Slide 1

Транскрипт

1 Vitales Zygopyllalles Celastrales Fabales Rosales Cucurbitales Fagales Myrtales RED Oxalidales Malpighiales Geralniales Crossosomatales Picramniales Sapindales Huerteales Brassicales Malvales Euroside I, fabide Rosaneae Euroside II, malvide Acer saccharum *K (5) (C 5 A (besk.) ) G (besk.) *K 5 C 5 A 8 G (2) *K 5 C 5 A (5+5) G (besk.) *K 5 C (5) A 5 G (2-5) Malva sylvestris

2 red Rosales Rosaceae, Barbeyaceae, Cannabaceae, Crassulaceae, Dirachmaceae, Elaeagnaceae, Grossulariaceae, Moraceae, Rhamnaceae, Ulmaceae, Urticaceae, Sedum acre *K5 C5 A5+5 G5 plod: mjehur Sempervivum sp. - čuvarkuća Cannabis sativa konoplja Humulus lupulus hmelj Sedum ochroleucum cvat: resa plod: koštunica Ribes sp. ribiz Sedum dasyphyllum plod: boba

3 porodica: Ulmaceae -brijestovi Veličina. 18 rodova s oko 150 vrsta. Najveći rod je Celtis (100), a najpoznatiji Ulmus (25) Rasprostranjenost. Široka, i u tropskim i umjerenim područjima - kvalitetno drvo otporno na vodu - holandska bolest (uzročnik: Ophiostoma ulmi ) porodica: Urticaceae - koprive Veličina. 45 rodova s oko 1000 vrsta. Rasprostranjenost. Većina tropskih i umjerenih područja Cvjetovi. Jednospolni na najčešće dvodomnim biljkama Urtica. dioica Parietaria officinalis Ulmus glabra - brdski brijest U. minor - poljski brijest *P(4-6) A(4-6) G(2). Celtis australis - koprivić plod: koštunica (Celtis), okriljeni orasi (samare, Ulmus) Urtica dioica - kopriva muški cvijet *P4 A4 ženski cvijet *P(4) G1 plod: orah

4 porodica: Moraceae - dudovi Veličina. 37 rodova s oko 1100 vrsta. Najveći rodovi su Ficus (750), i Morus (15) Rasprostranjenost. nekoliko predstavnika u subtropskom i sjevernim umjerenim područjima Morus alba Ficus carica - smokva

5 Cvjetovi su jednospolni i grade zbijene i guste cvatove muški cvijet *P4 A4, ženski cvijet *P4 G(2). Morus alba - bijeli dud Morus nigra - crni dud

6 Cvat sikonijum sadrži muške cvjetove, te proteroginične ženske kratkovrate i dugovrate cvjetove u udublljenom cvjetištu. Oprašivači su najčešće pojedine vrste porodice osa Agaonidae (osobito rodova Blastophaga i Ceratosolen). skupni plod Ficus carica - smokva

7 Porodica Rosaceae - oko 3000 vrsta u 100 rodova; kozmopolitska rasprostranjenost; drveće, grmlje i zeljasto bilje; uglavnom dvospolni cvjetovi često skupljeni u različite cvatove, razlučeni čaška i vjenčić, veliki broj prašnika, apokarpni do cenokarpni ginecej koji se razvija u različite plodove često zbirne - podjela na podporodice: Prunoideae Rosoideae Maloideae

8 podporodica Spiraeoideae Plod: mjehur, zbirni plodovi sastavljeni od mjehura Abesk. C5 G3-8 K5 udubljeno cvjetište Spirea ulmifolia - pilasta suručica Sibirea croatica Degen - hrvatska sibireja (Čabulja, Čvrsnica i Velebit) *[K5 C5 A&] G-2-5- ili G2-5

9 podporodica Prunoideae - koštuničavo voće rod Prunus trešnja, višnja, šljiva marelica, breskva Plod: koštunica *[K5 C5 A&] G -1-

10 podporodica Rosoideae Rosa plod jednosjemeni oraščići u udubljenom cvjetištu (hipantium) = zbirni plod šipak Rosa vosagiaca A besk. C5 K5 G besk. hipantium Rosa arvensis *[K5 C5 A &] G & ili -&-

11 podporodica Rosoideae Fragaria vesca jagoda Plod: oraščići povezani u zbirni plod sočnom cvjetnom osi *[K5 C5 A&] G &

12 podporodica Rosoideae Rubus - malene koštunice neposredno povezane u zbirni plod Rubus fruticosus agg. - kupina *[K5 C5 A&] G & Rubus idaeus - malina

13 podporodica Maloideae U rodova Malus (jabuka), Pyrus (kruška), Cydonia (dunja) i Sorbus (oskoruša), unutar sočna tkiva cvjetišta nalazi se cenokarpni ginecej a potpuno razvijeni plod se naziva jezgričavim plodom. *[K5 C5 A &] G(5)

14 egzokarp Sj. zameci Leđna provodna ž. plodnog lista mezokarp Provodne ž. latica perikarp sjemenke hipantij endokarp Provodne ž.lapova Trbušna provodna ž. plodnog lista

15 porodica Rosaceae Ekonomsko značenje. Osobito je značajna jabuka (Malus) koja raste u obliku brojnih hibrida i kutivara često kompleksnog porijekla (imenovano je više od 2000 varijeteta). Godišnja svjetska produkcija premašuje 20 milijuna tona (podaci iz god.). Drugi izuzetno ekonomski značajan rod je šljiva (Prunus), s poznatim plodovima trešnjom (P. avium), višnjom (P. cerasus), šljivom (P. domestica), breskvom (P. persica), kajsijom, tj. marelicom (P. armeniaca), bademom (P. amygdalus) i nektarinom. Značajno je i bobičasto voće, npr. malina (Rubus idaeus), kupina (R. fruticosus agg.), jagoda (Fragaria), te ostalo voće kao što je dunja (Cydonia oblonga), mušmula (Mespilus germanica), kruška (Pyrus communis) i oskoruša (Sorbus domestica). Suvremene ruže (Rosa) imaju izuzetnu hortikulturnu vrijednost, te čine složen kompleks hibrida s preko 6000 imenovanih svojti. Među popularnim ukrasnim biljkama nalaze se i pripadnici rodova Alchemilla, Geum, Filipendula i dr. amigdalin Glikozid u sjemenci roda Prunus koji se pod djelovanjem enzima razlaže na glukozu, benzaldehid i otrovnu cijanovodoničnu kiselinu

16 Vitales Zygopyllalles Celastrales Fabales Rosales Cucurbitales Fagales Myrtales RED Oxalidales Malpighiales Geralniales Crossosomatales Picramniales Sapindales Huerteales Brassicales Malvales Euroside I, fabide Rosaneae Euroside II, malvide

17 red Fabales Fabaceae = Leguminosae, Polygalaceae, Quillajaceae, Surianaceae porodica Fabaceae Oko vrsta u 600 rodova; kozmopolitska rasprostranjenost; drveće, grmlje i zeljasto bilje; uglavnom dvospolni i zigomorfni cvjetovi često skupljeni u različite cvatove, razlučeni čaška i vjenčić, obično 10 prašnika, ginecej od jednog plodnog lista se razvija u karakterističan plod mahunu Fitokemija. Fiksacija dušika u korjenskim kvržicama uz pomoć saprofitskih bakterija roda Rhizobium je uobičajena, osobito u predstavnika podporodica Papilionoideae i Mimosoideae. Srodstveni odnosi. Uobičajena je podjela porodice na tri podporodice: Mimosoideae, Caesalpinioideae i Papilionoideae, koje međutim, često imaju status nezavisnih porodica (npr. CRONQUIST 1981). Mimosoideae imaju još radijarne cvjetove, često sekundarno poliandrične, Caesalpinioideae postupno prelaze na zigomorfiju, a Papilionideae (Faboideae, Fabaceae s. s.) imaju snažno razvijenu zigomorfiju.

18 Cvijet: 3 osnovna modela karakteristična za 3 podporodice Mimosoideae: *K 4 C 4 A 4 G 1 (Mimosa) *K (4) C 4 A besk. G 1 (Accacia) Caesalpinioideae: K 5 C 5 A 5+5 G 1 (Cercis, Ceratonia) Papilionoideae: K (5) C 5 A (9)+1 G 1 (=Fabaceae s.s.) K (5) C 5 A (10) G 1 Robinia pseudacacia - bagrem

19 podporodica Mimosoideae Mimosa pudica (sramežljiva mimosa) *K 4 C 4 A 4 G 1 Accacia *K (4) C 4 A besk. G 1

20 podporodica Caesalpinioideae Cercis siliquastrum - judino drvo K (5) C 5 A 5+5 G 1 - kauliflorija Ceratonia siliqua - rogač K 5 C 5 A 5 G 1

21 Gleditschia triacanthos - gledičija

22 podporodica Papilionoideae zastavica (vexillum) C 1 krila (alae) Plod: mahuna trbušni šav C 2 i 3 lađica (carina) C 4 i 5 pri bazi sraštavaju! K (5) C 5 A (10) ili A (9) + 1 G 1 leđni šav

23 Ekonomsko značenje. Poslije trava, porodica mahunarki je agrikulturno najznačajnija porodica. U prehrani se koriste sjemenke (i/ili mahune) mnogih vrsta: Vicia faba (bob) /Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza nedostatak (favizam), Pisum sativum (grašak), Phaseolus vulgaris (obični grah), Lens culinaris (leća), Glycine max (soja), Arachis hypogaea (kikiriki), Ceratonia siliqua (rogač) i dr. Za obogaćivanje tla atmosferskim dušikom ("zelena gnojidba") koriste se vrste: Trifolium sp., Medicago sativa, Lupinus albus, Onobrychis viciifolia i dr. U procesu fiksacije se atmosferski dušik koji dolazi u obliku N2, reducira u amonijev ion NH 4+ i time dušik postaje dostupan biljkama. Fiksacija je vezana uz simbiontske bakterije, većinom roda Rhizobium, aerobnih bakterija koje egzistiraju kao saprofiti u tlu. Ostale poznate vrste su: Robinia pseudacacia (bagrem), Laburnum anagyroides (zanovjet), Peteria ramentacea (tilovina), Colutea arborescens (pucalina), Coronilla emerus (sredozemni grašar), Wisteria sinensis (glicinia). Spartium junceum Colutea arborescens Coronilla emerus

24 Phaseolus vulgaris L. obični grah, fažol, bažulj - najpoznatija i najraširenija mahunarka u svijetu, nakon žitarica druga kultura u sustavu prehrane - izvor proteina (16-33 %), škroba i nešto drugih polisaharida (55-60 %), vlakana, vitamina, minerala, flavonoida (antocijan) i tanina.

25 - konzumiranjem graha unose se makro i mikroelementi poput fosfora, kalija, magnezija, kalcija, željeza i cinka Fitinska kiselina - količina minerala (Mg, Ca, Fe, Zn, K, P) i fitinske kiseline u sjemenkama (=zrnu) znatno se razlikuje ovisno o genotipu graha. Genetic Basis of Bioactive Nutritient Content in Croatian Common Bean Landraces ( Hrvatska zaklada za znanost

26 Phaseolus vulgaris L. - obični grah - grah (Phaseolus vulgaris L.) 188 uzoraka DNA - tradicijski kultivari primke iz RH - 6 primki iz BiH - 8 ponovoljenih uzoraka - molekularne analize biljeg za tip fazeolina 26 mikrosatelitnih biljega biljezi SNP (DArTseq) - kvantitativna svojstva količina bioaktivnih hranivih tvari u sjemenu (Mg, Ca, Fe, Zn, K, P, fitinska kiselina) - cilj: pridruživajuće kartiranje (association mapping)

27 Fazeolin - glavni spremišni protein u sjemenkama graha kodiran malom porodicom blisko smještenih gena Phaseolin type Fragment size (bp) Origin A 268 / 289 / MA B An C * 304 An D * * Hyb E * Hyb F * 304* Hyb * signal fragmenta mnogo slabiji od ostalih

28 5 % 27 % Hrvatska 68 % AN MA MAxAN

29 Srednjeamerički: Andski: Tip fazeolina: H1 H2 H3 - H1A - H2B1 - H3B2 Skupina (SSR): A B 1 B 2 S041 S110 S075 S062 S053 S049 S054 S045 S059 S043 S056 S063 S042 S044 S050 S048 S051 S047 S037 S022 S026 S025 S032 S007 S057 S006 S060 S055 S058 S027 S061 S052 S033 S046 S039S002 S005 S068 S070 S038 S014 S015 S035 S012 S003 S090 S036 S008 S009 S011 S016 S031 S019 S034 S004 S001 S013 S094 S018 S091 S030 S020 S024 S089 S092 S010 S088 S067 S245 S071 S072 S066 S076 S065 S074 S073 S077 S028 S064 S029 S069 S021 S017 S127 S107 S205 S083 S182 S100 S102 S097 S112 S096 S196 S099 S087 S183 S117 S105 S114 S104 S186 S187 S243 S203 S109 S103 S101 S084 S120 S198 S086 S131 S184 S185 S082 S197 S080 S079 S081 S119 S078 S118 S116 S161 S040 S126 S128 S115 S111 S098 S199 S085 S095 S113 S108 S124 S106 S123 S122 S121 S169 S134 S129 S190 S192 S191 S189 S193 S202 S201 S195 S188 S200 S242 S093 S241 S130 S157 S235 S239 S175 S177 S153 S164 S166S132 S125 S176 S136 S152 S171 S139 S138 S149 S145 S148 S151 S135 S140 S156 S232 S218 S231 S179 S163 S158 S237 S144 S236 S141 S174 S162 S165 S143 S147 S133S240 S168 S172 S154 S217 S194 S146 S170 S155 S181 S226 S173 S180 S159 S238 S160 S137 S023 S150 S224 S142 S212 S204 S215 S210 S225 S228 S216 S178 S167 S223 S233 S211 S221 S222 S219 S244 S227 S206 S213 S208 S207 S234 S230 S229 S220 S209 S 'Kukuruzar'(visoki) 'Tetovac (visoki) 'Biser (niski) 'Visoki Trešnjevac 'Visoki Puter' 'Visoki Dan i noć' 'Niski Trešnjevac' 'Niski Puter' 'Niski Dan i noć' 'Zelenčec (niski)'

30 Vitales Zygopyllalles Celastrales Fabales Rosales Cucurbitales Fagales Myrtales RED Oxalidales Malpighiales Geralniales Crossosomatales Picramniales Sapindales Huerteales Brassicales Malvales Euroside I, fabide Rosaneae Euroside II, malvide

31 Cucurbita maxima - bundeva red Cucurbitales Anisophylleaceae, Begoniaceae, Cucurbitaceae, Coriariaceae, Corynocarpaceae, Datiscaceae, Tetramelaceae Porodica: Cucurbitaceae - bundeve Veličina. Oko 650 vrsta u oko 120 rodova Rasprostranjenost. Toplija umjerena područja ili sub-tropska do tropska područje. Ne dolaze u hladnijim regijama Cvjetovi. Jednospolni, rijetko dvospolni, na dvodomnim i jednodomnim biljkama, ali i jednospolni muški i ženski cvjetovi skupa s dvospolnim cvjetovima na istoj biljci Plod. obično boba Najvažniji predstavnici su: bundeva (Cucurbita maxima, s više oblika), krastavac (Cucumis sativus) porijeklom iz tropskog dijela Azije, dinji (Cucumis melo) s narandžastim i lubenici (C. vulgaris) s crvenim sočnim dijelom ploda te tikvica (Lagenaria) s mnoštvom sorti osnovne vrste (L. vulgaris) *[K (5) C (5) ] A 3 (muški cvijet) *[K (5) C (5) ] G (3) (ženski cvijet)

32 red Brassicales Akaniaceae, Bataceae, Brassicaceae, Capparidaceae, Caricaceae, Emblingiaceae, Gyrostemonaceae, Koeberliniaceae, Limnanthaceae, Moringaceae, Pentadiplandraceae, Resedaceae, Salvadoraceae, Setchellanthaceae, Tovariaceae, Tropaeolaceae Por. Brassicaceae - krstašice vrsta u oko 350 rodova - kozmopolitska rasprostranjenost - kemijski ih karakteriziraju glikozidi (acetali monosaharida i alkohola) i enzim mirozinaza koja glikozide prevodi u otrovne izotiocianate (R N C S) i nitrile (R C N)

33 *K 2+2 C 4 A 2+4 G (2) - cvjetovi formiraju cvat grozd - tipičan je plod tobolac (capsula) s lažnom septom, a u porodici se naziva komušćica ( širina : duljina 1 : 1) ili komuška ( širina : duljina 1 : 3)

34

35 Ekonomsko značenje. - mnoge krstašice uzgajaju se od najranijih početaka ljudske civilizacije (najbolji primjer umjetne selekcije) - najznačajnije povrće i krmne biljke - najznačajniji su: - kupus (zelje, Brassica oleraceae var. capitata) - kelj (Brassica oleraceae var. sabauda) - cvjetača (karfiol, Brassica oleraceae var. botrytis) - brokulica (kavulin, Brassica oleraceae var. cymosa Duch.) - korabica (Brassica oleraceae var. gongylodes L.) - uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera DC.) - hren (Armoracia rusticana P. Gaert.) - rotkvica (Raphanus sativus L. var. radicula DC.).

36

37 Endemi: Degenia velebitica - velebitska degenia Brassica botteri - palagruški kupus Fibigia triquetra - sijedac

38

39