1

SADRŢAJ Uvodna riječ.. 3 Priroda svuda oko nas 4 Crteţ... 5 Svjetski dan voda.....6-7 Dan planeta Zemlje.8-12 Znanstveni kamp Višnjan. 13-14 Članak ekološke skupine. 15 Istraţivanje provedeno na biljkama iz travnjaka...16-17 Razonoda i razbibriga 18-19 Svjetski ekološki dan.. 20 Učenici urednici: Karla Marušić Sirotić, 5.a; DijanaNovak, 6.a; Dominik Osrečki, 5.b Suradnici: učenici OŠ Kustošija i učitelji - M. Volović, M. Rabljenović, Đ. Patafta Grafička obrada: M. Radoš Urednica: Jadranka Pirički 2

Uvodna riječ Poslije deset godina pred vama je novi časopisa. broj našeg Mnogo se toga promijenilo tijekom tog razdoblja u našoj školi. Ostvarile su se mnoge naše ţelje i snovi. Sretni smo što je naša škola u tom vremenu promijenila svoj izgled i sada obnovljena blista. Na nama je da ju čuvamo i dalje uljepšavamo. Što se tiče prirode i okoliša u kojem ţivimo, u današnje vrijeme trebamo uloţiti još više brige i napora ne bismo li to što imamo, sačuvali. Geslo Mladih čuvara prirode i dalje glasi: Ponosim se sačuvanom prirodom svoje domovine. Jadranka Pirički, profesorica 3

PRIRODA SVUDA OKO NAS Svakoga jutra od proljeća do zime budi me cvrkut ptičica. One mi žele dobro jutro i vesele se sunčevim zrakama i obilju hrane koje zimi nema. Zato ih tada hranim sjemenkama i kruhom. Ispred moje kuće nalazi se vrt. U njemu cvate prekrasno cvijeće koje lijepo miriše. Peludom s cvijeta hrane se pčelice koje veselo zuje. U mom je vrtu sklonište našao jež. Htjela sam ga nahraniti jabukama, ali nije htio jesti. Došao je pred kućna vrata. Bio je mrak, moja ga baka nije vidjela, stoga je stala na njega. Ježa nema već dvije večeri. Iz svojeg dvorišta svakog dana gledam školu. Baš je lijepa sada kada je uređena. Kraj škole teče potok Kustošak. Nekada je to bio potok u kojem su se svi ljudi kupali i plivale su ribe. Danas je zagađen i u njemu krekeću žabe. Baš žalosno! Kad bi se potok očistio, ribe bi se vratile, a mi bismo se tamo besplatno kupali. Bilo bi tužno da i ove godine propustimo kupanje u Kustošaku. DIJANA NOVAK, 6.A 4

5 IVONA SKOČILOVIĆ, 6.B

Svjetski dan voda je 22. ožujka. Mladi čuvari prirode iz OŠ Kustošija obilježili su ga izradom plakata. Vjerojatno svi znate da na Zemlji ima više vode nego kopna. No vjerojatno znate i da je od toga samo manji dio pitke vode. Na vijestima gotovo svaki dan čujemo da u Zagrebu curi vrijedna pitka voda iz vodovodnih cijevi i da mnogi ljudi u dvadeset prvom stoljedu nemaju vodovod. Isto tako sam čovjek vodu zagađuje, baca otpad u potoke, rijeke i mora. Otrovne tekudine iz velikih odlagališta smeda prodiru u podzemlje gdje se nalaze pitke vode. Najvedi je problem u tome što se pitke vode troše mnogo brže nego što se obnavljaju. Tako po onoj staroj sve se vrada sve se plada, u bududnost demo vjerojatno sve skuplje pladati ono što je nekada bio dar prirode. Moramo štedjeti vodu. 6

KAKO MOŽEMO OČUVATI ZEMLJU a) U školi b) U prirodi c) U domu d) Na ulici Kako možemo očuvati Zemlju u školi - Možemo ne bacati papiride po školi, - Možemo ne hodati u tenisicama po školi, ako smo prije toga tim istim tenisicama hodali izvan škole, - Možemo ne crtati grafite po školi, - Možemo ne ostavljati papire ispod klupa. Kako možemo očuvati Zemlju u prirodi - Možemo ne bacati limenke i flaše po šumi, - Možemo ne bacati stare auto-dijelove u šumu, - Možemo ne igrati se s vatrom u šumi, jer bi se šuma mogla zapaliti, - Možemo ne prolijevati razne otrovne kemikalije po šumi, jer bi se od toga mogla zagaditi priroda. Kako možemo očuvati Zemlju u domu - Možemo ne uništavati biljke u vrtu, - Možemo, čim nam se skupi smeda, odmah ga baciti u kontejner, - Možemo se ne koristiti sprejevima za razne uporabe, - Možemo, dok zalijevamo cvijede, ne prskati ga umjetnim tvarima. Kako možemo očuvati Zemlju na ulici - Možemo, ako se dogodi neki kvar na cesti ugasiti auto, a ne ostaviti ga upaljenog tako da auspuh zagađuje prirodu, - Možemo ne popravljati auto na ulici i onda sve ulje baciti u potok ili na cestu, - Možemo ne bacati papire od čokolada ili boce po cesti, - Možemo ne bacati štetne tekudine u kanalizaciju ili na cestu. ŠIMUN MATIŠIĆ, 6.A 9

Što ja mogu uĉiniti za naš jedini planet? a) U školi za naš jedini planet mogu štedjeti vodu, ne bih smio šarati po klupama, ne bih smio lijepiti žvakaće gume po stvarima u školi, ne bih smio bacati papiriće po podu. b) Kod kuće za naš jedini planet mogao bih štedjeti vodu, trebao bih štedjeti papir i nositi ga na recikliranje, trebao bih sve držati ĉisto i uredno. c) U autobusu ili tramvaju za naš jedini planet ne bih smio bacati papiriće po podu, ne bih smio šarati po sjedalicama i drugdje, za naš jedini planet ne bih smio lijepiti žvakaće gume po tramvaju ili autobusu. d) U prirodi za naš jedini planet ne bih smio bacati smeće i otpad gdje god stignem, nego na posebna mjesta koja su za to određena. Trebao bih štedjeti vodu, ne bih smio uništavati biljke. Trebao bih uĉiniti sve što je dobro. VIŠE CVIJEĆA MANJE SMEĆA DOMINIK OSREĈKI, 5.B 10

22. IV. Dan planeta Zemlje Što mogu ja uĉiniti za naš jedini planet? Jeste li ikada slušali tišinu? Nije šala, jeste li vidjeli kako raste trava i zvižde mravi? Ili kako more pjeva? Ovo možemo doživjeti ako malo zastanemo u ovoj stalnoj jurnjavi za više, brže i bolje. Svjetlosno smeće zagađuje prirodu svjetlosnim efektima, jakom uliĉnom rasvjetom, aerodromima ili sportskim terenima koji zbunjuju ptice i kukce tako jako da se gube u letu prema vjekovnim odredištima. Pojedini su gradovi, primjerice Sidney u Australiji, samo jednu noć iskljuĉili rasvjetu i stvorili slikovit dojam velikog mira. Mnogi njegovi stanovnici su prvi put u životu vidjeli zvijezde. Tihu noć, dakako, možemo doživjeti i u našoj Lici gdje je uliĉna rasvjeta svedena na minimum zbog male naseljenosti terena. I sad si zamislite, iznad sebe ogroman beskonaĉan nebeski svod, a vi tako mali promatrate tako nešto divovsko Rijeĉi nisu dovoljne. I mi ljudi, koji uništavamo šume i razna prirodna dobra trebamo se zapitati: A tko sam ja u ovom univerzumu? Što možemo napraviti za svoj planet: a) U školi uĉiti o tome kako se treba brinuti za svoj planet Zemlju b) Kod kuće umjereno koristiti vodu, plin i sve prirodne energente kako se ne bi istrošili c) Na ulici, u autobusu, tramvaju prestati bacati smeće na cestu d) U prirodi zabraniti odlaganje smeća u prirodi i zaustaviti emisiju zraĉenja CO2. Za kraj: Danas se mnogi prirodni izvori koriste za proizvodnju energije. Najveći problem u svijetu je nafta. Oko nje se vrte ratovi, novac i životi mnogih ljudi, ali i prirode. Emisija CO2 je u svijetu tako jaka da prouzrokuje globalno zatopljenje i efekt staklenika. U skoroj budućnosti će ta nafta nestati jer nje nema u neograniĉenim koliĉinama, a inda će ljudi shvatiti da je sve bilo uzalud i da je veći dio atmosfere oštećen. Stoga već sad trebamo razvijati novu tehnologiju i koristiti prirodne izvore koji ne zagađuju, primjerice zrak, voda, ali i struja. Stoga na posao! Franjo Pešut, 6.b 11

Što mogu ja uĉiniti za naš jedini planet U ŠKOLI: Moram nositi papuĉe kako bi pod ostao ĉist, ne smijem šarati po klupama, smeće moram bacati u koš za smeće, a ne na pod. KOD KUĆE: Dok perem zube ili ruke, voda ne smije curiti nego je moram zatvoriti pa onda opet pustiti, kako bismo je uštedjeli. Papir odvajam u posebnu kutiju za papir koju kasnije odnosim na recikliranje, a baterije isto tako. Ne koristim deodorans u spreju zato što to oštećuje ozonski omotaĉ. U AUTOBUSU-TRAMVAJU: Kada jedem pecivo, papir ne smijem bacati na pod tramvaja ili autobusa, nego moram saĉuvati papir dok ne naiđem na koš za smeće. U PRIRODI: Ne smijem trgati cvijeće, nego ga moram saditi jer cvijeće stvara novi kisik. Ne smijemo sjeći drva jer su i ona dio prirode. Princip Štajduhar Sara, 5.b 12

,, ko 14

Ekološka skupina naše škole uključena je još od 2000. godine u projekt Črnomerečki potoci i mostovi. Glavni cilj ovog projekta bio je edukacija djece i poticanje ekološke svijesti svih građana na području Črnomerca o važnosti očuvanja otvorenih vodotoka potoka Kustošaka i Črnomerca. Tijekom ovih godina bili smo i organizatori i sudionici brojnih ekoloških radionica koje su se održavale na različitim mjestima u gradu, sudjelovali smo u radio-emisijama, bili prisutni u novinama... Ove godine završavamo projekt, a kako smo se ovakvim radom zbližili i s drugim školama i ustanovama (OŠ Medvedgrad, OŠ Ivana Cankara, Srednja medicinska škola Vrapče, Dječji vrtid Petar Pan) ove godine osmilsit demo zajedničku izložbu na temu Potoci koji su nas povezali. U planu je pokretanje novog projekta o zaštiti potočnog raka koji je zaštidena i ugrožena europska vrsta. Đurđica Patafta,prof. 15

Istraživanje provedeno na biljkama s travnjaka Na satu prirode učenici šestih razreda istraživali su zastupljenost različitih vrsta biljaka na travnjaku. Istraţivanje je provedeno uz pomoć knjiga i pokojih stvarnih biljaka. Istraţivanje se provodi u kvadratu od 1m 2. Izvještaj i otkrića nalaze se ispod ovog teksta. 1. Unutar 1m 2 moţemo naći maslačka, tratinčice, kadulje, vodopije te razne slatkaste trave i kiselice. 2. Na tom području najčešće su kiselice slatkaste trave i tratinčice Postotak tih vrsta je oko 15%. Kadulja je vrlo česta ukupni broj biljaka u 1m 2 je otprilke 120 (208). Broj vrsta kruţi oko 6 do 10. Jedinke slatkastih trava čine 2/3 1m 2. Otkrili smo da je maslačka teško iskorijeniti, te da se slatke trave brzo obnavljaju. Rezultati iz pojedinih skupina: 1.skupina 2.skupina 3.skupina 4.skupina 5.skupina ukupan broj biljaka 155 208 74 74 99 broj vrsta biljaka 15 21 7 8 5 najveća koncentr. vrste slak kadulja kaćun slak kadulja broj jedinki 12 24 15 23 24 postotak 38,45 49,92 20,27 31,08 29,93 16

Nadopuna: Livadna kadulja je najrasprostranjenija biljka. Našli smo čak 24 jedinke. Broj vrsta u ovom m 2 bio je 21. Kadulje čine čak 49,92 % zauzeća u ovom m 2. Prilikom prebrojavanja otkrili smo da je u ovom m 2 čak 208 biljaka. Veliki broj jedinki imali su ivančica i maslačak. Istraţivanje je provedeno tako što smo prebrojavali biljke. Franjo Pešut, 6.b Livadna kadulja kaćun maslačak slak 17

5. lipnja Svjetski dan zaštite okoliša (Word Environment Day) Odbacimo stare navike! Težimo ekonomiji smanjenja ugljika. 20