Nagrada za najbolji e-kolegij u ak. godini 2009./2010. na Sveučilištu u Zagrebu PRIJAVNI OBRAZAC Za sve upite možete se obratiti: Ured za e-učenje Tel: (01) 6165 172 ueu@unizg.hr Molimo Vas da ispunjeni obrazac najkasnije do 30. rujna 2010. pošaljete na adresu ueu@unizg.hr, a potpisani primjerak poštom na adresu: Ured za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišni računski centar J. Marohnića 5 10000 Zagreb # Osnovni podaci o e-kolegiju i autorima 1. Autor (nositelj) sveučilišnoga e- Prof.dr.sc. Mario Žagar mario.zagar@fer.hr 01/ 6129 617 Suradnici (članovi tima) koji su pripremili i izvodili e-kolegij 2. Ustanova i odsjek/katedra Doc.dr.sc. Igor Čavrak Dr.sc. Branko Mihaljević Mr.sc. Marin Orlić Dipl.ing. Ivana Bosnić Fakultet elektrotehnike i računarstva 3. Naziv Otvoreno računarstvo (Open Computing) 4. Vrsta i satnica 5. Naziv studija Računarstvo 6. Status + ECTS bodovi 7. Semestar i vrijeme provedbe Predavanje s laboratorijskim vježbama Obavezni predmet: Računalno inženjerstvo Izborni predmet: Programsko inženjerstvo Telekomunikacije i informatika Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo 3 sata predavanja tjedno + 2 sata vježbi svaki 2. tjedan ECTS-bodovi: 4 6. semestar, ljetni semestar ak. god. 2009./2010. Sveučilište u Zagrebu, p.p. 407, Trg maršala Tita 14, HR-10000 Zagreb tel.: +385 (0)1 61650172; faks: +385 (0)1 6165 859 e-mail: ueu@unizg.hr; url.: www.unizg.hr
8. Pristupni URL + zaporka za pristup sadržajima e- 9. Broj predviñenih polaznika 10. Kratki sadržaj http://www.fer.hr/predmet/or http://moodle.fer.hr/course/view.php?id=286 http://wiki.rasip.fer.hr/or www.fer.hr: Nije potreban moodle.fer.hr: u: ortest, p: or_test_2010 wiki.rasip.fer.hr: u: ortest, p: or_test_2010 br. = 75 Otvoreno računarstvo kolegij je šestog semestra preddiplomskog studija računarstva. Cilj je upoznati studente s konceptima otvorenih sustava i tehnologija na kojima se zasnivaju, te njihove važnosti u računalnom svijetu, kao i upoznati ih s važnošću otvorenih normi, licencija i otvorene kulture. Kolegij daje kraći pregled otvorenosti u hardveru i detaljniji pregled otvorenosti u softveru, s naglaskom na norme, njihovu svrhu i uporabu u svijetu raspodijeljenih informatičkih sustava i usluga. Kolegij se izvodi u 3 ciklusa, trajanja 5, 4 i 4 tjedana. U 1. ciklusu se obrañuju osnove otvorenosti, označni jezici, metode vizualizacije u upravljanja strukturiranim podacima, otvorene norme te tehnologije klijentske strane Weba. 2. ciklus bavi se otvorenošću u programskim jezicima i platformama, otvorenošću na razini arhitektura raspodijeljenih sustava i aplikacija, otvorenošću protokola i komunikacije te tehnologijama na strani poslužitelja Weba. 3. ciklus stavlja naglasak na integraciju, korisnička sučelja, naročito zasnovana na Webu, bežično i mobilno računarstvo, uslužno usmjerenu arhitekturu, sigurnost i otvorene licencije. Izvedba uključuje: predavanja pripremu za lab. vježbe laboratorijske vježbe meñuispite i završne ispite Kolegij je dizajniran kao kombinacija elemenata e-obrazovanja i klasične nastave. Gore navedeni elementi odvijaju se u učionici, dok su sustavi za upravljanje učenjem podrška izvoñenju nastave. 11. Očekivani ishodi Nakon položenog, studenti će moći: objasniti važnost otvorenih sustava i normi usporediti prednosti i nedostatke otvorenih i zatvorenih sustava, aplikacija i tehnologija analizirati značajke otvorenih tehnologija korisničkih sučelja, a naročito Weba Sveučilište u Zagrebu, p.p. 407, Trg maršala Tita 14, HR-10000 Zagreb tel.: +385 (0)1 61650172; faks: +385 (0)1 6165 859 e-mail: ueu@unizg.hr; url.: www.unizg.hr
odabrati tehnologije prikladne za izradu sjedišta Weba i aplikacija Weba analizirati arhitekture informacijskih sustava i raspodijeljenih aplikacija sa stanovišta otvorenosti razviti aplikacije Weba uporabom osnova otvorenih tehnologija i principa 12. Licenca Predavanja se na kolegiju objavljuju pod CreativeCommons BY-NC-ND (Attribution NonCommercial NoDerivativeWorks) licencijom, počevši s ak.god. 2007./2008. Takva je odluka izvedbe objave materijala ovog imala utjecaj na mišljenje Fakultetskog Vijeća FER-a, čijom je odlukom 2008. godine ova licencija prihvaćena kao preporuka za sve nastavne materijale oblikovane na FER-u. Nastavni materijali na sustavu Wiki izuzeti su od pravila o zabrani prerada, za studente, što je dodatni korak prema željenom obliku CreativeCommons licencije BY-NC-SA (prerada uz dijeljenje pod istim uvjetima). # Motivacija i razlozi za primjenu tehnologija e-učenja 12. Razlozi za implementaciju e-učenja Kolegij Otvoreno računarstvo ima dugu povijest uporabe koncepata e-obrazovanja, još od ak.god. 2003./2004., s ciljem boljeg približavanja gradiva studentima. U prvim godinama izvoñenja, na starom programu FER-1, broj studenata godišnje bio je preko 200. Prvih godina velika je pozornost bila upućena prilagodbi nastavnih materijala u multimedijskom formatu SMIL (audio, video, prezentacije, dodatna objašnjenja i poveznice). Danas je naglasak uporabe e-obrazovanja u kolegiju stavljen na dva problema: - dostupnost i zajedničko ureñivanje nastavnih materijala - automatizirana provjera studentskih rješenja vježbi S obzirom na osnovnu ideju, nastavni su materijali opsežni, no ne idu toliko u detaljizaciju tehničke izvedbe, jer je cilj osnovno upoznavanje s različitim otvorenim tehnologijama i razlozima uporabe otvorenih sustava i normi. U takvoj situaciji bilo je poželjno omogućiti uporabu nastavnih materijala koja bi pomogla u sljedećim aktivnostima: promicanje otvorenosti o kojoj se u kolegiju govori, na vlastitom primjeru obrazovnog sadržaja povećanje kvalitete materijala zajedničkim ispravljanjem pogrešaka promjena osnovnih materijala (koje je izradilo nastavno osoblje), dodavanjem poveznica na dodatne sadržaje, kao što su tutoriali, primjeri i različiti načini objašnjavanja. Osnovna pretpostavka je da dodatni sadržaj, koji je nekom studentu bio koristan za učenje, vrlo vjerojatno će biti koristan i većini njegovih kolega. Sveučilište u Zagrebu, p.p. 407, Trg maršala Tita 14, HR-10000 Zagreb tel.: +385 (0)1 61650172; faks: +385 (0)1 6165 859 e-mail: ueu@unizg.hr; url.: www.unizg.hr
13. Razina primjene e-učenja održavanje nastavnih materijala, što je veliki problem u kolegijima koji se bave najmodernijim tehnologijama, koje se mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Svake godine je potrebno ažurirati sadržaj, zbog značajnih promjena koje ovo područje doživljava. Studenti koji imaju praktično znanje tehnologija koje se ovdje obrañuju, mogu pomoći u ispravljanju pogrešaka, davanju praktičnih savjeta o nekoj temi ili objašnjavanju gradiva manje vještim studentima na svoj način poticanje rasprave o gradivu izvan predavanja u učionici, koja su vremenski ograničena. Suradnja na ureñivanju sadržaja može pomoći studentima da se upoznaju s gradivom prije predavanja, kako bi se na samom predavanju moglo posvetiti dijelovima koje je teže razumjeti. Takoñer, ovakva suradnja na jednostavan način može potaknuti diskusiju vezanu za pojedine slajdove, što u običnom forumu može biti nepregledno. U tu svrhu razvijen je sustav koji omogućuje suradnju na ureñivanju i komentiranju prezentacija na kolegiju, na Wiki način WikiPres. Njegova uporaba je potanje opisana u nastavku teksta. Tehnologije e-obrazovanja iskorištene su i za poboljšanje procesa predaje laboratorijskih vježbi. Vježbe, ukupno njih 6, zadane su u nepotpuno definiranom obliku kako bi ih studenti sami oblikovali ovisno o svojoj kreativnosti i inovativnosti. Osnovna ideja je da se studenti upoznaju s različitim tehnologijama (posebno tehnologijama Weba) kroz praktičan rad na izradi dinamičke aplikacije Weba na neku temu od 8 odabranih tema (knjižnica, sustav za upravljanje dokumentima, DVD-teka, imenik osoba, evidencija djelatnika, prodavaonica CD-a, popis literature i referenci, skladište opreme). Na kraju semestra sve vježbe zajedno objedinjavaju se u potpuno funkcionalno rješenje aplikacije Weba zasnovane na otvorenim tehnologijama. Izazov pri rješavanju zadataka je velika količina tehnologija i jezika na koje se treba brzo priviknuti (HTML, CSS, JavaScript, XML, DTD, XSL, PHP, Java, Java Servlet, Ajax). Studentima poteškoće pričinjavaju drugačije sintakse programskih jezika i nova okruženja (npr. poslužitelji Weba i aplikacijski poslužitelji), što rezultira većim brojem poruka na forumu, te većim opterećenjem i studenata i nastavnog osoblja u konzultacijama. Za pomoć studentima u provjeri sintaksne valjanosti rješenja vježbi razvijen je sustav ORVViS (Otvoreno Računarstvo Validacija, Verifikacija i Simulacija). Njegova uporaba je detaljnije opisana u nastavku teksta. Kolegij je kombinacija razine 2 i 3. Sav je nastavni materijal dostupan na sustavu za e-učenje prema cjelinama. Individualizacija je podržana kroz praktični dio, gdje svaki student izrañuje vlastitu inačicu objedinjenih vježbi, a konzultacije su personalizirane ovisno o inačici i problemima na koje se naišlo. Sustav WikiPres omogućio je studentima preuzimanje aktivne uloge u oblikovanju materijala. Studentska rješenja se
automatizirano pregledavaju sustavom ORVViS kako bi se studentima pružile prve povratne informacije. Povremeno se koristila i aplikacija Skype za udaljene konzultacije, naročito kada se trebalo promptno reagirati na nedostupnost poslužiteljskih usluga i probleme s funkcioniranjem studentskih rješenja za vježbe (npr. poslijepodne ili tijekom vikenda). Individualni pristup vježbama omogućio je i razvoj kreativnosti, inovativnosti, inicijative, te stavova i procjene vrijednosti, kako u tehnološkom, tako i u smislu otvorenosti i posljedičnih koristi. Iako se studentske on-line aktivnosti (diskusije, pristup materijalima, provjere) nisu izravno bodovale, već je bodovano samo predavanje zadaća na sustav za e-učenje (koje se naknadno provjeravalo usmeno kod predaje vježbe), sva administracija vezana uz studente voñena je on-line. No i dalje držimo, posebno zbog zadataka koji nisu potpuno definirani, da su konzultacije i usmena diskusija u učionici (npr. tijekom pauze predavanja i prilikom predaje vježbe) u klasičnom obliku nastave bili važan dio. 14. Organizacijski i tehnički aspekti Kolegij se po primjeni tehnologija i sustava može podijeliti na dva dijela. Prvi dio je osnovna uporaba sustava za upravljanje sadržajem (FER CMS) te sustava za upravljanje učenjem (Moodle LMS). Na FER CMS-u je službena stranica, na kojoj se nalaze sve obavijesti, forum za diskusije te repozitorij prezentacija u obliku PDF. Stranica na Moodle LMS-u sadrži prezentacije objavljene na sustavu za objavu prezentacija SlideShare, što doprinosi dostupnosti sadržaja. Osim toga, s ove stranice dostupna su cjelokupna multimedijska predavanja po starom programu FER-1. Iako se dio sadržaja unaprijedio, materijali su i dalje vrlo korisni. Oblik SMIL u kojem su prezentacije napravljene primjer je otvorene norme, što je bilo korisno za objašnjavanje problematike. Drugi dio sadržava uporabu vlastitih alata namijenjenih kvalitetnijem učenju, čiji ciljevi nisu mogli biti postignuti samo uporabom LMS-a. Predaja rješenja vježbi obavlja se na Moodle LMS-u, s kojim je povezan sustav koji analizira predana rješenja vježbe, koji studentima šalje povratnu informaciju o sintaksnoj ispravnosti odnosno validaciji njihovih rješenja. Studenti predaju datoteke s programskim kôdom na poslužitelj, a od sustava automatski e- mailom dobivaju informaciju o pogreškama pri validaciji. Ovakvo testiranje mogu ponavljati do odreñenog roka. Na konzultacijama i vježbama studenti razgovaraju s asistentima o vlastitoj ideji rješenja vježbe, te pokazuju svoju izvedbu rješenja. Nastavno osoblje nakon roka predaje vježbe dobiva sažetak informacija o predanim rješenjima. Ovaj sustav u sebi objedinjuje i podršku za provjeru plagijata (sustav Sherlock, http://www.cs.su.oz.au/~scilect/sherlock/), koja usporeñuje datoteke rješenja svih studenata kroz više godina i traži sličnosti programskog kôda, što se koristi za provedbu pravila poštene igre i sprječavanje predstavljanja tuñeg rada kao svojega.
Suradnja na zajedničkom ureñivanju materijala za predavanja odvija se na aplikaciji WikiMedia odvojenog poslužitelja. Sustav Wiki nadograñen je dodatkom WikiPres, koji omogućuje pretvorbu prezentacija iz oblika PPT i ODP u oblik prilagoñen zajedničkom radu na sustavu Wiki, uz komentiranje i ureñivanje sadržaja, a takoñer služi i kod ponovne pretvorbe dorañenih sadržaja u oblik prezentacija. 15. Pedagoškodidaktički pristup Dva najveća elementa e-obrazovanja, suradnja na izradi materijala i provjera predanih rješenja podupiru sljedeće postupke učenja: usvajanje teorijskog znanja, sudjelovanjem u stvaranju materijala analiziranje prednosti otvorenosti, radom na otvorenim materijalima razvoj analitičkog i kritičkog razmišljanja, nadogradnjom na tuñe izmjene i zajedničkim radom razvoj kreativnosti i inovativnosti, individualnim pristupom zadacima i rješenjima vježbi razvoj stavova i vrijednosti, analizom učinkovitosti i otvorenosti odreñenih dijelova sustava za buduće potrebe vježbanje komunikacije na Internetu, udaljena suradnja s nastavnim osobljem shvaćanje važnosti uporabe normi i validiranja rješenja zadataka bržu prilagodbu na nove tehnologije, automatiziranim povratnim informacijama razvoj svijesti o poštivanju tuñeg i vlastitog rada, uporabom alata za otkrivanje plagijata, korištenjem normi, licencija i pravila i obrazovnom raspravom o dobivenim saznanjima tijekom predavanja i vježbi