Ekonomske osnove države i prava - VI Doc. dr Amina Nikolajev
Efekti privređivanja Pokazatelji ekonomskog razvoja Determinante ekonomskog razvoja Značaj Potreba sinhronizacije procesa društvene reprodukcije mjerama EP Poređenje vlastitih rezultata s rezultatima drugih država (određenje vlastite pozicije) Realan uvid u dosegnuti nivo ekonomskog razvoja, dinamiku privređivanja i sl.
Efekti privređivanja Brojni pokazatelji ekonomskog stanja, dinamike, tendencija, međuovisnosti... Mjerenje složeno obuhvata veliki broj vrijednosti različitiih ekonomskih aktivnosti svih privrednih subjekata Društveno bogatstvo Društveni bruto proizvod Nacionalni dohodak Neto ekonomsko blagostanje
Društveno bogatstvo Zbir svih materijalnih vrijednosti jednog društva Iskazuje dosegnuti nivo ekonomske razvijenosti i blagostanja Nema mogućnosti vremenskog poređenja u odnosu na prethodnu godinu Obračun zahtijeva razvijenu statističku službu, sposobne kadrove, velika materijalna sredstva
Društveno bogatstvo Ljudskim radom proizvedena dobra / rezultat proizvodnje Fiksni fondovi (ceste, mostovi, luke...) Proizvodne zalihe i privredne investicije Neproizvodni fondovi (škole, bolnice, objekti...) Potrošna dobra domaćinstava Poznata prirodna bogatstva jedne zemlje (koja se mogu staviti u funkciju) Zemljište, šume, rude, minerali, vode, flora i fauna,...
Bruto društveni proizvod BDP / GNP (Gross National Product) Mjeri učinak društvene proizvodnje (ukupan dohodak svih subjekata i ukupne troškove) Obuhvata amortizaciju i dohodak Amortizacija prenesena vrijednost sredstava za rad (funkcionalna i vremenska) Novostvorena vrijednost (dohodak) Transferna plaćanja (osiguranje nezaposlenih, socijalna pomoć i sl.) ne ulaze u obračun BDP
Bruto društveni proizvod Dva metoda obračuna Tok finalne proizvodnje (izdaci) LP lična potrošnja (+ svih izdataka x sa tržišnom cijenom) DR državni rashodi (plaće državnih službenika, izdaci za izgradnju privrednih objekata, kupovina raznih dobara...) I investicije (umanjenje tekuće radi buduće potrošnje) S saldo uvoza i izvoza (pozitivan vs. negativan, suficit vs. deficit)
Bruto društveni proizvod Dva metoda obračuna Tok prihoda proizvodnih inputa (N + K + R + IP + A + P) N nadnice (neto plaće i porezi) K kamate R rente IP indirektni porezi A amortizacija P - profit
Bruto domaći proizvod BDP / GDP Gross Domestic product GNP GDP GNP - vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih radom i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje na domaćem i ino tržištu GDP korigirani GNP za ostvarenu proizvodnju na ino tržištima GNP proizvodnja u inostranstvu = GDP Npr. Toyotina tvornica automobila u USA ide u Japanski GNP ali američki GDP Nominalni vs. realni GNP
Lista MMF za 2016. US$ GDP (milijarde)/ Pc(hiljade) 82. Hrvatska 49,855 85. Slovenija 44,122 93. Srbija 37,755 115. BiH 16,532 132. Maked. 10,492 156. C. Gora 4,242 34. Slovenija 20,747 57. Hrvatska 11,573 81. C. Gora 6,409 90. Srbija 5,120 96. Maked. 4,871 102. BiH 4,140
Nacionalni dohodak Ukupan dohodak jedne nacije u određenom vremenskom periodu (godina dana) ND = N + K + R + P (ND = GNP A i IP) ND per capita (Važan za praćenje životnog standarda stanovništva i poređenje sa drugima) Različiti načini mjerenja Proizvodni (u fazi proizvodnje: ukupna proizvodnja materijalni troškovi i A) Personalni (u fazi raspodjele: sabiranje pojedinačnih dohodaka) Rashodni (u fazi potrošnje: sabiranje svih izdataka za ličnu, zajedničku i javnu potrošnju)
Neto ekonomsko blagostanje NEW preobraženi GNP Prilagođena mjera društvenog proizvoda Isključuje one stavke koje ne pridonose individualnom blagostanju Uključuje stavke koje ne obuhvata GNP Uključuje one stavke potrošnje i investicija koje izravno doprinose ekonomskom blagostanju: Vrijednost slobodnog vremena Neregistrirana privreda Štete na čovjekovoj okolini
Agregatna ponuda i tražnja Makroekonomske kategorije Ponuda i tražnja na nivou privrede jedne zemlje Sintetski izraz pojedinačih ponuda i tražnji Utječu na tok, dinamiku i stabilnost ekonomije Ukazuju na: privrednu ravnotežu usklađenost ukupne ponude i ukupne tražnje na nivou države Cilj osiguranje stabilnosti privrede (prepoznavanje poremećaja i negativnih faktora) Mjere ekonomske politike osiguranje što većeg stupnja privredne ravnoteže
Agregatna ponuda Agregatna ponuda ukupna količina dobara i usluga koju jedna zemlja može proizvesti i ponuditi u određenom vremenskom periodu Ovisi o: Nivou cijena Proizvodnim kapacitetima Nivou troškova proizvodnje Grafikon i krivulja AP
Agregatna ponuda Šta čini agregatnu ponudu? / od čega ovisi agregatna ponuda? Nivo potencijalnog proizvoda raspoloživi resursi vs. proizvedenih dobara i usluga Proizvodnja iznad potencijala = intenzivno korištenje resursa, rast cijena inputa i finalne proizvodnje Proizvodnja ispod potencijala = neiskorišteni inputi, rast nezaposlenosti, neiskorišteni kapaciteti Nivo troškova rast troškova = rast cijena finalne proizvodnje
Agregatna tražnja Agregatna tražnja ukupna suma trošenja svih potrošača (pojedinačni potrošači i različiti sektori privrede) Šta čini agregatnu tražnju? / od čega zavisi agregatna tražnja? Lična potrošnja (ovisi od raspoloživog dohotka domaćinstva) Javna potrošnja (određena odlukama države) Investicona potrošnja (ulaganja u kupovinu, nabavku, obrazovanje i sl.) Neto izvoz (uvoz umanjen za izvoz) Grafikon i krivulja AT
Agregatna tražnja Varijabile koje doprinose promjeni AT: Unutrašnje pod kontrolom države: Monetarna politika - Povećanje/smanjenje novčane mase - Efekt novčane ponude: Konstantna novčana masa uz rast cijena = pad tražnje Smanjenje novčane ponude uz iste cijene = pad tražnje Fiskalna politika reguliranje poreza i državnih izdataka: Porezne olakšice = veća lična potrošnja Vanjske izvan sistema ekonomije jedne zemlje (ratovi, svjetske krize i sl.)
Državna intervencija Apsolutno djelovanje zakona ponude i tražnje na tržištu? Državna intervencija - zakonsko reguliranje nivoa cijena pojedinih proizvoda (minimalne ili maksimalne): Direktno: neposredno reguliranje cijena gotovih proizvoda Indirektno: određivanjem cijena proizvodnih inputa
Međunarodna razmjena Međusobno povezivanje ekonomija zemalja Međusobno povezivanje tržišnih privreda Međusobni ekonomski odnosi veći stupanj razvijenosti - veći intenzitet međusobnih trgovinskih veza Različit utjecaj na nacionalne ekonomije: Veća mobilnost gotovih proizvoda Nemobilnost prirodnih resursa Kulturne, jezičke i političke prepreke u kretanju rada Različtosti nacionalnih valuta
Međunarodna razmjena Zatvorena (autarhična) i otvorena privreda Otvorena privreda međunarodno kretanje kapitala, roba, rada (radnika), usluga (saobraćaj, turizam...) = četiri osnovne slobode kretanja EU Razlozi: Različitost uvjeta proizvodnje Niži troškovi proizvodnje Preferencije (ukusi) potrošača
Komparativne prednosti Od čega zavisi međusobno povezivanje zemalja? Isplativost? Raspoloživost resursa? Različiti prirodni uvjeti? Ostvarenje veće produktivnosti rada stvaranje viška proizvoda povećanje izvoza rast GNP i ND
Komparativne prednosti Teorija komparativnih prednosti ostvarenje obostrane koristi od razmjene, svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz određene robe, uvozi robu koju ne proizvodi Komparativne prednosti - Specijalizacija u proizvodnji Apsolutna prednost (proizvodi više, manji utrošak rada, veća produktivnost) kriterij produktivnosti Komparativna prednost (niži oportunitetni trošak, pitanje isplativosti, opredjeljenje za drugu proizvodnju) kriterij oportunitetni trošak
Međunarodna razmjena Slobodna trgovina ili intervencionizam? Zaštita domaće privrede? od inostrane konkurencije - protekcionizam Opravdanost intervencije? (negativni efekti na specijalizaciju, razmjenu inputa,...) i mogućnosti? Mjere: carine (posredni porez) i kvote (ograničenje količine uvoza) Carine Kvote?
Međunarodna razmjena Carine podjela prema različitim kriterijima: prema pravcu kretanja roba: uvozne, izvozne i tranzitne prema načinu donošenja: autonomne (donosi zakonodavac) i ugovorne (rezultat sporazuma između zemalja) s obzirom na cilj uvođenja finansijske (fiskalne) prikupljanje sredstva za podmirenje javnih rashoda; ekonomske (zaštitne) zaštita domaće privrede represivne protumjera na štetnu mjere neke druge države
Međunarodna razmjena Ekonomski efekti carina: Poboljšanje uvjeta trgovine (rast uvoznih cijena pad tražnje pad cijena robe ponuđača - sniženje cijena robe) Zaštita mlade industrije (od ino konkurencije radi ostvarenja komparativnih prednosti) Smanjenje nezaposlenosti (zaštita proizvodnje daje poticaj za njen razvoj)
Međunarodna razmjena Neekonomski efekti carina: Osiguranje nacionalne sigurnosti (suvereniteta) zemlje Zaštita proizvodnje i smanjenje ovisnosti o drugima Zaštita tradicionalne proizvodnje (stari zanati i sl.) Pritisak moćnih grupacija i lobija Osveta prema drugoj zemlji
Platni promet i međunarodna plaćanja Međunarodni ekonomski odnosi - međunarodna plaćanja: uvoz, izvoz roba i usluga, trgovina vrijednosnih papira, trgovina nekretninama, novčani transferi... Platni promet s inostranstvom naplata potraživanja i plaćanje dugova nastalih u međunarodnoj razmjeni Platna bilanca - Sistematičan popis vrijednosti svih ekonomskih transakcija rezidenata s inostranstvom Rezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem u zemlji) Nerezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem van zemlje)
Platna bilanca Transakcije između zemlje i inostranstva iskazuju se kroz: Bilancu tekućih transakcija (tekuća plaćanja): bilanca uvoza i izvoza roba i usluga, dohodak (od investicija) + transferi (doznake, pokloni, donacije...) Kapitalne transakcije: kapital (dugoročni i kratkoročni), direktne i portfolio investicije + rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vučenja, rezerve u MMF)