Toméu, glavnom gradu otoka São Tomé i Príncipe na zapadnoafriëkoj obali. Otiπao je na operaciju, a lijeënici su mu ugradili metalnu ploëicu u ruku. Ljutito je kovao osvetu. Uzet Êe maëetu i odsjeêi Wilderu ruku. Nakon πto je njegov bioloπki otac povukao neke veze, Wilder nije uhiêen. On je napao svojeg oëuha zbog ruganja. LeæeÊi u bolniëkom krevetu, Alberto je primijetio da svakoga dana u isto vrijeme u posjet bratu ozlijeappleenom u nesreêi s motociklom dolazi æena, Maria Rita. Divio se njezinoj ljubaznosti prema bratu i jednog dana izjavio: Zaljubljen sam u tebe. Ne, odgovorila je Maria Rita. Ne æelim imati muæa. Svi muπkarci bi trebali biti baëeni u vatru. Njezina reakcija iznenadila je Alberta, koji je shvatio da ona nosi bolnu ranu iz nekog proπlog odnosa. Mogao ju je razumjeti. U dobi od Ëetrdeset i Ëetiri godine promijenio je veê tri supruge, a sin njegove najnovije æene pokuπao ga je ubiti. Maria Rita nije htjela raspravljati o braku. Promijenila je temu i govorila o Bogu. Bog je ljubav, i Bog moæe promijeniti vaπ æivot i uëiniti vas novim stvorenjem, rekla je. Bog Êe vam pomoêi da zaboravite πto se dogodilo i da oprostite tom mladiêu. Nakon πto je puπten iz bolnice, Alberto je povremeno vidio Mariu Ritu na ulici. Jednoga dana pozvala ga je da prisustvuje Ëetrdesetodnevnim sastancima duhovne obnove u AdventistiËkoj crkvi. Alberto je bio oduπevljen onim πto je vidio i Ëuo, i krπten je pet mjeseci kasnije. Predloæio je Mariji Riti brak i ona je to prihvatila. Danas Alberto ima pedeset godina i radi kao nadzornik u skladiπtu cementa. On je takoappleer blagajnik u crkvi, voapplea subotnje πkole i uëitelj u svojoj mjesnoj crkvi. Moli se za priliku da pojasni Wilderu kako je Bog promijenio njegov æivot. U meappleuvremenu su se dvaput sreli na ulici i razmijenili pozdrave. Nasmijao se kad se podsjetio da ga je, kad su imali ozbiljan i teæak razgovor, Wilder pokuπao ubiti. Ne bojim se jer je Bog sa mnom, kaæe on. 44
Pouka 6 3. 10. kolovoza 2019. Klanjanje Stvoritelju Ovo je post koji mi je po volji, rijeë je Jahve Gospoda: Kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puπtati na slobodu potlaëene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskuênike, odjenuti onog koga vidiπ gola, i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi. (Izaija 58,6.7) Biblijski tekstovi: Psalam 115,1-8; Ponovljeni zakon 10,17-22; Psalam 101,1; Izaija 1,10-17; Izaija 58; Marko 12,38-40.»ak i letimiënim Ëitanjem knjiga starozavjetnih proroka uoëavamo njihovu zabrinutost zbog loπeg postupanja prema siromaπnima i potlaëenima. Proroci i Bog, u Ëije su ime govorili, bili su ispunjeni gnjevom zbog onoga πto se Ëinilo u svim okolnim narodima (vidi Amos 1; 2). Meappleutim, takoappleer su osjeêali posebnu ljutnju i æalost zbog nepravde koju je Ëinio Boæji narod, ljudi koji su primili toliko mnogo boæanskih blagoslova. S obzirom na njihovu povijest i zakone koje im je Bog dao, trebali su bolje postupati. Naæalost, nije uvijek bilo tako pa su proroci mnogo govorili o tim turobnim dogaappleajima. Zanimljivo je zapaziti da su mnoge od najpoznatijih izjava o pravdi i nepravdi od strane starozavjetnih proroka zapravo vezane uz upute o bogoπtovlju. Kao πto Êemo vidjeti, pravo bogosluæje ne odnosi se samo na vjerski obred. Pravo bogosluæje odnosi se i na zanimanje za dobro drugih i nastojanje da uzdignemo one koji su potlaëeni i zaboravljeni. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 50 i 51 45
NEDJELJA 4. kolovoza IDOLOPOKLONSTVO I TLA»ENJE Nedugo nakon πto je Bog izveo izraelski narod iz Egipta, objavio im se na gori Sinaju gdje im je dao Deset zapovijedi u pisanom obliku, ukljuëujuêi i prve dvije zapovijedi koje nalaæu da se ne treba klanjati drugim bogovima i praviti idole (vidi Izlazak 20,2-6). Kao odgovor, narod je obeêao da Êe uëiniti sve πto im je zapovjeappleeno i da Êe æivjeti kao Njegov narod (vidi Izlazak 24,1-13). Meappleutim, Mojsije tada odlazi na goru i narod se nakon skoro πest tjedana poëeo pitati πto mu se dogodilo. Pod pritiskom mnoπtva, Aron je napravio zlatno tele i poveo narod da mu prinesu ærtve, nakon Ëega sjede puk jesti i piti pa ustadoπe zabavljati se (Izlazak 32,6 Varaædinska Biblija). I Bog i Mojsije su se razgnjevili jer je narod brzo napustio Boga i okrenuo se idolopoklonstvu i Ëinilo se da je jedino Mojsijevo posredovanje spasilo Izrael od zasluæene kazne (vidi Izlazak 32,30-34). Idolopoklonstvo je bilo kuπnja u kojoj je Boæji narod Ëesto padao. Povijest izraelskih i Judinih kraljeva obiljeæena je razdobljima idolopoklonstva u kojima su se Ëinila neëuvena djela na koja su pojedini kraljevi naveli svoj narod. Njihova nevjernost stalno je bila u srediπtu pozornosti proroka koje je Bog slao upuêujuêi im pozive da Mu se vrate.»esto su se meappleu pozivima na obnovu i reformu nalazili pozivi da se bolje ophode prema siromaπnima, nevoljnima i bespomoênima koji su æivjeli meappleu njima. ProËitajte Psalam 115,1-8. Koju kljuënu pojedinost pisac ovdje naglaπava? 46»ovjek je sklon da postane poput stvari ili osobe koju oboæava ili koju promatra. Prema tome, moglo se oëekivati da Êe briga o drugima i teænja za pravdom oslabjeti kada se Boæji narod prestao klanjati pravednom Bogu i okrenuo se klanjanju laænim bogovima susjednih naroda, bogovima rata i plodnosti. Kada je izabrao druge bogove, narod je promijenio stav u mnogim pitanjima, ukljuëujuêi i svoje ponaπanje prema bliænjima. Da su ostali vjerni Gospodinu, oni bi dijelili Njegovu brigu o nevoljnima koji su æivjeli meappleu njima. Razmislite o Ëinjenici da postajemo sliëni onome πto oboæavamo. Kako se ovo naëelo oëituje u naπe vrijeme?
PONEDJELJAK 5. kolovoza RAZLOG OBOÆAVANJA Boæji se narod u cijeloj Bibliji poziva da se klanja Bogu, ali nam se stalno navode razlozi za to. ReËeno nam je da Mu se klanjamo zbog onoga πto je On uëinio i zbog mnogih Njegovih osobina. Meappleu njima su dobrota, pravednost i milost. Kada se podsjetimo kakav je Bog, πto je uëinio za nas (posebno Krist na kriæu) i πto obeêava, nitko od nas ne bi se trebao klanjati Bogu i slaviti Ga a da ne zna zaπto to Ëini. ProËitajte sljedeêe tekstove: Ponovljeni zakon 10,17-22; Psalam 101,1; 146,5-10; Izaija 5,16; 61,11. S kojim se pobudama u ovim redcima oboæava i slavi Bog? Boæjem narodu ovakvi razlozi za oboæavanje Boga nisu bili novi. Jedan od trenutaka kada su se osloboappleeni Izraelci s najveêim oduπevljenjem klanjali Bogu bio je odgovor na Boæje djelovanje u njihovu korist. Na primjer, nakon πto su iziπli iz Egipta i preπli preko Crvenog mora, Mojsije i Marija poveli su narod u pjesmi hvale Bogu zbog onoga πto su upravo vidjeli i od Ëega su bili spaπeni (vidi Izlazak 15). Boæju pravednost i milost, otkrivene u takvim dogaappleajima, nije trebalo zaboraviti. Narod je ove izvjeπtaje zadræavao u sjeêanju redovno ih pripovijedajuêi; godinama poslije Boæja djela i pravednost i dalje su bili nadahnuêe sljedeêim naraπtajima u njihovom bogosluæju. Jedan primjer takvog pripovijedanja i bogosluæja zabiljeæen je u Ponovljenom zakonu 10,17-22. Boæja pravednost je, prvo, dio Njegove Osobe, bitan element Njegovog karaktera. Odista, Bog zla nikada ne Ëini, niti Svesilni kad izvrêe pravo. (Job 34,12) Bog je pravedan i postupa pravedno to je razlog da Mu sluæimo i da Ga slavimo. Drugo, Boæju pravednost zapaæamo u Njegovim pravednim djelima u korist naroda i u korist siromaπnih i potlaëenih. Njegova pravednost nikada nije samo opis Njegovog karaktera. Biblija prikazuje Boga koji je Ëuo vapaj potlaëenih (Job 34,28 Varaædinska Biblija) i koji je spreman ispraviti nepravde koje su toliko oëite u svijetu. KonaËno, to Êe biti u potpunosti shvaêeno prigodom Boæjeg konaënog suda i ponovnog stvaranja svijeta. Ako je stari Izrael imao razloga za slavljenje Gospodina, koliko ih imamo viπe mi nakon kriæa? 47
UTORAK 6. kolovoza VJERSKI TLA»ITELJI U boljim vremenima izraelskog i Judinog kraljevstva, narod se vra- Êao u Hram i oboæavanju Boga, mada je Ëak i tada njihovo bogosluæje bilo pomijeπano s elementima idolopoklonstva i religija susjednih naroda. Meappleutim, prema rijeëima proroka, Ëak i njihovi najbolji vjerski pokuπaji nisu bili dovoljni da ih odvrate od zala koja su se Ëinila u zemlji u svakidaπnjem æivotu. I koliko god se trudili da budu poboæni u bogosluænim obredima, glazba njihovih hvalospjeva nije mogla uguπiti plaë siromaπnih i potlaëenih. Amos je za svoje suvremenike rekao da gaze potrebnika i satiru uboge u zemlji (Amos 8,4). Vidio je njihovu æelju da okonëaju obrede kako bi mogli nastaviti sa svojim nepoπtenim poslovima, da kupe siromaha za novac, potrebita za sandale (Amos 8,6). ProËitajte sljedeêe tekstove: Izaija 1,10-17; Amos 5,21-24; Mihej 6,6-8. to je Bog rekao ovim poboænim ljudima o njihovim obredima? 48 Bog preko svojih proroka snaænim jezikom izlaæe podsmjehu vjeru i bogosluæje koji nemaju nikakvih dodirnih toëaka s napaêenima i potla- Ëenima i u suprotnosti su s njima. U Amosu 5,21-24 Ëitamo da Bog mrzi, odbacuje njihovo bogosluæje i zgroæen je njime. OpisujuÊi njihove sveëanosti, kaæe da ih ne voli mirisati, a njihove ærtve i glazbu odbacuje kao bezvrijedne. U Miheju 6 vidimo niz pretjeranih, Ëak i podsmjeπljivih prijedloga kako na najprikladniji naëin mogu sluæiti Bogu. Prorok na podsmjeπljiv naëin daje prijedloge u vezi sa ærtvama paljenicama, zatim uveêava ærtvu na tisuêe ovnova, tisuêe tisuêa potoka ulja (Mihej 6,7) prije nego πto prijeapplee na zastraπujuêu ali ne i nepoznatu krajnost ærtvovanja prvoroappleenog djeteta kako bi zadobili Boæju naklonost i oprost. Na kraju, jedino πto je Gospodin æelio od njih bilo je samo Ëiniti pravicu, milosrapplee ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi (Mihej 6,8). Jeste li ikada osjetili krivnju zbog toga πto ste bili viπe zaokupljeni vjerskom formom i obredima nego pomaganjem nevoljnima oko sebe? to ste nauëili iz tog iskustva?
SRIJEDA 7. kolovoza NA»IN BOGOSLUÆJA ObjaπnjavajuÊi odnos izmeappleu bogosluæja i pravde, proroci su poticali na joπ jedan korak: na aktivno zanimanje da se siromaπnima i potlaëenima olakπaju prilike i da se pomogne nevoljnima, πto treba postati vaæan dio samog bogosluæja. Taj se odnos posebno naglaπava u Izaiji 58. ProËitajte Izaija 58. to je krenulo naopako u odnosu izmeappleu Boga i Njegovog naroda prema izvjeπtaju u prvom dijelu poglavlja? Kao πto smo vidjeli, kritika je upuêena ljudima koji se smatraju poboænima.»ini se da iskreno traæe Boga, ali im to oëito ne uspijeva. Dakle, Bog kaæe da trebaju promijeniti naëin bogosluæja, sluæiti Mu na drugaëiji naëin. To znaëi kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puπtati na slobodu potlaëene, slomiti sve jarmove (Izaija 58,6). Trebaju nahraniti gladne, pruæiti utoëiπte onima koji nemaju svoj dom i pomoêi onima kojima je potrebna pomoê. Ovakva djela nisu jedini naëin sluæbe Bogu, ali ih Bog potiëe kao naëin bogosluæja i oblik bogosluæja koji ima prvenstvo u odnosu na pojedine tradicionalne bogosluæne obrede. Takvo bogosluæje nije samo okrenuto prema unutra, veê donosi blagoslov svima koji su u blizini onih koji se klanjaju Bogu. Prava je svrha vjere da ljude oslobodi od tereta grijeha, da ukloni nesnoπljivost i tlaëenje i da πiri pravdu, slobodu i mir. (The SDA Bible Commentary, sv. 4, 306) U Izaiji 58,8-12 Bog obeêava blagoslove kao odgovor na ovakav oblik bogosluæja. Kad bi ljudi bili manje usredotoëeni na sebe, Bog bi radio s njima i preko njih bi donio ozdravljenje i obnovu. Zanimljivo je da ovo poglavlje povezuje ovakav naëin bogosluæja s obnovom svetkovanja subote i nazivanjem subote milinom. VeÊ smo razmotrili neke snaæne veze izmeappleu subote i sluæbe, ali u ovim redcima obje su aktivnosti ukljuëene u poziv da narod oæivi svoje bogosluæje i doæivi Boæje blagoslove. RazmiπljajuÊi o ovim redcima, Ellen G. White izjavljuje: Na one koji dræe Gospodnju subotu poloæena je odgovornost da Ëine djela milosrapplea i velikoduπnosti. (Welfare Ministry, 121) 49
»ETVRTAK 8. kolovoza MILOSR E I VJERNOST Kada se Isus suoëio s pojedinim vjerskim voappleama svojeg vremena koji su Ga kritizirali πto jede s greπnicima, naveo je rijeëi proroka Hoπee pozvavπi ih da pogledaju u svoje knjige i otkriju πto je Bog stvarno mislio kada je rekao: Milosti hoêu, a ne priloga. (Matej 9,13; Hoπea 6,6) Kao πto Êemo vidjeti, Isus se u svojem æivotu brinuo za druge i sluæio im. Svojim odnosom prema drugima, Ëudima izljeëenja i mnogim usporedbama koje je kazivao, na najbolji je naëin izraæavao posveêenost Bogu. Vjerski voapplee bili su Njegovi najveêi kritiëari, ali su bili i meta Njegovih najoπtrijih kritika. Poput religioznih ljudi Izaijinog vremena, vjerovali su da su zahvaljujuêi svojim vjerskim obredima osigurali poseban odnos s Bogom, dok su u isto vrijeme izrabljivali siromaπne i zanemarivali nevoljne. Njihovo bogosluæje nije bilo u skladu s njihovim djelima i Isus se nije suzdræavao osuditi takvo licemjerje. ProËitajte Marko 12,38-40.»ini li se da Isusov komentar da oni izjedaju dobra udoviëka tu ne pripada, ili je to bît koju Isus æeli naglasiti? Kako biste vi objasnili zaπto Êe oni biti stroæe suappleeni? 50 Moæda je Isusova propovijed koja najviπe straπi pogotovo religiozne ljude ona koju nalazimo u Mateju 23. Ne samo da je Isus rekao da njihova vjera ne pomaæe ubogim ljudima, veê je smatrao da takva religija stvara dodatni teret. Svojim djelima, ili svojom pasivnoπêu i nebrigom, oni prema Isusovim rijeëima pred ljudima zatvaraju vrata kraljevstva nebeskoga (Matej 23,13). Meappleutim, ponavljajuêi rijeëi proroka koji su æivjeli prije viπe stolje- Êa, Isus je neposredno ukazivao na jaz izmeappleu njihove sveëane vjerske prakse i nepravde koju su Ëinili i od koje su stjecali korist. Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji dajete desetinu od metvice, komoraëa i kima, dok zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, milosrapplee i vjernost. (Matej 23,23) Isus je brzo dodao da vjerski obiëaji i obredi nisu loπi sami po sebi, ali da ne smiju zamijeniti poπteno ophoappleenje prema drugima. Kako moæemo izbjeêi zamku da pomislimo kako je dovoljno samo imati istinu i poznavati je?
PETAK 9. kolovoza ZA DALJNJE PROU»AVANJE U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proëitajte poglavlje Isus kori farizeje, 502 512. UzdiæuÊi vrijednost praktiëne poboænosti, prorok je samo ponovio savjet koji je Izrael dobio prije mnogo stoljeêa.... Iz stoljeêa u stoljeêe ove su savjete Gospodnji sluge ponavljali onima koji su bili u opasnosti da prihvate izvanjske obiëaje i da zaborave biti milosrdni. (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 206,207; u izvorniku 326) Bila sam pouëena da pozornost naπeg naroda trebam usmjeriti na pedeset osmo poglavlje Izaije.»itajte pozorno ovo poglavlje u kojem je opisana vrsta sluæbe koja Êe doprinijeti æivotu Crkve. Djelo Evanappleelja zahtijeva naπu velikoduπnost kao i naπ rad. Kad vidite duπu koja pati, koja oëekuje pomoê, pomozite joj. Kad naappleete gladne, nahranite ih. Tako Êete raditi u Kristovim redovima. UËiteljev sveti rad bio je ispunjen milosrappleem. Pozivajmo ljude gdje god se nalaze da sudjeluju u tom radu. (Ellen G. White, Welfare Ministry, 29) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Jeste li o djelima pravde i ljubavi ikada razmiπljali kao o Ëinu bogosluæja? Kako ovakvo razmiπljanje moæe promijeniti vaπ pristup brizi za druge? Kako moæe promijeniti vaπ stav prema bogosluæju? 2. Kako se u krπêanskom æivotu, osobnom æivotu i æivotu crkvene zajednice, moæemo saëuvati od zanemarivanja onoga πto je najvaænije u Zakonu (Matej 23,23)? Moæete li se prisjetiti nekih primjera kada ste moæda cijedili komarca, a devu proædirali (Matej 23,24)? 3. Zaπto se licemjerje smatra tolikim grijehom? Zar nije bolje da makar pokuπamo izgledati kao da Ëinimo dobro? 4. Kako Boæje viappleenje siromaπnih i nevoljnih i Njegova briga za njih, izraæeni preko proroka, mijenjaju vaπ pogled na svijet? Biste li drugaëije razumjeli dnevne vijesti i izvjeπtaje da ih Ëitate i sluπate oëima i uπima proroka? Saæetak: Dok su proroci bili zabrinuti zbog zla u zemlji, posebno su bili usredotoëeni na zla koja je Ëinio narod koji je tvrdio da sluæi Bogu. I proroci i Isus smatrali su da njihovo bogosluæje nije u skladu s pravdom i da je takva religija licemjerna. Pravo bogosluæje kakvo Bog traæi ukljuëuje borbu protiv tlaëenja i brigu o siromaπnima i nevoljnima. 51
Snovi o Isusu Susumu Kanai je imao svoje prvo viappleenje Isusa dok je leæao u krevetu u pet sati ujutro, u Osaki, u Japanu. Proveo je neko vrijeme razmiπljajuêi o æivotu, kako je to bilo svakog jutra, i tako dvanaest godina, u svojem rodnom gradu koji ima dva milijuna i πesto tisuêa stanovnika, a nalazi se petsto kilometara jugozapadno od Tokija. Ali ovaj se put iznenadio jakoj svjetlosti. Na svjetlu je ugledao figuru osvijetljenu sa straænje strane, s ispruæenim rukama. Zanimljivo bi bilo znati viπe o tome, pomislio je Susumu, i pretraæio na tu temu neπto na internetu. Pronaπao je fotografiju na kojoj je bio kip Krista Otkupitelja s raπirenim rukama u Rio de Janeirou, u Brazilu. ZakljuËio je da je moæda vidio Isusa. Nemojmo zaboraviti da je u Japanu krπêanstvo nedovoljno poznata religija i da skoro niπta ne znaju o Isusu. Nedugo zatim Susumu je imao san u kojem je sjedio nasuprot muπkarca za stolom.»ovjek je imao ruke na stolu i bile su obavijene jarkim duginim bojama. Kad je posjetio brijaënicu nekoliko dana kasnije, Susumu je shvatio da je Ëovjek kojega je vidio u snu Isus. Dok je pregledavao knjigu s poznatim slikama, ËekajuÊi na red za πiπanje, vidio je Posljednju veëeru Leonarda da Vincija i na slici prepoznao Isusa, kakvog je vidio u snu. Snovi i viappleenja su se nastavili. Susumu je imao san kako su on i sedmero drugih ljudi zarobljeni u stranoj zemlji. Gledao je kako je sedmero muπkaraca ubijeno, i to jedan po jedan. Kad je doπao red na njega, netko ga je zgrabio s leapplea i πapnuo: Ja sam koptske krπêanske vjere. Doapplei sa mnom. Susumu se u tom trenutku probudio. Potraæio je pojam Kopti na internetu, i bio je zapanjen kad je pronaπao Koptsku crkvu udaljenu samo pedeset pet kilometara od njegovog grada. Prvi put se pitao bi li trebao iêi u crkvu. Nekoliko dana kasnije, ujutro je Susumu imao joπ jedno viappleenje. Vidio je rijeëi Evanappleelje po Mateju, koje su mu prolazile kroz um, poput digitalnog oglasa. Nije znao πto te rijeëi znaëe. Pogledao je na internetu online i saznao da je to knjiga Biblije. Preuzeo je s interneta Bibliju u audio obliku, potraæio Evanappleelje po Mateju i poëeo ga sluπati u automobilu dok se vozio. Istodobno, pitao je svoju stanodavku, za koju je znao da je krπêanka, gdje pohaapplea bogosluæja. Ona ga je odvela u Crkvu adventista sedmog dana u AdventistiËki centar u Osaki. Susumu se nalazi meappleu desetinama netraæenih gostiju koji su se pojavili na jedinstvenom evangelizacijskom nizu na 161 sajtu (evangelizacija preko interneta) diljem Japana 2018. godine. Oni nikada nisu vidjeli niπta sliëno u zemlji gdje krπêani Ëine samo 0,7 posto stanovniπtva. Sveti Duh Ëini neπto izvanredno u Japanu, dovodeêi ljude u crkvu i osvjedoëava ih u istinu, kaæe predsjednik AdventistiËke crkve u svijetu Ted N. C. Wilson, koji se sreo sa Susumom. Moramo se moliti za kasnu kiπu Svetog Duha, da zemlje poput Japana, i mnoge druge, budu potpuno preplavljene adventnom porukom. 52
Pouka 7 10. 17. kolovoza 2016. Isus i potrebiti Na meni je duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboappleenje zarobljenicima i vraêanje vida slijepcima, da oslobodim potla- Ëene, da proglasim godinu milosti Gospodnje. (Luka 4,18.19) Biblijski tekstovi: Luka 1,46-55; Luka 4,16-21; Luka 7,18-23; Matej 12,15-21; Matej 21,12-16; Marko 11,15-19; Izaija 53,3-6. Izmeappleu ostalih razloga, Isus se utjelovio kako bi nam pokazao kakav je Bog. To je Ëinio svojim pouëavanjem, ærtvom i æivotom, odnosno naëinom na koji se ophodio prema obiënim ljudima. Mnoga Njegova djela izvrπila su trenutaëne, stvarne promjene u æivotu ljudi. Ovu stranu Mesijine sluæbe prorekli su starozavjetni proroci, Isusova majka Marija, Ëak i Isus osobno kada je u prvoj zabiljeæenoj propovijedi objavio svoje poslanje (Luka 4). Osim toga, govoreêi o Isusovom æivotu, u nastojanju da objasne Njegova djela, pisci evanappleelja Ëesto su upotrebljavali jezik starozavjetnih proroka. Tako se Isusov æivot jasno vidio u proroëanstvima ovih proroka, kao i njihovo suosjeêanje prema siromaπnima i potlaëenima. Vjerski voapplee, meappleutim, smatrali su Isusa prijetnjom. Straπnu nepravdu i okrutnost pokazuje trenutak kada su uhitili Isusa, nepravedno Mu sudili i razapeli Ga. Bog je preko Isusa upoznao πto znaëi nepravda, a u Njegovoj smrti razotkrio je uæas zla. U Njegovom uskrsnuêu izvojevao je pobjedu za æivot, dobrotu i spasenje. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 52 i 53 53
NEDJELJA 11. kolovoza MARIJINA PJESMA Zamislite ovaj prizor: Marija je primila vijest od anappleela Gabriela prije samo nekoliko dana. Rekao joj je da Êe postati Isusova majka, majka Sina Viπnjega. Ona to joπ nikome nije priznala, ali se sprema u posjet Elizabeti, starijoj roappleakinji, koja takoappleer oëekuje posebno dijete. Duhovnim oëima Elizabeta uviapplea Marijinu vijest i prije nego πto je Marija imala priliku bilo πto reêi. One zajedno slave Boæja obeêanja i dobrotu. ProËitajte Luka 1,46-55. Zapazite da hvalu zapoëinje onim πto je njoj znaëio ovaj dogaappleaj jer mi velike stvari uëini Silni, Ëije je ime sveto (Luka 1,49) ali da poslije poprima opêe odlike. Zaπto naπa hvala Bogu treba imati osobni i opêi naglasak? Ovo je iznimna pjesma koja bi se mogla dobro uklopiti u psalme ili spise hebrejskih proroka. Marija je preplavljena Ëuappleenjem i osjeêajem zahvalnosti prema Bogu. OËito je primijetila da Bog djeluje u njezinom æivotu, ali je takoappleer svjesna πireg znaëenja Boæjeg plana za njezin narod i ljudski rod. Meappleutim, prema Marijinom razumijevanju, Bog nije samo silan i dostojan hvale, veê je i milostiv i pokazuje posebnu brigu prema poniznima, potlaëenima i siromaπnima. Tek πto je anappleeo otiπao objavivπi radosnu vijest o roappleenju djeteta, Marija je zapjevala: Zbaci s prijestolja vladare, a uzvisi neznatne; gladne zasiti dobrima, a bogataπe otpusti praznih ruku. (Luka 1,52.53) Na samom poëetku izvjeπtaja o Isusovom æivotu na Zemlji, On je predstavljen kao vladar (vidi Luka 1,43) ali kao vladar drugaëijeg kraljevstva. Kao πto su opisali mnogi tumaëi, Boæje kraljevstvo koje je Isus doπao uspostaviti i utvrditi trebalo je biti u suprotnosti s uobiëajenim druπtvenim poretkom kraljevstava ovoga svijeta. U opisima Isusovog kraljevstva moêni i bogati ovoga svijeta su najmanji, a siromaπni i potlaëeni su slobodni, ispunjeni i uzdignuti. Ako Crkva treba biti izraz Boæjeg kraljevstva, koliko je dobra u kraljevstvu koje je Marija opisala? Kako se ovakvo kraljevstvo moæe osnovati a da se pritom ne bude nepoπten prema bogatima i moênima koji takoappleer primaju Kristovu ljubav? 54
PONEDJELJAK 12. kolovoza SVRHA ISUSOVOG POSLANJA Bilo da je taj tekst bio odreappleen za Ëitanje toga dana ili je Isus namjerno pronaπao odgovarajuêe retke (Izaija 61,1.2) u svitku koji Mu je uruëen, nije bilo sluëajno πto su upravo ovi redci bili dio Njegove prve javne propovijedi. Nije sluëajno niti πto zapisom o Isusovoj kratkoj propovijedi u Luki 4,16-21 danas se ovo Pismo, koje ste Ëuli svojim uπima, ispunilo (Luka 4,21) zapoëinje Lukin izvjeπtaj o Isusovoj javnoj sluæbi.»inilo se da je Isus preuzeo melodiju Marijine pjesme o drugaëijem kraljevstvu i poëeo ga ostvarivati u svojoj sluæbi. Isus je upotrijebio Izaijino proroëanstvo koje objaπnjava πto On Ëini i πto Êe uëiniti. Tako je na drugi naëin izrazio ono πto je Marija opisala prije trideset godina. Siromaπni, ranjeni i potlaëeni poseban su predmet Boæje pozornosti i primatelji radosne vijesti koju Isus donosi. Isus je usvojio ove retke iz 61. poglavlja Knjige proroka Izaije kao svrhu svojeg poslanja. Njegova sluæba i poslanje trebali su biti i duhovne i praktiëne naravi i On je pokazao da duhovno i praktiëno nije toliko udaljeno jedno od drugoga kao πto mi katkad mislimo. Za Isusa i Njegove uëenike, briga o ljudima u tjelesnom i praktiënom smislu bila je u najmanju ruku dio duhovne skrbi. ProËitajte i usporedite sljedeêe tekstove: Luka 4,16-21; 7,18-23. to mislite, zaπto je Isus odgovorio na ovaj naëin? Kako biste odgovorili na sliëna pitanja o Isusovoj boæanskoj naravi i ulozi Mesije? Kada je Isus poslao svoje uëenike, nalog koji im je dao bio je takoappleer u skladu s Njegovim poslanjem. Iako su trebali objaviti: Blizu je kraljevstvo nebesko! (Matej 10,7), Isusove daljnje upute uëenicima glasile su: LijeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëistite gubavce, izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajite! (Matej 10,8) Sluæba koju su obavljali u Njegovo ime trebala je odraæavati i provoditi u djelo vrijednosti i naëela Isusove sluæbe i kraljevstva u koje je pozivao narod. UËenici su se trebali pridruæiti Isusu u Njegovom poslanju da uzdigne odbaëene, najmanje i izgubljene. Kako ovaj rad moæemo uskladiti s kljuënom porukom propovijedanja Trostruke anappleeoske vesti izgubljenom svijetu? Zaπto sve πto Ëinimo mora biti povezano, na ovaj ili onaj naëin, s objavljivanjem sadaπnje istine? 55
UTORAK 13. kolovoza ISUS LIJE»I Evanappleelja su puna izvjeπtaja o Isusovim Ëudima, posebno Ëudima izljeëenja. Kao πto je prorekao Izaija, On je iscjeljivao slijepe i oslobaappleao one koji su bili pogoappleeni boleπêu, katkad nakon mnogo godina patnje (vidi Marko 5,24-34; Ivan 5,1-15). Meappleutim, Ëinio je i viπe od toga: hromom je pomogao da prohoda; lijeëio je gubavce ne samo rijeëju, veê i dodirom, iako su bili neëisti ; suoëavao se sa zlodusima koji su zaposjedali Ëovjekov um i tijelo; podizao je Ëak i mrtve. Moæemo pomisliti da su ova Ëuda trebala privuêi mnoπtvo i dokazati Njegovu silu mnogima koji su sumnjali u Njega i upuêivali Mu kritike. Meappleutim, nije uvijek bilo tako. Umjesto toga, Isus je Ëesto davao upute izlijeëenoj osobi da nikome ne govori πto se dogodilo. Iako je malo vjerojatno da su iscijeljeni ljudi slijedili ove naloge i zadræavali divne vijesti za sebe, Isus je æelio pokazati da Njegova Ëuda ukazuju na neπto znaëajnije od samih Ëudesnih prizora. KonaËni cilj, naravno, bio je da narod primi spasenje u Njemu. Ipak, Isusova Ëuda iscjeljenja bila su izraz Njegovog suosjeêanja. Na primjer, prije nego πto je nahranio pet tisuêa ljudi, Matej biljeæi: A Isus, izaπavπi, ugleda veliko mnoπtvo te se saæali nad njima i ozdravi im bolesnike. (Matej 14,14 Varaædinska Biblija) Isus je osjeêao bol ranjenih i Ëinio je πto je mogao da ljudima s kojima je dolazio u dodir pomogne i da ih uzdigne. ProËitajte Izaijino proroëanstvo u Mateju 12,15-21. Na koje naëine Izaija i Matej prepoznaju da je ono πto Isus Ëini uzviπenije od obiënog izljeëenja nekolicine ili Ëak i nekoliko stotina bolesnih ljudi? 56 Svako Ëudo πto ga je Krist uëinio bilo je znak Njegova boæanstva. On je vrπio upravo onaj rad koji je navijeπten kao Mesijin; ali za farizeje ova djela milosrapplea bila su izriëita sablazan. Hebrejski su voapplee gledali s bezduπnom ravnoduπnoπêu na ljudske patnje. U mnogim sluëajevima njihova sebiënost i ugnjetavanje prouzroëili su patnje πto ih je Krist otklonio. Tako su Njegova Ëuda bila za njih prijekor. (Ellen G. White, Isusov æivot, 331; u izvorniku 406) Isusova Ëuda izljeëenja bila su djela suosjeêanja i pravde. Meappleutim, u svakom sluëaju nisu bila cilj sama po sebi. KonaËna svrha svega πto je Krist Ëinio bila je da povede ljude u vjeëni æivot (vidi Ivan 17,3).
SRIJEDA 14. kolovoza»i ENJE HRAMA Kada u evanappleeljima Ëitamo izvjeπtaje o Isusu, Ëesto smo privuëeni njeænim slikama Njegovoj brizi prema bolesnima i djeci, Njegovim usporedbama o traæenju izgubljenih i Njegovim rijeëima o Boæjem kraljevstvu. To moæe biti razlog zaπto nas drugi izvjeπtaji u kojima Ga vidimo kako djeluje snaæno i oπtro pogotovo protiv vjerskih voapplea Njegovog vremena i pojedinih njihovih obiëaja mogu iznenaditi. ProËitajte sljedeêe tekstove: Matej 21,12-16; Marko 11,15-19; Luka 19,45-48; Ivan 2,13-17. Zaπto je znaëajna Ëinjenica da su u svim evanappleeljima zabiljeæeni sliëni izvjeπtaji? Ne iznenaappleuje πto je ovaj dogaappleaj spomenut u svim evanappleeljima. U pitanju je izvjeπtaj ispunjen dramom, akcijom i æarom. Isus je oëito zabrinut zbog upotrebe hrama na ovakav naëin i zamjenom pravog bogosluæja s prodajom ærtvenih æivotinja. Kakvo oskvrnuêe svega πto su te ærtve trebale prikazivati, Njegovu smrt za grijehe svijeta! Takvo neposredno djelovanje odgovaralo je tradiciji hebrejskih proroka. Ovaj trenutak spomenut je u svim evanappleeljima i o njemu govori Isus ili pisci evanappleelja koji su navodili tekst iz Izaije, Jeremije ili Psalama u namjeri da objasne πto se dogaapplea u izvjeπtaju. Ljudi su prepoznali Isusa kao proroka (vidi Matej 21,11). Priπli su Mu kada je lijeëio i pou- Ëavao u dvoriπtu hrama nakon πto je istjerao trgovce i mjenjaëe novca. Dok su sluπali Njegove pouke, ljudi su u Njegovom dodiru pronalazili izljeëenje, a u srcu su njegovali nadu. Vjerski voapplee takoappleer su prepoznali Isusa kao proroka koji bi mogao ugroziti njihovu moê i stabilnost druπtvenog poretka. Skovali su urotu da Ga ubiju, na isti naëin kao πto su njihovi preci u prethodnim vjekovima kovali planove protiv proroka (pronaappleite ovaj kontrast u Luki 19,47.48). to kao vjernici moæemo uëiniti s naπe strane da naπe mjesne crkve nikada ne postanu mjesta kojima Êe biti potrebno ono πto je hramu bilo potrebno u Isusovo vrijeme? Kako moæemo izbjeêi ove duhovne opasnosti? to neke od njih zapravo mogu biti? 57
»ETVRTAK 15. kolovoza KRISTOV KRIÆ Utjeπno je πto Bog vidi i Ëuje vapaj siromaπnih i nevoljnih. ZadivljujuÊe je πto je Bog u Isusu doæivio i podnio najgori oblik ovozemaljske neëovjeënosti, tlaëenja i nepravde. Usprkos suosjeêanju i dobroti koju je Isus pokazao u svojem æivotu i sluæbi, Njegova smrt doπla je kao posljedica mrænje, zavisti i nepravde. Od trenutka kada je Isus izgovorio molitve u Getsemanskom vrtu, u kojima se ogledala Njegova velika patnja, do trenutka Njegovog uhi- Êenja, suappleenja, muëenja, ismijavanja, raspeêa i smrti, podnio je teπku kuπnju boli, okrutnosti, zla i tlaëiteljske sile. Sve ovo bilo je joπ ruænije zbog nevinosti, ËistoÊe i dobrote Onoga koji je sve to podnio: Nego sama sebe obezvrijedi uzevπi obliëje sluge i postavπi ljudima sliëan. I naπavπi se u obliëju poput Ëovjeka, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, smrti na kriæu. (Filipljanima 2,7.8 Varaædinska Biblija) GledajuÊi kroz prizmu izvjeπtaja o spasenju, zapaæamo ljepotu Isusove ærtve koju je podnio radi nas, ali ne trebamo zaboraviti strahotu patnje i nepravde koje je doæivio. ProËitajte Izaija 53,3-6. to se prema ovom tekstu dogodilo Isusu, Nevinome, koji je stradao zbog greπnika? Kako nam pomaæe da shvatimo πto je proæivio radi nas? Bog u Isusu zna πto znaëi biti ærtva zla i nepravde. Pogubljenje nevinog Ëovjeka je zloëin; ubojstvo Boga joπ je veêi zloëin. Bog se toliko poistovjetio s nama u naπem slabom i palom stanju da ne moæemo sumnjati u Njegovo suosjeêanje i vjernost: Nemamo, naime, nekoga velikog sveêenika koji ne bi mogao suosjeêati s naπim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio. (Hebrejima 4,15) Kakvo je to otkrivenje Boæjeg karaktera! Kako zaokupljamo svoje misli radosnom vijeπêu o Bogu na kriæu? Zaπto u srediπtu svoje misije i u svemu πto Ëinimo za Gospodina, pogotovo u pribliæavanju nevoljnima, moramo uvijek imati na umu smrt Isusa kao naπe Zamjene ne samo zbog sebe, veê i zbog onih kojima pomaæemo? 58
PETAK 16. kolovoza ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Sluæba lijeëenja poglavlje Dani sluæbe, 13 23; u knjizi Isusov æivot poglavlje Ponovno oëiπêenje hrama, 482 493, i poglavlje U Pilatovoj sudnici, 598 614. Bog je u svojoj RijeËi jasno otkrio da Êe kazniti prekrπitelje svog Zakona. Oni koji se tjeπe da je Bog i previπe milosrdan da bi izvrπio pravdu nad greπnikom, trebaju samo pogledati na golgotski kriæ. Smrt bezgreπnog Boæjeg Sina svjedoëi da je plaêa grijeha smrt, da svako krπenje Boæjeg zakona mora biti pravedno naplaêeno. Bezgreπni Krist postao je grijehom za Ëovjeka. On je ponio krivnju za prijestup i skrivanje OËeva lica dok se Njegovo srce nije slomilo i æivot ugasio. Cijela ova ærtva prinesena je da bi greπnici mogli biti otkupljeni. Nije bilo drugog naëina da se Ëovjek oslobodi od kazne grijeha. A svaka duπa koja ne æeli sudjelovati u tako skupo plaêenom pomirenju mora osobno ponijeti krivnju i kaznu za prekrπaj. (Ellen G. White, Velika borba, 425,426; u izvorniku 540) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. ProËitajte prethodnu izjavu Ellen G. White. Razgovarajte o stvarnosti nepravde: Krist, Nevini, podnio je kaznu umjesto greπnika. Zaπto je vaæno da ovu kljuënu istinu imamo na umu? 2. Isus se nikada nije zalagao za politiëku reformu da bi uspostavio kraljevstvo na koje je ukazivao. Uostalom, povijest je puna æalosnih izvjeπtaja o ljudima koji su u ime pomaganja potlaëenima pribjegavali nasilju i vrπili pritisak. Sve πto je bilo postignuto Ëesto je bila promjena jednog tlaëitelja drugim. Iako krπêani mogu i trebaju suraappleivati s vlastima da bi pomogli nevoljnima, zaπto uvijek moraju biti obazrivi kad je u pitanju primjena politike radi postizanja ovih ciljeva? 3. Razmislite πto obuhvaêa plan spasenja. Isus, Pravednik, stradao je radi nepravednih, πto znaëi za svakoga od nas. Zaπto nas ova uzviπena ærtva treba uëiniti novim ljudima u Kristu? Saæetak: Isusova je sluæba u evanappleeljima prikazana i objaπnjena u odnosu na rad starozavjetnih proroka. Radosna vijest za siromaπne, sloboda za potlaëene i iscjeljenje slabih objavljivani su kao obiljeæja Mesije i neπto πto je Isus pokazao u svojoj sluæbi. Ipak, kada je umro, podnio je udarac nepravde, ali je na kraju pobijedio ono najgore u palom ljudskom rodu i neëovjeënosti. ZahvaljujuÊi Njegovoj nepravednoj smrti umjesto nas, grijesi nam mogu biti oproπteni, a mi imamo obeêanje o vjeënom æivotu. 59
Otpuπtena zbog svetkovanja subote Odrasla sam u Nampuli, treêem po veliëini gradu u Mozambiku, gdje osamdeset posto stanovniπtva pripada muslimanskoj vjeroispovijedi. Nisam se osje- Êala ugodno u vjeri svoje majke, koja se razvela kad sam bila mala. Neπto u mojoj glavi mi je govorilo da trebam ispitati krπêanstvo kako bih naπla mir u svojem srcu. Jednog dana sam majci rekla za moju æelju. Mama, æelim biti krπêanka. Moja majka je rekla: Ako æeliπ biti krπêanka, nemoj me viπe zvati mama. Viπe neêeπ biti moja kêi. Njezine su me rijeëi uplaπile. Prestala sam iêi na njezino mjesto bogosluæja. Nisam iπla ni na koje bogosluæje. Htjela sam vidjeti kako Êe majka reagirati. Kad je majka vidjela da uopêe ne pohaappleam bogosluæja, rekla je: Dobro, moæeπ iêi pogledati kako je u krπêanskoj crkvi. Bila sam tako sretna! Ali nisam odmah poëela traæiti crkvu, jer sam pila i odlazila na zabave. Jednog dana priπao mi je mladiê na ulici. Znaπ li da te Bog voli? Da, rekla sam. Moraπ ostaviti sve svoje grijehe! rekao je. Te su me rijeëi uznemirile.»ovjek se predstavio kao Armando i pozvao me u svoju crkvu u blizini. Meappleutim, nakon πto smo se raziπli, nisam se mogla sjetiti imena crkve koju je spomenuo. Mjesec dana kasnije potraæila sam po susjedstvu i shvatila da je jedina mjesna crkva u tom okruæenju adventistiëka. Pastor u crkvi, Eleuterio Marage, nije poznavao Armanda, ali mi je ponudio prouëavanje Biblije. Tri mjeseca kasnije bila sam krπtena. Æivot je odmah postao teæak. U restoranu u kojem sam radila htjeli su me natjerati da radim subotom. Pomislila sam: Ako ne radim subotom, onda neêu imati posao. Ako nemam posao, kako Êe moja majka i mlaapplea sestra preæivjeti? Ja sam bila jedina koja se brinula o njima. Nakon πto sam provela mjesec dana pitajuêi se πto uëiniti, proëitala sam Isusovo obeêanje u Matej 6,33: Traæite najprije kraljevstvo Boæje i njegovu pravednost, a ostalo Êe vam se dodati. Dala sam otkaz. Moja je majka u poëetku bila uznemirena, ali Bog je sve providio. Jedan od moje trojice starije braêe zauzeo se kako bi se brinuo za moju majku i sestru. Ali ono πto me je najviπe zadivilo jest kako se moje razmiπljanje promijenilo. Imam mir kakvog nikad dosad nisam imala. Zahvaljujem Gospodinu πto se moj æivot promijenio. Sada imam dvadeset i dvije godine i joπ nisam uspjela pronaêi posao s punim radnim vremenom. Ali, po Boæjoj milosti, dovela sam Ëetiri osobe do krπtenja tijekom proπle godine. Aurora Carlos Justino 60
Pouka 8 17. 24. kolovoza 2019. Jednomu od ove moje najmanje braêe Kralj Êe im odgovoriti: Zaista, kaæem vam, meni ste uëinili koliko ste uëinili jednomu od ove moje najmanje braêe. (Matej 25,40) Biblijski tekstovi: Matej 5,2-16.38-48; Rimljanima 12,20.21; Luka 16,19-31; Luka 12,13-21; Matej 25,31-46. Nakon πto smo vidjeli da je Isusov æivot bio posveêen brizi za druge, pogotovo za napaêene i izgubljene, oëekujemo da je Isus imao mnogo toga za reêi o brizi za druge ljude. I rekao je. Isusove pouke su praktiëne i odgovaraju na pitanje πto znaëi æivjeti kao Boæji sljedbenik. Zapaæamo da nas Isus upuêuje na djela pravde, ljubaznosti i milosrapplea, koja je i On Ëinio dok je bio ovdje na Zemlji. Ako slijedimo Njegov primjer, sluæit Êemo drugima kao πto je i On sluæio. Isus je govorio i o nebeskom kraljevstvu. Prema Isusovom opisu, nebesko kraljevstvo je stvarnost koju moæemo doæivjeti veê sada. To je naëin æivota u kojem vladaju drugaëiji prioriteti, vrijednosti i vrline u odnosu na one koje nalazimo u zemaljskim kraljevstvima. Isus je u svojem nauku objasnio ureappleenje ovog kraljevstva, koje je snaæno usredotoëeno na sluæenje Bogu i odnos prema drugima. Takoappleer otkrivamo da sluæenjem drugima brinuêi se o njihovim potrebama i pruæajuêi im pomoê neposredno sluæimo Bogu. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 54 i 55 61
NEDJELJA 18. kolovoza GOVOR NA GORI Govor na Gori Isusova je najduæa propovijed ili zbirka uëenja. Njegov opis æivota u Boæjem kraljevstvu, zabiljeæen u tri poglavlja, zapoëinje nabrajanjem vrijednosti poznatih kao Blaæenstva. ProËitajte Matej 5,2-16. Koje su zajedniëke odlike ovih devet vrijednosti ili ljudi koje je Isus opisao kao blagoslovljene? 62 Osim duboke duhovne primjene ovih rijeëi, ne smijemo zanemariti njihovo praktiëno znaëenje. Isus je govorio o prepoznavanju siromaπtva u nama osobno i u naπem svijetu. Takoappleer je govorio o pravednosti, poniznosti, milosti, mirotvorstvu i ËistoÊi srca. Trebamo zapaziti kakvu Êe praktiënu razliku ove osobine unijeti u naπ æivot i svijet kada æivimo po njima. Takvo praktiëno znaëenje naglaπeno je u sljedeêim Isusovim izjavama u kojima potiëe svoje uëenike da budu sol i svjetlo svijetu (Matej 5,13-16). Kada se upotrijebe na odgovarajuêi naëin, sol i svjetlo unose promjenu u odreappleenim okvirima. Sol doprinosi ukusu i Ëuva hranu u koju je dodana; simboliëki prikazuje dobro koje trebamo Ëiniti ljudima oko sebe. SliËno tome, svjetlo razgoni tamu, otkriva prepreke i opasnosti, Ëini dom ili grad sigurnijim i toëka je prema kojoj se moæemo upravljati Ëak i ako smo udaljeni od njega. Isus je rekao: Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog. (Matej 5,16) Oba ova simbola, sol i svjetlo, ukazuju na odgovornost uëenika da pozitivno utjeëu na æivot ljudi oko sebe. Mi smo sol i svjetlo kada u svojem æivotu iskazujemo æalost na odgovarajuêi naëin, imamo Ëisto srce, pokazujemo poniznost, Ëinimo djela milosrapplea, gradimo mir i podnosimo zlo. Dakle, Isus poëinje ovu propovijed pozivom da utjelovimo ove katkad podcijenjene vrijednosti Njegovog kraljevstva. Na koji naëin vaπa mjesna crkva djeluje kao sol i svjetlo u druπtvu? U kojem je smislu vaπa druπtvena zajednica bolje mjesto zato πto u njoj djeluje Crkva? S druge strane, kad nje ne bi bilo, kako bi to utjecalo na vaπu druπtvenu zajednicu?
PONEDJELJAK 19. kolovoza POBJEDA NAD ZLOM S BOGOM Kada razmiπljamo o Isusovom nauku, trebamo imati na umu ljude kojima se obraêao i okolnosti u kojima su æivjeli. Isus je privlaëio veliko mnoπtvo ljudi u podruëjima u kojima je sluæio (vidi Matej 4,25; 5,1). Uglavnom su to bili obiëni ljudi koji su æivjeli pod vlaπêu Rimskog Carstva, ali bilo je meappleu njima i æidovskih starjeπina i vjerskih voapplea. Æivot obiënog naroda bio je teæak. Natovareni teπkim nametima i optereêeni vjerskim obiëajima, imali su malo izbora kad je u pitanju bio njihov æivot. PouËavajuÊi ove ljude, Isus je nastojao da æive ispravno, dostojanstveno i hrabro bez obzira na okolnosti u kojima se nalaze. Jedan takav primjer nalazimo u Mateju 5,38-48. Nalozi okreni mu i drugi obraz, podaj mu i ogrtaë, poapplei dvije milje s njim, toliko su poznati da su postali posloviëni. Meappleutim, samo poznavanje ovih naloga ne ispunjava djela i stavove o kojima Isus ovdje pouëava. Prizori koje je Isus opisao bili su uobiëajeno iskustvo mnogih Njegovih sluπatelja. Njihovi nadreappleeni ili gospodari Ëesto su se prema njima ophodili osorno.»esto su bili u dugovima ili su gubili svoju imovinu koja bi pripala gospodarima i zajmodavcima.»esto su ih okupatorski rimski vojnici prisiljavali na rad. Isus je uëio narod da saëuva svoje dostojanstvo, da se ophodi prema tlaëiteljima bolje nego πto su zasluæili i tako se odupre gubitku ËovjeËnosti. Iako su tlaëitelji primjenjivali silu, ljudi su uvijek imali slobodu da biraju kako Êe odgovoriti. OdupiruÊi se bez nasilja i velikoduπno, razotkrivali su tlaëiteljsku silu i nepravdu. Usporedite sljedeêe tekstove: Matej 5,38-48; Rimljanima 12,20. 21. Kako moæemo primijeniti ova radikalna naëela u svojem æivotu? Isus je saæeo sav Zakon i Proroke sve svete spise koje nazivamo Starim zavjetom u jednostavno naëelo poznato kao Zlatno pravilo: Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci. (Matej 7,12) Kako upravo sada moæete uloæiti napor da uëinite ono πto On nalaæe u ovom tekstu, bez obzira na cijenu? 63
UTORAK 20. kolovoza MILOSRDNI SAMARIJANAC ProËitajte Luka 10,25-27. UËitelj Zakona koji je uputio pitanje Isusu dao je uobiëajeni saæetak starozavjetnih zapovijedi o æivotu po Boæjoj volji. Kako su ove dvije zapovijedi povezane? 64 Kada je Isusu bilo upuêeno pitanje, Njegovi odgovori Ëesto su bili potpuno drugaëiji od pitanja koje Mu je neka osoba postavila.»ini se da su zbog zapovijedi ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe iz Levitskog zakonika 19,18 mnogi tadaπnji vjerski voapplee proveli mnogo vremena i utroπili dosta energije raspravljajuêi o opsegu i granicama ovog naëela o bliænjima. Isus je nastojao proπiriti razumijevanje ovog izraza kod svojih uëenika napominjuêi da trebaju ljubiti ne samo svoje bliænje, veê svakome Ëiniti dobro: A ja vam kaæem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone, kako biste postali sinovi svoga Oca nebeskog, koji Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa pada pravednima i nepravednima. (Matej 5,44.45) Meappleutim, kada zakonoznanac æeli iskuπati Isusa, on se vraêa na pitanje o kojem se mnogo raspravljalo: Tko je onda moj bliænji? (Luka 10,29) DajuÊi odgovor, Isus je ispriëao usporedbu o milosrdnom Samarijancu, ali konaëan odgovor na zakonoznanëevo pitanje nije trebao odrediti znaëenje izraza bliænji. Umjesto toga, Isus je zapravo rekao: Idi i budi bliænji svakome kome je potrebna tvoja pomoê. (vidi Luka 10,36.37) ProËitajte Luka 10,30-37. Kakvo je znaëenje Isusove usporedbe triju osoba koje nalaze Ëovjeka pokraj puta kojem je potrebna njihova pomoê? Kao πto je bilo uobiëajeno kada je Isus pouëavao, Njegove najoπtrije kritike bile su usmjerene protiv onih koji su tvrdili da su poboæni, ali su pokazivali slabo zanimanje prema patnjama drugih. U usporedbi o milosrdnom Samarijancu Krist je prikazao narav prave vjere. Pokazao je da se ona ne sastoji od sustava, vjerskih simbola ili obreda, veê u vrπenju djela ljubavi, u donoπenju najveêeg dobra drugima, u pravoj dobroti. (Ellen G. White, Isusov æivot, 408; u izvorniku 497) Isus je u svojem nauku ukazivao na odbaëene, one koji su smatrani nevjernima Bogu, æeleêi pokazati svima koji tvrde da su Njegovi sljedbenici kakav je Boæji poziv. Kada doappleemo k Isusu pitajuêi Ga πto trebamo Ëiniti da bismo baπtinili vjeëni æivot, On nam, kao i svojim prvim sluπateljima, nalaæe da idemo i budemo bliænji svima kojima je potrebna pomoê.
SRIJEDA 21. kolovoza BOGATA I LAZAR U usporedbi o bogataπu i Lazaru (vidi Luka 16,19-31), Isus usporeappleuje æivote dvojice ljudi jednog bogatog i jednog izuzetno siromaπnog. BuduÊi da nije bilo socijalne zaπtite, dræavnih bolnica ili puëkih kuhinja, bio je obiëaj da nevoljni, invalidi ili ubogi iz nekog drugog razloga, prose ispred domova bogatih ljudi. OËekivalo se da Êe bogati biti velikoduπni dajuêi mali dio svojeg bogatstva da bi ublaæili tuappleu patnju. Meappleutim, u ovoj usporedbi bogatog Ëovjeka njegova sebiënost uëinila je ravnoduπnim prema potrebama svojega napaêenog brata. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, 173; u izvorniku 261) U æivotu su njihove prilike ostale nepromijenjene; ali nakon smrti, kada im je Bog sudio, prilike su se dramatiëno preokrenule. Usporedite sljedeêe tekstove: Luka 16,19-31; 12,13-21. Kakve su sliënosti i razlike izmeappleu ove dvije usporedbe i Ëemu nas zajedno uëe? Ni u jednoj od ovih usporedbi nema dokaza da su se ljudi obogatili na nepoπten naëin. Moæda su obojica naporno radila, savjesno upravljala poslovima i primila Boæje blagoslove. Meappleutim, neπto je poπlo naopako u njihovom stavu prema æivotu, Bogu, novcu i drugim ljudima, i to ih je znatno stajalo za svu vjeënost. Utemeljena na opêeprihvaêenoj slici æivota nakon smrti u Isusovo vrijeme, usporedba o bogataπu i Lazaru uëi da odluke koje donosimo u ovom æivotu utjeëu na buduêi æivot. Naπ odnos prema onima kojima je pomoê potrebna jedan je od pokazatelja naπih odluka i najviπih vrijednosti. Kao πto je Abraham ukazao bogatom Ëovjeku koji je patio, Biblija nam pruæa viπe nego odgovarajuêe smjernice za donoπenje boljih odluka: Imaju Mojsija i Poroke. Neka njih sluπaju! (Luka 16,29) Isus je uëio da nas kuπnja bogatstva bilo da ga posjedujemo ili mu teæimo moæe odvojiti od Njegovog kraljevstva i drugih ljudi, i okrenuti sebiënosti i oslanjanju na samog sebe. Isus nas je pozvao da prvo traæimo Njegovo kraljevstvo i da s ljudima oko sebe, pogotovo nevoljnima, dijelimo blagoslove koje smo primili. Bez obzira na vaπe novëane prilike, πto moæete uëiniti da ne dopustite da novac i ljubav prema novcu izopaëi vaπe krπêansko gledanje na æivot? 65
»ETVRTAK 22. kolovoza NAJMANJIMA OD MOJE BRA E Joπ jedan dogaappleaj kada je Isusu postavljeno pitanje na koje je dao priliëno drugaëiji odgovor nego πto se oëekivalo nalazimo u propovijedi zabiljeæenoj u 24. i 25. poglavlju Evanappleelja po Mateju. UËenici su doπli Isusu i upitali Ga o uniπtenju jeruzalemskog Hrama i vremenu Njegovog povratka (vidi Matej 24,1-3). ZakljuËak Isusovog proπirenog odgovora na ovo pitanje odnosio se na hranjenje gladnih, pojenje æednih, ukazivanje dobrodoπlice strancima, oblaëenje golih, brigu o bolesnima i posjeêivanje utamniëenih. Rekao im je: Kad uëiniste ili ne uëiniste jednome od ove moje najmanje braêe i sestara, meni uëiniste. (vidi Matej 25,40.45) Ovo je povezano sa slikom konaënog suda. U Mateju 24, Isus je dao viπe neposrednih odgovora na uëenikova pitanja nabrajajuêi znakove i dajuêi upozorenja o uniπtenju Jeruzalema i svrπetku vremena, ali je naglasio potrebu za bdjenjem i æivotom u svjetlu obeêanja o Njegovom drugom dolasku. U prvom dijelu 25. poglavlja usporedba o mudrim i ludim djevicama ukazuje na potrebu za pripremom za neoëekivani ili odgoappleeni dolazak; usporedba o trojici slugu govori o potrebi da æivimo dobrim i korisnim æivotom dok Ëekamo, dok usporedba o ovcama i jarcima mnogo odreappleenije govori o onome πto Boæji narod treba Ëiniti. ProËitajte Matej 25,31-46. to Isus ovdje govori? Zaπto nije rijeë o spasenju djelima? Meappleutim, πto prema Njegovim rijeëima u ovom tekstu znaëi imati spasonosnu vjeru? Isusova tvrdnja da sluæimo Njemu kada sluæimo drugima, treba preobraziti sve naπe odnose i stavove. Zamislite da moæete pozvati Isusa na objed ili Ga posjetiti u bolnici ili zatvoru. Isus je rekao da mi to Ëinimo kada sluæimo ljudima u svojoj zajednici. Kakva nevjerojatna prilika koju nam nudi na ovaj naëin! Uz molitvu proëitajte πto je Isus rekao u ovim redcima. Kako razumijemo misao da je On poistovjetio sebe s gladnima, golima, onima koji su u tamnici? Na πto nas to obvezuje i kako u skladu s tim trebamo æivjeti? 66
PETAK 23. kolovoza ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje Milosrdni Samarijanac, 408 413, i poglavlje Jednomu od ove moje najmanje braêe, 528 532; u knjizi Isusove usporedbe poglavlje Nepremostiva provalija premoπêena, 171 181, i poglavlje Tko je moj bliænji?, 257 267. Krist ruπi zid razdvajanja, samoljublja i nacionalnih predrasuda propovijedajuêi ljubav prema svim pripadnicima ljudske obitelji. On uzdiæe ljude iz uskog kruga u koji ih je zatvorila njihova sebiënost, uklanjajuêi sve zemaljske granice i umjetno stvorene razlike u druπtvu. Ne pravi nikakvu razliku izmeappleu susjeda i stranaca, prijatelja i neprijatelja. Krist nas uëi da svaku duπu kojoj je potrebna pomoê gledamo kao svojeg bliænjeg, a cijeli svijet kao svoje podruëje rada. (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, 41; u izvorniku 42) Mjerilo zlatnog pravila mjerilo je krπêanstva. Sve πto je manje od toga, zapravo je prijevara. Laæna religija navodi ljude da malo cijene ljudska biêa a Krist ih je toliko cijenio da je dao æivot za njih i da budu nemarni prema ljudskim potrebama, patnjama ili pravima. OmalovaæavajuÊi prava siromaπnih, patnika i greπnika, pokazujemo da smo izdali Krista. KrπÊanstvo u svijetu ima tako malo sile zato πto ljudi samo nose Kristovo ime, a æivotom se odriëu Njegova karaktera. (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, 115,116; u izvorniku 137) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Koji je vaπ omiljeni tekst koji smo prouëavali ovoga tjedna? Zaπto? 2. Pogledajte πto je Ellen G. White napisala o tome kako je vjera koja navodi da budemo nemarni prema ljudskim potrebama, patnjama ili pravima laæna. Zaπto moramo paziti da ne pomislimo kako niπta drugo nije vaæno zato πto imamo istinu (πto je toëno)? 3. Kako redci u odsjeku od Ëetvrtka pokazuju πto obuhvaêa posjedovanje istine? Saæetak: Isusov nauk prikazuje drugaëiji naëin æivota stanovnika i pripadnika Boæjeg kraljevstva. GradeÊi na temelju Starog zavjeta, On je ponovio i proπirio pouke o brizi o siromaπnima i potlaëenima naglaπavajuêi da Êe Njegovi sljedbenici æivjeti kao osjeêajni i milosrdni ljudi dok Ëekaju Njegov povratak. 67
LijeËnik je zahtijevao pobaëaj ezdesetgodiπnja baka Dina, koja je æivjela u Sovjetskom Savezu, molila se svaki put ujutro: Gospodine, poπalji mi nekoga komu mogu svjedoëiti o Tebi. Jednoga dana Dina je primijetila trudnicu koja je Ëekala na autobusnoj postaji Petropavlovsk KamËatski. OËekujete li dijete? upitala je. Æena, Ljuda Savostina, poëela je plakati. OËekivala je sina, ali lijeënik ju je nagovarao da pobaci. LijeËnik je rekao da Êe, ako pokuπam roditi, dijete biti mrtvoroappleeno, a ja Êu umrijeti, tuæila se. Dina je utjeπila tu æenu i pozvala je da posjeti kuênu crkvu u subotu. Ljuda nikada nije bila u crkvi, ali je pristala doêi. U subotu je Dina i Ljudu upoznala s dvanaest drugih Ëlanova crkve. Pastor Jakov Kulakov propovijedao je o Boæjoj vjernosti. Nakon toga je Ljuda iznijela svoju dvojbu pastoru. Pastor ju je ohrabrio da vjeruje Bogu i molio se za nju. U ponedjeljak je Ljuda rekla lijeëniku da Êe zadræati dijete. Jeste li poludjeli? rekao je lijeënik. Kad je nije mogao pokolebati, pozvao je njezinog supruga Vladimira. Kod kuêe se Vladimir obruπio na Ljudu: Jesi li tako sebiëna da si spremna umrijeti i ostaviti svoju kêer bez majke? govorio je. Zadræat Êu ovo dijete, odgovorila je Ljuda. Vjerujem u Boga. Tko je taj Bog o kojem govoriπ? upitao je on. Nema Boga! SljedeÊe subote Ljuda se vratila u crkvu. I sljedeêe subote. Uskoro je bila krπtena. Pokazalo se da je lijeënik u krivu. Dijete je roappleeno æivo, a Ljuda nije umrla. Ali mali Sergej je bio bolestan i trpio je napadaje. Jednog dana Sergej je pretrpio teπki napad. Prestao je disati za deset sekundi. Dvadeset sekundi. Usne su mu postale plave. Ljuda je pala na koljena i plakala, Gospodine, dao si æivot ovom djeëaku; molim Te, nemoj ga uzeti! Njezin je suprug uletio u sobu. Doapplei ovamo i moli se! rekla mu je Ljuda. Trebamo i tvoju vjeru! Vladimir je pao na koljena. Gospodine, vjerujem! U tom trenutku dijete je poëelo disati. Cijela obitelj pristupila je AdventistiËkoj crkvi, a Sergej, koji je sada u svojim Ëetrdesetima, ostao je vjerni Ëlan crkve sve do danas, svjedoëi pastor Kulakov, koji danas ima πezdeset i πest godina, i umirovljen je nakon Ëetrdeset i jedne godine sluæbe, a æivi u Podolsku, juæno od Moskve. Zaπto je ta obitelj pristupila adventistima? Jedna starija æena se molila svakog jutra: Gospodine, poπalji nekoga koga Êu ja dovesti do Tebe danas, svjedoëi pastor Kulakov. Postoji moê u takvoj molitvi, uvjeren je on. 68
Pouka 9 24. 31. kolovoza 2019. Sluæba u novozavjetnoj Crkvi»isto i neokaljano bogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji se u ovomu: pohaappleati sirote i udovice u njihovoj nevolji i Ëuvati samoga sebe Ëistim od ovog svijeta. (Jakov 1,27) Biblijski tekstovi: Djela 2,42-47; Djela 4,32-37; Matej 25,38.40; Djela 9,36; 2. KorinÊanima 8,7-15; Rimljanima 12; Jakov 2,1-9. Veliki nalog (Matej 28,18-20) spada meappleu najpoznatije tekstove u Bibliji, makar meappleu krπêanima.»esto se prikazuje kao izjava o naπoj misiji i nadahnuêe je u razliëitim misijskim i evanappleeoskim projektima. Nadahnuti ovim redcima, krπêani su doista otiπli u cijeli svijet, katkad po cijenu velikih osobnih poteπkoêa, kako bi navjeπêivali Evanappleelje. to je Isus rekao u Velikom nalogu? Pozvao je svoje uëenike da stvaraju nove uëenike, da krπtavaju, da pouëavaju ljude da vrπe sve πto sam vam zapovjedio (Matej 28,20). Kao πto smo vidjeli, velik dio onoga πto nam je Isus naloæio odnosi se na brigu o onima kojima je potrebna pomoê, koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Ne trebamo zaboraviti da ovi nalozi koje je Isus uputio prvim uëenicima nisu bili novina, neπto πto prije nisu Ëuli ili vidjeli, veê nastavak Isusovog poslanja meappleu njima. Zato se ova strana Isusovih pouka jasno moæe zapaziti u æivotu nove crkvene zajednice kao dio ispunjavanja Velikog naloga. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 56 69
NEDJELJA 25. kolovoza NOVA VRSTA ZAJEDNICE Nakon Isusovog uzaπaπêa i izlijevanja Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice, skupina vjernika, Ëiji je broj brzo rastao, osnovala je prvu Crkvu, novu vrstu zajednice meappleu Isusovim sljedbenicima, koju su u poëetku vodili Isusovi prvi uëenici. Meappleutim, ova nova zajednica nije bila njihova tvorevina; ona je utemeljena na Isusovom nauku i sluæbi i dugoj povijesti hebrejskog Pisma i njihovih proroka. ProËitajte Djela 2,42-47; 4,32-37. Koji su kljuëni elementi u ovim opisima prve Crkve? Dok Izraelci nikada nisu u potpunosti uspjeli uspostaviti pravedno i velikoduπno druπtvo, rana crkvena zajednica ozbiljno je shvatila nalog da ne bude siromaha kod tebe (Ponovljeni zakon 15,4). Jedan od praktiënih izraza njihove vjere bio je dijeljenje materijalnih dobara prodavali su Ëak i svoja imanja i tako doprinosili rastu novëanih sredstava (vidi Djela 4,34-5,2) da bi zadovoljili potrebe drugih vjernika, kao i da bi postali blagoslov onima koji nisu pripadali mladoj zajednici, pogotovo preko sluæbe izljeëenja (vidi Djela 3,1-11; 5,12-16). Ova zajednica ni na koji naëin nije bila utopijsko druπtvo. Kako se broj vjernika poveêavao, rasla je napetost oko upravljanja ovim sredstvima, posebno oko svakidaπnjeg dijeljenja hrane udovicama (vidi Djela 6,1). UËenici, koji su prirodno bili voapplee zajednice, æeljeli su se usredoto- Ëiti na propovijedanje Evanappleelja. Da bi rijeπili nastalu situaciju, bilo je potrebno izvrπiti reorganizaciju. Stoga je bilo izabrano sedam ljudi koji Êe se baviti praktiënim pitanjima crkvene zajednice. Ovo je moæda bilo prvo prepoznavanje razliëitih sluæbi i sposobnosti potrebnih u Crkvi; u isto vrijeme, to je bio pokazatelj koliko je vaæna praktiëna sluæba u crkvenom æivotu i svjedoëenju. Ovo isto naëelo poboænosti i pravednosti koje je u vrijeme Mojsija i Davida trebalo voditi voapplee u Boæjem narodu, trebali su slijediti oni kojima je bio povjeren nadzor nad organiziranom Boæjom crkvom u krπêansko doba. (Ellen G. White, Djela apostolska, 59; u izvorniku 95) Pokuπajte zamisliti kakve su prilike vladale u toj prvoj zajednici. Kako mi danas moæemo njegovati ta ista naëela? 70
PONEDJELJAK 26. kolovoza SRNINA SLUÆBA I SVJEDO»ENJE Kada se Crkva poëela πiriti kako je Isus pretkazao u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje (Djela 1,8), novi vjernici prihvaêali su Isusovu vjeru i sluæbu. Meappleu njima je bila i Srna poznata i kao Tabita iz grada Jope. Ona je ozbiljno shvatila Isusov nalog da odijeva gole, jer to Ëini Isusu osobno (vidi Matej 25,38.40). ProËitajte izvjeπtaj o Srni i njezinoj sluæbi u Djelima 9,36. Kako vaπ æivot i sluæba mogu biti opisani na sliëan naëin? Kako biste voljeli da budu opisani?»ini se da je Srnina sluæba bila takva da je njezina uloga uëenice (vidi Djela 9,36), njezina vjernost, energija i usmjerenost na druge bila poznata Ëak i izvan njezinog rodnog grada. Kada je Petar posjetio grad nedaleko od Jope, stanovnici Jope zamolili su ga da doapplee jer je Srna iznenada umrla (vidi Djela 9,37-41). Kada je stigao u Jopu, pred Petra su iziπli mnogi kojima je Srna pomogla svojim zalaganjem za siromaπne. Pokazali su mu odjeêu koju je saπila i rekli kako je mnogima pruæila pomoê. Naravno, to πto se Petar tada pomolio za Srnu i πto ju je Bog vratio u æivot, nije jamstvo da Êe onima koji posvete svoj æivot sluæbi drugima biti sve dobro u æivotu. Uostalom, Srna je podnijela bolest i smrt, dok je Stjepan, jedan od prvih appleakona, odreappleenih da sluæi udovicama u crkvi, postao prvi muëenik (vidi Djela 7,54-60). Æivot posveêen sluæbi nije put na kojem se sve odvija glatko; katkad to moæe biti put brojnim poteπkoêama. Meappleutim, u ovom izvjeπtaju Bog je, upotrijebivπi Ëinjenicu da je narod u Srninom æivotu i smrti prepoznao Njegovu ljubav i silu, izvrπio snaæan utjecaj na stanovnike Jope: Vijest o tom raπiri se po svoj Jopi te mnogi prigrliπe vjeru u Gospodina. (Djela 9,42) Kad biste vi umrli, bi li ljudi æalili za onim πto ste Ëinili, bi li im vaπ rad nedostajao, kao πto su se stanovnici Jope sjeêali Srnine sluæbe i æalili za njom? Kako u baπtinu moæemo ostaviti bolju sluæbu? Koje praktiëne sposobnosti i vjeπtine posjedujete poput Srnine vjeπtine πivanja odjeêe koje moæete upotrijebiti u sluæbi drugima? 71
UTORAK 27. kolovoza DAVANJE KAO NA»IN OBJAVLJIVANJA EVAN ELJA Apostol Pavao je nakon obraêenja prihvatio zadaêu da odnese Evanappleelje u poganski svijet. Uspjeh koji mu je Bog podario, pokrenuo je znaëajna pitanja o odnosu izmeappleu æidovskih korijena nastale krπêanske vjere i novih Isusovih sljedbenika iz poganstva. Na saboru u Jeruzalemu susreli su se krπêanski voapplee iz judaizma i poganstva, razgovarali o tome i traæili Boæje vodstvo u vezi s ovim sloæenim pitanjima. Izvjeπtaj o tom sastanku i njegovi zakljuëci zabiljeæeni su u Djelima 15. Meappleutim, u izvjeπtaju o ovom sastanku u GalaÊanima 2, Pavao dodaje joπ jednu vaænu pojedinost uputama koje je primio nakon sabora u Jeruzalemu za svoju daljnju sluæbu meappleu poganima: Jedino su htjeli da se i dalje sjeêamo siromaha; to je baπ ono πto sam briæno i Ëinio. (GalaÊanima 2,10) Pavao je teæio ovom cilju osobno (vidi Djela 20,35) i u svojoj sluæbi. Poput prve Crkve u Jeruzalemu, Pavao je proπirio viappleenje krπêanske zajednice o prihvaêanju svih vjernika. ProËitajte 2. KorinÊanima 8,7-15. Kako Pavao povezuje Evanappleelje i velikoduπno davanje? Pavao spominje i dva starozavjetna teksta ne bi li potaknuo vjernike na velikoduπnost i brigu o drugim vjernicima u teπkim okolnostima. Naveo je izvjeπtaj o Boæjem velikoduπnom davanju mane izraelskom narodu u pustinji kao model davanja i dijeljenja meappleu πirom crkvenom zajednicom (vidi 2. KorinÊanima 8,15). Takoappleer je naveo Psalam 112,9: Razdijeli, dade siromasima; njegova dobrotvornost ostaje zauvijek. (2. KorinÊanima 9,9) Pavao je poticao svoje Ëitatelje da voljno daju, da redovno odvajaju dio svojih prihoda, jer Êe im to olakπati prikupljanje kada on ili Tit posjete njihovu crkvu kako bi skupljene darove odnijeli potrebitim krπ- Êanima u Jeruzalem. On je upotrijebio primjer jedne crkve da bi ohrabrio druge crkve da pokaæu sliënu velikoduπnost. Oni Êe, zahvaljujuêi vaπoj prokuπanosti u ovoj sluæbi milosrapplea, hvaliti Boga zbog vaπega pokornog priznavanja Kristove Radosne vijesti i zbog dareæljiva dijeljenja dobroëinstva njima i svima. (2. KorinÊanima 9,13) Kako treba postaviti prioritete u davanju kada nismo u moguênosti dati za svaki izloæeni cilj ili potrebu? 72
SRIJEDA 28. kolovoza PAVLOV VODI» ZA DOBRO ÆIVLJENJE I LJUBAV Pavlova Poslanica Rimljanima najpoznatija je po opπirnom objaπnjenju vaænog nauka o spasenju vjerom zahvaljujuêi Kristovoj smrti. Pavao nudi praktiëne smjernice o æivotu na temelju Boæje milosti i ljubavi otkrivene u Isusu i Evanappleelju: Zaklinjem vas, braêo, milosrappleem Boæjim da prinesete sebe kao ærtvu æivu, svetu i ugodnu Bogu kao svoje duhovno bogoπtovlje. (Rimljanima 12,1) Pavao kaæe da tako trebamo æivjeti zbog onoga πto je Bog uëinio za nas u Isusu. ProËitajte i ukratko iznesite svojim rijeëima 12. poglavlje Poslanice Rimljanima, posebno obraêajuêi pozornost na poziv da volimo druge i brinemo se o njima, posebno o nevoljnima. U Rimljanima 12 u odreappleenom smislu iznosi se saæetak mnogih tema kojima Pavao posveêuje viπe pozornosti u drugim svojim poslanicama. On govori o razliëitim ulogama i darovima unutar crkvenog tijela, meappleu kojima su sluæenje, pruæanje ohrabrenja i velikoduπno davanje (vidi retke 3-8). Meappleutim, to ne samo da treba Ëiniti, veê treba Ëiniti na najbolji moguêi naëin s oduπevljenjem i iznad svega s ljubavlju (vidi retke 9-11). Pavao praktiëno opisuje ovakav naëin æivota. On potiëe vjernike da budu strpljivi u poteπkoêama i progonstvu, da se brinu o nevoljnima, da grade mir uvijek i svugdje, i kao πto smo prethodno vidjeli da ljubazno podnose zlo i nepravdu pobjeappleujuêi zlo Ëinjenjem dobra (vidi Rimljanima 12,20.21). Ovo poglavlje istiëe πto znaëi æivjeti kao novo stvorenje, sluæeêi Bogu kao pojedinac i kao dio zajednice vjernih. Pavao je rekao novim Isusovim sljedbenicima da se njihov æivot, vrijednosti i djela trebaju promijeniti kao odgovor na ono πto je Isus uëinio za njih svojom smrêu na kriæu i na nadu u vjeëni æivot. BuduÊi da su æivjeli u okrutnom druπtvu sklonom tlaëenju, u srcu Rimskog Carstva, Pavao ih pouëava da æive drugaëije. Nemojte se prilagoappleivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliëavajte se obnovom svoga uma da mognete uoëavati πto je volja Boæja: πto je dobro, ugodno i savrπeno! (Rimljanima 12,2) Kojim se stavovima i obiëajima trebate oduprijeti u svojoj druπtvenoj zajednici kako biste kao Isusov sljedbenik pokazivali ljubav i æivjeli promijenjenim æivotom? 73
»ETVRTAK 29. kolovoza JAKOV PRAVEDNIK Prema krπêanskoj predaji Jakov, Isusov brat ili polubrat, postao je voapplea prve Crkve u Jeruzalemu i upravo je on predsjedao saborom u Jeruzalemu (vidi Djela 15; GalaÊanima1; 2). Ako je tako, onda je vjerojatno on pisac poslanice saëuvane u Bibliji kao Jakovljeva poslanica. Ime Jakov bilo je uobiëajeno ime u to vrijeme, ali ako je u pitanju ista osoba, on je mogao biti i crkveni voapplea poznat kao Jakov Pravednik, πto ukazuje na mudrog voappleu koji je na pravi naëin postavio prioritete kad je u pitanju ophoappleenje prema drugima i briga o zaboravljenima i potlaëenima. Knjiga koja nosi njegovo ime opisana je kao novozavjetna knjiga izreka, jer je usredotoëena na praktiënu poboænost i mudro æivljenje Boæjih sljedbenika. Pisac Jakovljeve poslanice podsjeêa svoje krπêanske Ëitatelje da budu izvrπioci rijeëi, a ne samo sluπaoci koji zavaravaju sami sebe (Jakov 1,22), i da se prava vjera Ëista i bez mane pred Bogom brine o nevoljnima i potlaëenima i odupire utjecaju druπtva (vidi Jakov 1,27). ProËitajte Jakov 2,1-9; 5,1-5. Kako se Jakovljev stav prema bogatima razlikuje od uobiëajenog stava u veêini druπtava? to savjetuje o tome kako se treba odnositi prema bogatima i siromaπnima u crkvenoj zajednici? Jakov tvrdi da nekome neêemo pruæiti utjehu ako mu poæelimo sve najbolje Ëak i Boæji blagoslov dok on podnosi hladnoêu i glad. Pruæanje hrane i odjeêe bit Êe mnogo korisnije u izraæavanju i pokazivanju brige prema njima od svih plemenitih osjeêaja i lijepih æelja (vidi Jakov 2,14-16). Jakov ovo koristi kao primjer uzajamnog utjecaja vjere i djela u okviru naπeg odnosa s Bogom. On takoappleer ponavlja (Jakov 2,8) da je Isus uëio da ljubimo bliænje kao sebe, pokazujuêi kako ovu zapovijed treba izvrπavati u svakidaπnjem æivotu. Bogu i ljudima sluæimo ne zato da bismo zaradili spasenje, veê zato πto tako pokazujemo pravu vjeru. Zaπto Ëak i podsvjesno veêu pozornost posveêujemo bogatima? 74
PETAK 30. kolovoza ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlje 32, Dareæljiva crkva, 211 217. Spasitelj je dao svoj dragocjeni æivot da bi osnovao Crkvu koja Êe biti sposobna voditi brigu o æalosnim duπama koje su u kuπnji. Zajednica vjernih moæe biti siromaπna, neobrazovana i nepoznata, ali u Kristu oni mogu obavljati rad u domu, u susjedstvu, u crkvi, pa Ëak i u drugim krajevima, Ëiji Êe rezultat biti tako dalekoseæan kao vjeënost. (Ellen G. White, Isusov æivot, 531; u izvorniku 640) NesebiËna dareæljivost izazvala je u prvoj Crkvi mnogo radosti jer su vjernici znali da njihov trud pomaæe slanju evanappleeoske vijesti onima koji se nalaze u tami. Njihova dragovoljnost svjedoëila je o tome da nisu uzalud primili Boæju milost. to je osim posveêenja Duhom moglo proizvesti takvu dareæljivost? U oëima vjernika i nevjernika bilo je to Ëudo milosti. (Ellen G. White, Djela apostolska, 216; u izvorniku 344) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kako vaπa mjesna crkva moæe postati sliënija crkvi opisanoj u prvih nekoliko poglavlja Djela apostolskih? Koje praktiëne korake vodstvo vaπe crkve moæe poduzeti da bi ohrabrilo crkvu u tom smjeru? 2. Crkva adventista sedmoga dana πirom svijeta koristi neka od naëela o kojima smo razgovarali u pouci za ovaj tjedan u raspodjeli desetina i darova u razliëitim dijelovima svijeta. Koje su prednosti ovakve raspodjele sredstava πirom svijeta? 3. Jesu li upute za æivot, poput onih saæetih u Rimljanima 12, primjenjive u stvarnom svijetu, ili nas viπe podsjeêaju na idealizirane slike svetaca na vitraju? 4. U Jakovu 5,1-5 upotrijebljen je snaæan jezik kojim se ponavljaju oπtra upozorenja starozavjetnih proroka. Zaπto je takav snaæan izraz prikladan i nuæan? Saæetak: Potaknuti Isusovim nalogom i silom Duha Svetoga, uëenici i prvi vjernici πirili su Isusovu poruku πto su dalje mogli. OslanjajuÊi se na Isusov nauk i hebrejske spise, prva Crkva bila je nova vrsta zajednice koja je dijelila sve πto je imala s nevoljnima, i unutar zajednice i izvan nje. Svojim primjerom i naukom zabiljeæenim u njihovim poslanicama upuêenim ovim crkvama, prvi krπêanski voapplee poticali su vjernike na æivot vjernosti i sluæbe, pogotovo onima kojima je bila potrebna pomoê. 75
Oprost finskog oca Finska je bila zaglavljena u krvavom graappleanskom ratu 1918. godine. Borci sastavljeni od radniëke klase zvani crveni, bili su u sukobu s ljudima koje su zvali bijelima, uglavnom iz srednje i viπe druπtvene zajednice. Moj pradjed Viktor Ståhlberg molio je svojeg sina, mojeg ujaka Väinöa Ståhlberga, da se ne pridruæuje redovima bijelih. Viktor, koji se prije tri godine pridruæio Crkvi adventista sedmog dana, naveo je Isusove rijeëi iz Mateja 26,52: Jer svi koji uzmu maë, od maëa Êe poginuti. Molim te, sine moj, ne idi s prijateljima u vojsku, rekao je. No, Väinö je osjetio snaæan poticaj da se bori za ono u πto je vjerovao i napustio je dom pod okriljem noêi. Susreo se s prijateljima u jednom zaljevu rano u nedjelju ujutro. Gotovo odmah, vojnici crvenih uhvatili su Väinöa i ostale. Kasnije se pokazalo da je kuêna pomoênica, koja se zaljubila u Väinöa, otkrila njegove planove simpatizeru crvenih, koji je obavijestio njihovu vojsku. Te noêi mladiêe su stavili na sanjke s konjskom vuëom i dva naoruæana vojnika crvenih odvezla su ih na zaleappleeni zaljev. Vojnici su izrezali rupu u ledu i naredili zatvorenicima da stoje u redu. Väinö je to odbio i ubili su ga na licu mjesta. Tada su ubili joπ tri mladiêa. Dvojica su pokuπala pobjeêi, ali i oni su ubijeni. Nakon toga je druga skupina zatvorenika pobjegla. Dok su dva vojnika jurnula za njima, jedan od zatvorenika, koji su se pretvarali da su mrtvi blizu ledene rupe, pobjegao je u slobodu. IspriËao je drugima πto se dogodilo. Crveni gonitelji su se vratili natrag u zaljev i bacili tijela mrtvih u ledenu rupu. Väinov otac Viktor i ostatak obitelji tugovali su danima. Nakon nekog vremena bijeli su nadvladali i graappleanski rat je zavrπen 1918. 1920. Zarobili su desetero vojnika crvenih i odluëili ih pogubiti da osvete smrt Väinöa i njegovih prijatelja. Viktor je zgrabio svoju Bibliju i poæurio do mjesta gdje su namjeravali izvrπiti smaknuêe. Stajao je na vrhu breæuljka. Dosta je ubijanja! viknuo je. Ne moæete ubiti viπe niti jednog pripadnika crvenih za izgubljeni æivot mojega sina; niti jednog! Kako je propovijedao na brdu, slomio se krug osvete i æivoti zatvorenika crvenih bili su poπteappleeni. Meappleu tih deset crvenih bila su i dva sina mjesnog kovaëa. Vidjevπi da su njegovi sinovi spaπeni, radosni kovaë je poëeo Ëitati Bibliju i pridruæio se AdventistiËkoj crkvi. Bog je takoappleer blagoslovio Viktorovu obitelj. Osam Ëlanova te obitelji sluæilo je kao adventistiëki pastori, ukljuëujuêi i mene i Vainovog brata Toivoa Seljavaara, koji je javni evangelizator i koji je krstio viπe od tisuêu i pet stotina ljudi. Akari Vehkavuori 76
Pouka 10 31. kolovoza 7. rujna 2019. Æivjeti u skladu s Evanappleeljem Da, miloπêu ste spaπeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji! To ne dolazi od djela da se tko ne bi hvalisao. Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo. (Efeæanima 2,8-10) Biblijski tekstovi: Rimljanima 8,20-23; Ivan 3,16.17; Matej 9,36; Efeæanima 2,8-10; 1. Ivanova 3,16.17; Otkrivenje 14,6.7.»im poënemo govoriti o Boæjim zapovijedima, zahtjevima ili uputama, suoëavamo se s kuπnjom da pomislimo kako na neki naëin onim πto Ëinimo moæemo zaraditi spasenje ili steêi Boæju naklonost. Meappleutim, u Bibliji se ponavlja da smo greπnici spaπeni Boæjom miloπêu zahvaljujuêi Isusu i Njegovoj smrti na kriæu. to tome moæemo dodati? Ili kao πto je Ellen G. White zapisala: Kad biste spojili sve πto je dobro, sveto, plemenito i lijepo u Ëovjeku, a zatim to predstavili Boæjim anappleelima kao doprinos spasenju ljudske duπe ili kao zasluge, prijedlog bi bio odbaëen kao izdajniëki Ëin. (Faith and Works, 24) Naπa djela milosrapplea i suosjeêanja prema nevoljnima ne trebaju biti shvaêena kao legalistiëka. Kada rastemo u spoznaji i razumijevanju spasenja, odnos izmeappleu Boæje ljubavi i Njegove brige o siromaπnima i potla- Ëenima bit Êe prenesen na nas, primatelje Njegove ljubavi. Poπto smo je primili, moêi Êemo je i dati. Kada vidimo koliko Bog voli nas, uviappleamo da voli i druge i da nas poziva da i mi pokaæemo ljubav prema njima. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 57 77
NEDJELJA 1. rujna DA, BOG JE TAKO LJUBIO... Tekst u Ivanu 3,16 glasi: Da, Bog je tako ljubio svijet... Izvorna grëka rijeë kosmos znaëi svijet kao stvorena, ureappleena jedinica. (The SDA Bible Commentary, sv. 5, 929) Ovaj redak govori o spasenju ËovjeËanstva, ali plan spasenja ima utjecaja na sva djela stvaranja. ProËitajte Rimljanima 8,20-23. to ovi redci uëe o opêim pitanjima u planu spasenja? Naravno, spasenje se s jedne strane tiëe svakoga od nas u naπem osobnom odnosu s Bogom. Meappleutim, to nije sve. Opravdanje nije samo oprost grijeha. U idealnom smislu odnosi se i na to kako preko Isusa i sile Duha Svetoga Gospodin stvara Boæju obitelj koja slavi oprost i sigurnost spasenja time πto, izmeappleu ostalog, svjedoëi svijetu svojim dobrim djelima. ProËitajte Ivan 3,16.17. Kako 17. redak doprinosi πirem razumijevanju 16. retka? 78 Jasno nam je da Bog voli i druge ljude, a ne samo nas. On voli one koje mi volimo, i tome se radujemo. On voli i one koji Ga joπ nisu upoznali, i prepoznavanje ove istine potiëe nas da im se pribliæimo. Meappleutim, On takoappleer voli one u Ëijem nam druπtvu nije ugodno ili one kojih se plaπimo. Bog voli sve ljude, svuda, Ëak i one koje moæda mi ne volimo. Ta je ljubav prigodom stvaranja pokazana na djelu. Biblija neprestano upuêuje na svijet oko nas kao na dokaz Boæje dobrote: Koji Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa pada pravednima i nepravednima. (Matej 5,45)»ak je i sam æivot dar od Boga i bez obzira na odgovor pojedinca ili njegov stav prema Bogu, svaka je osoba primatelj tog dara. Kako se naπ stav prema drugima i njihovim prilikama treba promijeniti kada prepoznamo da su oni biêa koja je Bog stvorio i koja voli?
PONEDJELJAK 2. rujna SAÆALJENJE I POKAJANJE Isprepleteni izvjeπtaji o spasenju i velikoj borbi pozivaju nas da priznamo istinu o æivotu koja je bitna za naπe razumijevanje svijeta i sebe, a koja glasi: mi i naπ svijet smo pali, slabi i greπni. Naπ svijet nije onakav kakav je stvoren pa iako joπ uvijek nosimo obliëje Boga koji nas je stvorio, mi smo dio oslabljenog svijeta. Grijeh u naπem æivotu je zlo koje uzrokuje toliku bol, tlaëenje i izrabljivanje πirom svijeta. Prema tome, u redu je da osjetimo bol, nelagodu, tugu i nesreêu ovoga svijeta i æivota ljudi koji nas okruæuju. Trebali bismo biti roboti da ne bismo osjetili muku æivota. Jadikovanje u Psalmima, Jeremijina æalost i tuga drugih proroka, Isusove suze i saæaljenje pokazuju da je ovakva reakcija na svijet i njegovo zlo normalna, pogotovo kad se radi o onima koji su Ëesto pogoappleeni tim zlom. ProËitajte sljedeêe tekstove: Matej 9,36; 14,14; Luka 19,41.42; Ivan 11,35. to je u svakom od ovih tekstova pokrenulo Isusovo saæaljenje? Kako naπe srce moæe smekπati prema boli koja nas okruæuje? Ne trebamo zaboraviti da grijeh i zlo nisu samo negdje tamo, posljedica pada nekoga drugog: Ako tvrdimo da grijeha nemamo, sami sebe varamo, i u nama nema istine. (1. Ivanova 1,8) Prema razumijevanju biblijskih proroka, grijeh nije postao koban prvenstveno zato πto je netko prekrπio pravila, veê zato πto je naruπio odnos izmeappleu Boga i Njegovog naroda, i zato πto naπ grijeh povreappleuje druge ljude. Ovo se moæe dogoditi u uæem ili πirem opsegu, ali je u pitanju isto zlo. SebiËnost, pohlepa, zloba, predrasude, neznanje i nemar korijen su svih zala, nepravde, siromaπtva i tlaëenja u svijetu. Priznanje vlastite greπnosti prvi je korak u suoëavanju s ovim zlom, kao i prvi korak da dopustimo da Boæja ljubav zauzme svoje mjesto u naπem srcu: Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe i oëisti nas od svake nepravednosti. (1. Ivanova 1,9) Pogledajte sebe. U kojem ste smislu i vi slabi i dio veêeg problema? to je jedini odgovor i gdje ga jedino moæemo potraæiti? 79
UTORAK 3. rujna MILOSR E I DOBRA DJELA Svojim rijeëima ukratko izloæite tekst u Efeæanima 2,8-10. to ovi redci govore o odnosu izmeappleu milosrapplea i dobrih djela? Biblija kaæe da smo, izmeappleu ostalog, stvoreni da se klanjamo Bogu i sluæimo drugima. Samo u maπti moæemo pokuπati shvatiti kako bi ti postupci izgledali u bezgreπnom okruæenju. Mi sada zbog grijeha poznajemo samo slabi i pali svijet. Na naπu sreêu, Boæja milost, izraæena i ostvarena u Isusovoj ærtvi prinesenoj za grijehe svijeta, otvara put oprostu i iscjeljenju. Dakle, Ëak i usred ove naruπene stvarnosti naπ æivot potpunije postaje Boæje djelo, a Bog nas koristi kao svoje suradnike u iscjeljivanju i obnovi æivota drugih ljudi (vidi Efeæanima 2,10). Onaj tko prima, treba dalje davati. Pozivi za pomoê dolaze sa svih strana. Bog poziva ljude da radosno sluæe svojim bliænjima. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, 54; u izvorniku 103) Ponovimo joπ jednom, mi ne Ëinimo dobra djela ne brinemo se o siromaπnima, ne podiæemo potlaëene, ne hranimo gladne da bismo zaradili spasenje ili poloæaj pred Bogom. U Kristu vjerom zauzimamo poloæaj pred Bogom koji vrijedi. Bolje reëeno, mi prepoznajemo sebe kao greπnike i kao ærtve grijeha koje Bog usprkos svemu voli i koje je otkupio. Iako se joπ borimo sa sebiënoπêu i pohlepom, samopoærtvovna Boæja milost nudi nam novi æivot i ljubav koja Êe preobraziti naπ æivot. Kada pogledamo na kriæ, vidimo uzviπenu i potpunu ærtvu prinesenu za nas, i uviappleamo da ne moæemo dodati niπta onome πto nam se nudi u Kristu. Meappleutim, to ne znaëi da ne trebamo uëiniti neπto kao odgovor na ono πto nam je dano u Kristu. Naprotiv, moramo odgovoriti, a koji je bolji naëin da odgovorimo na ljubav koja nam je pokazana nego da je i mi pokaæemo drugima? ProËitajte 1. Ivanova 3,16.17. to ovi redci tako snaæno govore o tome kakav treba biti naπ odgovor na kriæ? 80
SRIJEDA 4. rujna NA A ZAJEDNI»KA»OVJE»NOST Isus je svojom sluæbom i naukom poticao potpunu ukljuëenost. Sve koji su s iskrenim pobudama traæili Njegovu pomoê bilo æene na loπem glasu, bilo carinici, gubavci, Samarijanci, rimski stotnici, vjerski voapplee ili djeca On je primao s istinskom toplinom i briæljivoπêu. To je trebala Ëiniti i prva Crkva. Kada su prvi vjernici polako prepoznali sveobuhvatnu narav Evanappleelja, oni nisu samo svojoj vjeri dodavali dobra djela kao neπto lijepo πto treba Ëiniti. Takvo postupanje Ëinilo je sræ njihovog razumijevanja Evanappleelja, kako su ga doæivjeli u Isusovom æivotu, sluæbi i smrti. Dok su se suoëavali s teπkoêama i problemima, prvo pojedinaëno, kao u sluëaju voapplea Pavla i Petra (vidi Djela 10,9-20), zatim kao crkveno tijelo na saboru u Jeruzalemu (vidi Djela 15), poëeli su shvaêati dramatiënu promjenu koju je ova Radosna vijest unijela u njihovo razumijevanje Boæje ljubavi i kako to treba biti ostvareno u æivotu onih koji tvrde da Ga slijede. to sljedeêi tekstovi uëe o naπoj zajedniëkoj ËovjeËnosti? Kako svaka misao treba utjecati na naπ stav prema drugima? Malahija 2,10... Djela 17,26... Rimljanima 3,23... GalaÊanima 3,28... GalaÊanima 3,28 teoloπki je saæetak praktiëne usporedbe koju je Isus ispriëao o milosrdnom Samarijancu. Umjesto da se prepiremo oko toga kome smo duæni sluæiti, jednostavno idite i sluæite, i moæda Ëak budite spremni da vam sluæe oni od kojih to moæda ne biste oëekivali. ZajedniËki element svjetske ljudske obitelji ostvaruje se na viπem stupnju u zajedniëkoj obitelji onih koji su meappleusobno povezani Evanappleeljem, spasonosnom Boæjom ljubavlju koja nas poziva na jedinstvo u Njemu: Uistinu, mi smo svi bilo Æidovi bilo Grci, bilo robovi bilo slobodnjaci krπteni jednim Duhom u jedno tijelo. I svi smo napojeni jednim Duhom. (1. KorinÊanima 12,13) 81
»ETVRTAK 5. rujna VJE»NO EVAN ELJE NavjeπÊivanje Evanappleelja svakom narodu i plemenu, jeziku i puku (Otkrivenje 14,6) nastavilo se kroz krπêansku povijest. Meappleutim, Otkrivenje opisuje da Êe se objavljivanje ove Radosne vijesti o Isusu i svemu πto ona obuhvaêa obnoviti na svrπetku vremena. ProËitajte Otkrivenje 14,6.7. Kako je Evanappleelje najëeπêe saæeto retkom u Ivanu 3,16 ukljuëeno u anappleeosku poruku u 7. retku? 82 Tekst u Otkrivenju 14,7 spaja tri kljuëna elementa koja smo veê zapazili u ovom prouëavanju o Boæjem postupanju prema zlu, siromaπtvu i tlaëenju u biblijskom izvjeπtaju: Sud. Poziv na sud na izvrπenje pravde poziv je koji ponavljaju oni koji su podnosili tlaëenje tijekom povijesti. Na sreêu, Biblija prikazuje Boga kao Onoga koji Ëuje plaë oæaloπêenih. Kao πto je Ëesto izraæeno u Psalmima, oni prema kojima se nepoπteno postupalo, sud smatraju radosnom vijeπêu. Bogosluæje. Spisi hebrejskih proroka Ëesto povezuju bogosluæje i dobra djela, pogotovo kada usporeappleuju bogosluæje onih koji tvrde da su Boæji narod s nepravdama koje su poëinili i Ëine. U Izaiji 58, na primjer, Bog je jasno rekao da se bogosluæje kakvo najviπe æeli sastoji od djela ljubaznosti i brige prema siromaπnima i nevoljnima (vidi Izaija 58,6.7). Stvaranje. Kao πto smo vidjeli, Boæji poziv da Ëinimo pravicu zasniva se na Ëinjenici da smo svi stvoreni na Njegovu sliku i da nas voli, da smo svi vrijedni u Njegovim oëima i da nitko ne treba biti izrabljivan ili tlaëen radi nepravednog dobitka ili tuapplee pohlepe. Ovakvo objavljivanje Evanappleelja na svrπetku vremena πirok je i dalekoseæan poziv da prihvatimo izbavljenje, otkupljenje i obnovljenje koje Bog æeli podariti palom ËovjeËanstvu. Stoga Ëak i usred pitanja u vezi s pravim i laænim bogosluæjem i progonstvima (vidi Otkrivenje 14,8-12), Bog Êe imati ljude koji Êe se Ëak i usred najveêeg zla zalagati za ono πto je pravo, za Boæje zapovijedi i vjeru Isusovu. Na koje sve naëine moæemo sluæiti onima kojima je potrebna pomoê, dijeleêi s njima istodobno i nadu i opomenu koje pronalazimo u trostrukoj anappleeoskoj vijesti?
PETAK 6. rujna ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje Bog je s nama, 7 13; u Sluæbi lijeëenja poglavlje Spaπen da sluæi, 49 57. Bog polaæe pravo na cijelu Zemlju kao na svoj vinograd. Iako je sada u rukama uzurpatora, ona pripada Bogu. Ona je Njegova ne samo stvaranjem, veê i otkupljenjem. Kristova ærtva bila je prinesena za svijet. Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroappleenog Sina. (Ivan 3,16) Upravo preko tog jednog dara, ljudima su bili dani svi ostali darovi. Iz dana u dan cijeli svijet prima blagoslove od Boga. Svaka kap kiπe, svaka zraka svjetla koja obasjava ovaj naπ nezahvalni rod, svaki list, cvijet i plod svjedoëe o Boæjoj velikoj strpljivosti i ljubavi. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, 204; u izvorniku 301,302) Bez obzira na razlike u vjerovanjima koje nas dijele, mi moramo Ëuti svaki poziv napaêenih ljudi, na svaki se moramo odazvati.... Svugdje oko nas su jadne, napaêene duπe kojima su potrebne suosjeêajne rijeëi i ruka pomoênica. Ima udovica kojima je potrebno naπe suosjeêanje i naπa pomoê. Ima siroëiêa koje je Krist preporuëio svojim sljedbenicima kao svoje πtiêenike. Mi ih vrlo Ëesto zanemarujemo. Oni mogu biti poderani, neuredni, na svaki naëin neprivlaëni, ali ipak su Boæje vlasniπtvo. I oni su kupljeni skupo i isto su toliko dragocjeni u Njegovim oëima kao i mi. Oni su pripadnici Boæje velike obitelji, i krπ- Êani su kao Boæji upravitelji odgovorni za njih. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, 264,265; u izvorniku 386,387) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. U nastojanju da Ëinimo dobra djela i pomaæemo drugima, kako se moæemo oduprijeti kuπnji da pomislimo kako nas to na odreappleeni naëin Ëini boljima i da time stjeëemo zasluge koje nam Bog treba priznati? 2. Postoje li u vaπoj mjesnoj crkvi razlike, ili su svi jedno u Kristu? Koliko je vaπa crkva spremna prihvatiti druge ljude? 3. Kako pronalazimo pravu ravnoteæu u Ëinjenju dobra onima kojima je pomoê potrebna, dok im se istodobno pribliæavamo istinom Evanappleelja? Kako moæemo Ëiniti oboje, i zaπto je to najbolje? Saæetak: Boæja ljubav izraæena u planu spasenja i ostvarena u Isusovom æivotu i ærtvi nudi nam oprost, æivot i nadu. Kao primatelji ove milosti, nastojmo je dijeliti s drugima, ne da bismo zaradili spasenje, veê zato πto smo stvoreni da to Ëinimo. Evanappleelje preobraæava odnose i pokreêe nas da sluæimo, pogotovo onima kojima je pomoê najviπe potrebna. 83
Polovica kruha Maja je obiπla Valentinu sa πtrucom bijelog kruha nakon bogosluæja. Valja, molim te uzmi ovo, rekla je ispruæivπi kruh. Valentina, koja je imala Ëetrdeset godina, gladno je pogledala kruh. Nije pojela mrvicu kruha viπe od πest mjeseci. Bilo je nemoguêe pronaêi kruh u trgovini Sukhumi, glavnom gradu odcijepljene Gruzije Abhazije. To je bilo 1993. godine, za vrijeme viπemjeseënog oruæanog sukoba izmeappleu gruzijskih i abhazijskih snaga, πto je rezultiralo velikim nedostatkom hrane. Uzmi ovo, molim te. ponovno je rekla 45-godiπnja Maja, joπ uvijek nudeêi kruh. Ovo je od mene za tebe. Valentina je polako odmahnula glavom. Ne mogu ovo uzeti od tebe, rekla je. Trebaπ kruh; jednako si u krizi kao i ja. Maja je poëela plakati. Molim te, uzmi ovo, rekla je. Hodala si tako daleko da pomogneπ nama. To je dar koji ti æelim dati, ali ti ga odbijaπ prihvatiti. U redu, rekla je Valentina, napokon popustivπi. Ali razreæimo kruh na pola. Ti uzmi pola, a ja Êu uzeti pola. Æene su podijelile kruh noæem iz kuhinje kuêne crkve, gdje se Ëetrdesetero ljudi redovito okupljalo kako bi molili i Ëitali Bibliju pod vodstvom Valentininog supruga, adventistiëkog pastora Pavla Dmitrienkoa. Nekoliko trenutaka kasnije Valentina i Pavel napustili su kuêu i zapoëeo je put od petnaest kilometara do njihove kuêe. Valentina se nasmijeπila dok je razmiπljala o kruhu u torbici. Razmiπljala je unaprijed kako Êe uæivati uz jednostavnu juhu od jeëma i vode te veëeri. I konaëno, malo kruha. Napravit Êu juhu i pojest Êemo je s pravim kruhom, rekla je. Pavel je uzvratio njezinom osmijehu sreêe. Takoappleer je æelio jesti kruh. Negdje na pola puta je par susreo staru æenu na mostu. Bila je mrπava i prljave odjeêe. Pogledala je Valentinu. KÊeri, rekla je drhtavim glasom, imate li sluëajno komad kruha? Valentina je odmah izvadila polovicu kruha iz torbice i pokazala je æeni. Da, imam, draga bako, rekla je. Molim vas, uzmite ovo. Starija je æena plakala dok je prihvaêala kruh. Hvala, rekla je, suze su joj oblivale prljave i naborane obraze. Nisam jela tri dana. Spasila si me od smrti. Valentina i Pavel nastavili su svojim putom kuêi. Bili su sretni πto su uspjeli ærtvovati svoj dragocjeni kruh. Dali smo neπto πto smo æeljeli najviπe od svega, i spasili joj æivot. rekla je Valentina, koja danas ima πezdeset i pet godina, u intervjuu u svojem domu u Belgorodu, u Rusiji. To je bila prava ærtva, i to nas je uëinilo sretnijima nego ikada prije. Andrew Mc Chesney, Adventist Mission 84
Pouka 11 7. 14. rujna 2019. Æivjeti prema adventnoj nadi Prema tome, braêo moja ljubljena, budite Ëvrsti, nepokolebljivi, uvijek napredujte u djelu Gospodnjem, svjesni da vaπ trud u Gospodinu nije uzaludan! (1. KorinÊanima 15,58) Biblijski tekstovi: Luka 18,1-8; Matej 24; Matej 25; 1. Korin- Êanima 15,12-19; Propovjednik 8,14; Propovjednik 12,13.14; Otkrivenje 21,1-5; Otkrivenje 22,1-5. Isus je objavio da je Boæje kraljevstvo sadaπnja stvarnost Ëiji dio moæemo biti veê danas. On je poslao uëenike da objave ovu vijest i uspostave Njegovo kraljevstvo propovijedanjem Evanappleelja i sluæenjem drugima; odnosno, besplatnim davanjem jer su besplatno i primili (vidi Matej 10,5-8). Meappleutim, Isus je jasno istaknuo da je Njegovo kraljevstvo drugaëije moje kraljevstvo nije odavde (Ivan 18,36) i da Êe tek doêi u punini. Njegovim je utjelovljenjem, sluæbom, smrêu i uskrsnuêem Boæje kraljevstvo uspostavljeno, ali se Isus radovao trenutku kada Êe Njegovo kraljevstvo u potpunosti zamijeniti kraljevstva ovoga svijeta, a Boæja vladavina postati potpuna. Nesumnjivo je da su adventistiëki krπêani koji Ëekaju Isusov dolazak i Njegovo kraljevstvo ljudi nade. Meappleutim, ta se nada ne odnosi samo na buduêi novi svijet. Iako nada gleda u buduênost, ona preobraæava i sadaπnjost. S tom nadom æivimo u sadaπnjosti onako kako oëekujemo da Êemo æivjeti u buduênosti, i poëinjemo unositi promjene koje odgovaraju naπim oëekivanjima svijeta koji dolazi. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 58 85
NEDJELJA 8. rujna DOKLE, GOSPODARU? Kroz cijeli biblijski izvjeπtaj pripadnici Boæjeg naroda pogotovo oni koji su doæivjeli ropstvo, izgnanstvo, tlaëenje, siromaπtvo i druge nepravde i nesreêe iznova upuêuju poziv Bogu da djeluje. Robovi u Egiptu, suænjevi u Babilonu i mnogi drugi pozivaju Boga da vidi i Ëuje njihovu patnju i ispravi nepravde. U Bibliji su zabiljeæeni mnogi primjeri Boæjeg djelovanja s ciljem da izbavi i obnovi svoj narod, katkad se Ëak osveêujuêi njihovim tlaëiteljima i neprijateljima. Meappleutim, ova izbavljenja obiëno su bila kratkoroëna pa su mnogi proroci i dalje ukazivali na konaëno djelovanje, kada Êe Bog uniπtiti zlo i podiêi klonule. Ovi proroci su vapili: Dokle, Gospodaru? Na primjer, anappleeo Gospodnji upitao je o progonu Izraelaca: Jahve nad Vojskama, kada Êeπ se veê jednom smilovati? (Zaharija 1,12) U Psalmima zapaæamo mnogo tuæbalica zbog napretka i sreêe zlih, dok pravedni podnose tlaëenje, izrabljivanje i siromaπtvo. Psalmist neprestano poziva Boga da se umijeπa, vjerujuêi da u svijetu trenutaëno ne vlada poredak kakav je Bog stvorio i kakav æeli da vlada, prenoseêi vapaj proroka i potlaëenih. Dokle, Gospodaru? (vidi Psalam 94,3-7) U odreappleenom smislu nepravdu teæe podnose oni koji vjeruju u pravednog Boga koji æeli pravdu za sve pripadnike svojeg naroda. Boæji narod uvijek Êe njegovati osjeêaj nestrpljenja kad je u pitanju zlo u svijetu a Boæje prividno nedjelovanje joπ je jedan izvor nestrpljenja. Otuda katkad oπtra pitanja proroka: Dokle Êu, Jahve, zapomagati, a da ti ne Ëujeπ? Vikati k tebi Nasilje! a da ti ne spasiπ? (Habakuk 1,2) SliËan vapaj zapaæamo u Novom zavjetu, u kojem je prikazano da Ëak i djela stvaranja uzdiπu za Boæjim izbavljenjem i obnovom (vidi Rimljanima 8,19-22). U Otkrivenju 6,10 (Varaædinska Biblija) ovaj vapaj Dokle, Gospodaru? upuêen je od strane onih koji su bili muëeni zbog svoje vjere u Boga. Ali to je isti vapaj kojim se poziva Bog da se zauzme za svoj potlaëeni i progonjeni narod. ProËitajte Luka 18,1-8. to Isus govori o Boæjem odgovoru na stalne vapaje i molitve Njegovog naroda da djeluje? Kako je to povezano s potrebom za vjerom? 86
PONEDJELJAK 9. rujna ODRE ENA NADA Religiji se Ëesto upuêuje kritika da vjernike odvraêa od sadaπnjeg ovozemaljskog æivota i usmjerava njihove misli prema boljem æivotu u buduênosti. Kritizira se upuêivanje na drugo kraljevstvo kao oblik posveêenog bijega od stvarnosti (eskapizam) i Ëini da vjernik manje doprinosi svijetu i druπtvu. Katkad vjernici prime i sasluπaju ovakve kritike, a katkad njeguju, propovijedaju i primjenjuju takve stavove. Imamo takoappleer straπne primjere ljudi na vlasti koji pozivaju siromaπne i potlaëene da jednostavno prihvate svoju æalosnu sudbinu jer Êe sve biti u redu kada se Isus vrati. Da, naπ svijet je palo, slabo i tragiëno mjesto i nije niπta pogreπno ili neumjesno ako Ëeznemo za vremenom kada Êe Bog obnoviti ovaj svijet, kada Êe uniπtiti nepravdu, bol i tugu i kada Êe zamijeniti sadaπnji kaos svojim slavnim i pravednim kraljevstvom. Uostalom, bez te nade, bez tog obeêanja ne bismo imali nikakvu nadu. GovoreÊi o svrπetku svijeta (vidi Matej 24; 25), Isus je prvu polovinu svoje propovijedi posvetio obrazlaganju potrebe za bijegom, doπavπi do toëke kad je rekao: I kad se ne bi skratili ti dani, nitko se ne bi spasio. (Matej 24,22) Meappleutim, ove rijeëi Ëine uvod u Njegovo objaπnjenje Boæjih obeêanja. Ako se jedino ili prvenstveno usredotoëimo na aspekt bijega u okviru krπêanske nade za buduênost, znaëi da Êemo propustiti neke od dubljih zakljuëaka koje je Isus iznio. ProËitajte Matej 24 i 25 poglavlje. Prema onome πto ste proëitali, koje su najvaænije pojedinosti Isusove propovijedi? Kako biste saæeli Isusove upute o tome kako trebamo æivjeti dok Ëekamo Njegov povratak? Ono πto vjerujemo u vezi s buduênoπêu bitno utjeëe na naπ sadaπnji æivot. Zdravo oslanjanje na Boæja obeêanja o buduênosti naπeg svijeta treba biti poticaj za energiëno djelovanje, iskru plodonosnog i silnog æivota koji vrπi utjecaj na druge. Kako nada i obeêanje o Isusovom povratku moæe i treba utjecati na naπ sadaπnji æivot, pogotovo u okviru pomaganja onima kojima je potrebna pomoê? 87
UTORAK 10. rujna USKRSLA NADA KrπÊanska nada u Isusov drugi dolazak ne odnosi se samo na radosno oëekivanje svijetle buduênosti. Tjelesno Isusovo uskrsnuêe pruæilo je prvim krπêanima Ëvrstu sigurnost u Njegov povratak. Ako se moæe vratiti iz mrtvih Ëega su i sami bili svjedoci On Êe se sigurno vratiti i ispuniti svoj plan, ukloniti grijeh i njegove posljedice i obnoviti svijet (vidi 1. KorinÊanima 15,22.23). Za apostola Pavla uskrsnuêe je bilo kljuëni element adventne nade. Bio je spreman temeljiti vjerodostojnost svega πto je propovijedao na tom najuzviπenijem Ëudu u izvjeπtaju o Isusu: A ako Krist nije uskrsnuo neosnovana je i vaπa vjera. (1. KorinÊanima 15,17) Razmislite o njegovim rijeëima i o tome koliko je Kristovo uskrsnuêe vaæno za sve Ëemu se nadamo. ProËitajte 1. KorinÊanima 15,12-19. Kako biste zainteresiranom nevjerniku objasnili zaπto je istina o uskrsnuêu temelj krπêanske nade? Prisutnost uskrslog Isusa preobrazila je prve uëenike. Kao πto smo vidjeli, Isus ih je prethodno poslao da objave i uspostave Boæje kraljevstvo (vidi Matej 10,5-8), ali Njegova smrt ih je u tome pokolebala. Kad ih je Isus nakon svojega uskrsnuêa ponovno poslao (Matej 28,18-20), i nakon πto se na njih izlio Duh Sveti (vidi Djela 2,1-4), oni su krenuli mijenjati svijet i ostvarivati kraljevstvo koje je Isus osnovao. Osloboappleeni sile smrti i straha od nje, prvi su vjernici hrabro æivjeli i objavljivali vijest u Isusovo ime (vidi, na primjer, 1. KorinÊanima 15,30.31). Zlo koje donosi smrt isto je zlo koje donosi patnju, nepravdu, siromaπtvo i tlaëenje u svim oblicima. Ipak, zahvaljujuêi Isusu i Njegovoj pobjedi nad smrêu, sve Êe se to jednoga dana zavrπiti. Neprijatelj koji Êe posljednji biti uniπten jest smrt. (1. KorinÊanima 15,26) Bez obzira na to πto sada pomaæemo ljudima, oni Êe ipak na kraju umrijeti.»emu nas ova okrutna istina uëi o tome koliko je vaæno da drugima govorimo o nadi koju mogu pronaêi u Isusovoj smrti i uskrsnuêu? 88
SRIJEDA 11. rujna NADA U SUD ProËitajte Propovjednik 8,14. Na koje naëine zapaæate jasnu i snaænu stvarnost onoga πto je u ovom retku zapisano? Iako je samo po sebi teπko podnositi patnju, tlaëenje i nesreêu, joπ je teæe podnositi povredu ili uvredu ako se Ëini da je besmislena ili neopaæena. MoguÊa besmislenost tuge teæa je od prvobitnog tereta. Svijet bez konaëne pravde odlikuje krajnja okrutna apsurdnost. Nije Ëudo πto su ateistiëki pisci u dvadesetom stoljeêu jadikovali zbog apsurdnosti ljudskog stanja. Bez nade u pravdu, bez nade u sud, bez nade da Êe se prilike popraviti, naπ svijet doista bi bio besmislen. Meappleutim, vapaj u Propovjedniku 8,14 nije kraj izvjeπtaja. Na kraju svojih prigovora, Salomon Ëini iznenadni zaokret. Usred jadikovanja o besmislu, on u osnovi kaæe: PriËekaj malo, Bog Êe suditi, tako da nije sve besmisleno; sve i svatko je vaæan. ProËitajte Propovjednik 12,13.14. Koliko je prema ovom tekstu vaæno sve πto Ëinimo? Nada u sud svodi se na vjerovanje u Boæju narav, æivot i svijet u kojem æivimo. Kao πto smo vidjeli, Biblija uporno tvrdi da æivimo u svijetu koji je Bog stvorio i koji voli, ali svijetu koji je pogrijeπio i u kojem Bog zahvaljujuêi Isusovom æivotu i smrti ostvaruje svoj plan o ponovnom stvaranju. Boæji sud je kljuëna pojedinost u Njegovom ispravljanju svijeta. Za one koji su doæivjeli toliko mnogo nepravdi u svijetu koji su odbaëeni, prema kojima se okrutno postupa, koji su potlaëeni i izrabljivani obeêanje o sudu sigurno je radosna vijest. to za vas znaëi da Êe jednoga dana, na naëine koje ne moæemo zamisliti, pravda za kojom smo toliko mnogo Ëeznuli konaëno biti ostvarena? Kako moæemo crpsti nadu iz ovog obeêanja? 89
»ETVRTAK 12. rujna NEMA VI E SUZA NI BOLI ProËitajte sljedeêe tekstove: Otkrivenje 21,1-5; 22,1-5. Provedite odreappleeno vrijeme zamiπljajuêi æivot opisan u ovim tekstovima. Zaπto je teπko zamisliti æivot bez grijeha, smrti, boli i suza? Biblijski opisi naπeg æivota nakon grijeha neprijeporno su uzviπeni i slavni, i ni pribliæno ne prikazuju ono πto nas Ëeka.»ak i u ovim redcima opisi skoro da viπe govore o tome Ëega tamo neêe biti, nego Ëega hoêe. BuduÊi da je ovaj svijet sve πto poznajemo, teπko je zamisliti æivot bez boli, patnje, smrti, straha, nepravde i siromaπtva. Ne samo da prethodno navedenog tamo viπe nema, veê je u ovom opisu dodana reëenica: I otrt Êe Bog svaku suzu s oëiju njihovih. (Otkrivenje 21,4 Varaædinska Biblija) Kad govorimo o spaπenima, Boæje suosjeêanje prema onima koji su patili kroz ljudsku povijest dostiæe najviπu toëku u ovoj jednoj reëenici. Bog ne samo da okonëava njihovu patnju, veê osobno briπe njihove suze. Iako πibani i ranjeni od strane æivota grijeha, svijeta nepravde i tragedije, u Otkrivenju moæemo zapaziti nagovjeπtaje procesa izljeëenja svih nas koji smo na razliëite naëine ærtve grijeha. OpisujuÊi stablo æivota, Ivan objaπnjava da je liπêe od stabala za ozdravljenje narodima (Otkrivenje 22,2 Varaædinska Biblija). Uz to, Bog pokazuje razumijevanje i suosjeêanje prema tome πto znaëi biti Ëovjek, πto znaëi osjetiti, iskusiti, svjedoëiti, Ëak i sudjelovati u zlu ovoga svijeta. Njegov plan ponovnog stvaranja svijeta obuhvaêa obnovu i iscjeljenje svakoga od nas. Do tog trenutka budimo u Kristu ËineÊi svoj dio, nesiguran i mali, kakav naπ dio moæe biti, i sluæimo ljudima oko sebe kojima je potrebno ono πto im imamo ponuditi. to god bilo u pitanju ljubazne rijeëi, topao obrok, medicinska pomoê, stomatoloπke usluge, odijevanje, savjetovanje sve trebamo Ëiniti ljubazno, s ljubavlju proæetim samoodricanjem i samopoærtvovnoπêu kakvu je Isus pokazao kada je bio ovdje na Zemlji. Naravno, svijet postaje sve gori, usprkos naπim najveêim naporima. Isus je to znao, pa ipak Ga ta istina nije sprijeëila da sluæi drugima i ne bi trebala ni nas zaustaviti. 90
PETAK 13. rujna ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte sljedeêe tekstove: Ellen G. White, Djela apostolska, 30. poglavlje, Pozvani na postizanje viπeg mjerila ; Velika borba, 41. poglavlje, Zemlja pretvorena u pustoπ. Kada Boæji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikog otreænjenja meappleu onima koji su u velikom æivotnom sukobu izgubili sve. Za trajanja vremena milosti bili su zaslijepljeni Sotoninim obmanama i opravdavali svoj greπni put. Bogati su se ponosili svojom nadmoênosti nad onima koji nisu imali takve prilike, a svoje su bogatstvo stekli krπenjem Boæjeg zakona. Zanemarili su nahraniti gladne, odjenuti gole, postupati praviëno i ljubiti milosrapplee. Prodali su svoje duπe za zemaljska bogatstva i uæivanja, i nisu se trudili bogatiti u Bogu. Posljedica je promaπen æivot; njihova su uæivanja pretvorena u gorëinu, a njihovo blago u truleæ. (Ellen G. White, Velika borba, 561,562; u izvorniku 654) Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i greπnika viπe nema. Cijeli je svemir Ëist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. Od Njega koji je sve stvorio teëe æivot, svjetlost i radost kroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveêeg svijeta, sve, æivo i neæivo, u svojoj nepomuêenoj ljepoti i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (Ellen G. White, Velika borba, 583; u izvorniku 678) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Objasnite kako ono o Ëemu ste prouëavali ovaj tjedan pokazuje da je æivot ovdje i sada vaæan. Usporedite to s vjerovanjem pojedinih ljudi da se ne trebamo brinuti o ovom æivotu i ovom svijetu zato πto Êe ga Bog uniπtiti i ponovno stvoriti. Kako moæemo paziti da zbog ove istine, obeêanja o novom æivotu, ne zanemarimo nevoljne (uostalom, Bog Êe na kraju sve srediti)? to je joπ gore, kako moæemo biti sigurni da nismo meappleu onima koji su iskoristili ovu istinu da izrabljuju druge? 2. Prema adventistiëkom razumijevanju biblijskog proroëanstva, zlo, nevolje i patnja uveêavat Êe se kako se bude bliæio Isusov drugi dolazak. Kada se takve stvari dogaappleaju, obiëno ukazujemo na 24. poglavlje Evanappleelja po Mateju. Kako trebamo sagledati ove nesreêe u svjetlu 25. poglavlja? Saæetak: Naπ Bog neêe dopustiti da zlo vjeëno traje. Uzviπena nada u Bibliji glasi da Êe Isus uniπtiti zlo kada se vrati, ispraviti nepravdu i stvoriti nov svijet kakav je trebao biti. Na temelju Isusovog uskrsnuêa, ova nada preobraæava nas danas i pruæa nam hrabrost da sluæimo Bogu i bliænjima dok Ëekamo Njegov povratak. 91
Televizija privlaëi ljude Kao djevojëici na Novom Zelandu, Coralie Schofield su upozorili na moguêe opasnosti od gledanja televizije i savjetovali su je da se dræi podalje od nje. Ali danas je iznenaappleena i presretna πto ljudi hrle u AdventistiËku crkvu πirom zemlje zbog televizije. To je samo najskromnije iskustvo za vidjeti. To je samo televizija, kaæe Coralie, supruga pastora Nealea Schofielda, upravitelja Hope Channel New Zealand, mjesne podruænice AdventistiËke crkve na tom meappleunarodnom kanalu. Kad sam odrastala u AdventistiËkoj crkvi, gledala sam televiziju s oprezom, rekla je Coralie, koja nadgleda korespondenciju gledatelja Hope Channela. Ali sada su se izbori za gledanje proπirili. Dobili smo AdventistiËki kanal koji svjedoëi dvadeset i Ëetiri sata i tako sedam dana u tjednu. Gledatelji prilaze Coralie i njezinom suprugu na bogosluæju u subotu na Novom Zelandu. U jednoj crkvi stariji par je rekao kako je njihova kêi, kao odrasla osoba, pregledavala kanale i zaustavila se na Hope Channelu. Uskoro je redovito gledala, a onda je rekla i svojim roditeljima i sestri o tom kanalu. Cijela obitelj poëela ga je redovito gledati. Sada je Ëetvero njih krπteno! kaæe Coralie. U drugoj mjesnoj crkvi Coralie je Ëula za æenu koja je doπla jedne subote i zatraæila prouëavanje Biblije. Kad je pastor stigao u njezin dom, zatekao je jedanaest æena koje su Ëekale na prouëavanje Biblije. Æena je pozvala deset prijateljica. Polovica njih sada je krπtena. Hope Channel poëeo je besplatne emisije diljem Novog Zelanda 2016. godine, uz pomoê dara trinaeste subote. Danas ima oko dvije stotine tisuêa gledatelja mjeseëno, ili pet posto stanovniπtva, prema istraæivaëu træiπta Nielsenu. AdventistiËka crkva ima oko dvanaest tisuêa Ëlanova u Novom Zelandu, zemlji s vrlo posvjetovljenim druπtvom u kojem se crkva muëila da se probije. Gledatelji se pojavljuju na neoëekivanim mjestima. Dok leti na domaêim linijama, pastor Neale Schofield je jednom radio na svojem prijenosnom raëunalu, a suputnik je vidio logotip Hope Channela na zaslonu njegovog raëunala. Jeste li povezani s Hope Channelom? pitao je stranac.»ovjek se predstavio kao pastor jedne krπêanske denominacije u Aucklandu i rekao kako on i njegove kêeri od petnaest i osamnaest godina gledaju samo Hope Channel. Smatram prednoπêu biti dio tog posla, da se sretnemo s tim ljudima i vidimo potpunu radost na njihovim licima. kaæe Coralie. To je kao da su doπli kuêi. 92
Pouka 12 14. 21. rujna 2019. Ljubiti milost»estitima sviêe ko svjetlost u tami: blag, milosrdan i pravedan Jahve. Dobro je Ëovjeku koji je milostiv i daje u zajam, koji poslove svoje obavlja pravedno. (Psalam 112, 4.5) Biblijski tekstovi: Matej 6,25-33; Jakov 1,5-8; Jakov 2,15.16; Izaija 52,7; 1. Ivanova 3,16-18; Izaija 58,1-10. Kao πto smo vidjeli, u Bibliji nalazimo mnogo snaænih prikaza Boæje brige o siromaπnima i potlaëenima, kao i pozive upuêene Njegovom narodu da im pomogne. Usprkos pozornosti posveêenoj ovim pitanjima, ovaj biblijski nalog samo je djelomiëno ispunjen, a u potpunosti Êe biti izvrπen tek prigodom Kristovog dolaska i natprirodnih dogaappleaja koji Êe uslijediti. Dotada Êe zlo postojati u mnogim oblicima, potaknuto mraënim duhovnim utjecajima appleavola i njegovih anappleela. Ovo zlo Ëesto je najvidljivije u siromaπtvu, nasilju, tlaëenju, ropstvu, izrabljivanju, sebiënosti i pohlepi. Naπe zajednice, naπe crkve i naπe obitelji u takvom svijetu trebaju se suprotstaviti ovom zlu, koliko god to bilo teπko. Kao odgovor na Boæju ljubav i zapovijedi, æiveêi u svjetlu Isusove sluæbe i ærtve, i osnaæeni i voappleeni Duhom Svetim, moramo biti suosjeêajni i hrabri i samo Ëiniti pravicu, milosrapplee ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi (Mihej 6,8). OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 1 93
NEDJELJA 15. rujna NAJVI E VRIJEDNOSTI KRALJEVSTVA Kao πto je jasno reëeno u Isusovom nauku i spisima novozavjetnih pisaca, Ëlanovi Boæjeg kraljevstva æive prema drugaëijim vrijednostima i prioritetima u odnosu na svijet. ProËitajte Matej 6,25-33. Kakvo nam ohrabrenje pruæaju ovi redci i kako ono treba utjecati na naπe najviπe vrijednosti? Isus je pouëavao da je æivot vredniji od hrane, a tijelo od odijela (Matej 6,25). Hrana i odjeêa su, naravno, vaæni, ali ih moramo promatrati u svjetlu Boæjeg kraljevstva, πto znaëi da na stvarne i praktiëne naëine moramo postaviti prioritete u svojem æivotu. Kada u Bibliji prepoznamo poziv da podupiremo druge i brinemo se o njima, ovaj poziv postaje jedan od naπih prioriteta dok nastojimo slijediti Isusov primjer. Idealno bi bilo kada bi nam ovaj poziv pomogao da budemo manje usredotoëeni na sebe, a viπe na druge. Ovako promijenjeni prioriteti mijenjaju i naπ odnos prema onima koji imaju vlast nad nama i prema potlaëenima. Iako Biblija nalaæe krπêanima da poπtuju vlasti i da im budu posluπni koliko god je to moguêe (vidi Rimljanima 13,1-7), ima i trenutaka kada trebamo reêi zajedno s Petrom: Treba se viπe pokoravati Bogu nego ljudima. (Djela 5,29) Isus je uskladio ova dva naëela u svojem odgovoru upuêenom onima koji su Ga pokuπali prevariti u vezi s ovim pitanjem: Podajte caru carevo, a Bogu Boæje! (Matej 22,21) Oni koji imaju vlast, bilo dræavnu ili neku drugu, Ëesto je provode i Ëuvaju prijetnjama ili primjenom sile. Kao πto smo vidjeli u Isusovom æivotu, æivot vjere ne iziskuje uvijek i u svakoj prilici da budemo pasivni kada se suoëimo sa zlom. Na primjer, u vezi s ropstvom u Americi Ellen G. White je napisala: Kad se ljudski zakoni sukobe s Boæjom rijeëju i zakonom, mi trebamo posluπati ove posljednje bez obzira na posljedice. Zakon naπe zemlje koji zahtijeva da roba predamo njegovom gospodaru ne trebamo posluπati, ali moramo snositi posljedice zbog krπenja tog zakona. Rob nije vlasniπtvo nijednog Ëovjeka. Bog je njegov pravi gospodar i Ëovjek nema pravo uzeti djelo Boæjih ruku u svoje ruke i tvrditi da pripada njemu. (SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 1, 182; u izvorniku 201,202) Gdje je granica izmeappleu posluπnosti vlastima i zalaganja za one koji su moæda ærtve tlaëiteljske vlasti? 94
PONEDJELJAK 16. rujna UMOR OD SUOSJE ANJA Dok se odupiremo moguênosti da naπe dobre namjere budu nadvladane nevoljama u svijetu, mnogi od nas rado bi uëinili viπe i unijeli promjenu u æivot napaêenih. Brojni stavovi i postupci mogu nam pomo- Êi da se postavimo pozitivno prema oni kojima je potrebna pomoê. SuosjeÊanje: Kao πto smo vidjeli, prepoznavanje tuapplee boli i empatija prema onima koji pate prvi su koraci koje moæemo poduzeti. Trebamo njegovati i Ëuvati osjetljivost prema napaêenima. Danas se govori o umoru od suosjeêanja, πto znaëi da smo toliko izloæeni æalosti i nesreêama da mnoge od nas umara mnoπtvo razloga koji zahtijevaju naπu emocionalnu snagu i novëanu pomoê. Isus je bio potpuno svjestan zla i boli u svojem okruæenju, pa ipak je i dalje bio suosjeêajan. Tako i mi moramo Ëiniti. UËenje: BuduÊi da su mnoge okolnosti u kojima vlada nepravda i siromaπtvo sloæene, vaæno je sluπati i uëiti. Ima mnogo primjera da su dobronamjerni ljudi nanijeli πtetu drugim ljudima pokuπavajuêi im pomoêi. To nije izgovor za nedjelovanje, ali se trebamo ukljuëiti na promiπljen naëin, tek nakon πto smo se o svemu obavijestili. Molitva: Kada uoëimo problem, naπa je prva misao da poduzmemo praktiëne korake. Meappleutim, Biblija nas podsjeêa da je molitva praktiëna. Na æivot siromaπnih i potlaëenih moæemo utjecati svojim molitvama za njih i za one koji imaju vlast nad njima (vidi 1. Timoteju 2,1.2), kao i traæiti od Boga da nam pokaæe kako im na najbolji naëin moæemo pomoêi (vidi Izreke 2,7.8). OËekivanja: Joπ jedan vaæan Ëimbenik u nastojanju da ublaæimo patnje jesu odgovarajuêa oëekivanja s obzirom na sloæenost druπtvenih, politiëkih i osobnih okolnosti. Nada koju mi nudimo treba se sastojati u tome da ljudima pruæimo moguênosti i prilike koje drugaëije moæda ne bi imali. Katkad Êemo biti razoëarani time kako ljudi koriste ove prilike, ali moramo poπtovati njihove odluke. Na kakav god naëin pokuπali raditi u korist napaêenih, naπe vodeêe naëelo mora glasiti: Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima! (Matej 7,12) ProËitajte Jakov 1,5-8. Kakvu ulogu molitva treba imati u krπ- Êanskom radu? to se u Jakovu 2,15.16 govori o tome kako moæemo doprinijeti usliπenju naπih molitava za druge? 95
UTORAK 17. rujna VELIKODU NOST Bog ljubi vesela darivaoca (2. KorinÊanima 9,7), a velikoduπno davanje vaæna je strana krπêanskog æivota. Iako moramo dopustiti Bibliji da usmjerava naπa davanja i prioritete u financijskom smislu, velikoduπnost je viπe od ulaganja novca za odreappleeni cilj, koliko god bio vrijedan. ToËnije, velikoduπnost je jedan od najuzviπenijih æivotnih stavova i kljuëna osobina onih koji se boje Boga, kao πto je mnogo puta zabiljeæeno u Psalmu 112: Dobro je Ëovjeku koji je milostiv i daje u zajam, koji poslove svoje obavlja pravedno. (Psalam 112,5) to sljedeêi tekstovi uëe o velikoduπnosti prema nevoljnima? Levitski zakonik 25,35-37; Psalam 119,36; 2. KorinÊanima 8,12-15; 1. Ivanova 3,16-18; 1. Timoteju 6,17-19. 96 Pavao je u svojim poslanicama Ëesto navodio da je Boæja velikoduπnost najpotpunije izraæena u Isusovom polaganju æivota za nas izvor krπêanske nade. Zauzvrat, Njegova smrt umjesto nas poticaj je da æivimo velikoduπnim æivotom u odnosu na druge: Da ona zajednica koja potjeëe od tvoje vjere bude djelotvorna u iskazivanju svakog dobra koje se Ëini i mora Ëiniti meappleu vama radi Krista. (Filemonu 6) Velikoduπnost je plemenit, odvaæan i sveobuhvatan stav prema æivotu. Mnogo toga u osobnom æivotu, druπtvu i kulturi nagoni nas da se usredotoëimo na sebe, da se Ëuvamo za sebe koliko god je moguêe. Za veêinu od nas podrazumijevani obrazac ionako uvijek glasi ja, ja, ja. Ako je naπa vjera stvarna, odbacit Êemo svoje ja i æivjeti za druge. Vjera nam pomaæe da zamislimo svijet i ljude onako kako ih Bog vidi, i u njihovoj dobroti i u njihovoj slabosti, i potiëe nas da, koliko god je to moguêe, pomognemo onima kojima je pomoê potrebna. Kao osobina, velikoduπnost se oëekuje od strane dobrotvornih druπtava i onih koji prikupljaju novëane priloge. Takva velikoduπnost je mjerljiva i neposredno praktiëna. Meappleutim, velike donacije ne ukazuju nuæno na velikoduπan naëin æivota (vidi Marko 12,41-44). Velikoduπan æivot plemenitiji je i vredniji od bilo kakvog priloga. Mi trebamo viπe cijeniti i njegovati velikoduπni duh u svemu πto Ëinimo. Za veêinu ljudi, velikoduπnost ne dolazi prirodno; to je blagodat koju trebamo izraziti u svojem æivotu aktivno i svjesno, bez obzira na utjecaj greπne, sebiëne ljudske naravi. Osim davanja novëanih sredstava, Ëak i velikoduπno, na kakve joπ naëine trebamo pokazati duh velikoduπnosti?
SRIJEDA 18. rujna GRADITELJI MIRA ProËitajte Matej 5,9. Kako u svijetu u kojem æivimo Ëinimo ono πto Isus kaæe u ovom retku? Koliko na kraju moæemo biti uspjeπni? Vidi Marko 13,7. Ratni sukob izrazit je uzrok patnje. U cijenu rata ukljuëene su neposredne ærtve i uniπteni æivoti; sredstva se ulaæu u vojnu maπineriju umjesto za olakπavanje ljudskih potreba i patnje veterana i preæivjelih u ratu, Ëak i meappleu pobjednicima. Zatim, tu su mnogi manji sukobi koji nanose πtetu nebrojenim æivotima u obiteljima i zajednicama. Prema tome, æar prema pravdi ne smije zanemariti nalog za graappleenje mira. U srcu Isusovog Evanappleelja nalazi se poziv na graappleenja mira, na pomirenje greπnih ljudskih biêa sa svojim Stvoriteljem (vidi 2. Korin- Êanima 5,18-21). Pomirenje koje primamo uzor je na koji se trebamo ugledati kako bismo postali predstavnici ovog pomirenja meappleu drugim ljudima. ProËitajte Izaija 52,7. Kako u svojem æivotu moæemo primijeniti ovaj redak? Evanappleelje mira postaje poticaj, primjer i izvor zalaganja za mir u nasilnom svijetu: Srce koje je u skladu s Bogom ispunjeno je nebeskim mirom i πiri njegov blagoslovljeni utjecaj na sve oko sebe. Duh mira spuπtat Êe se kao rosa na srca koja su umorna i izmuëena od svjetovnih sukoba. (Ellen G. White, Misli s Gore Blaæenstava, 30; u izvorniku 28) U Govoru na gori Isus je rekao: Blago mirotvorcima, jer Êe se zvati sinovi Boæji. (Matej 5,9) Dalje u tekstu ne samo da je potvrdio zapovijed koja nalaæe da ne ubijamo, veê je rekao da se ne trebamo gnjeviti ili biti zavidni (vidi Matej 5,21-26), da trebamo ljubiti svoje neprijatelje i moliti se za one koji nas progone (vidi Matej 5,43-48), πto znaëi da trebamo poduzimati odluëne korake teæeêi dobru drugih. Ima mnogo nadahnutih izvjeπtaja o ljudima koji su posvetili svoj æivot graappleenju mira u podruëjima u kojima vladaju neprilike, omoguêujuêi letimiëan uvid u pomirenje i izljeëenje, Ëesto ublaæavajuêi nepravdu i patnju koje ovi sukobi izazivaju. Kako vaπa mjesna crkva moæe vrπiti ulogu graditelja mira? 97
»ETVRTAK 19. rujna GLAS ZA ONE KOJI GA NEMAJU Salomon je zapisao da postoji vrijeme πutnje i vrijeme govorenja (Propovjednik 3,7). Bio je u pravu, ali pronaêi takvu ravnoteæu nikome nije jednostavno. Meappleutim, kad je rijeë o tome da se trebamo zalagati za potlaëene, biti glas nijemih i pobijediti zlo dobrim, je li moguêe da smo kao Crkva grijeπili u smislu da smo previπe πutjeli kada se naπ glas trebao Ëuti? KrπÊani Ëesto govore da su oni Isusove ruke i noge, ukazujuêi na poziv na praktiënu sluæbu drugima kao πto bi Isus æelio da Ëinimo. Meappleutim, u okviru proroëke uloge, kako je prikazano u Bibliji, Boæji prvi poziv upuêen ljudima jest da budu Njegov glas govoreêi u Njegovo ime, kao i u ime onih koje Bog æeli obraniti (vidi Psalam 146,6-10). ProËitajte Izaija 58,1-10. to ova poruka, dana u odreappleeno vrijeme, na odreappleenom mjestu i u odreappleenom okviru, poruëuje nama danas koji æivimo u drugaëijem vremenu, mjestu i okviru? U kojoj su se mjeri prilike promijenile od trenutka kada je Izaija zabiljeæio ove rijeëi do danaπnjeg vremena? Poziv na pravdu koji su proroci upuêivali nikada nije bio prihvaêen. Meappleutim, nadahnuti nalogom koji su primili od Boga, shvaêajuêi Boæji æar prema pravdi, suosjeêajuêi sa siromaπnima i potlaëenima, teæeêi boljem druπtvu, ovi proroci su bili glas nijemih u svojem vremenu i mjestu usprkos protivljenjima, neugodnostima i opasnostima (vidi 1. Petrova 3,17). Na temelju svojeg shvaêanja Evanappleelja i poziva da odsjajuju Isusa u svijetu, adventistiëki krπêani mogu mnogo toga ponuditi u vezi sa suoëavanjem sa zlom u svijetu. Na primjer: AdventistiËki krπêani vjeruju da su djela kojima se smanjuje siromaπtvo i nepravda vaæan dio krπêanske druπtvene odgovornosti. Biblija jasno otkriva Boæje posebno zanimanje za siromaπne i Njegova oëekivanja od Njegovih sljedbenika u vezi s postupanjem prema onima koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Sva ljudska biêa nose Boæje obliëje i primaju Boæje blagoslove (Luka 6,20). RadeÊi sa siromaπnima, mi slijedimo Isusov primjer i pouke (Matej 25,35.36). Kao duhovna zajednica, adventistiëki krπêani zalaæu se za pravdu za siromaπne i otvaraju usta svoja za nijemoga (Izreke 31,8) i ustaju protiv onih koji otimlju pravo sirotinji (Izaija 10,2). Mi suraappleujemo s Bogom koji Êe dati pravo ubogu (Psalam 140,13). (Seventh-day Adventist Official Statement on Global Poverty, 24. lipnja 2010.) 98
PETAK 20. rujna ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Sluæba lijeëenja 43. poglavlje: Uzviπenije iskustvo, 323 332. Pretraæite Nebo i Zemlju, ali neêete naêi da se ijedna istina otkrila tako silno kao istina objavljena djelima milosrapplea prema onima kojima je potrebno suosjeêanje i pomoê. To je istina kakva je u Isusu. Kad nositelji Kristovog imena ostvare naëela zlatnoga pravila, otkrit Êe se ista sila koja je pratila djelo Evanappleelja u doba apostola. (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, 116; u izvorniku 137) Vrhunska ljubav prema Bogu i nesebiëna ljubav jednih prema drugima to je najbolji dar πto ga naπ nebeski Otac moæe dati. Ova ljubav nije trenutaëna pobuda, veê boæansko naëelo, trajna snaga. Ona ne moæe poteêi iz neposveêenog srca niti je ono moæe proizvesti. Ona se nalazi samo u srcu u kojem vlada Isus. Ova ljubav, njegovana u duπi, sladi æivot i πiri profinjeni utjecaj na sve oko sebe. (Ellen G. White, Djela apostolska, 347; u izvorniku 551) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kao πto smo vidjeli u pouci za ovaj tjedan, Evanappleelje je i dalje uzor i nadahnuêe za djelovanje u ime drugih, kao πto je Isus djelovao u naπe ime. Kako je to proπirilo vaπe razumijevanje i vrednovanje Radosne vijesti, onoga πto je Bog uëinio za nas i naëina kako pokazuje svoju ljubav prema nama? 2. Podizanje glasa za nijeme, zalaganje za mir i sliëne aktivnosti mogu nas uvesti u javne i politiëke krugove. Meappleutim, Crkva adventista sedmoga dana pobornik je razdvajanja crkve i dræave. Koja je razlika izmeappleu neprikladne politiëke ukljuëenosti i javnog zalaganja za gradnju mira? 3. Koji biste korak ili djelo o kojima smo razgovarali u pouci za ovaj tjedan æeljeli poduzeti u svojem æivotu i zajednici? Kako to moæete ostvariti? 4. Protiv kakvog ste se oblika zla ili tlaëenja odluëili moliti u svojoj zajednici ili πire? Saæetak: Kada postanemo Isusovi sljedbenici, naπ Êe se æivot umnogome promijeniti. Izmeappleu ostaloga, u nama Êe se javiti æelja da se pridruæimo Bogu u Njegovoj brizi o siromaπnima i ubogima. To nikada nije laka zadaêa i rijetko kad je opêeprihvaêena. To Êe promijeniti naπe prioritete i potaknuti nas da poduzmemo odreappleene korake i iscijelimo ranjene u svijetu oko nas. 99
AmeriËki bajker prihvaêa subotu Poziv je zaprepastio Richarda Smitha dok se zaustavio u centru za starije osobe, i dok je preuzimao obroke kako bi ih razvezao umirovljenicima na svojem motociklu Harley-Davidson u ameriëkoj saveznoj dræavi West Virginia. Æelite li sa mnom iêi u Crkvu adventista sedmog dana? pitala je Ruth, koja je takoappleer radila u tom centru za starije osobe. Ne znam, odgovorio je Richard. Ne znam niπta o AdventistiËkoj crkvi. Richard, koji ima sedamdeset i dvije godine, posjetio je razne crkve koje svetkuju nedjelju. Dosad je imao dva braka i promijenio dva radna mjesta. Ali nikada nije bio krπten. Nije znao zaπto bi se pridruæio nekoj crkvi, i Ëesto je mislio: Ako me Bog jednog dana probudi i kaæe: Idi! idem u drugu crkvu. Æelim biti u moguênosti spakirati stvari i premjestiti se. Kad ga je Ruth pozvala u crkvu, odgovorio je: Pokuπajmo najprije s mojom crkvom. Upitao je Ruth, inaëe svoju razvedenu sestru, koja je πest godina mlaapplea od njega, za njezino miπljenje nakon posjeta crkvi zajedno u nedjelju. Ako sam samo htjela doruëak, bilo je dobro, rekla je Ruth o crkvi. I krafne i voêni sok. Kao odgovor na svoje pitanje nakon posjeta dugoj crkvi, Ruth je primijetila da je æupnik proveo mnogo viπe vremena u najavama od same propovijedi. Ruthina zapaæanja pruæila su Richardu novu perspektivu, i on je konaëno pristao otiêi s njom u AdventistiËku crkvu. Uskoro je poëeo salijetati pastora Billa Hunta s pitanjima o Bibliji i bio zadivljen odgovorima. Kao da sam imao neki zastor preko oëiju. kaæe Richard. Mogao sam vidjeti kroz njega, ali sve je bilo nekako mutno. Bill je maknuo taj zastor s mojih oëiju, i rekao sam: To! Stvari su jasne kao dan! Richard je takoappleer imao neπto zajedniëko s pastorom; obojica su ljubitelji motora. Zatim je pastor pozvao Richarda da prisustvuje evangelizacijskom nizu, na jedan od trideset i pet evangelizacijskih nizova u Virdæiniji, koji su financirani do 2015. godine darom trinaeste subote. Richard je prisustvovao s Ruth i bili su krπteni. Ukupno je osmero ljudi krπteno nakon niza predavanja 2016. godine u crkvi Huntington. Danas Richard ima sedamdeset i dvije godine i objavljuje svoju ljubav prema Isusu svima koji hoêe sluπati. Gospodin se tako dobro brine o meni, a ja mislim: Zaπto? kaæe Richard. Znam da se brine o svima, ali zaπto? To je kao da sjedim za stolom, gledam svoj tanjur, i sve na njemu volim jesti. to joπ mogu traæiti? 100
Pouka 13 21. 28. rujna Zajednica slugu Dræimo nepokolebljivim ispovijedanje naπe nade vjeran je, naime, onaj koji je obeêao i pazimo jedan na drugoga da se potiëemo na ljubav i dobra djela! (Hebrejima 10,23.24) Biblijski tekstovi: 2. KorinÊanima 2,14-16; Izlazak 32,1-14; 1. Petrova 2,12; Filipljanima 2,15; Efeæanima 2,19; Hebrejima 10,23-25. U teænji da ispunimo krπêansko poslanje, ne trebamo podcijeniti potencijal crkve kao organizirane zajednice vjernika. VeÊ smo zapazili izazove s kojima se moæemo suoëiti kada naiappleemo na nepravdu i siromaπtvo. Meappleutim, radeêi s drugim vjernicima u zajednici vjernih, moæemo postati blagoslov ljudima oko sebe. Nama prijeti kuπnja da se u crkvi sve odvija nesmetano na naπim okupljanjima, zaboravljajuêi da ona postoji zato da sluæi svijetu u koji ju je Bog postavio. Kao crkveno tijelo, ne smijemo zanemarivati patnju i zlo koji vladaju oko nas. Ako ih Krist nije zanemarivao, ne smijemo ni mi. Moramo biti vjerni nalogu da propovijedamo Evanappleelje, a osim propovijedanja trebamo pomagati potlaëenima, gladnima, golima i bespomoênima. Kao crkvena zajednica i organizacija, mi smo Kristovo tijelo (vidi 1. KorinÊanima 12,12-20). Kao takvi, trebamo hoditi kao πto je Isus hodio, raditi s drugima kao πto je Isusu radio i sluæiti u danaπnjem svijetu kao Isusove ruke, noge, glas i srce. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 2 101
NEDJELJA 22. rujna PREDSTAVNICI PROMJENA U prvim poglavljima Djela apostolskih vidimo da su prvi krπêani osnovali drugaëiji oblik zajednice, da su se brinuli o nevoljnima koji su bili meappleu njima, zajedno se pribliæavajuêi ljudima izvan zajednice, nudeêi im pomoê kakva im je potrebna i pozivajuêi ih da se pridruæe onome πto je Bog Ëinio meappleu njima. NadovezujuÊi se na Isusove usporedbe o soli i svjetlu, Pavao se koristi brojnim metaforama kojima prikazuje djelovanje Crkve u svijetu. Izmeappleu ostaloga, opisuje Boæji narod kao ærtvu (vidi Rimljanima 12,1), Kristovo tijelo (vidi 1. KorinÊanima 12,12-20), poslanike (vidi 2. KorinÊanima 5,18-20) i miris (vidi 2. KorinÊanima 2,14-16). Svaka od ovih slika govori o ulozi predstavnika i zastupnika Boæjeg kraljevstva Ëak i sada u svijetu razorenom velikom borbom. Razmotrite svaki od ovih opisa predstavnika. Koji najbolje prikazuje kako biste vi æeljeli predstavljati Boga i Njegove putove u svojoj zajednici, i zaπto? 102 Sa svakom od ovih slika povezana su odreappleena djela, koja nisu sredstva zahvaljujuêi kojima bi nas Bog prihvatio, veê su djela ljudi koje je Bog veê prihvatio na osnovi Kristove ærtve, ljudi koji su odgovorili na Boæju ljubav i milost time πto su Njegovi predstavnici u napaêenom i umiruêem svijetu. Meappleutim, ove slike mogu biti razmotrene na joπ viπem stupnju: buduêi da se Boæje kraljevstvo zasniva na Boæjoj ljubavi i milosrappleu, kada se ophodimo prema drugima s ljubavlju i milosrappleem, mi veê sada uspostavljamo vjeëno kraljevstvo i uzimamo udjela u njemu. Veleposlanstvo se prema meappleunarodnom pravu smatra dijelom dræave koju predstavlja, Ëak i kada je smjeπtena u stranoj zemlji, moæda vrlo daleko od svoje matiëne zemlje. Na sliëan naëin, uspostavljanje putova Boæjeg kraljevstva nudi letimiëan uvid u vjeënu stvarnost ovdje i sada, i ukazuje na konaënu propast zla. Tako mi kao Kristovi poslanici i predstavnici moæemo iskusiti stvarnost Njegove ljubavi i pravde u svojem osobnom æivotu, u crkvi i u æivotu onih kojima sluæimo. ProËitajte 2. KorinÊanima 2,16. Kakva je razlika izmeappleu ova dva mirisa i kako moæemo znati koji miris mi predstavljamo?
PONEDJELJAK 23. rujna OSTATAK KOJI SLUÆI UobiËajenu definiciju naroda ostatka u biblijskom proroëanstvu pronalazimo u Otkrivenju 12,17: koji vrπe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoëanstvo. (vidi Otkrivenje 14,12) Prema biblijskom izvjeπtaju, ove odlike njeguje Boæji narod u posljednjem razdoblju zemaljske povijesti. U biblijskim izvjeπtajima moæemo pronaêi i primjere kako takav ostatak djeluje, a posebno kako sluæi drugima. Poznat nam je Mojsijev primjer posredovanja. ProËitajte Izlazak 32,1-14. Kakva je sliënost izmeappleu Mojsija u ovom izvjeπtaju i ostatka opisanog u Otkrivenju 12,17? Razgnjevivπi se na izraelski narod, Bog je zaprijetio da Êe ih uniπtiti i da Êe obeêanja dana Abrahamu da Êe njegovi potomci postati velik narod prenijeti na Mojsija i njegovu obitelj (vidi Izlazak 32,10). Ali Mojsije to nije æelio. Umjesto toga, smogao je hrabrosti i upustio se u raspravu s Bogom, ukazujuêi da Êe o Njemu biti stvorena loπa slika ako postupi onako kako je zaprijetio (Izlazak 32,11-13). Mojsije tada ide korak dalje i izlaæe se opasnosti zalaæuêi se za ovaj sluëaj pred Bogom. Mojsije je vodio svoj narod kroz pustinju. Narod se æalio i gunappleao gotovo od trenutka kada ih je poveo u slobodu. Pa ipak, Mojsije kaæe Bogu: Ako im neêeπ oprostiti, onda i mene izbriπi iz svoje knjige koju si napisao (Izlazak 32,32). Mojsije se odriëe vjeënosti da bi spasio one s kojima je bio na tom putovanju. Kakav je to snaæan primjer samopoærtvovnosti i zauzimanja za one koji to ne zasluæuju! To je simbol plana spasenja! Dok je Mojsije posredovao za Izrael, njegova bojaæljivost je ustupila mjesto njegovoj predanosti i ljubavi prema onima koji su, u Boæjim rukama, bili oruapplee preko kojeg je tako mnogo uëinjeno. Bog je posluπao njegovu molbu i udovoljio njegovoj nesebiënoj molitvi. Kuπao je svojega slugu, provjeravao je njegovu vjernost i ljubav prema tom greπnom, nezahvalnom narodu i Mojsije je plemenito izdræao kuπnju. SebiËni motivi nisu bili izvor njegovog zanimanja za Izrael. Njemu je napredak Boæjeg izabranog naroda bio draæi nego osobna Ëast, draæi nego prednost da postane otac velikog naroda. Bog je bio zadovoljan njegovom vjernoπêu, jednostavnoπêu njegova srca, njegovim poπtenjem, i On mu je kao vjernom pastiru predao veliku odgovornost da Izrael vodi u obeêanu zemlju. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 260; u izvorniku 319) to nam ovaj tekst govori o tome kako se, do mjere u kojoj je to moguêe, trebamo ophoditi prema zalutalima? 103
UTORAK 24. rujna DOSEZANJE DU A Katkad se vode crkvene rasprave o tome treba li veêu pozornost posveêivati druπtvenom ili evanappleeoskom radu, dobrotvornim prilozima ili svjedoëenju, zalaganju za pravdu ili evangelizmu. Kada bolje shvatimo svaki od ovih pojmova i kada promatramo Isusovu sluæbu, razlike se gube. Propovijedanje Evanappleelja i pomaganje drugima su usko povezani. U jednoj od svojih najpoznatijih izjava, Ellen G. White je to objasnila na sljedeêi naëin: Jedino Êe Kristov naëin rada donijeti pravi uspjeh u dosezanju ljudi. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao Onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju naklonost, sluæio im u njihovim potrebama i zadobivao njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: Hajdete za mnom. Treba pomoêi siromaπnima, treba njegovati bolesnike, treba tjeπiti one koji su optereêeni brigama ili gubitkom nekoga iz obitelji, pouëavati neuke i neiskusne. Trebamo plakati s onima koji plaëu, radovati se s onima koji se raduju. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, 79,80; u izvorniku 143) Kao πto smo vidjeli, pravda i evangelizam, elementi Kraljevstva, bili su usko isprepleteni ne samo u Isusovoj sluæbi, veê i u Isusovom prvom nalogu Njegovim uëenicima: Na svom putu navjeπêujte: Blizu je kraljevstvo nebesko! LijeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëistite gubavce, izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajite! (Matej 10,7.8) Ukratko reëeno, jedan od najboljih naëina da drugima navijestimo evanappleeosku poruku jest da sluæimo njihovim potrebama. ProËitajte 1. Petrova 2,12; Filipljanima 2,15. to Petar i Pavao kaæu o sili koju dobra djela Boæjeg naroda imaju u svjedoëenju? 104 Kada steknemo πire razumijevanje Boæje radosne vijesti, shvaêamo da evangelizam nema smisla ako se ne njeguje ljubav prema ljudima. Tekstovi kao πto su 1. Ivanova 3,16-18 i Jakov 2,16 naglaπavaju proturjeënost ako propovijedamo Evanappleelje a ne æivimo u skladu s njim. U najboljem sluëaju, evangelizam koji donosi radosnu vijest nade, izbavljenje, pokajanje, promjenu i Boæju sveobuhvatnu ljubav izraz je pravde. I evangelizam i æelja za pravdom proistjeëu iz prepoznavanja Boæje ljubavi prema izgubljenima, slabima i ranjenima ljubavi koja raste u srcu pod Boæjim utjecajem u naπem æivotu. Mi ne biramo jedno ili drugo; umjesto toga, mi suraappleujemo s Bogom u radu za druge ljude ispunjavajuêi njihove stvarne potrebe i koristeêi se svim moguêim sredstvima koja nam je Bog povjerio. Zaπto moramo paziti da dok Ëinimo dobra djela drugima ne zapostavljamo propovijedanje Radosne vijesti o spasenju?
SRIJEDA 25. rujna MILOSR E U CRKVI Na poëetku Knjige o Jobu, Bog ukazuje na Joba i njegovu vjernost kao dokaz da su Boæji putovi dobri, kao i Njegovo postupanje prema palom ljudskom rodu (vidi Job 1,8). Nevjerojatno je da Bog dopuπta da Njegov ugled ovisi o tome kako ljudi æive na Zemlji. Meappleutim, Pavao je ovo povjerenje koju je Bog imao u neke od svojih svetih proπirio na Ëitavu crkvenu zajednicu: Da se sada po Crkvi saopêi mnogolika Boæja mudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima. (Efeæanima 3,10) ProËitajte Efeæanima 2,19. to znaëi da smo Boæji ukuêani? to ovaj opis govori o naëinu na koji djeluje organizirana crkva? U bilo kojoj zajednici ili organizaciji, naëin ophoappleenja tog tijela prema svojim Ëlanovima odraæava osnovne vrijednosti skupine. Kao Boæje kuêanstvo, Kristovo tijelo i zajednica Duha, Crkva ima najuzviπeniji poziv da u svojem æivotu ostvari i ispuni rijeëi: Jer Bog nije Bog nereda, nego mira, kao πto je u svim crkvama svetih. (1. KorinÊanima 14,33 Varaædinska Biblija) Pravda, milosrapplee i ljubav prikazani u Boæjoj pravdi, milosrappleu i ljubavi trebaju upravljati svime πto se dogaapplea u Crkvi. Od mjesnih crkava do svjetske crkvene organizacije, ovim naëelima trebaju se upravljati crkveni voapplee u voappleenju Crkve, donoπenju odluka i brizi o najmanjima u crkvenoj zajednici. Oni se takoappleer trebaju baviti rjeπavanjem sukoba koji se s vremena na vrijeme javljaju meappleu Ëlanovima. Ako se prema onima koji su meappleu nama ne moæemo ophoditi poπteno i dostojanstveno, kako Êemo to Ëiniti prema drugima? Kada crkvena organizacija zapoπljava ljude, ona treba biti velikoduπni poslodavac, koji iznad svega cijeni ljude i bori se protiv nepoπtenog ophoappleenja prema svojim Ëlanovima. Crkve trebaju biti sigurno mjesto na kojem svi vjernici Ëine πto je u njihovoj moêi da zaπtite ranjive.»lanovi crkvene zajednice, kao πto vidimo u prvoj Crkvi, trebaju biti posebno pripremljeni za pruæanje pomoêi onim pripadnicima svoje crkvene obitelji koji stradaju ili im je potrebna pomoê. Isus je to dao kao zapovijed, govoreêi da takvo postupanje ne samo da Êe preobraziti zajednicu vjernih, veê Êe pokazati stvarnost njihove vjere onima koji ih promatraju: Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznati da ste moji uëenici. (Ivan 13,34.35) 105
»ETVRTAK 26. rujna POTI»ITE JEDNI DRUGE NA DOBRA DJELA»ak i kada imamo najbolje pobude i namjere, i kada vjerujemo da smo na strani Boga i dobrote, raditi za Gospodina moæe biti teπko i obeshrabrujuêe. Tuga i bol naπega svijeta su stvarnost. To je jedan od razloga zaπto nam je potrebna crkvena zajednica. Isus je oblikovao ovakvu vrstu potpore u zajednici sa svojim uëenicima. On je rijetko kada slao ljude same, a Ëak i tada bi se ubrzo okupili da podijele svoja iskustva i obnove snagu i hrabrost. ProËitajte Hebrejima 10,23-25. Redak 25 najpoznatiji je u ovom tekstu. Kako nam prethodna dva retka pomaæu da bolje shvatimo ovaj poznati redak? Kako moæemo poticati jedni druge na ljubav i dobra djela? 106 U gotovo svakom zadatku, cilju ili projektu, ljudi koji rade zajedno mogu postiêi viπe od onih koji rade pojedinaëno. To nas ponovno podsjeêa na sliku Crkve kao Kristovog tijela (vidi Rimljanima 12,3-6), u kojem svi imamo razliëite uloge koje se nadopunjuju. Kada svatko od nas Ëini ono πto najbolje zna, ali tako da svoje snage udruæuje s drugima, moæemo vjerovati da Êe naπ æivot i rad izvrπiti utjecaj za vjeënost. Kada æelimo Ëiniti ono πto je ispravno, vaæan je ishod jer se tiëe ljudi i njihovog æivota; stoga to moramo prepustiti Bogu. U naπim nastojanjima da ublaæimo siromaπtvo, da zaπtitimo ranjive, da oslobodimo potlaëene i da govorimo u ime nijemih, katkad Êemo vidjeti mali napredak. Meappleutim, imamo nadu da radimo zbog mnogo uzviπenijeg i pobjedonosnog cilja: Neka nam ne dodija Ëiniti dobro, jer Êemo u svoje vrijeme æeti ako sad ne malakπemo. Prema tome, dok imamo povoljnu priliku, Ëinimo dobro svima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji. (GalaÊanima 6,9.10; vidi takoappleer Hebrejima 13,16) To je razlog zaπto smo pozvani da hrabrimo u doslovnom smislu da nadahnemo hrabroπêu jedni druge. Æivjeti vjerno radosno je i teπko iskustvo. Naπ Bog pravde i naπa zajednica pravde naπe su najveêe potpore i razlog zaπto pozivamo i druge da nam se pridruæe. Koga poznajete tko redovno nastoji ublaæiti patnje drugih? Kako moæete ohrabriti tu osobu ili skupinu u obavljanju tog velikoduπnog zadatka?
PETAK 27. rujna ZA DALJNJE PROU»AVANJE U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proëitajte 54. poglavlje Vjerni svjedok, 344 350; u izvorniku 546 556. I mi trebamo vrπiti zadaêu koju su uëenici obavljali. Svaki krπêanin treba biti misionar. S razumijevanjem i suêuti sluæimo onima kojima je potrebna pomoê, zalaæimo se s nesebiënom ozbiljnoπêu da bismo olakπali bolove napaêenom ËovjeËanstvu. Kristova ljubav u nesebiënoj sluæbi uëinit Êe viπe za promjenu jednog zlikovca negoli maë ili ruka pravde, koji imaju samo jednu svrhu prestraπiti prekrπitelja zakona.»esto Êe srce koje otvrdne pod prijekorom omekπati ako se s njim postupa s ljubavlju kao πto je to Krist Ëinio. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, 54,56; u izvorniku 104,106) Ropstvo, klasni sustav, nepravedne rasne predrasude, tlaëenje siromaπnih, zanemarivanje nesretnih sve ovo prikazano je kao nekrπêansko, kao ozbiljna prijetnja dobru ljudskog roda, i kao zlo koje Kristova crkva, koju je Gospodin ustanovio, treba odbaciti. (Iz govora koji je A. G. Daniels, predsjednik Generalne konferencije, odræao na sahrani Ellen G. White, Life Sketches of Ellen G. White, 473) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Mnogi ljudi, udruge i organizacije nastoje olakπati potrebe u svijetu. Kakvom jedinstvenom snagom, shvaêanjima i sredstvima Crkva adventista sedmoga dana moæe doprinijeti ovom zadatku? 2. Moæete li se sjetiti trenutka kada vas je crkvena zajednica ohrabrila i pomogla vam? Kako na osnovi tog iskustva moæete pruæiti isto ohrabrenje drugima? 3. Osim potpore crkvene zajednice, πto vam joπ moæe pomoêi da se ne umorite od Ëinjenja dobra? 4. Je li vam poznato koje projekte i inicijative Crkva adventista sedmoga provodi πirom svijeta u vezi sa siromaπtvom i zalaganjem za pravdu? Kako moæete doprinijeti ovom aspektu crkvenog rada? Saæetak: Da, kao krπêani pozvani smo da sluæimo potrebama drugih, pogotovo onima koji pate, stradaju ili su tlaëeni. Iako u tome imamo odgovornost kao pojedinci, moæemo biti mnogo uspjeπniji ako radimo zajedno kao crkvena obitelj. OIKOS: U sljedeêem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 3 107
Taksist vodi putnike Kristu Byungeun Oh, vozaë taksija u seoskom podruëju Juæne Koreje, nikoga nije doveo Kristu nakon viπe godina boravka u crkvi, i on je to odluëio promijeniti. Byungeun je imao mnogo stalnih putnika i poëeo je s njima graditi odnose. Prikupio je brojeve mobitela svojih stalnih putnika i, zajedno sa svojom suprugom, odveo bi ih na veëeru ili posjetio kod kuêe. Jedno subotnje poslijepodne Byungeun i njegova supruga, Mihyun Yun, posjetili su dom putnika kojemu je ime Choi.»avrljali su neko vrijeme i Byungeun je tog Ëovjeka pozvao na veëeru. Dok su izlazili iz kuêe, gospodin Choi je pokazao na malu crkvu u blizini i rekao da je ondje jednom bio na bogosluæju. Byungeun je vidio priliku pojasniti svoju vjeru. Imamo vrlo lijepu crkvu, rekao je. Æelite li je posjetiti? Gospodin Choi je pristao posjetiti crkvu u gradu Chuncheonu. Byungeun se odvezao do mjesnog restorana. Vlasnik restorana bio je adventist. Izrazio je svoje zadovoljstvo πto je gospodin Choi odluëio posjetiti crkvu i izjavio je da kuêa Ëasti obrokom heljdinih rezanaca. Ljubaznost je iznenadila gospodina Choia i on je ojaëao svoju odluënost da posjeti crkvu. Nakon te prve subote, gospodin Choi se vratio u crkvu i nastavio je pohaappleati svaki tjedan, te je na kraju bio krπten. Byungeun je osvojio svoju prvu duπu za Krista, i nije namjeravao stati. Jednog je dana vidio kako jedan starac izlazi iz kuêe, dok je on prolazio tom ulicom. Vidio je tog Ëovjeka negdje prije i zaustavio se kako bi ga pozdravio. Namjeravao sam pozvati taksi. rekao je Ëovjek. Byungeun je brzo ponudio da ga odveze do odrediπta. Dok su se vozili, saznao je da je Ëovjeku ime Park i odluëio je posjetiti ga te veëeri kod kuêe. Byungeun i njegova æena pojavili su se s nekoliko malih darova. Gospodin Park ih je uveo u dnevnu sobu i predstavio svoju æenu Chunja An. Byungeun je saznao da æena ima problem. Nije mogla pohaappleati nedjeljne sluæbe u svojoj crkvi jer je radila πest dana u tjednu, a subotama je bila slobodna. Mi idemo u crkvu subotom, rekao je Byungeun. Zaπto ne biste poπli s nama? Uskoro je æena krπtena. U dvije godine Byungeun je doveo Kristu tri osobe. On je uvjeren da, ako on, 58-godiπnji taksist, moæe to uëiniti, moæe i svatko. Smanjite svoju koliëinu rada kako biste mogli obavljati Boæje djelo, savjetuje on. Pojednostavite svoj æivot, a zatim ga ispunite radoπêu susreta s duπama. Andrew Mc Chesney, Adventist Mission Misijska iskustva preveo Ivan idara 108
Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto nam ne bi dao da Ga nismo molili. (Ellen G. White, Velika borba, str. 415) Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem.... Neka se vaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoê, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, str. 328) 109
JUTARNJI REDCI SRPANJ 2019. Krist je naπ Uzor 01 P Psalam 119,97 Stajati uz naëelo 02 U Rimljanima 12,2 Stalno se penjite 03 S 1. Ivanova 1,5 Svjetlo svijeta 04» Daniel 8,14 Naπ nauk o Svetiπtu 05 P 1. Petrova 5,8 Stalna budnost 06 S Matej 6,30 Mjera boæanske skrbi 07 N 1. Ivanova 2,15 Jeste li svjesni svojeg stanja? 08 P Propovjednik 12,13 Otkrivenja o sudu 09 U 2. Petrova 1,10 Razvijanje karaktera za Nebo 10 S Matej 13,52 Budite vjerni domaêin 11» Psalam 37,6 Uravnoteæen krπêanski razvoj 12 P Otkrivenje 2,1.2 Bog je na svakom mjestu 13 S Jakov 3,17 Traæite mudrost odozgo 14 N GalaÊanima 3,1»udesna razmjena 15 P Matej 12,37 Posvetite Bogu dar govora 16 U Psalam 55,22 Stavi svoje breme na Gospodina 17 S Psalam 103,1.2 Naπ milostivi Bog 18» Ivan 6,53 Unesi Boæju rijeë u svoj æivot 19 P Matej 16,24 Kristove posebne snage 20 S Izaija 2,3 Tvoja je RijeË svjetiljka 21 N Matej 7,2 Ne sudite 22 P 1. Timoteju 6,12 Krist je naπ Uzor 23 U Juda 24 KrπÊansko savrπenstvo 24 S Psalam 130,4.5 Potpuni i besplatni oprost 25» Matej 10,34 Mir, ali ne po svaku cijenu 26 P Luka 10,27 Posluπnost je cijena 27 S Psalam 42,6 Uzdaj se u Boga 28 N 1. Ivanova 4,10 Kristova smrt donosi æivot 29 P Otkrivenje 22,2 Jesti liπêe sa stabla æivota 30 U 1. Solunjanima 4,9 Ljubite se kao braêa 31 S Psalam 121,1 Uzdiæem oëi svoje 110
JUTARNJI REDCI KOLOVOZ 2019. Krist ima silu za nas 01» GalaÊanima 5,22.23 Neka Duh Sveti upravlja 02 P Postanak 5,24 Henok je ugodio Bogu 03 S 1. Ivanova 2,6 Veliki zdravstveni Misionar 04 N Jakov 1,22 Kristovi pravi vojnici 05 P 2. KorinÊanima 6,14 Laæno posveêenje 06 U Matej 21,33 Napisano za opomenu nama 07 S Izreke 4,18 Jedino svjetlo koje Êe obasjati put 08» Jeremija 7,23 Ono πto Bog osuappleuje nije sigurno 09 P Matej 11,29 Slijedite Kristov primjer ærtvovanja 10 S Luka 4,22 Potrebne su milosne rijeëi 11 N Efeæanima 4,29 Svakidaπnje posveêenje 12 P Koloπanima 2,10 Krist ima silu za nas 13 U 1. KorinÊanima 2,2 Uklonite smeêe kritiziranja 14 S Zaharija 3,7 Potreba za obnovom 15» Izaija 58,9 ObeÊanje o boæanskoj pomoêi 16 P 1. Petrova 4,12 Mi smo Kristovi predstavnici 17 S Rimljanima 14,7 Upotrijebi svoj talent utjecaja 18 N Malahija 3,18 Vjera koja Ëini razliku 19 P Otkrivenje 21,7 Budimo pobjednici veê ovdje 20 U Otkrivenje 21,27 Slijedite velikog UËitelja 21 S 1. KorinÊanima 3,11 Zidajte na Stijeni 22» Job 22,21 Upoznajte Boga 23 P Efeæanima 6,4 Imajte u vidu Boæju slavu 24 S Luka 19,17 Vjernost u malom 25 N Efeæanima 6,13 Klonite se magle skepticizma 26 P Ivan 15,1.2 Krist orezuje s razlogom 27 U Daniel 1,8 Budite kao Daniel 28 S Otkrivenje 14,9.10 Vijest treêeg anappleela je pouzdana 29» Ivan 3,16 Nebo je dalo svoje najskupocjenije blago 30 P Psalam 94,21.22 Krist kao ljestve 31 S Ivan 17,2 Krist visoko uzdiæe mjerila 111
JUTARNJI REDCI RUJAN 2019. Jedinstvo kakvo Krist traæi 01 N 2. KorinÊanima 3,2 to bi Isus uëinio? 02 P Izaija 61,3 Korist od nepovoljnih okolnosti 03 U 1. Timoteju 3,16 Tajna utjelovljenja 04 S Ponovljeni zakon 32,22 Prizori Isusovog drugog dolaska 05» Psalam 111,7.8 Bitka oko Boæjeg zakona 06 P Matej 28,11 ShvaÊanje Uskrsa 07 S Izaija 58,6.7 SvjedoËenje drugima 08 N Izaija 43,1 ObeÊana pomoê za borbu 09 P 2. Timoteju 1,7 Hrabrost u Gospodinu 10 U 2. Petrova 1,11 Æivot stalne pobjede 11 S Hebrejima 12,1 Stalno gledajte gore 12» 2. Solunjanima 2,10 Naπe ja mora umrijeti 13 P Titu 3,9 Izbjegavajte rasprave i oπtre napade 14 S Efeæanima 4,11-13 Jedinstvo kakvo Krist traæi 15 N Matej 25,45.46 Ozbiljnost konaënog suda 16 P Matej 25,14 Svakom Ëovjeku njegov posao 17 U Otkrivenje 14,8 Gradove treba opomenuti 18 S Ivan 14,23 Aktivan vjernik 19» Psalam 118,6 Vjeruj u Boga 20 P Otkrivenje 1,19 Poruka svijetu 21 S 1. KorinÊanima 1,17 Bog znanosti i otkrivenja 22 N Ezekiel 3,11 Stojte Ëvrsto u Bogu 23 P Matej 18,10 Isus sluπa pokajnike 24 U 1. Petrova 2,5 Boæja crkva je Hram 25 S Jakov 1,2 Kako se suoëiti s kuπnjom 26» Zaharija 10,1 Priprema za kasnu kiπu 27 P Matej 5,6 Svetiji, joπ svetiji 28 S Ivan 15,20 Dva duha u svijetu 29 N Rimljanima 6,13 Neka nas Boæji Duh oblikuje 30 P Joel 2,23 Pripremi se za kasnu kiπu 112
www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 NOVO! NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika! 113
VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI SRPANJ KOLOVOZ RUJAN 01. Psalam 3. 02. Psalam 4. 03. Psalam 5. 04. Psalam 6. 05. Psalam 7. 06. Psalam 8. 07. Psalam 9. 08. Psalam 10. 09. Psalam 11. 10. Psalam 12. 11. Psalam 13. 12. Psalam 14. 13. Psalam 15. 14. Psalam 16. 15. Psalam 17. 16. Psalam 18,1-25. 17. Psalam 18,26-50. 18. Psalam 19. 19. Psalam 20. 20. Psalam 21. 21. Psalam 22,1-16. 22. Psalam 22,17-31. 23. Psalam 23. 24. Psalam 24. 25. Psalam 25. 26. Psalam 26. 27. Psalam 27. 28. Psalam 28. 29. Psalam 29. 30. Psalam 30. 31. Psalam 31. 01. Psalam 32. 02. Psalam 33. 03. Psalam 34. 04. Psalam 35,1-12. 05. Psalam 35,13-28. 06. Psalam 36. 07. Psalam 37,1-19. 08. Psalam 37,20-40. 09. Psalam 38. 10. Psalam 39. 11. Psalam 40. 12. Psalam 41. 13. Psalam 42. 14. Psalam 43. 15. Psalam 44,1-12. 16. Psalam 44,13-27. 17. Psalam 45. 18. Psalam 46. 19. Psalam 47. 20. Psalam 48. 21. Psalam 49. 22. Psalam 50. 23. Psalam 51. 24. Psalam 52. 25. Psalam 53. 26. Psalam 54. 27. Psalam 55. 28. Psalam 56. 29. Psalam 57. 30. Psalam 58. 31. Psalam 59. 01. Psalam 60. 02. Psalam 61. 03. Psalam 62. 04. Psalam 63. 05. Psalam 64. 06. Psalam 65. 07. Psalam 66. 08. Psalam 67. 09. Psalam 68,1-19. 10. Psalam 68,20-36. 11. Psalam 69,1-13. 12. Psalam 69,14-37. 13. Psalam 70. 14. Psalam 71,1-13. 15. Psalam 71,14-24. 16. Psalam 72. 17. Psalam 73,1-17. 18. Psalam 73,18-28. 19. Psalam 74. 20. Psalam 75. 21. Psalam 76. 22. Psalam 77. 23. Psalam 78,1-20. 24. Psalam 78,21-55. 25. Psalam 78,56-72. 26. Psalam 79. 27. Psalam 80. 28. Psalam 81. 29. Psalam 82. 30. Psalam 83. 114
»ITANJE BIBLIJE REDOM SRPANJ KOLOVOZ RUJAN 01. Psalam 102-104 02. Psalam 105-107 03. Psalam 108-111 04. Psalam 112-114 05. Psalam 115-118 06. Psalam 119-120 07. Psalam 121-123 08. Psalam 124-126 09. Psalam 127-133 10. Psalam 134-137 11. Psalam 138-141 12. Psalam 142-146 13. Psalam 147-150 14. Izreke 1-3 15. Izreke 4-6 16. Izreke 7-10 17. Izreke 11-13 18. Izreke 14-16 19. Izreke 17-20 20. Izreke 21-24 21. Izreke 25-27 22. Izreke 28-31 23. Propovjednik 1-5 24. Propovjednik 6-9 25. Propovjednik 10-12 26. Pjesma 1-4 27. Pjesma 5-8 28. Izaija 1-4 29. Izaija 5-7 30. Izaija 8-10 31. Izaija 11-13 01. Izaija 14-16 02. Izaija 17-21 03. Izaija 22-25 04. Izaija 26-28 05. Izaija 29-31 06. Izaija 32-34 07. Izaija 35-37 08. Izaija 38-40 09. Izaija 41-44 10. Izaija 45-47 11. Izaija 48-50 12. Izaija 51-54 13. Izaija 55-57 14. Izaija 58-60 15. Izaija 61-63 16. Izaija 64-66 17. Jeremija 1-4 18. Jeremija 5-7 19. Jeremija 8-10 20. Jeremija 11-14 21. Jeremija 15-17 22. Jeremija 18-20 23. Jeremija 21-24 24. Jeremija 25-27 25. Jeremija 28-30 26. Jeremija 31-33 27. Jeremija 34-37 28. Jeremija 38-40 29. Jeremija 41-43 30. Jeremija 44-46 31. Jeremija 47-49 01. Jeremija 50-52 02. Tuæaljke 1-3 03. Tuæaljke 4-5 04. Ezekiel 1-3 05. Ezekiel 4-6 06. Ezekiel 7-10 07. Ezekiel 11-13 08. Ezekiel 14-16 09. Ezekiel 17-19 10. Ezekiel 20-22 11. Ezekiel 23-25 12. Ezekiel 26-28 13. Ezekiel 29-32 14. Ezekiel 33-35 15. Ezekiel 36-38 16. Ezekiel 39-42 17. Ezekiel 43-45 18. Ezekiel 46-48 19. Daniel 1-4 20. Daniel 5-9 21. Daniel 10-12 22. Hoπea 1-3 23. Hoπea 4-6 24. Hoπea 7-11 25. Hoπea 12-14 26. Joel 1-3 27. Amos 1-3 28. Amos 4-6 29. Amos 7-9 30. Obadija i Jona 115
»ITANJE BIBLIJE REDOM JEDNO POGLAVLJE DNEVNO SRPANJ 01. 1. Samuelova 23 02. 1. Samuelova 24 03. 1. Samuelova 25 04. 1. Samuelova 26 05. 1. Samuelova 27 06. 1. Samuelova 28 07. 1. Samuelova 29 08. 1. Samuelova 30 09. 1. Samuelova 31 10. 2. Samuelova 1 11. 2. Samuelova 2 12. 2. Samuelova 3 13. 2. Samuelova 4 14. 2. Samuelova 5 15. 2. Samuelova 6 16. 2. Samuelova 7 17. 2. Samuelova 8 18. 2. Samuelova 9 19. 2. Samuelova 10 20. 2. Samuelova 11 21. 2. Samuelova 12 22. 2. Samuelova 13 23. 2. Samuelova 14 24. 2. Samuelova 15 25. 2. Samuelova 16 26. 2. Samuelova 17 27. 2. Samuelova 18 28. 2. Samuelova 19 29. 2. Samuelova 20 30. 2. Samuelova 21 31. 2. Samuelova 22 KOLOVOZ 01. 2. Samuelova 23 02. 2. Samuelova 24 03. 1. o Kraljevima 1 04. 1. o Kraljevima 2 05. 1. o Kraljevima 3 06. 1. o Kraljevima 4 07. 1. o Kraljevima 5 08. 1. o Kraljevima 6 09. 1. o Kraljevima 7 10. 1. o Kraljevima 8 11. 1. o Kraljevima 9 12. 1. o Kraljevima 10 13. 1. o Kraljevima 11 14. 1. o Kraljevima 12 15. 1. o Kraljevima 13 16. 1. o Kraljevima 14 17. 1. o Kraljevima 15 18. 1. o Kraljevima 16 19. 1. o Kraljevima 17 20. 1. o Kraljevima 18 21. 1. o Kraljevima 19 22. 1. o Kraljevima 20 23. 1. o Kraljevima 21 24. 1. o Kraljevima 22 25. 2. o Kraljevima 1 26. 2. o Kraljevima 2 27. 2. o Kraljevima 3 28. 2. o Kraljevima 4 29. 2. o Kraljevima 5 30. 2. o Kraljevima 6 31. 2. o Kraljevima 7 RUJAN 01. 2. o Kraljevima 8 02. 2. o Kraljevima 9 03. 2. o Kraljevima 10 04. 2. o Kraljevima 11 05. 2. o Kraljevima 12 06. 2. o Kraljevima 13 07. 2. o Kraljevima 14 08. 2. o Kraljevima 15 09. 2. o Kraljevima 16 10. 2. o Kraljevima 17 11. 2. o Kraljevima 18 12. 2. o Kraljevima 19 13. 2. o Kraljevima 20 14. 2. o Kraljevima 21 15. 2. o Kraljevima 22 16. 2. o Kraljevima 23 17. 2. o Kraljevima 24 18. 2. o Kraljevima 25 19. 1. Ljetopisa 1 20. 1. Ljetopisa 2 21. 1. Ljetopisa 3 22. 1. Ljetopisa 4 23. 1. Ljetopisa 5 24. 1. Ljetopisa 6 25. 1. Ljetopisa 7 26. 1. Ljetopisa 8 27. 1. Ljetopisa 9 28. 1. Ljetopisa 10 29. 1. Ljetopisa 11 30. 1. Ljetopisa 12 116
UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pjesnike, pisce... Dopisni biblijski teëaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naëin steêi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naëinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB Dopisna biblijska πkola online: www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ www.biblija.hr 117
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2019. SRPANJ KOLOVOZ RUJAN MJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9. Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49 Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43 Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44 Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53 Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38 Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50 Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37 Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44 Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32 Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48 Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45 Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43 KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41 Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49 Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47 Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44 Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44 Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52 Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41 Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45 MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40 118
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2019. SRPANJ KOLOVOZ RUJAN MJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9. Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41 Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37 Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41 Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53 Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41 Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45 PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41 PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56 Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56 Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52 Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52 Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56 Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44 Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37 Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48 Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44 ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49 Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35 Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40 Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46 Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35 Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47 Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36 (Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raëunanju.) 119
www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 120 Knjiga za svaku obitelj NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika!