3 PODSUSTAVI SUSTAVA E-POSLOVANJA Izvor slike: http://blog.senddr.com/post/2012/10/24/2012- Global-E-Invoicing-Study.aspx Što ćete naučiti u ovom poglavlju? Koji su podsustavi (moduli) sustava e-poslovanja Što je SCM i e-nabava Što je sustav za upravljanje proizvodnjom/uslugama Što je CRM i e-prodaja Kako se CRM koristi u e-bankarstvu Što su elektronički dokumenti i transakcije (e-narudžba, e- račun), Kako se koristi e-račun 1
E-poslovanje kao sustav E-poslovanje se odvija u okviru poslovnog informacijskog sustava Poslovni informacijski sustav koji ima za svrhu upravljati tijekom informacija između svih poslovnih funkcija u tvrtci i povezanošću s okolinom (stakeholder-ima) zove se ERP (eng. Entreprise Resource Management) sustav (Bidgoli, 2004). ERP sustav dijeli se na ove module ili podsustave: 1) Sustav upravljanja lancem dobave (eng. Supply Chain Management - SCM) 2) Sustav upravljanja proizvodnjom / uslugama (eng. MRP) 3) Sustav upravljanja financijama (eng. FM) 4) Sustav upravljanja ljudskim resursima (eng. HRM) 5) Sustav upravljanja odnosima s klijentima (eng. CRM) Izvor slike: http://www.greenbeacon.com/greenbeaconw ebsite/microsoft-crm-erp- Solutions/EnterpriseResourcePlanningERP.a spx Tehnološke komponente ERP-a Glavne tehnološke komponente od kojih se sastoji neki ERP sustav su: Transakcijska baza podataka (baza u kojoj se pohranjuju svi ulazi i izlazi roba, novca i dr. kapitala) s bazom se ostvaruje veza u stvarnom vremenu kako bi svi menadžeri mogli imati izvještaje Portal za upravljanje aplikacija s pomoću koje se upravlja cijelim sustavom Upravljanje radnim tijekom (eng. Workflow management) Prilagodljivo izvještavanje Upravljanje dokumentima Razmjena poruka i razgovori (chat) Vanjski pristup s pomoću tehnologija, kao npr. web usluge Pretraživanje informacija Analiziranje Poslovna inteligencija sustav koji sintetizira informacije potrebne za odlučivanje i koristi prediktivne i druge modele 2
Vrste aplikacija u ERP-u Klijent-server (korisnik-poslužitelj) aplikacije - aplikacija se instalira na svako korisničko računalo, a pri upotrebi se spaja na baze podataka koje se nalaze na poslužitelju Prednosti: brži rad, veća mogućnost zaštite podataka Nedostatci: potrebna instalacija na lokalna računala kod svake promjene inačice i nadogradnje Web aplikacije u potpunosti su instalirane na udaljenom web poslužitelju i nije potrebno instaliranje aplikacije na korisničko računalo, već se aplikaciji pristupa putem web preglednika (npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox i dr.) Prednosti: nije potrebno instalirati aplikaciju na lokalno računalo, moguć pristup s bilo kojeg mjesta i sa mobilnih uređaja Nedostatci: sporiji rad (brzina ovisi o brzini Internet veze), može se dogoditi da neki preglednici ne podržavaju sve funkcije aplikacije, pa se mogu pojaviti razlike u izgledu ekrana i dr., web aplikacije su ranjivije na napade s Interneta Poznate ERP aplikacije Popis ERP aplikacija na tržištu je velik (vidi: Wikipedia, List of ERP software packages: http://en.wikipedia.org/wiki/list_of_erp_software_packages), ali su najpoznatije: Oracle E-Business Suite SAP Microsoft Dynamics PeopleSoft (Oracle) OpenERP 3
Upravljanje lancem nabave (SCM) SCM je sustav upravljanja sirovinama i materijalima, informacijama i financijama u njihovom kolanju između dobavljača, proizvođača, kupca u veleprodaji do kupca u maloprodaji. (Search Manufacturing ERP, 2013) DOBAVLJAČ Tijek sirovina, materijala ili robe Tijek informacija (narudžbe, status isporuke) KUPAC Tijek financija (dinamika plaćanja, krediti i dr) mogući povrati od strane kupca SCM aplikacije SCM sustav uključuje: Aplikacije za planiranje narudžbi koriste napredne algoritme za određivanje trenutka ili količine nabave (npr. Metode za optimizaciju zaliha) Aplikacije za provedbu narudžbi omogućuju praćenje statusa robe, upravljanje materijalom i financijske informacije o plaćanju između svih uključenih partnera Portal nabava.net, http://www.nabava.net E-nabava (eng. E-procurement) postupak kojim se na javnim e-tržištima može tražiti najbolja ponuda za traženu robu, uslugu, sirovinu ili materijal, pri čemu su omogućene aukcije, upravljanje natječajem za nabavu i dr. 4
Upravljanje proizvodnjom / uslugama Sustav za upravljanje proizvodnjom uključuje: Procesni inžinjering Praćenje radnih naloga Upravljanje rokovima izvedbe Upravljanje kapacitetima Upravljanje tijekom procesa Upravljanje kvalitetom Upravljanje projektima Izvođenje same proizvodnje ili usluge Upravljanje proizvodnim ciklusom Izvor: BusinessKnowledgeSource.com, http://www.businessknowledgesourc e.com/manufacturing/cat_lean_man ufacturing.html Upravljanje odnosima s klijentima (CRM) CRM je model za upravljanje odnosima s trenutnim i budućim klijentima. Uključuje upotrebu ICT za organizaciju, automatizaciju i sinkronizaciju prodaje, marketinga, usluga prema klijentima, te tehničke podrške. (Shaw, 1991) Dakle, CRM sadrži skup alata za unapređivanje kvalitete odnosa s klijentima, kao npr. alate kojima se omogućuje: Automatizacija prodaje praćenje i zapisivanje svakog koraka u procesu prodaje za svakog klijenta, kako bi se proces bio što transparentniji za klijenta Marketing alati za praćenje i mjerenje učinkovitosti reklamnih kampanja kroz različite kanale, npr. e-mail, search, društvene mreže, telefonski i dr. praćenjem klikova, odgovora, te ugovorenih prodaja. Usluga prema kupcima i pružanje podrške alati za kreiranje, dodjelu i upravljanje zahtjevima od strane klijenata, npr. alati za Call centar, za detektiranje i nagrađivanje vjernih kupaca, te tehničku podršku Društvene mreže alati za koordinaciju sa društvenim mrežama npr. sa Twitter, LinkedIn, Facebook, Google Plus kako bi se ostvarila i pratila komunikacija s klijentima, dijelila mišljenja o proizvodu/usluzi. Neprofitne djelatnosti i stvaranje zajednice alati za neprofitne djelatnosti korisne za cijelu zajednicu, npr. prikupljanje novca za humanitarne svrhe, volontiranje, demografske djelatnosti, posebne informacije samo za članove itd. 5
CRM alati Kod alata za CRM trend su web aplikacije u oblaku (na virtualnim iznajmljenim poslužiteljima) Mogućnost prilagodbe (custom-izacije) aplikacije prema potrebama svakog kupca Primjer: CRM sustav uključen u Microsoft Navision, sadrži module: Sales Customer Care Marketing Social Technology Izvor: http://www.microsoft.com/enus/dynamics/crm.aspx CRM u bankarstvu CRM u bankarstvu omogućava bankama bolje razumijevanje klijenata i jačanje povezanosti s klijentima. Bankama CRM pomaže u upravljanju transakcijskim podacima, te u izradi analitike koja može biti od koristi u kreiranju novih programa. Nove ponude usluga omogućuju da se klijenti osjećaju povezanije i unaprijedit će kvalitetu bankarskih usluga. Primjer: Tvrtka Ignify proizvodi sustav CRM for banks and credit unions temeljen na MS Navision sustavu, koji ima sljedeće module: Bankarstvo za građane Bankarstvo za poslovne subjekte Investicijsko bankarstvo Kreditne zajednice i privatni bankari. Bankarstvo za građane i poslovne subjekte omogućava ove funkcionalnosti: Upravljanje tekućim i štednim računima Plaćanja i informacije o plaćanjima Pojedinačne preference i pomoć korisnicima (Izvor: http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp) 6
Komponente CRM-a u bankarstvu Trafton (2013) ističe 4 osnovne komponente CRM sustava za bankarstvo današnjice: Upravljanje dokumentima (eng. Document management) ugovori, izjave, zahtjevi za račune, zahtjevi za kredite, obavijesti, i dr. dokumenti iz svakodnevnog poslovanja banaka E-potpisi za omogućavanje elektroničkih dokumenata i smanjenje papira. Robusne komunikacije i sigurnost omogućavanje pristupa klijentima sa svakog mjesta i u bilo koje vrijeme, uz zaštitu podataka Digitaliziranje čekova i slika kod rukovanja novcem, kako bi se smanjio izlaz papira iz banke Online otvaranje računa, održavanje, plaćanje računa i dr. usluge koje ukidaju potrebu za papirom u bilo kojem bankovnom procesu. Komponente CRM sustava u bankarstvu Chaundry (2003) ističe noviji pristup CRM-u u bankarstvu koji se temelji na tome da su klijenti KAPITAL banke koji treba cijeniti i njime dobro upravljati. Prema njemu, glavne komponente CRM-a u bankarstvu su: 1. Razvoj poslovne strategije 2. Kreiranje infrastrukture podataka o klijentima - koja će omogućiti interakciju 3. Kreiranje tehnološke infrastrukture 4. Kreiranje kanala komunikacije s klijentima 5. Provoditi stalni dijalog s kupcima 7
1. Razvoj strategije CRM-a u bankarstvu Za razvoj strategije CRM-a u bankarstvu važne su ove smjernice: CUSTOMER EQUITY DURING DIFFERENT ECONOMIC CYCLES - Odnosi s klijentima su važan kapital banke i treba ih koristiti i u vremenima kad je poslovanje lošije. Kako? Čuvati podatke o svojim klijentima kao što vjeverica čuva svoje lješnjake za zimu Prepoznati tko su najvrijedniji klijenti (MOST VALUABLE CUSTOMERS MVC) i prema njima uvesti poseban odnos (tzv. Picket fence strategija) Rast ekonomije fokus na pridobivanje novih klijenata Pad ekonomije fokus na zadržavanje postojećih klijenata Razvoj strategije CRM-a u bankarstvu - nastavak PRODUCT VERSUS CUSTOMER-CENTRIC BUSINESS STRATEGY fokusirati na klijenta, a ne na proizvod (danas se još uvijek banke većinom fokusiraju na proizvode koji nude) Stavljanjem klijenta u centar, banke bi mogle značajno povećati svoj profit, načine ulaganja,smanjiti troškove kapitala i ostvariti druge koristi. Izvor: http://www.smoketechnologies.com/seo.as px?name=crm 8
2. Kreiranje infrastrukture podataka o klijentima Većina banaka danas ima online sustav za upravljanje računima i transakcijama klijenata, a takav sustav se fokusira na transakcije, a ne detektira najvrijednije klijente (MVC) Potrebno je kreirati takvu bazu podataka koja će omogućiti inteligentni informacijski sustav o klijentima (Customer Information System CIS) Fokus CIS-a je prikupiti i upravljati sljedećim podacima o klijentima: Identifikacijski i kontakt podaci o klijentu i njegovom domaćinstvu Rangiranje (veličina, vrijednosna razina, doprinos profitabilnosti banke) Naslijeđe (demografski podaci, životni stil) Podaci o dosadašnjoj komunikaciju (dosadašnji kontakti, sudjelovanje u marketinškim programima, tip usluge koji je klijent tražio, kanali za kontakt, i dr. Ponašanje u kupovini (učestalost, novčana vrijednost) Kreditna vrijednost Rangiranje uspješnosti, kreditni skoring, povijest otplata kredita i dr. Prikupljanje podataka s pomoću upitnika za klijente 3. Kreiranje tehnološke infrastrukture Tehnološka infrastruktura za CIS temelji se na skladištu podataka (eng. Data warehouse) Skladište podataka je posebna vrsta baze koja je organizirana na način da se podaci mogu pratiti po funkcijskim cjelinama, kroz više dimenzija (npr. kroz dimenzije: proizvod/usluga, tržište, vrijeme), dugoročno (kroz više godina), te obraditi s naprednim modelima i tehnikama (OLAP analize, poslovne analize, metode rudarenja podataka) Izvor: http://datawarehouse4u.info/ 9
Kreiranje tehnološke infrastrukture - nastavak Skladište podataka predstavlja dobru osnovu za inteligentne analize klijenata, tj. za uvođenje SUSTAVA POSLOVNE INTELIGENCIJE koji će omogućiti: Segmentiranje klijenata prepoznavanje karakterističnih skupina klijenata Povećanje Cross-selling indeksa Povećanje Up-selling indeksa Primjer: SAS Banking Intelligence Solutions sustav može dati ove analize: Ako klijent već ima otvoren tekući račun u banci i debitnu karticu, tada je vjerojatnost 32% da će pozitivno odgovoriti i na ponudu Visa Gold kreditne kartice. Ako takav klijent ima i depozit na štednji u iznosu od 250,000 dolara, tada je vjerojatnost 73%. Uz ovu informaciju, menadžer može ciljati na klijente čija je vjerojatnost veća i ponuditi im Visa Gold karticu. E-dokumenti i transakcije u e-poslovanju Elektronički dokument je bilo koji sadržaj u elektroničkom obliku, koji se može koristiti ili u digitalnom ili papirnatom obliku (Wikipedia, 2013) E-dokumenti su dokumenti koji postoje samo u elektroničkom obliku kao podaci pohranjeni na računalu, mreži,arhivi ili drugom mediju za pohranu. Primjeri e-dokumenata su: e-mail poruke, instant poruke, e-kalendari, audio datoteke, animacije, metapodaci, grafike, fotografije, tablice, web stranice, crteži i drugi tipovi elektroničkih podataka (About.com, 2013) U e-poslovanju, e-dokumente promatramo kao dokumente koji prate poslovne procese i omogućuju obavljanje transakcija, npr. e-katalog, e-ponuda, e- narudžbenica, e-račun, itd. Na temelju tih e-dokumenata može se npr. izvršiti e-narudžba, ili obaviti e-plaćanje. E-dokumenti su važni u poslovanju jer omogućuju uštede u materijalnim troškovima (papir, vrijeme), ali i dodane vrijednosti (npr. mogućnost uvida u različite izvještaje o poslovanju i pretraživanja). 10
Načini slanja e-dokumenata Za razmjenu e-dokumenata može se koristiti: 1. Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange - EDI) 2. neka druga metoda razmjene (slanje pdf dokumenta mailom ili putem Interneta ili dr.) EDI razmjena e-dokumenata Koristi se između subjekata koji su povezani u EDI mrežu (korištenje mreže se naplaćuje) preko nekog informacijskog posrednika (EDI provider). Bilo koja dva poslovna subjekta, koja imaju tehničke mogućnosti, mogu ugovoriti EDI razmjenu elektroničkih računa ili drugih poruka. koristi se u B2B sustavima Najčešći korisnici EDI sustava su veće tvrtke, trgovački lanci te njihovi dobavljači. Putem EDI sustava razmjenjuju se e-računi i drugi dokumenti kao što su: narudžba, dostavnica, potvrda primitka, stanja skladišta i sl. Načini slanja e-dokumenata - nastavak Neka druga metoda slanja e-dokumenata Ako se ne koristi EDI razmjena, po zakonu se može koristiti i neka druga metoda koja mogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno primanja računa. Druga metoda koristi se najčešće za fizičke osobe (npr. kad tvrtka za vodovod šalje građanima račune za vodu), ali isto tako se može koristiti između poslovnih subjekata, ako jedan od njih ne može ili ne želi račun primiti kao datoteku u okviru EDI mreže. Način provedbe: primatelju se račun šalje u PDF formatu (mailom ili na drugi način) koji u sebi sadrži elektronički potpis. Za identifikaciju subjekata koristi se GLN, OIB, IBAN ili sl. EDInet sustav za ovu metodu koristi proizvod pod nazivom EDInet PKI Adapter. Pošiljatelj računa koristi isti format kao i u slučaju slanja računa kao EDI datoteku. Program EDInet PKI Adapter treba biti instaliran kod izdavatelja i on vrši pretvorbu dokumenta u pdf format. Primatelj računa ne mora biti povezan s EDInet sustavom ili nekim drugi EDI provider-om. 11
Načini slanja e-dokumenata - nastavak Slika A. Način slanja e-računa putem EDI mreže Slika A. Način slanja e-računa na drugi način slanjem pdf dokumenta Izvor: http://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanja Formati e-dokumenata Pri razmjeni e-dokumenata, tvrtka koja šalje e-dokument treba imati jedinstveni GLN broj koji dodjeljuje nacionalna GS1 organizacija GLN broj se najčešće koristi kao identifikator pojedinog subjekata. Osim GLN broja, moguće je korištenje i bilo kojeg drugog jedinstvenog identifikatora kao što je OIB, IBAN itd. U kojem se formatu šalje e-dokument? Eko se koristi EDI, e-dokument se šalje kao datoteka iz sustava izdavatelja u sustav primatelja računa (dakle ne mailom nego direktno u sustav) Poslana datoteka može biti u jednom formatu (npr. XML -a), dok se primatelju može slati i istom ili nekom drugom formatu (npr. EDIFACT, XML -b). 12
E-račun Izvor: http://www.bankacelje.si/poslovne-finance/e-racun Elektronički račun (e-račun) je digitalni oblik računa kojeg prodavatelj robe ili usluge izdaje kupcu, pod uvjetom da ima sve elemente koji su propisani zakonom. e-račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa (FINA, 2013). Zakonska osnova e-računa: U Hrvatskoj se e-račun počinje koristiti kao službeni dokument od 01.08.2011.g. kada je stupio na snagu u Narodnim Novinama broj 89/11 objavljen "Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost". Od tada je u potpunosti izjednačen s papirnato izdanim računom. Izvor: http://www.poslovnisavjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-iprimjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegoveprimjene-u-see-regiji Zakonske odredbe e-računa Članak 104.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisuje: (1) Računom u elektroničkom obliku smatra se račun ispostavljen kao elektronička isprava sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. U smislu ovoga Pravilnika računom u elektroničkom obliku, ispostavljenim kao elektronička isprava, smatra se i račun potpisan elektroničkim potpisom sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu. (2) Računom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i račun ispostavljen primjenom jedne od sljedećih metoda: 1. putem elektroničke razmjene podataka, ako ugovor o razmjeni omogućuje korištenje postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa i cjelovitost podataka odnosno sadržaja računa, 2. pomoću bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno primanja računa 13
Zakonske odredbe e-računa - nastavak (3) Metode iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: 1. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa na način da primatelj računa može nedvojbeno utvrditi da je taj račun poslao izdavatelj računa, 2. mora biti zajamčena cjelovitost sadržaja računa na način da primijenjena tehnologija i postupci onemogućavaju promjenu podataka na računu, 3. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja računa tijekom prijenosa računa elektroničkim putem od izdavatelja do primatelja računa, 4. mora biti zajamčena čitljivost računa odnosno vizualan i razumljiv prikaz tako ispostavljenog računa na zaslonu računala ili drugih elektroničkih uređaja kao i na papiru, 5. mora biti vidljivo vrijeme i adresa otpreme odnosno primitka tako ispostavljenog računa. Kriteriji za upotrebu e-računa Iz zakonskih odredbi se može zaključiti: - Da bi se račun smatrao elektroničkim računom, potrebno je zadovoljiti sve ove kriterije: suglasnost primatelja za primanje tako izdanih računa korištenje elektroničkog potpisa (bilo običnog bilo naprednog) AUTENTIČNOST i NEPORECIVOST korištenje jednog od sigurnih kanala dostave CJELOVITOST i VJERODOSTOJNOST elektronička arhiva računa mora biti u skladu s propisima Pri tome je važno koristiti digitalni potpis i sigurnosne protokole za kreiranje i slanje e-računa. Certifikate za digitalni potpis u Hrvatskoj dodjeljuje Financijska agencija (FINA), vidi: http://www.fina.hr/default.aspx?sec=963 14
Digitalni certifikati Digitalni certifikat = skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja elektronički identitet u raznim elektroničkim interakcijama te sigurnu i povjerljivu komunikaciju internetom. (Fina, 2013) Digitalnim certifikatom dokazuje se primateljima online informacije da je elektronička informacija koju su zaprimili od vas autentična. Uporaba digitalnih certifikata koristi se za mnoge aplikacije, npr. za elektroničku poštu, elektroničku razmjenu dokumenata, mrežne (on-line) usluge države i ostale mrežni servise. FINA je preko Registra digitalnih certifikata jedini pružatelj usluga certificiranja u RH, registrirana kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, od kojeg je dobila dozvolu za izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata. Digitalne certifikate FINA izdaje na multifunkcionalnoj pametnoj (smart) kartici pod nazivom FINA e-kartica. (Izvor: FINA, http://www.fina.hr/default.aspx?sec=963, 2013) Digitalni certifikati koje izdaje FINA FINA izdaje sljedeće certifikate (FINA, http://www.fina.hr/default.aspx?sec=963, 2013) Autentifikacijski, (normalizirani) certifikat Osigurava autentičnost, cjelovitost, izvornost i tajnost dokumenta ili elektroničke transakcije. Ne osigurava neporecivost. Potpisni (kvalificirani) certifikat Koristi se za elektroničko potpisivanje dokumenata ili transakcija naprednim elektroničkim potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu. Jamči autentičnost, cjelovitost i izvornost, priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u cijelosti vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i otisak pečata. Certifikati, prema namjeni, mogu biti: 1. Osobni (za građane fizičke osobe) 2. Poslovni (za poslovne subjekte) - fizičke osobe povezane s poslovnim subjektom/organizacijom - poslužitelj povezan s poslovnim subjektom/organizacijom - aplikacija/servis povezana s poslovnim subjektom/organizacijom - uređaj VPN povezan s poslovnim subjektom/organizacijom 3. TDU za tijela državne uprave - osobe/zaposlenici 15
E-račun FINA-e e-račun usluga koju nudi FINA, temelji se na PKI tehnologiji, sukladno x.509v3 standardu, što jamči visoku razinu sigurnosti i autentikacije korisnika servisa, e-potpisivanje računa te ovjeru vremenskim žigom. Svi računi potpisuju se e-potpisom što znači da je integritet sadržaja elektroničkog računa zajamčen, a njegova autentičnost kao i autentičnost njegova pošiljatelja nedvojbeno je zagarantirana. e-račun se zasniva na CEN i IDABC preporukama, sukladan je standardu UBL 2.1 i nacrtu e-računa koji je predložilo Povjerenstvo za e-račun na razini RH čiji je član i Fina. e-račun FINA-e je razvijan u skladu s preporukama EU i kao takav kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu. Fina je razvila 'zvjezdasti' model e-računa što znači da nije potrebna uspostava bilateralnih ugovornih odnosa ili sporazuma između svih strana u sustavu već je dovoljna registracija u sustavu. Samom registracijom na sustav koja je potpuno besplatna možete razmjenjivati elektroničke račune s drugim korisnicima koji su se registrirali na servis. Izgled aplikacije za e-račune Demo verzija aplikacije može se pokrenuti na svom računalu. (Izvor: FINA, http://www.fina.hr/default.aspx?art=9878, 2013) 16
E-računi kod banaka Gotovo sve veće banke omogućuju upotrebu e-računa i drugih e-dokumenata putem e- bankarstva, na način da su uvele uslugu i-račun. Što je usluga i-račun? Usluga i-račun sastoji se od mogućnosti primanja e-računa i njihovog plaćanja putem Internet bankarstva. Sastoji se od dokumenata e-uplatnice i e-računa. e-uplatnica je nalog ispunjen svim podacima potrebnim za plaćanje (račun primatelja, poziv na broj, iznos i dr.) koji korisnik umjesto poštom, može preuzeti putem Internet bankarstva - pri plaćanju korisnik samo potvrdi već ispunjen nalog e-račun - e-račun je račun u elektroničkom (pdf) obliku koji sadrži sve informacije kao i papirnati, a korisnik ga može ga primati putem Internet bankarstva ili na svoju e-mail adresu, a ugovaranje i primanje e-računa je besplatno kod većine banaka. Primjer: Privredna banka Zagreb, usluga i-račun Izdavatelj računa e-račun i e-uplatnicu šalje krajnjem korisniku kroz i-račun infrastrukturu. e-račun krajnji korisnik dobiva putem internetskog bankarstva, putem e-maila i posebnog portala za pregled e-računa, dok e-uplatnicu dobiva kroz internetsko/mobilno bankarstvo. Putem internetskog/mobilnog bankarstva krajnji korisnik odabire i autorizira već popunjene e- Uplatnice te ih šalje na plaćanje. Banka provodi plaćanje i obavještava izdavatelja računa o provedenoj transakciji. Izvor: Privredna banka Zagreb, http://www.pbz.hr/default.aspx?sec=2076 E-dokumenti između tvrtki Tvrtke međusobno mogu razmjenjivati e-dokumente (e-narudžbu, e- račun, e-ugovor i dr.) također putem EDI sustava ili nekom drugom metodom danas se sve više koriste Internetske aplikacije za B2B poslovanje Većina B2B aplikacija u Hrvatskoj ima djelomično podržane e-procese i e-dokumente, npr. može biti podržano preuzimanje e-kataloga, e-cjenika, provjera raspoloživosti proizvoda, slanje e-narudžbe, ali često tu nije uključen e-račun. Poznate svjetske aplikacije za B2B razmjenu dokumenata: Microsoft BizTalk Server IBM Sterling B2B Studije slučajeva koji koriste MS BizTalk Server: http://www.microsoft.com/biztalk/en/us/case-studies.aspx (među njima i velike financijske institucije) Studije slučajeva koji koriste IBM Rosetta Net: 17
IBM Sterling B2B Integration Services IBM nudi čitav niz alata za B2B integraciju i razmjenu e- dokumenata između tvrtki Izvor:http://www-01.ibm.com/software/commerce/b2b/products/e-invoicing/ Primjeri B2B sustava za razmjenu e- dokumenata u Hrvatskoj Izvor: http://www.kenda.hr Izvor: http://www.msan.hr 18
Primjer e-računa Izvor: http://www.fina.hr Zaključak Integrirani sustav e-poslovanja koji povezuje sve poslovne funkcije zove se ERP Glavni podsustavi (moduli) ERP-a su: SCM, sustav za upravljanje proizvodnjom / uslugama, CRM, i dr.) Posebna pozornost se danas poklanja CRM-u pri čemu se klijent stavlja u centar E-dokumenti i e-transakcije omogućuju poslovanje bez papira uštede i dodane vrijednosti E-račun mora imati suglasnost primatelja za primanje, koristiti e-potpis, koristiti jedan od sigurnih kanala dostave, te elektroničku arhivu računa u skladu s propisima E-račun se može provesti putem EDI mreže ili drugom metodom (Internet) U Hrvatskoj FINA izdaje digitalne certifikate za digitalne potpise e- dokumenata Tvrtke razmjenjuju e-dokumente putem B2B aplikacija, najčešće u XML formatu 19
Literatura 1. Bidgoli, H. (2004). The Internet Encyclopedia, Volume 1, John Wiley & Sons, Inc. p. 707. 2. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004. 3. Search Manufacturing ERP, Supply Chain Management, http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-management, 22.03.2013. 4. Otvorena mreža, CRM Customer Relationship Management, http://www.otvorena.hr/crm-customer-relationship-management/261/33, 22.03.2013. 5. Shaw, R. Computer Aided Marketing & Selling, Butterworth Heinemann, 1991. 6. Ignify, CRM for banks and credit unios, http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp, 23.03.2013. 7. COCC Financial Technology Solutions, The New Rules for Banks Technology, http://www.cocc.com/wp-bank-technology.html, 23.03.2013. 8. Trafton, J., COCC Financial Technology Solutions, Paperless Banking The Dream is Real, http://www.cocc.com/paperless-banking.html, 23.03.2013. 9. Chaudhry, A., SAS Institute Inc., CRM: Making it Simple for the Banking Industry, http://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdf, 23.03.2013. Literatura - nastavak 10. Huber, Understanding the Importance of CRM, http://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/understanding-the- Importance-of-CRM, 23.03.2013. 11. Poslovni savjetnik, Prednosti i primjene e-računa u EU i ubrzavanje njegove primjene u SEE regiji, http://www.poslovnisavjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-ueu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regiji, 16.06.2011. 12. OptimIT, Elektronički račun=e-račun, http://www.optimit.hr/eracun, 23.03.2013. 13. OptimiIT, Edinet e-račun - načini slanja, http://www.optimit.hr/eracunnacini-slanja, 23.03.2013. 14. IBM, Sterling e-invoicing, http://www- 01.ibm.com/software/commerce/b2b/products/e-invoicing, 23.03.2013. 15. Microsoft, Biz Talk Server, http://www.microsoft.com/biztalk/en/us/default.aspx, 23.03.2013. 20