NADRED Amborellanae Nymphaeanae Austrobaileyanae Ceratophyllanae Ranunculanae Proteanae Buxanae Trochodendranae Myrothamnanae kritosjemenjače (Angiospermae) bazalne kritosjemenjače ANITA linija dvosupnice bazalne kritosjemenjače jednosupnice magnolidni kompleks središnje kritosjemenjače dvosupnice prave dvosupnice (eudikotiledone) bazalne eudikotiledonesredišnje eudikotiledone (trikopalte) Magnolianae Lilianae Eudikotiledone bazalne porodice 0.6% magnolidni 4% kompleks jednosupnice 22% središnje eudikotiledone 72 % bazalne 2% eudikotiledone
podrijetlo od evolucijski primitivnih bazalnih kritosjemenjača vrijeme zbivanja: srednja kreda (prije cca. 120 m.g.) prvi jasno prepoznatljivi fosili iz gornje krede (Arecaceae) Predak jednosupnica vjerojatno je imao/bio: apokarpni ginecej nespecijalizirani perijant korisepalni/koripetalni perijant zeljasto močvarno i vodeno bilje slabo aktivni kambij dominantnu laminarnu placentaciju nalik današnjem redu Nymphaeales (bazalne kritosjemenjače ANITA linija) Podrijetlo listova i paralelne nervature a. predak širokih listova u vodenom staništu b. reducirani oblik listova kao prednost u vodenim staništima c. sekundarna prilagodba na suha staništa i prednost širim laminama d. širokolisni oblici razvojem marginalnih meristema a) b) c) d)
Morfološko anatomske osobine jednosupnica: 1. jednosupnice imaju većinom jednu supku 2. žilni sustav jednosupnica je razbacan u stabljici 3. primarni korijen, radikula, nestaje u ranim fazama, a njegovu ulogu preuzima adventivno korijenje (nestanak primarnog korijena je povezan s nedostatkom meristemskog tkiva koji korijen može snabdijeti provodnim sustavom) 4. listovi posjeduju nekoliko do mnogo jednako važnih, paralelnih žilnih snopova koji se spajaju na vrhu plojke
5. cvjetovi jednosupnica su trimerni 6. polovici vrsta jednosupnica nedostaju traheje u stabljici, a u većem broju vrsta nedostaju i u listovima 7. prisutan perigon i prašnici u dva kruga 8. monokolpatan pelud 9. u većine entomofilnih jednosupnica nektar se luči sa stijenke plodnih listova itd.
RED Acorales Alismatales Petrosaviales Dioscoreales Pandanales Liliales Aspargales Dasypogonaceae Arecales Poales Commeliniales Zingiberales - Lilianae (jednosupnice, monokotiledone) Tamus communis - bljušt Porodica: Dioscoraceae *P 3+3 A 3+3 G (3) plod: boba Porodica: Musaceae - banane *P 3+3 A 3+3 G 0 ; *P 3+3 A 0 G (3) hiropterofilija, plod: boba
red Alismatales Alismataceae, Aponogetonaceae, Araceae, Butomaceae, Cymodoceaceae, Hydrocharitaceae, Juncaginaceae, Lemnaceae, Limnocharitaceae, Najadaceae, Posidoniaceae, Potamogetonaceae, Scheuchzeriaceae, Tofieldiaceae, Zannichelliaceae, Zosteraceae Sagittaria sagittifolia L. - strelica Lemna minor barska leća Posidonia oceanica A 3 G 1 *P 3+3 A 3+3 G besk. Alisma plantago-aquatica - obični žabočun Zoostera marina - svilina - apokarpni ginecej Lemna trisulca - podvodna leća muški cvijet ženski cvijet spata plod jednosjemeni orah Potamogeton natans plutajući mrijestnjak *P 0 A 4 G 4
Porodica: Araceae - kozlaci - oko 2000 vrsta u 106 rodova, u Hrvatskoj 10-tak vrsta - široka rasprostranjenost, sub-tropsko, tropsko i u manjoj mjeri umjereno podrućje. - cvjetovi neugledni, većinom skupljeni u klip (spadix - otuda staro ime skupine Spadiciflorae) obavijen pricvjetnim listom (spatha). Perijant je slabo diferenciran s 2 kruga ili reduciran, a cvjetovi su jednospolni vrlo pojednostavljeni. spata spadiks spadiks stupica s. m. c. f. m. c s. ž. c. f. ž. c P 0 A 3-4 P 0 G 1
red Arecales Por. Arecaceae (=Palmae) - palme - oko 2 500 vrsta u oko 205 rodova - rasprostranjene u sub-tropskom i tropskom području - drveće (bez sekundarnog rasta u debljinu)
Ocvjeće neugledno i slabo diferencirano, većinom dvodomne biljke, broj prašnika promjenjiv, plodnih listova 3, izuzetno gusti i mnogocvjetni cvatovi (do 250.000 cvjetova u cvatu!) Chamaerops humilis - jedina autohtona europska palma, uglavnom dvodomna (mediteransko područje) cvat, obično metlica spata * P 3+3 G (3) * P 3+3 A 3+3 ženski cvijet muški cvijet Chamaerops humilis - žumara
adventivno korijenje ženska metlica ovijena spatom
Phoenix dactylifera - datulja - dvodomna (od Sahare do Indije) - jestivi plodovi su bobe. - svi djelovi biljke se koriste bilo kao građevni materijal, vlakna za tkanje, plodovi za hranu i izradu pića, ukrasno drvo, visoka tolerancija na zaslanjenje, uporaba u sakralne svrhe i dr.
Coccos nucifera - kokosova palma - Jednodomna, jednospolni cvatovi - cenkarpni ginecej od 3 plodna lista razvija se u jednosjemenu koštunicu otvori na endokarpu namjenjeni klijanju egzokarp mezokarp endokarp kruti endosperm tekući endosperm
red Poales Bromeliaceae, Poaceae, Anarthriaceae, Centrolepidaceae, Ecdeiocoleaceae, Flagellariaceae, Joinvilleaceae, Restionaceae, Cyperaceae, Juncaceae, Thurniaceae, Sparganiaceae, Typhaceae, Eriocaulaceae, Hydatellaceae, Mayacaceae, Rapateaceae, Xyridaceae (incl. Abolbodaceae) Typha latifolia - rogoz, cvat ananas cvat i skupni plod boba *P 3+3 A 3+3 G (3) plod mjehur (dlakav)
Por: Poaceae - trave Veličina. oko 12000 vrsta u oko 700 rodova (= Gramineae) Rasprostranjenost. kozmopolitska U Hrvatskoj flori:107 rodova, 343 svojte (sp+ssp) Habitus. uglavnom zeljasto bilje, jednogodišnje, dvogodišnje ili trajnice. Mlade stabljike su većinom člankovite, uglavnom lako lomljive u nodijima (čvrste u bambusa. Listovi su gotovo uvijek s ligulom (na granici rukavca i plojke). Cvjetovi. većinom dvospolni, jednostavni u skladu s ekstremnom adaptacijom na oprašivanje vjetrom, 2-3 udruženi u cvat klasić.
Ocvjeće je zakržljalo, sastoji se od košuljice i dvije lodikule. Andrecej. uobičajeno prašnika ima 3, (Oryza 6) Ginecej. sastoji se obično od 2 plodna lista. stigma plodnica košuljica vanjski krug perigona palea superior gornja pljevica lodikule prašnici više cvjetova formira cvat klasić * P1+2 A3 G(2)
Cvat klasić ginecej andrecej cvijet lodikule ili unutarnji listovi perigona (uloga u otvaranju cvjetova) košuljica ili vanjski listovi perigona ili palea superior obuvenac (pricvjetni list ili brakteja ili palea inferior) pljevice pljeve ili pricvatni listovi (gornja i donja)
- klasići su nadalje udruženi najčešće u cvatove višeg reda: sastavljene metlice, grozdove, klasove, glavice metlica klas klip Poa pratensis T. aestivum
Plod. U tipičnom slučaju razvija se orah (=pšeno ili zrno (caryopsis) kod kojeg je sjemenka srasla s usplođem. Osat je bodlja koja se kod nekih vrsta razvija na obuvencu te higroskopskim gibanjem pomaže u ukapanju pšena u tlo. Sjemenke su gotovo uvijek s endospermom bogate škrobom, embrio se razvija u skutelum (organ za apsorbiranje hranjivih tvari iz endosperma tjekom klijanja). U nekih je žitarica (npr. ječma) pšeno sraslo s pljevicama, u drugih je samo obavijeno njima (zob, riža, proso) ili tijekom žetve ispada iz pljevica (pšenica, raž). Ekonomsko značenje. Većina, ako ne i sve, velike ljudske civilizacije nađene su na mjestima obimnog kultiviranja trava i uporabe pšena u prehrani. Najraniji dokazi uzgoja pšenice (Triticum) i ječma (Hordeum) u područja Azije i Bliskog Istoka, stari su 8000-10000 godina. Širenjem agrikulture u ostale dijelove Azije i u umjereno Europsko područje, različite su svojte domestificirane, npr. zob (Avena sativa) i raž (Secale cereale). I u drugim dijelovima svjeta počinje uzgoj mnoštva vrsta. Osobito je značajna riža (Oryza sativa), glavna žitarica tropske Azije, uz proso (Panicum miliaceum). U Africi su glavne domaće kulturne svojte siraka (Sorghum bicolor) i panisetuma (Pannisetum glaucum), a lokalno su u primjeni i druge svojte. U srednjoj Americi i Meksiku najstariji su podaci o uzgoju kukuruza (Zea mays). Pored direktne primjene žitarica u prehrani, podjednako je za čovjeka važna uporaba trava kao stočne hrane. U ekološkom pogledu trave određuju izgled i osnovne karakteristike velikih vegetacijskih pojasa, stepa, savana i livada.
Aegilops geniculata Cynosurus echinatus Melica ciliata Festuca valesiaca sitna vlasulja Poa bulbosa ssp. vivipara Avena barbata
Por: Cyperaceae - šaševi Cvijetovi. Jednospolni ili dvospolni. A 3 G (3) A 3 G (3) Veličina. oko 5000 vrsta u 120 rodova U Hrvatskoj 132 svojte u 16 rodova Rasprostranjenost. kozmopolitska, većinom u vlažnim i močvarnim staništima Habitus. zeljasto bilje nalik travama, Anatomija. Stabljika je s čvrstim do spužvastim, ili rjeđe sa šupljim internodijima. Mlada stabljika je obično trokutasta u presjeku Carex riparia Cyperus longus
Andrecej. prašnika ima najčešće 3. Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, jednogradne plodnice s jednim sjemenim zametkom Plod. oraščić stigme pokrovni list utrikulus srasla brakteja ženskog cvijeta
Carex sylvatica Carex extensa
Por: Juncaceae - sitovi Veličina. 400 vrsta u 8 rodova Rasprostranjenost. Hladna do umjerena područja. Habitus. većinom zeljasto bilje. Obično su `normalno' razvijene biljke koje nalikuju travama. Anatomija. Stabljika i listovi su često (Luzula, Juncus) ispunjeni posebnim, saćama nalik, tkivom za prozračivanje (aerenhim) ili zračnim kanalima, što je pogodna prilagodba za rast u vlažnim staništima. Cvjetovi. Ocvjeće je homohlamidejsko (s tepalima), koritepalno *P 3+3 A 3+3 G (3) Plod. tobolac
U Hrvatskoj flori: 2 roda s ukupno 48 svojti Luzula (plodnica jednogradna 3 sjemena zametka) Juncus (plodnica trogradna više sjemenih zametaka
Juncus acutus Scirpus holoschoenus
RED Acorales Alismatales Petrosaviales Dioscoreales Pandanales Liliales Aspargales Dasypogonaceae Arecales Poales Commeliniales Zingiberales - Lilianae (jednosupnice, monokotiledone)
red Liliales Liliaceae, Alstroemeriaceae, Colchicaceae, Coorsiaceae, Luzuriagaceae, Melanthiaceae, Philesiaceae, Ripogonaceae, Smilacaceae *P 3+3 A 3+3 G (3) red Asparagales Alliaceae, Amaryllidaceae, Agavaceae, Iridaceae Asparagaceae, Ixioliriaceae, Lanariaceae, Orchidaceae, itd. Agave americana Veličina: 19 porodica, oko 25.000 vrsta. Više od 80% vrsta pripada porodicama Liliaceae i Orchidaceae. Habitus: zeljasto bilje koje naseljava kopno, vodu ali su i epifiti, geofiti, lijane ili grmlje. Ponekada je građa prividno drvenasta Cvijet: cvjetovi su uglavnom dvospolni, rijetko jednospolni. U svojoj osnovi cvjetovi su pentaciklični. Pojavljuju se radijalno simetrični cvjetovi ili često, u skladu s ektremnim adaptacijama na zoofiliju, zigomorfni cvjetovi. Perigon najčešće od dva ciklusa s po tri lista.
Por: Iridaceae - perunike Veličina. oko 1800 vrsta u 92 roda. Rasprostranjenost. gotovo kozmopolitska Cvjetovi. aktinomorfni do zigomorfni (Gladiolus), 3-merni, obično tetraciklički. Sintepalno ocvjeće je obično homohlamidejsko. Andrecej. prašnika ima 3. Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, a obično je djelomično petaloidan tj. njuške su obojane kao perigon. Plod je tobolac. U Hrvatskoj 35 svojti unutar rodova: 1. Crocus - šafran 2. Gladiolus - gladiola 3. Iris - perunika
Građa cvijeta - Iris sp. meranthium Pa - perigon St - prašnik G - vrat tučka N - njuška tučka *P (3+3) A 3 G (3)
Iris adriatica Iris x rotschildii X Iris variegata Iris illyrica
Por: Liliaceae (incl. Asparagaceae) - ljiljani Veličina. oko 4600 vrsta unutar 300 rodova U Hrvatskoj 158 svojti unutar 30 rodova Rasprostranjenost. Sjeverna hemisfera s centrom rasprostranjenosti u jugozapadnoj i himalajskoj Aziji do Kine. Ocvjeće je obično homohlamidejsko, a građeno je od 6 (3+3) elemenata. Boja ocvjeća je vrlo raznolika Andrecej. prašnika ima 6, nisu srasli s ocvjećem, svi su jednaki, nisu međusobno srasli, a dolaze u diplostemonu (3+3), te alterniraju s elementima ocvjeća. Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista. Plod. suhi pucavac, tobolac, rjeđe boba.
*P 3+3 A 3+3 G (3) Poznatiji rodovi: Asparagus - šparoga (filolokladiji) Ruscus - veprina (filokladiji) Colchicum - mrazovac (kolhicin) (sintepalija) Convallaria -đurđica (sintepalija) Polygonatum - Salamunov pečat (sintepalija) Lilium - ljiljani Tulipa - tulipani Scilla - procjepak Hyacinthus - zumbul Erythronium - pasji zub Ornithogalum - ptičje mlijeko Fritilaria - kockavica
Endemi: Ugrožene vrste: Lilium carniolicum Lilium martagon Fritillaria meleagris Scilla (Chouardia) litardierei Lilium martagon ssp. cattaniae Tulipa sylvestris
Allium sphaerocephalon Muscari comosum Asparagus acutifolius-šparoga Colchicum autumnale - mrazovac Ornithogalum sp.- ptičije mlijeko
Porodica Alliaceae - lukovi češnjak - odebljali pupovi jednog nodija lukovica - odebljali rukavci listova na skraćenoj stabljici
Por: Orchidaceae - orhideje Veličina. oko 750 rodova s oko 18.000 vrsta jedna od najvećih biljnih porodica. U Hrvatskoj 129 svojti. Rasprostranjenost. kozmopolitska labelum (usna) ginostemij P 3+3 [A 1 G (3) ] ginostemij ostruga resupinirana plodnica
rod Orchis Fertilni prašnik ginostemij polinij = sljepljena peludna zrna jedne teke stigma kaudikula = držak ostruga ljepljiva tjelešca 2 polinarija = 2 teke prašnika, svaka sa svojim drškom i ljepljivim tjelešcem (= filament prašnika)
Cvjetovi koji zavaravaju kukca oblik, veličina, dlačni pokrov, miris, vrijeme cvatnje, pseudokopulacija i dr. Rod Ophrys - kokice Rod Vanilla
Orchys purpurea Cephalanthera longifolia Anacamptis pyramidalis Neotia nidusavis Orchis laxiflora ssp. palustris