DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 UDK..63.6..9.67..4..9.9.77.3.82.2.86 6.4 627. 628. 63.43. METEOROLO KI I HIDROLO KI Bilten 3 / 4 GODINA XVIII SVIBANJ / LIPANJ 4.
METEOROLO KI I HIDROLO KI BILTEN IZDAJE Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske Zagreb, GriË 3 telefon: () 4 6 782 telefax: () 4 6 77 http://meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr Glavni i odgovorni urednik Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika UreappleivaËki odbor Lektor GrafiËko tehniëki urednik Stalni suradnici dr. sc. Branko Gelo Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ. Davor NikoliÊ, dipl.inæ. mr. sc. Ivan»aËiÊ dr. sc. Branka IvanËan-Picek dr. sc. Kreπo PandæiÊ dr. sc. Duπan TrniniÊ mr. sc. IvanËica MihoviliÊ Ivan Lukac, graf.inæ. Tomislava Boπnjak, inæ. Vesna uriëiê, dipl.inæ. mr. sc. Draæen KauËiÊ Dario Kompar, dipl.inæ. Marina Mileta, dipl.inæ. Marija MokoriÊ, dipl.inæ. Velimir Osman, dipl.inæ. Lidija Srnec, dipl.inæ. mr. sc. Viπnja ojat mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ Naslovnica: PlitviËka jezera (snimio Dario Kompar) Naklada primjeraka Izlazi kao dvobroj Tisak: Tiskara PeËat
SADRÆAJ SVIBANJ VREMENSKE PRILIKE... SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.)... 7 HIDROLO KE PRILIKE... 3 Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)... 3 Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.)... 8 EKOLO KE PRILIKE... 9 Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.)... 9 OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ojat)... BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)... 2 AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)... 23 OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.)... 2 LIPANJ VREMENSKE PRILIKE... 27 SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... 27 Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.)... 29 HIDROLO KE PRILIKE... 3 Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)... 3 Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.)... 39 EKOLO KE PRILIKE... 4 Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.)... 4 OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ojat)... 42 BIOMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)... 43 AGROMETEOROLO KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)... 4 OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.)... 48
PRILOZI IZVJE TAJ SA KONFERENCIJE 9 TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON HARMONISATION WITHIN ATMOSPHERIC DISPERSION MODELLING FOR REGULATORY PURPOSES (Amela JeriËeviÊ, dipl. inæ.)... IZVJE TAJ SA SHORT COURSE ON ATMOSPHERIC BOUNDARY LAYER AND TURBULENCE I SHORT COURSE ON ATMOSPHERIC DISPERSION AND AIR QUALITY MODELING (Lukπa KraljeviÊ, dipl. inæ.)... IZVJE TAJ SA SLUÆBENOG PUTA NA 9TH INTERNATIONAL MEETING ON STATISTICAL CLIMATOLOGY (mr. sc. Alica BajiÊ, mr. sc. Marjana GajiÊ-»apka)... 2 4. ALADIN RADIONICA (Dijana KlariÊ, dipl. inæ., Martina Tudor, dipl. inæ., Stjepan Ivatek- ahdan, dipl. inæ.)... 3 IZVJE TAJ O SUDJELOVANJU NA TH CONFERENCE ON MOUNTAIN METEOROLOGY AND THE ANNUAL MESOSCALE ALPINE PROGRAMME (MAP) (dr.sc.branka IvanËan-Picek)... 4 MEDITERANSKA KOLA O MEZOSKALNOJ METEOROLOGIJI 4 (Dunja Drvar, dipl. inæ., Kristian Horvath, dipl. inæ.)... PRIJELAZ S MJERENJA RADIOSONDAMA RS 9AL, NA RADIOSONDE RS 92KL, NA METEOROLO KO AEROLO KOM OPSERVATORIJU ZAGREB-MAKSIMIR, OD 7. LIPNJA 4., I OP E SMJERNICE DALJEG RAZVOJA VISINSKIH MJERENJA (Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.)... 6 SAF NOWCASTING FIRST JOINT TRAINING WORKSHOP (mr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊ)... 9 IZVANREDNI METEOROLO KI I HIDROLO KI DOGA AJI U NOVINSKIM IZVJE IMA U HRVATSKOJ (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.)... 6
Svibanj VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija. i 2. svibnja tek ponegdje je bilo pljuskova s grmljavinom. Prizemno je bilo polje sniæenog tlaka zraka, a plitka ciklona se nalazila nad zapadnom Europom. Visinska ciklona nalazila se nad zapadnom i jugozapadnom Europom. Nad Sredozemljem bilo je polje poviπenog tlaka. Stoga je u naπoj zemlji bilo djelomice ili preteæno sunëano. Povremeno je prodirala manja koliëina vlaænog zraka, te je uglavnom u sjeverozapadnim krajevima bilo kiπe i grmljavine. Izmeappleu 3. i 9. svibnja bilo je nestabilno s mjestimiënom kiπom i grmljavinom. Ciklona je poëetkom razdoblja nastala u zapadnom Sredozemlju. U naπoj zemlji bilo je izraæeno jugozapadno visinsko strujanje, a nad veêim dijelom Pirinejskog poluotoka i zapadnog Sredozemlja ciklona je bila i u viπim dijelovima atmosfere. Zatim se, 4. i. svibnja, ciklona, te topla i hladna fronta pribliæila naπoj zemlji. Sekundarno srediπte ciklone bilo je u zapadnom Sredozemlju. Prvo se preko naπih krajeva premjestila fronta okluzije, a 6. svibnja hladna fronta. Srediπte ciklone premjestila se na podruëje Alpa. Visinsko strujanje nad naπom zemljom bilo je jugozapadno, a 6. se s jugozapada premjestila i visin- Slika. Prizemna sinoptiëka situacija 4. svibnja 4. u UTC Slika 2. Visinska sinoptiëka situacija. svibnja 4. u UTC
Svibanj Slika 3. Visinska sinoptiëka situacija 6. svibnja 4. u UTC ska dolina. Visinska ciklona je sljedeêih dana bila nad zapadnom Europom, a nad Hrvtaskom se zadræavalo jugozapadno strujanje. Prizemno je nad naπom zemljom i dalje bilo polje sniæenog tlaka. Zbog takve sinoptiëke situacije vrijeme je bilo vrlo nestabilno s mjestimiënom kiπom, pa i grmljavinom, ali razmjerno toplo. Slike prikazuju prizemnu i visinsku sinoptiëku situaciju, te satelitsku sliku oblaka tih dana.. i. svibnja bilo je sunëanije i toplije zbog kratkotrajnog utjecaja polja malo poviπenog tlaka. 2. i 3. svibnja ponovno je bilo kiπe i lokalnih pljuskova s grmljavinom. Ciklona koja je nastala u jugozapadnom Sredozemlju, te fronta okluzije premjestile su se prema istoënoj i jugoistoënoj Europi, te je ponovno bilo vrlo promjenljivo, ali i vjetrovito. U ciklonalnoj struji iz srednje i zapadne Europe je prodrla manja koliëina svjeæeg zraka. Zatim je 4. i. svibnja ponovno bilo sunëanije. Samo ponegdje je u unutraπnjosti bilo nestabilno s pljuskovima i grmljavinom. Bura je bila umjerena do vrlo jaka uglavnom na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. na vrijeme u naπoj zemlji kratkotrajno je utjecao ogranak anticiklone iz zapadne Europe. Dana 6. svibnja ponovno je bilo vrlo nestabilno. Naime sa sjeverozapada Europe preko naπih krajeva premjeπtale su se topla i hladna fronta, te je uslijed pritjecanja vlaænog i svjeæijeg zraka bilo mjestimiëne kiπe i grmljavine. Od 7. do 2. svibnja bilo je stabilnije, te djelomice ili preteæno sunëano. Prizemno je bilo polje visokog tlaka, a potkraj razdoblja srednjeg izjednaëenog tlaka zraka. Atmosferske fronte svojom su se glavninom premjeπtale sjevernije od naπe zemlje. Visinsko strujanje bilo je sjeverozapadno i zapadno, a potkraj razdoblja je kratkotrajno ojaëao termobariëki greben. Nad Atlantikom i zapadnom Europom nalazila se anticiklona, a nad sjeveroistoënom ciklona. U Hrvatskoj je stoga bilo dosta sunëanog vremena, samo je u poëetku joπ ponegdje bilo vrlo malo kiπe. Zatoplilo je. 22. i 23. svibnja ponovno je bilo promjenljivije vrijeme s mjestimiënom pljuskovima i grmljavinom. Nad srednjom Europom i naπim krajevima nastalo je polje sniæenog tlaka, visinski greben je oslabio. Alpskom podruëju pribliæila se visinska dolina. Atmosferska fronta se 23. svibnja premjestila preko Hrvatske na jugoistok kontinenta. Zbog kruæenja vlaænog zraka bilo je svjeæije i nestabilno s povremenim oborinama. Izmeappleu 24. i 28. svibnja prevladavalo je sunëano i toplo. Prizemno je nad naπom zemljom bilo polje visokog tlaka zraka koje se pruæalo iz zapadne i sjeverozapadne Europe. U poëetku je joπ po visini bila dolina, pa je ponegdje bilo umjerenog razvoja oblaka. Zatim se uspostavilo sjeverozapadno, a krajem razdoblja zapadno i jugozapadno visinsko strujanje. Uz veêinom sunëano vrijeme bilo je i ugodno toplo. Od 29. do 3. svibnja u poëetku je bilo kiπe, a zatim se razvedrilo. PoËetkom razdoblja s oslabljenom atmosferskom frontom u naπe krajeve doprla je nova koliëina vlaænog i nestabilnog zraka, tako je u viπim slojevima atmosfere nastala plitka ciklona. Bilo je promjenljivo i osjetno svjeæije, ponegdje s oborinama. Najprije se razvedrilo na Jadranu, a 3. svibnja i u kontinental- 6
Svibanj Slika 4. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra. svibnja 4. u.24 UTC Slika. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 4. svibnja 3. u 9.34 UTC nim krajevima, kada je nad naπom zemljom bilo polje poviπenog tlaka zraka. Klimatoloπka analiza Srednje mjeseëne temperature zraka su u svibnju 4. godine bile niæe od prosjeka na svim promatranim postajama, osim u Bjelovaru. Temperaturna odstupanja su iznosila od - 2.2 u Kninu do +.2 u Bjelovaru. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike su bile u kategorijama hladno i normalno, te jedino u Kninu u kategoriji vrlo hladno. Najviπa srednja mjeseëna temperatura zraka je zabiljeæena u Splitu na Marjanu 7.4, a slijedio je Hvar sa 7.3. Najhladnije je bilo na Zaviæanu gdje je srednja mjeseëna temperatura zraka iznosila 4.. Apsolutni minimum je imao negativnu vrijednost jedino na Zaviæanu, - 3., dok su apsolutni maksimumi na svim promatranim postajama, osim na Zaviæanu, prelazili.. Najviπa vrijednost izmjerena je u Bjelovaru, 29.3. Dnevne temperature zraka (srednje, minimalne i maksimalne) zapoëele su sa vrijedostima viπim od prosjeka, a zatim su se izmjenjivale temperature zraka sa negativnim i pozitivnim odstupanjima. Negativna temperaturna odstupanja imala su veêe vrijednosti i prelazila su.. Tako je u Osijeku, 23. travnja, kad je maksimalna temperatura zraka iznosila samo 2., u usporedbi s prosjekom bilo hladnije.4. Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË. Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema kojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozitivna anomalija premaπi dvije standardne devijacije, a izuzetno hladnim dan u kojem negativna anomalija premaπi dvije standardne devijacije. U svibnju je zabiljeæen jedan izvanredno hladan dan i to 23. svibnja kad je izmjerena srednja dnevna temperatura od.2, a negativna anomalija iznosila je -6.3. KoliËine oborine su se u usporedbi s prosjekom kretale od 43 % svibanjskog prosjeka u Varaædinu do 97% u Dubrovniku. 7
Svibanj - PoreË 2 Pazin - 6. M. Loπinj 33 -. Rijeka 22 - Senj 24 A odstupanje temp. () postaja P percentili -. Varaædin 22 - Zagreb 3 6 Karlovac -.8 Sisak 27 -.7 Ogulin 29-2. Zaviæan 9 -.6 GospiÊ 22 -.6 Zadar 28.2 Bjelovar -2.2 Knin - ibenik -.3 Split 8 -. -.2 Hvar 9 Komiæa -.8 Lastovo 26 -. -.9 Daruvar Osijek -. Sl. Brod 22 ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo -. Dubrovnik 9 PERCENTILI <2 2-9 9-2 2-7 7-9 Slika 6. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka () u SVIBNJU 4. od prosjeënih vrijednosti (96.-99.) 39 PoreË 87 62 Pazin 9 6 M. Loπinj 88 A odstupanje (%) postaja P percentili 44 Rijeka 83 3 Senj 64 26 Varaædin 9 49 9 Zagreb Bjelovar 87 6 34 64 Karlovac 79 Daruvar Osijek 44 Sisak 26 63 39 82 Ogulin Sl. Brod 8 4 3 Zaviæan 77 69 PERCENTILI GospiÊ 26 ekstremno suπno vrlo suπno <2 2-9 93 suπno 9-2 Zadar 4 3 Knin normalno 2-7 24 8 kiπno 7-9 ibenik 4 vrlo kiπno 9-98 7 Split ekstremno kiπno >98 8 3 Komiæa 67 32 Hvar 7 88 Lastovo 7 97 Dubrovnik 88 Slika 7. MjeseËne koliëine oborine u SVIBNJU 4. godine izraæene u (%) prosjeënih vrijednosti (96.-99.) 8
Svibanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 RIJEKA OGULIN 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 SPLIT MARJAN DUBROVNIK 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od dnevnog srednjaka za razdoblje 96.-99. u SVIBNJU 4. godine 9
Svibanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 RIJEKA OGULIN 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 SPLIT MARJAN DUBROVNIK 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature Slika 9. Minimalne dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od srednjih dnevnih minimalnih temperatura zraka za razdoblje 96.-99. u SVIBNJU 4. godine
Svibanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 3 3 2 2 - - - - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 RIJEKA OGULIN 3 3 2 2 - - - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 3 SPLIT MARJAN 3 DUBROVNIK 2 2 - - - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature Slika. Maksimalne dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od srednjih dnevnih maksimalnih temperatura zraka za razdoblje 96.-99. u SVIBNJU 4. godine
Svibanj mm 4 ZAGREB MAKSIMIR mm 4 OSIJEK 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 mm RIJEKA mm OGULIN 4 4 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 mm SPLIT MARJAN mm DUBROVNIK 4 4 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Slika. Dnevne koliëine oborina (mm) u SVIBNJU 4. godine 2
Svibanj 3 28 26 24 22 8 6 4 2 8 6 4 4 7 3 6 9 22 2 28 3 Slika 2. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb- GriË) za SVIBANJ 4. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) (862.-99.) Oborinske prilike su bile u najveêem dijelu zemlje u kategoriji normalno, zatim u kategoriji kiπno a u sjeverozapadnom dijelu zemlje u kategoriji suπno. Maksimalne dnevne koliëine oborine su iznosile od 69.8 mm u Malom Loπinju i 49.8 mm u Pazinu do 7.3 mm u Varaædinu. Snijeæni pokrivaë cm zabiljeæen je jedino na Zaviæanu. Broj dana sa snjeænim pokrivaëem na Zaviæanu je iznosio 7, a maksimalna visina snijega 6 cm. Srednja mjeseëna temperatura mora je u svibnju u Splitu iznosila 7.2 a u Komiæi 7.8. - t+σ - t - t-σ noπêu neπto veêom od prosjeëne. Jedino je na slivu rijeke Drave zabiljeæena vodnost bila ispod prosjeka. Za razliku od travnja kad su zabiljeæene velike poplavne vode u slivu Save, u svibnju je situacija na Savi bila sasvim drugaëija. Iako su na poëetku mjeseca vodostaji na Savi joπ bili vrlo visoki, tijekom mjeseca su imali trend opadanja. Vodnost je, u usporedbi s prosjekom, bila neπto veêa i zabiljeæeni su suficiti otjecanja u rasponu od % do 2%. Na Dravi su vodostaji tijekom mjeseca lagano oscilirali. Kretali su se od srednje niskih do srednjih vodostaja, a vodnost je bila ispod prosjeënih vrijednosti, s deficitom otjecanja od % do 3%. Osim manjeg vodnog vala u prvoj dekadi, i vodostaji na Kupi su imali trend opadanja do kraja mjeseca. Vodostaji su se kretali od niskih do srednje niskih. Vodnost Kupe bila je u granicama prosjeënih vrijednosti. Minimalni protoci su bili manji od srednjih minimalnih protoka u razdoblju 96. -. Srednji protoci su na Savi bili veêi, a na Kupi i Dravi manji od srednjih protoka u razdoblju 96.-. NajveÊi izmjereni protoci bili su na Savi veêi, a na Kupi i Dravi manji od srednjih maksimalnih protoka u razdoblju 96.-. HIDROLO KE PRILIKE Povrπinske vode Hidroloπki gledano, svibanj je proπao mirno. Vodostaji su, uglavnom, imali trend opadanja, s vod- Slika 3. Uspor u koritu rijeke Save na podruëju zahvata rashladne vode za potrebe TE-TO Zagreb 3
Svibanj Tablica. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SVIBNJU 4. i pripadajuêi protoci u razdoblju 96.-. SVIBANJ 4. SVIBANJ 96.-. Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Sava Zagreb 239 3.. 72.8 83 29 Jasenovac 374 3.. 94 83 2 Slavonski Brod 73 34.. 27 73 9 Æupanja 888 3.. 384 93 27 Kamanje 29. 28.. 9.32 26. 46.9 Kupa JamniËka Kiselica 64.6 27.. 32.6 74.3 63 Mura Mursko SrediπÊe 62 6.. 89.6 67 248 Drava Sava Botovo 23 6.. 79 38 738 Donji Miholjac 49 9.. 272 497 862 Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb 4 99.3 333 672 Jasenovac 836 264 9 69 Slavonski Brod 386 389 68 78 Æupanja 726 388 226 Kamanje 68.7 9.8 66.6 9 Kupa JamniËka Kiselica 79 43.8 78 4 Mura Mursko SrediπÊe 29 4 262 442 Drava Botovo 487 382 78 37 Donji Miholjac 6 394 72 2 Q maks nq maks sq maks vq maks Zagreb 883 7.. 28 79 2244 Jasenovac 66.. 4 344 69 Sava Slavonski Brod 2629.. 484 672 8 Æupanja 337.. 77 982 3374 Kamanje 3 7.. 27. 32 786 Kupa JamniËka Kiselica 38 9.. 66. 484 22 Mura Mursko SrediπÊe 39 29.. 78 432 942 Drava Botovo 76 24.. 62 83 662 Donji Miholjac 84 2.. 486 6 Q min nq min sq min vq min Q sred nq sred sq sred vq sred Q maks nq maks sq maks vq maks = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji minimalni protok u razdoblju = srednji minimalni protok u razdoblju = najveêi minimalni protok u razdoblju = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 8 sati) = najmanji srednji protok u razdoblju = srednji protok u razdoblju = najveêi srednji protok u razdoblju = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji maksimalni protok u razdoblju = srednji maksimalni protok u razdoblju = najveêi maksimalni protok u razdoblju 4
Svibanj H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja 9 8 7 6 4 3 - - -3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Q (m 3 /s) Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja 3 28 24 6 8 4 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar H (cm) 4 3 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) Q (m 3 /s) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac 9 8 7 6 4 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) H (cm) 3 3 - Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) Q (m 3 /s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica 4 3 3 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) Slika 4. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 4. Slika. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 4.
Svibanj Q (m 3 /s) 24 2 8 6 4 8 6 4 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q min svibanj 4. svibanj 96.-. Q (m 3 /s) 3 27 2 7 7 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q sred svibanj 4. svibanj 96.-. Q (m 3 /s) 4 4 3 3 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q maks svibanj 4. svibanj 96.-. Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 8 sati). Slika 6. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u SVIBNJU 4. s primjerom pripadajuêih karakteristiënih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje 96.-. 6
Svibanj Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 4. na podruëju Save, te pregled istih za razdoblje 982.-2. SVIBANJ 4. SVIBANJ 982.-2. PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb-Borovje 4,2 3..'4. 3,9 4,9 6,3 Zagreb-MiËevec,93 3..'4.,37,69 3, SAVA SV SV min SV sr SV maks Zagreb-Borovje 4,84 4,,23 6,9 Zagreb-MiËevec,38,3 2,3 3,7 VV VV min VV sr VV maks Zagreb-Borovje,..'4. 4,2, 7,32 Zagreb-MiËevec,8 9..'4.,76 2,4 4,7 Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 4. na podruëju Drave, te pregled istih za razdoblje 988.-2. SVIBANJ 4. SVIBANJ 988.-2. PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaπ,9 2..'4.,4,77 6,24 Gornja uma 6,2 28..'4. 4,9,84 6, Gornji Miholjac 4,78 29..'4. 3,33 4,69,84»aappleavica 97,62 29..'4. 96,48 97,7 99,79 DRAVA SV SV min SV sr SV maks Repaπ,97,3,88 6,37 Gornja uma 6,33,2,92 6,24 Gornji Miholjac 4,83 3,43 4,77,96»aappleavica 97,73 96,49 97,68 99,98 VV VV min VV sr VV maks Repaπ 6, 9..'4.,9,97 6, Gornja uma 6,2..'4.,2 6, 6,4 Gornji Miholjac 4,88 6..'4. 3,2 4,8 6,7»aappleavica 97,92..'4. 96,2 97,8,26 m.n.m. - metara nad morem NV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu NV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju SV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju VV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju 7
Svibanj Podzemne vode IznadprosjeËne koliëine oborine u travnju, dovele su do zasiêenja vodonosnika u slivovima Save i Drave, tako da je u svibnju unatoë smanjenoj koliëini oborine i smanjenom prinosu vode iz povrπinskih tokova, vodostaj podzemne vode ostao relativno visok. U usporedbi sa travnjem, u svibnju je razina podzemne vode na podruëju Save postupno opadala. Na nivogramskim krivuljama mjernih postaja Borovje i MiËevec mogu se uoëiti dva blaga poviπenja razine podzemne vode, jedno u prvoj a drugo u treêoj dekadi mjeseca. Mjerna postaja Borovje je pod utjecajem uspora nastalog zbog izgradnje praga na rijeci Savi, radi opskrbe rashladnom vodom pogona TE-TO Zagreb (slika 3), tako da mjereni podaci daju neπto viπe vrijednosti u odnosu na mjernu postaju MiËevec. Mjerna postaja MiËevec se uzima kao referentna za ovaj dio Savskog sliva. Minimalni mjeseëni vodostaji zabiljeæeni na postajama Borovje i MiËevec su joπ uvijek bili blizu srednjih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 982.-2., dok su srednji i maksimalni vodostaji bili u postupnom opadanju, te su se pribliæili najniæim vrijednostima izmjerenim u razdoblju 982.-2. U slivu rijeke Drave je, za razliku od Savskog aluvija, vodostaj podzemne vode izmjeren u svibnju premaπio travanjske vrijednosti. Minimalni i srednji vodostaj podzemne vode je na svim postajama bio viπi od onog izmjerenog u travnju, dok je maksimalni vodostaj podzemne vode bio ipak ispod maksimalnih travanjskih vrijednosti. UnatoË tomu, πto je na mjernoj postaji Gornja uma zabiljeæen trend progresivnog pada razine podzemne vode, vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja izmjerenih u razdoblju988.-2. ostaju rekordno visoki. ZamijeÊena je i poviπena dinamika kretanja razine podzemne vode na mjernoj postaji Repaπ, gdje se mogu izdvojiti dva perioda poviπenog vodostaja, jedan u prvoj i drugi u treêoj dekadi mjeseca. Na RPV (m.n.m.) Repaπ Gornja uma 6.6 6. 6.4 6.3 6. 6. 6..9.8 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) RPV (m.n.m.) MiËevec Borovje.. 4. 4. 3. 3. 2. 2..... 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) RPV (m.n.m.) Gornji Miholjac 4.9 4.88 4.86 4.84 4.82 4.8 4.78 RPV (m.n.m.)»aappleavica 97.9 97.9 97.8 97.8 97.7 97.7 97.6 4.76 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 t (dan) 97.6 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Slika 7. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u SVIBNJU 4. godine na podruëju Save-MiËevec, Borovje kod Zagreba i podruëju Drave-Gornji Miholjac,»aappleavica, Repaπ, Gornja uma. t (dan) 8
Svibanj postajama Gornji Miholjac i»aappleavica vodostaj je imao trend konstantnog pada, s tim da su vrijednosti minimalnog, srednjeg i maksimalnog vodostaja bile neπto viπe od prosjeënih srednjih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 988.-2. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Rezultati analize strukture prizemnog graniënog sloja atmosfere na zagrebaëkom podruëju u svibnju pokazali su da je tijekom noêi prevladavala stabilna stratifikacija najniæeg sloja uz tlo (E, F ili G kategorija stabilnosti po Pasquillu, tablica 6). U 2% sluëajeva najniæi sloj zraka bio je neutralno stratificiran, a jednom slabo labilan. Uz takvu stabilnost, u 86% sluëajeva je postojala prizemna temperaturna inverzija (tablica 4). U 8% dana postojala je podignuta ili visinska temperaturna inverzija, dok tijekom noêi u 2% dana uopêe nije bilo temperaturne inverzije. Iako teoretski tijekom noêi visine sloja mijeπanja ne bi trebalo biti, barem ne one Ëiji je uzrok termiëka konvekcija, u svibnju je sloj mijeπanja uzrokovan mehaniëkom turbulencijom zabiljeæen u 43% dana (tablica ). NajËeπÊe je uz neutralnu stratifikaciju vertikalni temperaturni gradijent bio negativan, odnosno temperatura je s visinom rasla, πto je omoguêavalo uvjete za vertikalno mijeπanje u sloju do plohe hpa. Sredinom dana je atmosfera najëeπêe bila neutralno stratificirana, a u 3% sluëajeva je vrlo plitki sloj neposredno uz tlo (najviπe do 6 m debljine) bio jako nestabilan (A kategorija stabilnosti po Pasquillu, tablica 6). U 8% dana nije bilo temperaturne inverzije danju, a u 38% sluëajeva je postojala podignuta ili visinska inverzija (tablica 4). Sredinom dana se sloj mijeπanja razvio svaki dan (tablica ). Visina sloja mijeπanja najëeπêe je bila - metara, a srednja vrijednost ovogodiπnjeg svibnja je iznosila 649 metara. To je 388 metara viπe od -godiπnjeg prosjeka za svibanj. Opisane meteoroloπke prilike omoguêavale su dobre uvjete za mijeπanje zraka, osobito danju, ali i noêu, pa su stoga uvjeti za rasprπivanje primjesa u atmosferi bili dobri, πto je trebalo rezultirati niskom koncentracijom plinova i Ëestica oneëiπêenja pri tlu. Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluëajeva sa slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za SVIBANJ 4. Sloj noê dan inverzije N % N % ne postoji 6 2 8 67 prizemna 8 86 podignuta 2 7 3 visinska 3 8 28 Tablica. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visinom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za SVIBANJ 4. Visina sloja noê dan mijeπanja (m) N % N % ne postoji 6 7 < m 2 7 2- m 6 2 - m 4 2 72 > m 9 32 2 7 Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa pojedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SVIBANJ 4. Stabilnost noê dan N % N % A - jako labilno 9 3 B - umjereno labilno C - malo labilno 4 D - neutralno 7 2 69 E - malo stabilno 6 2 F - umjereno stabilno 7 2 G - jako stabilno 7 2 Na zagrebaëkom podruëju je prevladavalo slabo strujanje. Vektorski srednjak vjetra pokazuje prevladavajuêi sjeveroistoëni smjer iako je u srediπtu grada (postaja Zagreb-GriË) najëeπêi smjer vjetra bio jugozapadni. U 4 dana bilo je i kratkotrajne pojave jakog vjetra (jaëine veêe od 6 bofora). Usprkos svemu tome, provjetravanje Zagreba bilo je slabo i koeficijent provjetravanja je iznosio samo.2 sat -. Na zagrebaëkom podruëju palo je manje oborine od prosjeka. Stoga su uvjeti za ispiranje zraka oborinom bili slabiji, pa je i koliëina mokrog taloæenja oneëiπêenja iz atmosfere na tlo bila manja. 9
Svibanj Slika 9 pokazuje prevladavajuêe strujanje na podruëju Hrvatske na osnovu nekoliko izabranih lokacija. Vidi se da je u unutraπnjosti Hrvatske prevladavalo slabo strujanje zbog Ëega su koeficijenti provjetravanja gradova u unutraπnjosti iznosili od.2 u Zagrebu, odnosno.3 u GospiÊu do.7 u Varaædinu, odnosno. u Ogulinu. Duæ obale su poznati vjetrovi bura i jugo osigurali bolje provjetravanje priobalnih gradova. Koeficijenti provjetravanja bili su izmeappleu. na podruëju Zadra i.8 na podruëju ibenika, odnosno 7.2 na podruëju Senja. Ukupna mjeseëna koliëina oborine je u kopnenim krajevima bila manja od prosjeëne, dok je uz obalu bila veêa od prosjeëne. Zato su i uvjeti za ispiranje zraka oborinom uz obalu bili bolji, a u unutraπnjosti slabiji. To je rezultiralo manjom koliëinom mokrog taloæenja oneëiπêenja u unutraπnjosti Hrvatske, a veêom uz obalu, πto ukazuje na pojaëano optereêenje Jadranskog mora mokrim taloæenjem oneëiπêenja iz atmosfere. OneËiπÊenje zraka i oborine U svibnju su masene koncentracije duπik dioksida bile unutar preporuëenih vrijednosti (Uredba, Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 4. O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO 4 2- -S NO3 - -N NO2 NO 2max RRmj % N A ph min-max mg / L µg / m 3 Puntijarka 99 6.6.4-6.7.7.3 2 Krapina.97 4.97-7.28.7. - - Bilogora 4.98.34-7.9.83.9 - - Ogulin 4.92 4.6-7.77.87.8 GospiÊ 97 6.2 6.-7.6.9.46 4 9 Zaviæan 6 4.94-6.7.6.34 3 Pazin 3 6.8.77-6.8.6.33 - - Rijeka.67 4.66-6.8.92.37 3 7 Zadar 2 6.43.63-7.6.43.63 3 8 Dubrovnik 4 6..8-7..7.2 - - Sl. Brod 99.99.34-6.88..48 4 kg/ha SO 4 - S NO 4 - N 2.8.6.4.2.8.6.4.2 Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod POSTAJE Slika 8. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 4.
Svibanj 4..82 Pazin.46.34.7 Krapina.3 Varaædin..64 Puntijarka Kriæevci..32 Zagreb Bilogora.3 Osijek.32.6 Daruvar Rijeka.88..4.8.3.6 Ogulin Sl. Brod 7.2.9.3.2.3 Senj.34 Zaviæan.7.23 GospiÊ.3 sumpor.66.79. Zadar.3.8 duπik K.P. ibenik.7 Split m/s.34.3 Dubrovnik.3 Slika 9. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SVIBANJ 4. godine NN broj,996, str. 498). Na osnovi podataka dobivenih mjerenjima dnevnih koncentracija, vidljivo je da su se srednje mjeseëne vrijednosti kretale od µg/m 3 na visinskoj postaji Zaviæan i Ogulin do µg/m 3 u Slavonskom Brodu. NajveÊa 24-satna koncentracija je izmjerena./2.svibnja u Rijeci na Kozali i iznosila je 7 µg/m 3. Tijekom svibnja su koncentracije u usporedbi s onim u travnju bile uglavnom manje. KoliËina oborine je takoappleer bila neπto manja, te se broj analiziranih uzoraka kretao od u Rijeci i GospiÊu do u Slavonskom Brodu, Krapini, Puntijarki i Zaviæanu, odnosno, udio analizirane oborine je iznosio od 97% do uglavnom %. Oborine su bile srednje do slabo kisele, te blago luænate.vrijednosti ph kiselih kiπa su se kretale od 4.6 do.4, pa je na temelju izmjerenih vrijednosti ph, tj. kiselosti, udio kiselih kiπa iznosio od 7% na Bilogori i Slavonskom Brodu do 36% u Rijeci. Kisele kiπe nisu zabiljeæene u GospiÊu, Pazinu, Zadru i Dubrovniku. S obzirom na pripadajuêe koncentracije i koliëinu oborine, taloæenje sulfata i nitrata je bilo manje nego u travnju.taloæenje sulfata izraæenih kao sumpor je iznosilo od.34 kg/ha u Krapini do.34 kg/ha na Zaviæanu (EMEP-program) i Dubrovniku. ZnaËajno taloæenje sulfata na Zaviæanu je vjerojatno najveêim dijelom posljedica utjecaja daljinskog prijenosa oneëiπêujuêih tvari, dok je Dubrovnik u odreappleenim vremenskim prilikama pod velikim utjecajem sulfata iz mora. Kontinuirano zakiseljavanje odreappleenih podruëja moæe pogubno djelovati na osjetljive ekosustave kao πto su πume, tlo, povrπinske, podzemne i druge vode. Da bi se taj utjecaj odræao na zadovoljavajuêoj razini ili Ëak smanjio, potrebno je sustavno pratiti stanje u okoliπu (po moguênosti πto suvremenijim metodama kao πto je uspostava automatskog meteoroloπko - ekoloπkog monitoringa), uz strogi nadzor emisija na lokalnoj i regionalnoj razini. BIOMETEOROLO KE PRILIKE Svibanj 4. godine je prema srednjim mjeseënim vrijednostima u nizinskom dijelu Hrvatske bio ugodan, kakav i jest prosjeëni svibanj prema raz- 2
Svibanj Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ 7 4 2 7 4 2 7 4 2 7 4 2 3 3 3 3 7 7 7 7 9 9 9 9 3 3 3 3 7 7 7 7 9 9 9 9 2 2 2 2 23 23 23 23 2 2 2 2 27 27 27 27 29 29 29 29 3 2 3 2 3 2 3 3 3 3 Prosjek. Prosjek. Prosjek. Prosjek. 2 2 2 3 3 3 Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. 2 2 2 3 3 3 Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. 2 2 2 3 3 3 izvanredno hladno vrlo hladno hladno svjeæe ugodno toplo vruêe vrlo vruêe izvanredno vruêe izvanredno ispod normale znatno ispod normale ispod normale normalno iznad normale znatno iznad normale izvanredno iznad normale Slika. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 4. godine 22
Svibanj doblju 96.-99. U GospiÊu i Splitu svibanj je meappleutim bio svjeæ i hladniji od prosjeënoga svibnja prema klimatoloπkom prosjeku. Prva dekada svibnja je u kontinentalnom nizinskom dijelu Hrvatske (Zagreb i Slavonski Brod) bila preteæno ugodna, uz svjeæa jutra, dok je u gorskom dijelu Hrvatske ali i na obali osjet svjeæega u prosjeku prevladavao Ëitavog dana. U Zagrebu i Slavonskom Brodu je u prvom dijelu dekada prevladavalo ugodno od jutra do veëeri, dok je u drugom dijelu zahlaappleenje donijelo prevladavajuêi osjet svjeæega, uz povremeno ugodna popodneva. U GospiÊu i Splitu je meappleutim, samo prva dva dana svibnja bilo svjeæe do ugodno, a zatim je uz prevaldavajuêi osjet svjeæega nerijetko bilo i hladno. Ova je dekada u Zagrebu i Slavonskom Brodu bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika, kao popodneva i veëeri u Splitu. VeËeri u Zagrebu bile su toplije do normalnih u prvoj svibanjskoj dekadi, dok su popodneva u Splitu, te svi termini motrenja u GospiÊu bili hladniji od normale. U prvoj polovici druge dekade nastavile su se sliëne biometeoroloπke prilike, uz prevladavajuêi osjet svjeæega, povremeno ugodna popodneva, te osjet hladnoga u GospiÊu i Splitu. Krajem dekade je malo zatoplilo, pa je postalo ugodno tijekom Ëitavog dana, a posljednjeg dana u dekadi u popodnevnim je satima bilo toplo. U ovoj su dekadi jutra i veëeri u Slavonskom Brodu i GospiÊu, te jutra u Splitu bili hladniji od normalnih, dok su svi ostali termini bili u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Posljednja je dekada bila najtoplija. NajËeπÊe je bilo ugodno, uz Ëeste svjeæine u jutarnjim i veëernjim satima, a u nekoliko je popodneva bilo toplo; u Slavonskm Brodu 2. svibnja Ëak i vrlo toplo. Sredinom dekade je nakratko zahladilo, pa je u Slavonskom Brodu, GospiÊu i Splitu pored prevladavajuêe svjeæine u nekoliko navrata bilo i hladno, a 24. svibnja je u GospiÊu i Splitu Ëitavog dana bilo hladno. SljedeÊe zahlaappleenje krajem dekade (29..), donijelo je pak nakratko osjet hladnoga u Zagrebu i GospiÊu. Usprkos tome, πto je ova dekada bila toplija od ostalih dekada ovogodiπnjeg svibnja, ona je najviπe odstupala od prosjeënih biometeoroloπkih prilika. Pri tom su najveêa odstupanja zabiljeæena u GospiÊu gdje su jutra i veëeri bili znanto hladniji od normalnih. Hladnija od normale bila su popodneva i veëeri u Zagrebu, jutra i veëeri u Slavonskom Brodu, te jutra u Splitu. AGROMETEOROLO KE PRILIKE Ovogodiπnja Êe se sjetva ratarskih kultura pamtiti kao jedna od vrlo skupih. U tlu je doπlo do ispiranja herbicida i mineralnog gnojiva. Osim toga, na nekim je oranicama sjetvu trebalo i ponoviti. Za sve navedeno krivac je vrijeme, jer je veê u prvoj dekadi tijekom 7 dana u Osijeku ukupno izmjereno 24 mm, a u Slavonskome Brodu 28 mm oborine. Neπto manje oborine je izmjereno u zapadnim dijelovima Hrvatske. Stanje kukuruza, suncokreta i soje je tijekom mjeseca bilo vrlo raznoliko. No, zbog uëestale pojave oborine i sjetva se ove godine oduæila. Mnogim ratarima je problem bio korov, jer su se herbicidi ispirali iz tla. Ponovno tretiranje herbicidima prouzroëilo je ratarima dodatni troπak. VoÊari i vinogradari su se, uz ostale poslove, morali pobrinuti za zaπtitu od biljnih bolesti i πtetnika. Naime, relativna vlaænost zraka tijekom jutarnjih sati koja je svakodnevno bila veêa od 8%, pa i srednje dnevne temperature zraka od 2 do 6 Celzijevih ºC 7 sati 4 sati 3 3 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Dani Slika 2. Temperature tla na dubini cm u Kriæevcima u SVIBNJU 4. godine 23
Svibanj ºC 3 4 sati 7 sati 3 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Dani Slika 22. Temperature tla na dubini cm u Osijeku u SVIBNJU 4. godine ºC 2 cm cm 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Dani Slika 23. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u SVIBNJU 4. godine ºC 2 cm cm 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 Dani Slika 24. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u SVIBNJU 4. godine stupnjeva, bile su gotovo idealne za razvoj biljnih bolesti i πtetnika. Osim dvoljno vlaænog tla, uzrok vrlo dobrog nicanja ratarskih kultura je i dovoljno toplo tlo. Naime, na temelju ocjene srednjih mjeseënih temperatura tla na cm dubine pomoêu percentila zakljuëujemo, kako je tlo u cijeloj Hrvatskoj bilo u klasi normalno, a samo u juænoj Dalmaciji u klasi toplo (slika 2). U prvih deset dana svibnja temperature tla na cm dubine su se u Kriæevcima tijekom jutra spustile ispod, a tijekom podneva narasle preko 2 (slika 2). U istoënim dijelovima Hrvatske tlo je bilo toplije, pa su temperature tla, primjerice u Osijeku, u prvih deset dana mjeseca tijekom jutra narasle i do 24
Svibanj Varaædin Kriæevci PoreË Pazin Rijeka Ogulin Zagre Sisak Opeke Osijek Daruvar akovo Sl. Brod Vinkovci Rab GospiÊ Zadar Sinj PERCENTILI ekstremno hladno <2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-2 normalno 2-7 toplo 7-9 vrlo toplo 9-98 ekstremno toplo >98 Komiæa V. Luka Dubrovnik Slika 2. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla () na cm dubine pomoêu percentila za SVIBANJ 4. godine 4.8 (slika 22). Srednje dnevne vrijednosti temperatura tla su se u svibnju na cm dubine u Kriæevcima kretale od 3. do 2., a u Osijeku od 4. do 2.7. NoÊi, pa i jutra, su joπ uvijek bili vrlo hladni. Pomalo je nevjerojatno, da je u Kriæevcima tijekom mjeseca ukupno zabiljeæeno 6 dana s minimalnom temperaturom zraka na cm od tla ispod.. Vaæno je napomenuti, da je u svibnju posljednja pojava tako niskih minimalnih temperatura zraka na cm od tla zabiljeæena u Kriæevcima i Slavonskom Brodu 2. i 26. svibnja. No, osim ponegdje u tragovima, na povrêu nije bilo πteta. OBRANA OD TU»E Stanje i djelovanje sustava obrane od tuëe Sezona djelovanja obrane od tuëe poëela je. svibnja. Radilo se samo prizemnim generatorima. Mreæa postaja je radila s 28 generatorskih postaja na nivou kakav je bio na zavrπetku sezone 3. godine. Od navedenog broja, 298 stanica je bilo osposobljeno za rad raketama. Iako su te stanice bile opskrbljene sa po 8 raketa, zbog problematike neispravnosti raketa koje su utvrappleene na osnovi ispitivanja firme Atir krajem sezone 3. godine, nije odobrena njihova upotreba dok se ne razrjeπe uoëeni problemi. PoËetkom sezone je na raspolaganju bilo 4.46 l otopine. Postojala je i zaliha od 3.343 komada raketa. Tijekom travnja obavljeni su svi pripremni radovi za poëetak djelovanja, ukljuëujuêi i seminare za posluæitelje postaja. Na æalost, ostao je nerjeπen problem nekvalitetne radio veze i onaj dijela posluæioca generatora koji komuniciraju telefonom, tako da je na nekim podruëjima radio veza ostala oteæavajuêi faktor rada. Obnovljeni i modernizirani radar WSR na radarskom centru Osijek je dotjeran u stanje potpune operativnosti. 2
Svibanj Tablica 8. Pregled djelovanja obrane od tuëe za mjesec SVIBANJ 4. godine Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LP Datum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuëom πtetom..4. 467 4 2..4. 487 27 4..4. 23 633 6..4. 2 2692 7 3 2 6..4. 6 62 3 7..4. 438 633 4 37 6 8..4. 26 9..4...4...4. 3..4. 4 3 2 4..4. 2 6..4. 2..4. 434 92 22..4. 2 2397 8 23..4. 2 27..4. 48 23 28..4. 472 266 3 6 UKUPNO 47 463 77 Tijekom oæujka i travnja odraappleen je posao oko natjeëaja za nabavu sredstava djelovanja. Sa firmom Atir je ugovorena nabava 8. l otopine. Na æalost, nije ugovorena i nabava raketa, jer od dva ponuappleaëa koji su nudili rakete strane proizvodnje, niti jedan nije zadovoljio zahtjevima, dok se dosadaπnji proizvoappleaë raketa zbog neplaêanja dijela raketa nije javio na natjeëaj. U dana svibnja provedeno je djelovanje sustava obrane od tuëe prizemnim generatorima. Utroπeno je.463 l otopine. Djelovanja raketama nije bilo. Pregled djelovanja obrane od tuëe za period od.. do 3..4. dan je u tablici 8. Vremenska situacija Vrijeme je u svibnju bilo izrazito nestabilno, tako da je u 7 dana na branjenom podruëju bilo nestabilnosti. Razvoj tuëoopasnih kumulonimbusa je zabiljeæen u 6 dana. Pojava sugradice ili tuëe bilo je u 6 dana, sugradice na postaja, a tuëe na 77 postaja. teta je bilo u 4 dana., 7., 3. i 22. svibnja na postaja i prema procjenama posluæitelja iznosile su od do 3%. Najviπe πteta je bilo 7. svibnja na 6 i 22. svibnja na postaja. Tih dana su bile i najjaëe nestabilnosti. Prvu dekadu svibnja je obiljeæilo izuzetno nestabilno vrijeme, u devet dana je bilo nestabilnosti s pojavom kumulonimbusa, te u osam dana pojava sugradice ili tuëe. Nevrijeme. svibnja je bilo uzrokovano prisustvom polja niskog tlaka u sklopu kojeg je sa jugozapada u viπim slojevima pritjecao vlaæan i nestabilan zrak. SliËna situacija dogodila se i 7. svibnja, s tim da se srediπte ciklone nalazilo sjevernije od nas. Dana 3. svibnja preko naπih krajeva se sa Jadranskog mora prema jugoistoku premjeπtala ciklona, a po visini je u sjeverozapadnoj struji pritjecao hladniji zrak. Nevrijeme 22. svibnja bilo je posljedica prolaska hladne fronte sa sjeverozapada ispred koje je u sklopu visinske doline sa jugozapada pritjecao nestabilan zrak. 26
Lipanj VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija Prvog dana lipnja je bilo preteæno sunëano. Nad naπom zemljom bilo je polje malo poviπenog tlaka zraka, a plitka ciklona nalazila se nad Genovskim zaljevom. I atmosferske fronte svojom glavninom bile su zapadnije, tako da je, uz prodor manje koliëine vlaænog zraka, samo ponegdje u unutraπnjosti bilo kratkotrajnih pljuskova. Izmeappleu 2. i 6. lipnja bilo je vrlo promjenljivo, ponegdje s kiπom, ali su oborine bile veêinom slabe. Tih se dana nad Hrvatskom nalazilo vrlo plitko ciklonalno polje, a vlaæan zrak kruæio je i u viπim slojevima atmosfere. Dana. lipnja plitka ciklona je bila nad juænim Jadranom, a 6. lipnja hladna fronta nad sjeverozapadnim krajevima. U takvim oklonostima i na Jadranu i u unutraπnjosti je bilo nestabilno, mjestimice s malo kiπe ili pljuskovima s grmljavinom. Slika 26. Prizemna sinoptiëka situacija 9. lipnja 4. godine u 2 UTC Slika 28. Prizemna sinoptiëka situacija 29. lipnja 4. godine u 2 UTC Slika 27. Prizemna sinoptiëka situacija. lipnja 4. godine u 2 UTC Slika 29. Visinska sinoptiëka situacija AT hpa 29. lipnja 4. godine u UTC 27
Lipanj Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 3. lipnja 4. godine u 4.7 UTC Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 9. lipnja 4. godine u 4.49 UTC U razdoblju od 7. do 2. lipnja prevladavalo je sunëano, suho i toplo. U veêem dijelu perioda nad naπim podruëjem bila je anticiklona koja je zahvaêala i Alpsko podruëje. U viπim slojevima ojaëao je termobariëki greben. Potkraj razdoblja naπim krajevima se pribliæila hladna fronta, a greben po visini je oslabio, tako da se nad Alpama nalazila visinska dolina. Vlaæan zrak joπ nije prodirao u naπu zemlju, te je bilo uglavnom sunëano, a najtoplije je bilo u Dalmaciji. 3. i 4. lipnja osjetno je osvjeæilo, a bilo je i kiπe s grmljavinom. Ciklona iz Genovskog zaljeva i hladna fronta 4. lipnja premjestila se nad naπe krajeve. Ciklonalno polje bilo je i po visini. U naπu zemlju dospio je osjetno hladniji, vlaæan i nestabilan zrak. Stoga je uz dosta oblaka bilo kiπe i grmljavine. Od. do 8. lipnja bilo je ugodno toplo, te djelomice ili preteæno sunëano. Tih je dana nad naπom zemljom bilo polje srednjeg ili malo poviπenog tlaka. Ciklonalno polje bilo je slabije izraæeno, a svojom glavninom nalazilo se juænije od naπih predjela. I visinska ciklona je malo oslabila. Stoga je bilo uglavnom bez oborina, samo povremeno s promjenljivom naoblakom. Od 9. do 2. lipnja u mnogim krajevima bilo je izrazito nestabilno. U Slavoniji je. lipnja bilo olujnog nevremena s tuëom. najsunëanije i najtoplije bilo je u Dalmaciji. Dana 9. lipnja nad Hrvatskom je bilo polje niskog tlaka zraka, a ciklonalno polje zahvaêalo je veêi dio zapadne i sjeverozapadne Europe. Atmosferska fronta zadræavala se u podruëju Alpa, a nad Genovskim zaljevom nastala je plitka ciklona. Tlak zraka iznosio je oko hpa. Po visini je joπ uvijek bio blagi termobariëki greben. Meappleutim. lipnja greben se naruπio, ojaëala je visinska jugozapadna struja u kojoj je poëeo pritjecati sve vlaæniji i nestabilniji zrak. Istovremeno se prizemno poëela premjeπtati plitka ciklona s hladnom frontom. Ciklona i hladna fronta, te fronta okluzije premjeπatale su se s jugozapada preko Bosne i Hercegovine na sjeveroistok kontinenta. Svojom glavninom Slavoniju i Baranju zahvatila je u posli- 28
Lipanj Slika 32. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra. lipnja 4. godine u 2.36 UTC jepodnevnim i veëernjim satima. U istoënoj Slavoniji je. lipnja temperatura zraka sredinom dana bila oko 3 Celzijevih stupnjeva. U takvim sinoptiëkim situacijama su i olujni procesi najintenzivniji, πto se dogodilo i ovaj put. SljedeÊeg dana, 2. lipnja u noênim satima, nad naπom zemljom je joπ bilo ciklonalno polje, ali se ono malo popunilo. Tlak zraka je bio oko hpa, a tijekom dana iz Sredozemlja je poëelo jaëati polje malo poviπenog tlaka. Po visini je joπ uvijek bilo jugozapadno visinsko strujanje, pa je i dalje bilo razmjerno nestabilno. Izmeappleu 22. i 24. lipnja bilo je barem djelomice sunëano, vrlo toplo, te sparno. U tom razdoblju prizemno je bilo polje srednjeg tlaka zraka, dok je po visini s juga kratkotrajno ojaëao termobariëki greben. Stoga je, uz dosta sunëanog vremena, zatoplilo. Dana 2. lipnja u unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu bilo je promjenjivo, lokalno s kiπom i grmljavinom. Preko naπih krajeva tog se dana brzo premjestila hladna fronta. U gotovo cijeloj zemlji, osim u Dalmaciji, bilo je oblaënije, mjestimice s oborinama, te svjeæije. Od 26. do 28. lipnja prevladavalo je sunëano i ponovno ugodno toplo. VeÊ 26. lipnja je ojaëao ogranak anticiklone, tako da se razvedrilo. Polje poviπenog tlaka je do kraja razdoblja donijelo uglavnom sunëano vrijeme. Dana 29. lipnja zbog prolaza hladne fronte u unutraπnjosti je osvjeæilo, a bilo je i pljuskova s grmljavinom, dok se u Dalmaciji zadræalo sunëano i vruêe. 3. lipnja bilo je sunëano i posvuda vrlo toplo. Na vrijeme je krajem mjeseca utjecala anticiklona uz blago sjeverozapadno visinsko strujanje. U lipnju je bilo Ëestih prodora vlaænog i nestabilnog zraka, πto je nije neoubiëajeno za lipanj koji je u mnogim krajevima unutraπnjosti mjesec s najviπe oborina. Bilo je ËeπÊih pljuskova s grmljavinom, pa i olujnog neveremena s tuëom. Slike prikazuju prizemnu sinoptiëku situaciju 9. i. lipnja, te prizemnu i visinsku sinoptiëku situaciju 29. lipnja. Prikazane su satelitske snimke oblaka 3. lipnja, te 9. i. lipnja. Klimatoloπka analiza Srednje mjeseëne temperature zraka su u lipnju 4. godine bile viπe od prosjeka na svim promatranim postajama, osim u Osijeku i Daruvaru. Temperaturna odstupanja su iznosila od -.3 u Osijeku do +.2 u Rijeci i GospiÊu. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike su bile u kategorijama toplo i normalno. U kategoriji toplo je bilo uglavnom podruëje Jadrana i zaleapplea, dok je preostali kontinentalni dio uglavnom pripao kategoriji normalno. Najviπa srednja mjeseëna temperatura zraka je zabiljeæena u Splitu na Marjanu, 23.2, a slijedio je Dubrovnik sa 22.8. Najhladnije je bilo na Zaviæanu, gdje je 29
Lipanj.9 PoreË 83 Pazin.8 82.6 M. Loπinj 74 A odstupanje temp. () postaja P percentili.2 Rijeka 86.8 Senj 77. Varaædin 4.6 Zagreb 72 83 Karlovac.2 Sisak 8.4 Ogulin 6.8 Zaviæan 76.2 GospiÊ 89.6 Zadar 76. Bjelovar. Knin.2 4 ibenik.7 9 Split 76. Hvar 7.8 Komiæa 84. Lastovo 86 -.2 Daruvar 43. Sl. Brod 67 -.3 Osijek 4 ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo. Dubrovnik 87 PERCENTILI <2 2-9 9-2 2-7 7-9 Slika 33. Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka () u LIPNJU 4. od prosjeënih vrijednosti (96.-99.) 48 PoreË 3 4 Pazin 6 88 M. Loπinj 47 A odstupanje (%) postaja P percentili 34 Rijeka 8 3 Senj 7 49 Varaædin 9 2 9 Zagreb Bjelovar 8 6 64 98 88 Karlovac 32 Daruvar Osijek 33 Sisak 46 8 99 9 Ogulin Sl. Brod 4 4 73 Zaviæan 28 87 PERCENTILI GospiÊ 44 ekstremno suπno vrlo suπno <2 2-9 79 suπno 9-2 Zadar 3 Knin normalno 2-7 39 49 64 kiπno 7-9 ibenik 8 vrlo kiπno 9-98 83 Split ekstremno kiπno >98 6 Komiæa 66 33 Hvar 73 63 Lastovo 4 43 Dubrovnik 7 Slika 34. MjeseËne koliëine oborine u LIPNJU 4. godine izraæene u (%) prosjeënih vrijednosti (96.-99.) 3
Lipanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 3 3 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 RIJEKA OGULIN 3 3 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 SPLIT MARJAN DUBROVNIK 3 3 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature Slika 3. Srednje dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od dnevnog srednjaka za razdoblje 96.-99. u LIPNJU 4. godine 3
Lipanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 3 3 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 RIJEKA 3 OGULIN 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 SPLIT MARJAN 3 DUBROVNIK 2 2-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature Slika 36. Minimalne dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od srednjih dnevnih minimalni temperatura zraka za razdoblje 96.-99. u LIPNJU 4. godine 32
Lipanj ZAGREB MAKSIMIR OSIJEK 3 3 3 3 2 2 - - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 RIJEKA OGULIN 3 3 3 3 2 2 - - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 SPLIT MARJAN 3 DUBROVNIK 3 3 2 2 - - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29-3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature Slika 37. Maksimalne dnevne temperature zraka () i njihove anomalije () od srednjih dnevnih maksimalni temperatura zraka za razdoblje 96.-99. u LIPNJU 4. godine 33
Lipanj mm 4 ZAGREB MAKSIMIR mm 4 OSIJEK 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 mm RIJEKA mm OGULIN 4 4 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 mm SPLIT MARJAN mm DUBROVNIK 4 4 3 3 3 3 2 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Slika 38. Dnevne koliëine oborina (mm) u LIPNJU 4. godine 34
Lipanj 24 22 8 6 4 2 8 6 4 2 - t+σ - t - t-σ hladnim dan u kojem negativna anomalija premaπi dvije standardne devijacije. U lipnju nije zabiljeæen niti jedan takav dan. KoliËine oborine su se kretale od 3% lipanjskog prosjeka u Senju do 49% u Varaædinu. Oborinske prilike bile su u najveêem dijelu zemlje u kategoriji normalno i kiπno, te u kategoriji vrlo suπno i suπno. NajveÊa dnevna koliëina oborine je iznosila 47. mm na Pargu, te 34.2 mm u Varaædinu. Srednja mjeseëna temperatura mora u Splitu iznosila je 2.4 C, a u Komiæi na otoku Visu 2.6. HIDROLO KE PRILIKE 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Slika 39. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za LIPANJ 4. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) (862.-99.) srednja mjeseëna temperatura zraka iznosila.4. Apsolutni maksimumi su na svim postajama, osim onih na viπim nadmorskim visinama (Zaviæan, Puntijarka, Parg), prelazili 3. i kretali su se od 33. u Kninu i 33. u Zagrebu na GriËu do 2. na Zaviæanu. Apsolutni minimumi iznosili su od 3. na Zaviæanu do.2 u Splitu na Marjanu i Komiæi na otoku Visu. Dnevne temperature zraka (srednje, minimalne i maksimalne) zapoëele su sa vrijednostima niæim od prosjeka, nakon toga nastupio je period u kojem su temperature zraka bile viπe od prosjeka, da bi zatim do kraja mjeseca temperature zraka varirale obzirom na prosjek ali sa manjim iznosima. Pozitivna odstupanja su bila veêa od negativnih, a nastupila su uglavnom oko. lipnja. Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË. Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema kojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozitivna anomalija premaπi dvije standardne devijacije, a izuzetno Povrπinske vode Lipanj je, hidroloπki gledano, proπao mirno. Vodostaji su malo oscilirali i kretali su se od srednje niskih do srednje visokih. Vodnost je uglavnom bila manja od prosjeëne. Jedino je na podruëju sliva Drave registrirana neπto veêa vodnost, zbog otapanja ostatka snijega. Na Savi je u lipnju bilo mirno. Manji vodni val je zabiljeæen u prvoj dekadi mjeseca u donjem toku, dok je do manjeg porasta vodostaja u gornjem toku, doπlo u zadnjoj dekadi mjeseca. Vodostaji su bili u domeni srednje niskih. Vodnost je bila neπto veêa u gornjem toku, tako da je kod Zagreba bila u granicama prosjeënih vrijednosti, dok je srednji i donji tok imao neπto manju vodnost - deficiti otjecanja iznosili su od % do 4%. Na Dravi su vodostaji, uz lagane oscilacije tijekom mjeseca, imali trend porasta do kraja mjeseca. Vodostaji su se kretali od srednje niskih do srednje visokih, a vodnost je bila neπto veêa od prosjeënih vrijednosti, sa suficitom otjecanja do %. Na Kupi je u lipnju bilo vrlo mirno. Oscilacije vodostaja su bile male, kretale su se u okviru pola metra i bile su u domeni niskih vodostaja. Vodnost Kupe je bila u granicama prosjeënih vrijednosti. Minimalni protoci su bili veêi od srednjih minimalnih protoka u razdoblju 96.-. 3
Lipanj Tablica 9. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LIPNJU 4. i pripadajuêi protoci u razdoblju 96.-. LIPANJ 4. LIPANJ 96.-. Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Sava Zagreb 77.6. 6. 2 22 Jasenovac 37 4.6. 38 7 Slavonski Brod 6 22.6. 2 483 76 Æupanja 73 29.6. 3 93 9 Kamanje - - 8.73 8.2 3. Kupa JamniËka Kiselica 7..6. 24.3 46.9 77.4 Mura Mursko SrediπÊe 97.6. 89.2 69 424 Drava Sava Botovo 273 9.6. 4 437 26 Donji Miholjac 8 6.6. 234 64 396 Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb 34 99.3 333 672 Jasenovac 39 76 647 39 Slavonski Brod 73 287 84 377 Æupanja 9 373 98 647 Kupa Kamanje - 3.7 47.2 JamniËka Kiselica 23 3 7 26 Mura Mursko SrediπÊe 342 23 244 69 Drava Botovo 83 33 737 468 Donji Miholjac 88 384 78 42 Q maks nq maks sq maks vq maks Zagreb 2 2.6. 38 764 362 Sava Jasenovac 3 23.6. 22 23 647 Slavonski Brod 9.6. 482 248 279 Æupanja 28 9.6. 3 46 263 Kamanje - -.8 2 63 Kupa JamniËka Kiselica 4 8.6. 3. 39 782 Mura Mursko SrediπÊe 737 27.6. 44 437 88 Drava Botovo 428 27.6. 66 24 896 Donji Miholjac 3 29.6. 486 3 727 Q min nq min sq min vq min Q sred nq sred sq sred vq sred Q maks nq maks sq maks vq maks = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji minimalni protok u razdoblju = srednji minimalni protok u razdoblju = najveêi minimalni protok u razdoblju = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 8 sati) = najmanji srednji protok u razdoblju = srednji protok u razdoblju = najveêi srednji protok u razdoblju = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji maksimalni protok u razdoblju = srednji maksimalni protok u razdoblju = najveêi maksimalni protok u razdoblju 36
Lipanj Q (m 3 /s) 6 4 3 9 8 7 6 4 3 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q min lipanj 4. lipanj 96.-. Q (m 3 /s) 8 6 4 8 6 4 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q sred lipanj 4. lipanj 96.-. Q (m 3 /s) 3 27 2 7 7 ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI E BOTOVO D.MIHOLJAC Q maks lipanj 4. lipanj 96.-. Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 8 sati). Slika 4. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u LIPNJU 4. s primjerom pripadajuêih karakteristiënih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje 96.-. 37
Lipanj H (cm) 6 4 3 - - -3 Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Q (m 3 /s) Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja 6 4 8 6 4 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) H (cm) 4 4 3 3 Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo Drava - Donji Miholjac Q (m 3 /s) 6 4 8 6 4 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ Q (m 3 /s) 3 Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica - - 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) Slika 4. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u LIPNJU 4. Slika 42. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u LIPNJU 4. 38
Lipanj Srednji protoci su na Savi bili manji, a na Kupi i Dravi veêi od srednjih protoka u razdoblju 96.-. NajveÊi protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veêi od srednjih maksimalnih protoka u razdoblju 96.-. Podzemne vode U lipnju je razina podzemne vode u slivnom podruëju Save na postajama Borovje i MiËevec u okolici Zagreba, u usporedbi s prosjekom, bila viπa od srednjih izmjerenih vrijednosti u razdoblju 982.-2. PoËetkom mjeseca vodostaj je imao trend postupnog pada sve do kraja druge dekade lipnja, kada je zabiljeæen njegov polagani rast. Prema kraju lipnja vodostaj je rastao, da bi na kraju dosegao vrijednosti s poëetka mjeseca. Vodostaji izmjereni na mjernoj postaji Borovje su bili neπto niæi od srednjih prosjeënih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 982.-2., dok je na temelju podataka dobivenih s mjerne postaje MiËevec, vidljivo da su vrijednosti razine podzemne vode bile bliæe najniæim prosjeënim vrijednostima izmjerenim u razdoblju 982.-2. Kretanje razine podzemne vode na podruëju Drave, u usporedbi sa svibnjom, se u lipnju nije znaëajnije mijenjalo. Zadræao se trend srednjih do visokih vodostaja, pa su na pojedinim postajama zabiljeæene rekordne prosjeëne vrijednosti. Tako je, npr. razina podzemne vode na postajama Repaπ i Gornja uma imala rekordno visoke minimalne, srednje i maksimalne vrijednosti, u odnosu na vodostaje izmjerene u razdoblju 982.-2. PoËetkom lipnja bio je zamjetan trend kontinuiranog sniæavanja vodostaja, koji je zavrπio naglim porastom razine podzemne vode poëetkom druge dekade mjeseca. Poviπenje vodostaja je bilo relativno brzo, pa se moæe dovesti u vezu s vodnim valom zabiljeæenim na Dravi. RPV (m.n.m.) 6.9 6.8 6.7 6.6 6. 6.4 6.3 6. 6. 6..9 Repaπ Gornja uma.8 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) RPV (m.n.m.) MiËevec Borovje.. 4. 4. 3. 3. 2. 2..... 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) RPV (m.n.m.) Gornji Miholjac 4.8 4.8 4.79 4.78 4.77 4.76 4.7 4.74 4.73 4.72 4.7 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) RPV (m.n.m.)»aappleavica 97.72 97.7 97.7 97.69 97.68 97.67 97.66 97.6 97.64 97.63 97.62 97.6 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 t (dan) Slika 43. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u LIPNJU 4. godine na podruëju Save-MiËevec, Borovje kod Zagreba i podruëju Drave-Gornji Miholjac,»aappleavica, Repaπ, Gornja uma. 39
Lipanj Tablica. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 4. na podruëju Save, te pregled istih za razdoblje 982.-2. LIPANJ 4. LIPANJ 982.-2. PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb-Borovje 4,3 3.. 4. 3,6 4,8 6,44 Zagreb-MiËevec,7 3.. 4.,4, 3, SAVA SV SV min SV sr SV maks Zagreb-Borovje 4,3 3,82,7 6,7 Zagreb-MiËevec,86,27,8 3,33 VV VV min VV sr VV maks Zagreb-Borovje 4,48 3.. 4. 3,92,33 7, Zagreb-MiËevec,22 23.. 4.,46 2,24 3,96 Tablica. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 4. na podruëju Drave, te pregled istih za razdoblje 988.-2. LIPANJ 4. LIPANJ 988.-2. PodruËje Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaπ,94.. 4.,48,74,96 Gornja uma 6,7.. 4.,3,78 6, Gornji Miholjac 4,72 29.. 4. 3,48 4,63,62»aappleavica 97,62 2.. 4. 96,4 97,4 99,7 DRAVA SV SV min SV sr SV maks Repaπ 6,,3,8 6, Gornja uma 6,2,9,89 6,8 Gornji Miholjac 4,77 3, 4,7,7»aappleavica 97,67 96,43 97, 99,66 VV VV min VV sr VV maks Repaπ 6,8 28.. 4.,7,98 6,4 Gornja uma 6,4 3.. 4.,2,99 6,3 Gornji Miholjac 4,8 7.. 4. 3,2 4,78,82»aappleavica 97,7 6.. 4. 96,47 97,68 99,76 m.n.m. - metara nad morem NV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu NV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju SV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju VV min,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuêi mjesec u razdoblju 4
Lipanj Razina podzemne vode na mjernim postajama Gornji Miholjac i»aappleavica je, uz uobiëajeno dinamiëno kretanje, postigla maksimalne vrijednosti sredinom lipnja. Prema kraju mjeseca vodostaj je postupno padao. Minimalne, srednje i maksimalne vrijednosti vodostaja su na obje postaje bile neπto viπe od srednjih prosjeënih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 988.-2. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike U lipnju 4. godine je na πirem zagrebaëkom podruëju tijekom noêi prevladavala stabilna, a tijekom dana neutralna atmosfera (tablica 4). Sredinom dana je ponekad postojao plitki, jako nestabilan sloj neposredno uz tlo. NoÊu je u 96% sluëajeva postojao sloj temperaturne inverzije; u 79% prizemne, a u 4% podignute ili visinske (tablica 2). Nakon izlaska sunca noêne temperaturne inverzije se razbijaju ili izdiæu, tako da je sredinom dana podignuta ili visinska inverzija postojala samo u 44% sluëajeva. Uz takvu stabilnost atmosfere (ne zaboravimo da temperaturna inverzija ukazuje na stabilnu atmosferu) tijekom noêi su u % sluëajeva ipak postojali slabi uvjeti za mijeπanje, iako je stvarni sloj mijeπanja postojao samo u 3 sluëaja. Sredinom dana se sloj mijeπanja razvio svaki dan (tablica 3). Njegova je prosjeëna visina iznosila 227 m, πto je u granicama viπegodiπnjeg prosjeka za lipanj u Zagrebu. ZagrebaËko podruëje nije baπ vjetrovito. Tako je i ovogodiπnjeg lipnja prevladavalo slabo strujanje. Usporedba strujanja na podruëju grada i okolnog gorja (Medvednica) pokazuje prisustvo vjetra obronka, koji je uobiëajen u situacijama sa slabim strujanjem. U takvim je uvjetima moguê prijenos lokalnog oneëiπêenja zraka s gradskog podruëja na padine Medvednice. Ukupna mjeseëna koliëina oborine je u lipnju bila na zagrebaëkom podruëju u granicama viπegodiπnjeg prosjeka. Oborina je bila uglavnom u obliku kiπe, te u nekoliko sluëajeva u obliku pljuska kiπe. Zbog prosjeëne koliëine oborine uvjeti za mokro taloæenje oneëiπêenja iz atmosfere na tlo su takoappleer bili u granicama prosjeka. Ukoliko je zabiljeæena veêa Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluëajeva sa slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za LIPANJ 4. Sloj noê dan inverzije N % N % ne postoji 4 6 prizemna 22 79 podignuta 3 6 22 visinska 8 29 6 22 Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visinom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za LIPANJ 4. Visina sloja noê dan mijeπanja (m) N % N % ne postoji 4 < m 2 7 2- m 2 7 2 44 - m 8 4 2 > m 8 4 Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa pojedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u prizemnom sloju zraka u Zagrebu za LIPANJ 4. Stabilnost noê dan N % N % A - jako labilno 4 9 B - umjereno labilno C - malo labilno D - neutralno 8 22 8 E - malo stabilno 9 32 F - umjereno stabilno 8 28 G - jako stabilno 8 koliëina taloæne tvari, ona je rezultat poveêane emisije. Na veêini promatranih lokacija u Hrvatskoj je u lipnju prevladavalo slabo strujanje promjenjivog smjera. Izuzetak su lokacije Senj i Zaviæan za koje je jako strujanje karakteristiëno. Posljedica slabog strujanja promjenjivog smjera je relativno slabo provjetravanje gradova, kako onih u unutraπnjosti tako i uz obalu. 4
Lipanj 2.3.39 Pazin.3.4.4 Krapina.32 Varaædin 2.3.67 Puntijarka Kriæevci.49.43 Zagreb Bilogora.6 Osijek.3.4 Daruvar Rijeka.79.7.7.7.36.2 Ogulin Sl. Brod..36 3...4 Senj.67 Zaviæan.3.3 GospiÊ.7 sumpor.29.27.2 Zadar.8.2 duπik K.P. ibenik. Split m/s.. Dubrovnik.2 Slika 44. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za LIPANJ 4. godine Koeficijenti provjetravanja su bili manji od sat - na svim lokacijama osim Kriæevaca, Pazina, GospiÊa i ibenika, te naravno Senja. Zbog slabog prosjeënog strujanja nije bilo znaëajnijeg regionalnog prijenosa oneëiπêenja atmosfere. Ukupna mjeseëna koliëina oborine bila je na veêini promatranih lokacija u granicama viπegodiπnjeg prosjeka, ili manja od njega. Stoga su uvjeti za mokro taloæenje atmosferskog oneëiπêenja takoappleer bili slabi ili prosjeëni. OneËiπÊenje zraka i oborine Na promatranim mjernim mjestima koja se nalaze u sklopu glavnih meteoroloπkih postaja, koncentracije duπik dioksida su i ovaj mjesec bile unutar preporuëenih vrijednosti.srednje mjeseëne koncentracije su iznosile od µg/m 3 u Ogulinu i na visinskoj postaji Zaviæan do 6 µg/m 3 u Slavonskom Brodu. NajveÊa 24-satna koncentracija duπik dioksida je izmjerena 9./. lipnja u Slavonskom Brodu. SljedeÊi dnevni maksimum je zabiljeæen./. lipnja u Rijeci na Kozali i iznosio je 2 µg/m 3. Tijekom lipnja najveêa koliëina obrine je zabiljeæena na visinskoj postaji Puntijarka (Sljeme - Medvednica), 26 mm, a najmanja u Rijeci na Kozali, samo 39 mm. Na ostalim postajama, koliëina oborine je varirala od postaje do postaje, ovisno o orografiji terena na kojem se nalazi. Kiπa je na veêini mjernih postaja bila uglavnom kisela, osim u GospiÊu, Pazinu, Rijeci i Zadru. Najkiselija kiπa, s ph-vrijednosti 4.4 pala je./6.lipnja u Slavonskom Brodu, a mjeseëni udio kiselih kiπa je iznosio 2%, πto je tri puta viπe nego u svibnju. Na postajama Puntijarka, Krapina, Ogulin i Zaviæan je u lipnju takoappleer zabiljeæen porast kiselosti za viπe od tri puta. Tako je, npr. u Ogulinu, zabiljeæen najveêi udio kiselih kiπa 67% (u svibnju 2%), sljedila je Puntijarka s 42% (u svibnju 3%), zatim Zaviæan s 36%, te Krapina s 29%. U Dubrovniku je u usporedbi sa svibnjom takoappleer zabiljeæen porast kiselih kiπa i iznosio je 2%. Prema dobivenim 42
Lipanj Tablica. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 4. O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO 4 2- -S NO3 - -N NO2 NO 2max RRmj % N A ph min-max mg / L µg / m 3 Puntijarka 99 2.73 4.84-7..3.34 Krapina 4.84 4.4-6.63.48.39 - - Bilogora 3.99.-6.94.9.44 - - Ogulin.4 4.9-6.63.68.43 GospiÊ 97 6 6.4 6.7-6.73.66.37 3 7 Zaviæan..4-6.9.64.33 3 Pazin 6 6.9 6.4-6.7.96.73 - - Rijeka 98 7 6.6.68-7.39 3.33.9 2 Zadar 99 6 6.36 6.-7.8.67.43 2 9 Dubrovnik 99 8 6.8.8-6.86.64.26 - - Sl. Brod 6.8 4.4-6.66.84.48 6 4 kg/ha SO 4 - S NO 4 - N.4.2.8.6.4.2 Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod POSTAJE Slika 4. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LIPANJ 4. koncentracijama i koliëini oborine, mjeseëno taloæenje sulfata izraæenih kao sumpor kretalo se od.27 kg/ha u Zadru do.3 kg/ha u Rijeci na Kozali, a anorganskog duπika iz nitrata od.8 kg/ha do. kg/ha u Ogulinu. Dobiveni podatci upuêuju na poveêano zakiseljavanje ekosustava promatranog podruëja u odnosu na svibanj.viπegodiπnje sustavno odreappleivanje glavnih pokazatelja oneëiπêujuêih tvari iz dnevnih uzoraka oborine, ukazuje na kotinuirano zakiseljavanje ekosustava, πto osobito πtetno djeluje na naπe πume. BIOMETEOROLO KE PRILIKE Lipanj 4. godine je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bio ugodan, a na obali, sudeêi prema podatcima za Split, topao. Prema 3-godiπnjim vrijednostima biometeoroloπkoga indeksa lipanj je ugodan.ovogodiπnji je lipanj u Zagrebu i Splitu bio topliji od prosjeënoga, a u Slavonskom Brodu i GospiÊu u granicama normalnih prilika. 43
Lipanj Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ 7 4 2 7 4 2 7 4 2 7 4 2 3 3 3 3 7 7 7 7 9 9 9 9 3 3 3 3 7 7 7 7 9 9 9 9 2 2 2 2 23 23 23 23 2 2 2 2 27 27 27 27 29 29 29 29 2 3 2 3 2 3 Prosjek. Prosjek. Prosjek. Prosjek. 2 2 2 3 3 3 Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. Prosjek 96-99. 2 2 2 3 3 3 Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. Odstupanje. od 96-99. 2 2 2 3 3 3 izvanredno hladno vrlo hladno hladno svjeæe ugodno toplo vruêe vrlo vruêe izvanredno vruêe izvanredno ispod normale znatno ispod normale ispod normale normalno iznad normale znatno iznad normale izvanredno iznad normale Slika 46. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za LIPANJ 4. godine 44
Lipanj Prva lipanjska dekada je na svim analiziranim postajama bila preteæno ugodna s nekoliko epizoda svjeæega, osobito u GospiÊu. Krajem dekade je zatoplilo, pa je postalo toplo najprije samo u popodnevnim satima, a posljednjih dana u dekadi mjestimice veê i od jutarnjih sati, dok je u popodnevnim satima bilo i vruêe. U ovoj su dekadi jutra i veëeri u Zagrebu bili topliji od normale, a popodneva u Zagrebu te svi termini motrenja u Slavonskom Brodu, GospiÊu i Splitu u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika. PoËetak druge dekade je bio sliëan kraju prethodne - ugodna ili topla jutra i veëeri te vruêa, povremeno i vrlo vruêa popodneva. Osvjeæenje sredinom dekade je donijelo najprije osjet ugode tijekom Ëitavog dana; u GospiÊu je bilo svjeæe a u Splitu zbog pojaëanoga vjetra u popodnevnim satima Ëak i hladno. Do kraja dekade su se u kontinentalnom dijelu Hrvatske zadræala ugodna jutra i veëeri, uz topla popodneva, dok je u Splitu prevladavalo toplo i tek povremeno ugodno. U ovoj su dekadi u Zagrebu i GospiÊu popodneva bila toplija od normalnih, dok su u Slavonskom Brodu i Splitu toplije od normale bile veëeri. U svim ostalim terminima su biometeoroloπke prilike bile u granicama normalnih. Posljednja lipanjska dekada nije se znaëajnije razlikovala od prethodnih. Uz ugodna jutra ie ugodne ili tople veëeri u kontinentalnom dijelu su popodneva preteæno bila topla a povremeno i vruêa. U Splitu je pak, u jutarnjim i veëernjim satima prevladavalo toplo, a popodne vruêe, rjeapplee i vrlo vruêe. U kontinentalnom je dijelu Hrvatske ova dekada bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika, a u Splitu su jutra i veëeri bili topliji od prosjeënih. AGROMETEORLO KE PRILIKE U razdoblju od. travnja do 3. lipnja su temperaturne sume iznad temperaturnog praga koji iznosi u Varaædinu bile niæe od viπegodiπnjeg prosjeka 42, a u Osijeku 62. Meappleutim, u Ogulinu, Zagrebu i Pazinu su se temperaturne sume vrlo ma- Varaædin Kriæevci PoreË Pazin Rijeka Ogulin Zagre Sisak Opeke Osijek Daruvar akovo Sl. Brod Vinkovci Rab GospiÊ Zadar Sinj Split PERCENTILI ekstremno hladno <2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-2 normalno 2-7 toplo 7-9 vrlo toplo 9-98 ekstremno toplo >98 Komiæa V. Luka Dubrovnik Slika 47. Ocjena srednje mjeseëne temperature tla () na cm dubine pomoêu percentila za LIPANJ 4. godine 4
Lipanj Pazin Zadar Osijek Vrem. niz 96-4. Ogulin Varaædin Sisak Zagreb 4 6 8 Slika 48. Sume toplinskih jedinica od. travnja do 3. lipnja 4. godine mm Vremenski niz 96-4. 6 4 3 Zagreb Sisak Varaædin Ogulin Osijek Zadar Pazin Slika 49. Sume oborine od. travnja do 3. lipnja 4. godine Sati Vremenski niz 96-4. 68 66 64 6 6 8 6 4 Zagreb Sisak Varaædin Osijek Slika. Sume sati sijanja sunca od. travnja do 3. lipnja 4. godine lo razlikovale od viπegodiπnjeg prosjeka (slika 48). Vrijedno je istaknuti, kako su temperaturne sume u Zadru i Sisku bile viπe od viπegodiπnjeg prosjeka. Temperaturne sume niæe od viπegodiπnjeg prosjeka u razdoblju od. travnja do 3. lipnja su na spomenutim lokalitetima bile popraêene veêim ukupnim koliëinama oborine od viπegodiπnjeg prosjeka (slika 49) i manjim brojem sati sijanja sunca (slika ). No, usprkos tome, izgled svih ratarskih kultura je bio vrlo dobar. Sklop kukuruza je bio vrlo dobar, a tamno zelena boja ove kulture rezultat dobrog koriπtenja mineralnih gnojiva i optimalne vlaænosti tla. Uljana repica je prolazila fazu zriobe; πeêerna repa je vegetativnom masom prekrila tlo; suncoket se 46
Lipanj mm Zagreb Osijek 3 2 2 3 4 6 7 8 9 234678922223242262728293 Dani Slika. Mjesecni hod oborine u LIPNJU 4. godine ºC 3 cm cm 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Dani Slika 2. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u LIPNJU 4. godine ºC 3 cm cm 2 3 7 9 3 7 9 2 23 2 27 29 Dani Slika 3. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u LIPNJU 4. godine nalazio u fazi butonizacije, dok su pπenica i jeëam prolazili iz mlijeëne u voπtanu fazu zriobe. Zbog spomenutih oborina, a ponegdje i pojave jakog vjetra, jeëam je na nekim lokalitetima polijegao. Jedini je problem poljodjelcima ovog mjeseca bio vrlo intenzivan rast korova, ali kako je vlaænost tla bila vrlo povoljna i kultiviranje tla je bilo lako i vrlo kvalitetno. UËinkovitost herbicida je takoappleer bila vrlo dobra. UnatoË velikih ukupnih koliëina oborine, biljke nisu trpjele zbog prevelikih koliëina vode u tlu. Naime, raspored oborine tijekom druge polovice lipnja je bio vrlo dobar (slika ). 47
Lipanj Tablica 6. Srednje dekadne i mjeseëne temperature tla na cm (Tt) i cm (Tt) dubine, LIPANJ 4. Dekada I II III Postaja Tt Tt Tt Tt Tt Tt2 Zagreb-Maksimir.9 9.2 22.6 2.4 23. 2.9 Kriæevci 9. 8.4 2.. 2.7.9 Varaædin 9.6 8.3.3 9.7 2.2.4 Daruvar 9. 8.3 2.6 2.2 22.4 22.2 Osijek 8.7 8.2 22.2 2.4 23.7 22.9 Slavonski Brod.3 9. 23.8 22. 2. 23.6 Pazin.7 8.9 23. 2.3 24.3 22. PoreË 23.4 2. 24.9 23.2 27.3 24.7 Ogulin 8.2 7.2.4 9. 2.9.7 GospiÊ 8. 6.6 9.8 8.9 22.4.7 Vela Luka 2. 9. 24.7 2.8 28. 24. Makarska 2.6.7 26. 24.8 29. 27.2 Dubrovnik 22..8 28.8 26.6 3.3 28. Tlo je ovog mjeseca prema raspodjeli percentila (slika 47) u kontinentalnim dijelovima Hrvatske bilo u klasi normalno, te u Istri i Dalmaciji u klasi toplo. Tlo je bilo najtoplije u treêoj dekadi mjeseca kad su srednje dekadne temperature tla na cm dubine (tablica 6) narasle u koninentalnim krajevima do 2. (Slavonski Brod), a u Dalmaciji do 3. (Dubrovnik).Vrijedno je istaknuti, kako se tlo ovog mjeseca poëelo osjetnije zagrijavati (slike 2 i 3). OBRANA OD TU»E Vremenske prilike su u lipnju ove godine bile uobiëajeno nestabilne. Na branjenom podruëju je zabiljeæeno 9 dana s nestabilnostima. U 3 dana doπlo je do razvoja tuëoopasnih kumulonimbusa πto je u prosjeku posljednjih godina (3. dana). Tih je dana provedeno djelovanje sustava obrane od tuëe prizemnim generatorima. Sugradice i tuëe je bilo u 9 dana (prosjek posljednjih godina je 8 dana). teta od tuëe je zabiljeæena u 8 dana πto je iznad desetogodiπnjeg prosjeka. U djelovanjima je utroπeno 2449 litara meteoroloπke otopine za prizemne generatore, tj. u usporedbi s posljednjih godina u lipnju pribliæno % viπe (7 litara). Djelovanja raketama u lipnju nije bilo. Rakete su povuëene s lansirnih postaja zbog oëekivanog remonta kod proizvoappleaëa. Sugradice je na postajama obrane od tuëe bilo u 3 navrata, tuëe u 2, a to je znaëajno iznad desetogodiπnjeg prosjeka koji iznosi 7.8 dana. teta od tuëe je zabiljeæena u -om sluëaju i kretala se od neznatnih % do %. NajjaËe su bile tuëe u sjeverozapadnim krajevima i na istoku branjenog podruëja. Prikaz djelovanja sustava obrane od tuëe u lipnju dan je u tablici 7. Dok je vrijeme u prvoj dekadi bilo stabilnije, u drugoj i treêoj dekadi je bilo vrlo nestabilno. Najintenzivnija nevremena su zabiljeæena.,.,., 2. i 28. lipnja. Nevrijeme je. lipnja, tijekom poslijepodneva i predveëeri, zahvatilo cijelo branjeno podruëje. Nestabilnosti je prouzroëio utjecaj plitke ciklone iznad srednje Europe, te pribliæavanje visinske doline u sklopu koje je pritjecao vlaæan i nestabilan zrak s Alpa. NajaËe su nestabilnosti bile u srediπnjoj Posavini. Pojava sugradice ili tuëe bilo je na 24 postaje, a πteta na 3 postaje i to od % do 3% Djelovanje generatorima provedeno je na cijelom branjenom podruëju i utroπeno je 27 litara meteoroloπke otopine. Nevrijeme koje se dogodilo. lipnja je takoappleer bilo posljedica premjeπtanja visinske doline s kojom je na branjeno podruëje pritjecao hladan i nestabilan zrak. Tijekom kasnog poslijepodneva i veëeri nevrijeme je zahvatilo cijelo branjeno podruëje. Djelovanje generatorima provedeno je na cijelom branjenom po- 48
Lipanj Tablica 7. Pregled djelovanja obrane od tuëe za mjesec LIPANJ 4. godine Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LP Datum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuëom πtetom.6.4. 2 27 4 3 2.6.4. 97 67 6.6.4..6.4. 39 344.6.4. 7 372 24 3.6.4. 2 63 4 2 2.6.4. 3 239 3 2 2.6.4. 2 3 7 6.6.4. 399 8.6.4. 67 36 8.6.4. 2 8 23.6.4. 39 38 8 22.6.4. 27 36 23.6.4. 47 228 2.6.4. 23 228 8 26 27.6.4. 2 68 4 28.6.4. 449 237 7 7 UKUPNO 449 3 2 druëju. U djelovanjima je utroπeno 377 litara otopine za prizemne generatore. Na 9 postaja bilo je sugradice, na 36 tuëe i na 4 πtete od % do 8%. NajveÊe su πtete zabiljeæene na podruëju Bjelovarsko-bilogorske æupanije. Vremenske prilike. lipnja je obiljeæilo prisustvo ciklone u prizemlju, prednje strane termobari- Ëkog grebena po visini, spuπtanje frontalnog sustava sa Alpa i prisutnost mlazne struje. Sve to prouzroëilo je vrlo jake nestabilnosti tijekom poslijepodneva i predveëeri na cijelom branjenom podruëju. NajjaËi je intenzitet nevremena bio u sjeverozapadnim podruëjima i na istoku branjenog podruëja. Na postaja bilo je sugradice, na 38 tuëe a na 8 πteta. tete su iznosile od % do %, a najveêe su bile na podruëju Meappleimurske, Brodsko-posavske i Vukovarskosrijemske æupanije. U djelovanjima prizemnim generatorima utroπeno je 39 litara meteoroloπke otopine. Frontalni sustav s Alpa se 2. lipnja u sjeverozapadnoj visinskoj struji brzo premjeπtao preko naπih krajeva. Nevrijeme koje je time uzrokovano, tijekom poslijepodneva je zahvatilo cijelo branjeno podruëje. Nevremena su imala najjaëi intenzitet na podruëju ZagrebaËke, Brodsko-posavske i OsjeËko-baranjske æupanije. Djelovanje prizemnim generatorima provedeno je na cijelom branjenom podruëju. Utroπeno je 228 litara meteoroloπke otopine. Na 8 je postaja bilo sugradice, na 26 tuëe, a na πteta. tete su iznosile od % do 9%, a najveêe su bile na podruëju OsjeËko-baranjske æupanije. Prisustvo termiëke doline po visini i predfrontalno pritjecanje hladnog i nestabilnog zraka u sjeverozapadnoj struji u zapadne dijelove branjenog podruëja su 28. lipnja uzrokovali jak razvoj nestabilnosti kasno poslijepodne i predveëer. Nevrijeme je imalo najjaëi intenzitet na podruëju ZagrebaËke æupanije gdje su se dogodile i najveêe πtete. Na ukupno 8 postaja bilo je sugradice ili tuëe, a na 7 postaja πteta od % do 8%. U djelovanjima prizemnim generatorima utroπeno je 8 litara otopine meteoroloπkog reagensa. Vlada Republike Hrvatske je krajem lipnja donijela ZakljuËak da se raspoloæive koliëine raketa ALT-9, radi sigurnosnih razloga povuku sa terena i remontiraju, te da se nakon πto to bude uëinjeno djelovanje raketama za obranu od tuëe nastavi, a da do tog vremena sustav obrane od tuëe djeluje samo prizemnim generatorima. 49
IZVJE TAJ SA KONFERENCIJE 9 TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON HARMONISATION WITHIN ATMOSPHERIC DISPERSION MODELLING FOR REGULATORY PURPOSES -4. lipanj 4. Garmisch-Partenkirchen, NjemaËka HARMO konferencija ZnaËaj i svrha konferencije Disperzijsko se modeliranje pokazalo kao efikasno sredstvo za procjenu ljudskih aktivnosti na okoliπ i kvalitetu zraka, te procjenu utjecaja na okoliπ u fazi planiranja zahtjeva i EU prema direktivi 8/337/EEC. Samo modeli mogu dati detaljan prikaz razdiobe polutanata sa visokom prostornom i vremenskom rezolucijom dozvoljavajuêi znanstvenicima simuliranje raznih scenarija zagaappleenja prema razliëitim meteoroloπkim uvjetima. Nadalje, primjena pravnih direktiva Europske Unije za kvalitetu zraka 999/3/EC zahtjeva opπirnu procjenu za zemlje Ëlanice EU. Jedan od traæenih alata su modeli kvalitete zraka za procjenu regionalne i urbane kvalitete zraka. U europskim zemljama postoji osnovna potreba za meappleusobnim iskustvima pri primjenjivanju direktiva EU kao i za harmonizacijom razvoja i upotrebe modela. U lipnju 99. Joint research Centre of the European Commission je pokrenula inicijativu za razmjenu informacija i za harmonizaciju novih pristupa atmosferskom disperzijskom modeliranju i evaluaciji modela. Ova je inicijativa pokrenula niz konferencija koje se bave unaprjeappleenjem kulture modeliranja u Europi. Na 9. meappleunarodnoj HARMO konferenciji koja se odræala -4. lipnja, 4. u Garmisch-Partenkirchenu u NjemaËkoj nastavljena su nastojanja prethodnih konferencija, a pokrila je slijedeêa poglavlja:.procjena i usporedba modela: metodologija verifikacije modela 2.Iskustva pri implementaciji EU direktiva 3.Disperzijski modeli male udaljenosti 4.Modeliranje urbane skale i kanalizirajuêi efekt u ulicama.mezoskalna meteorologija i modeliranje kvalitete zraka 6.Ocjena utjecaja na okoliπ: menadæment zagaappleenja i sustavi podrπke pri odluëivanju Prvi dan konferencije predstavljeni su radovi iz prvog poglavlja sa naglaskom na prezentaciju stanja veêine zajedniëkih meappleunarodnih projekata kao πto su CITYDELTA-europska studija usporedbe raznih modela koja se odvija u sklopu CAFE programa (Clean Air For Europe) koji je pokrenut u veljaëi 2. u suradnji IIASA, EMEP i EUROTRAC programa. Jedan od ciljeva ovog projekta je istraæivanje trenutnog (999) i buduêeg () stanja kvalitete zraka. Aktivnosti su fokusirane na zdravlje Ëovjeka i ograniëene na dugoroëni utjecaj ozona i finih Ëestica, kao i na razne tipove emisija-redukcija (VOC, Nox, PM2., PM grubih) na nivoe ozona i finih Ëestica za 8 europskih gradova (Berlin, Copenhagen, Marseille, Milan, London, Paris i Prag). Takoappleer su odræane prezentacije analiza rezultata i karakteristika disperzijskih modela baziranih na Gaussovskim i Lagrangeovskim jednadæbama. Drugi je dan veêina prezentacija prikazivala iskustva i rezultate u primjeni raznih modela: CALPUFF -3D Lagrangeovsko-Gaussovski model koji ima ulazne podatke iz meteoroloπkog CALMET modela i UAM (Urban Airshed Model) 3D Eulerovski fotokemijski model koji ulazne podatke uzima iz MM modela-primjena na podruëje Atene, GrËka RTARC DSS (Real Time Accident Release Consequences-Decision Support System)- kod ukljuëuje atmosferski transport i difuziju, proraëun koncentracija, procjenu i prikaz pogoappleenih podruëja, proraëun ranih zdravstvenih efekata. Ovaj model ukljuëuje proraëune za vrlo male udaljenosti (Method Monte Carlo-MEM- OC), za male udaljenosti-do 4 km (Gaussian straight-line Model) i za velike udaljenosti - podruëje Europe (Puff Trajectory model-ptm) -SlovaËka CALGRID -fotokemijski model za simulacije
plinovite faze, 3D Eulerovski model, ukljuëuje advekcijsko-difuzijsku shemu sa koordinatama koje prate teren i varijabilnim vertikalnim koordinatama; STEM-FCM Eulerovski 3D fotokemijski model koji proraëunava kemijske reakcije i depoziciju za plinove i aerosole; CAMx javno dostupan model kvalitete zraka; TCAM (Transport Chemical Aerosol Model) 3D Eulerovski viπefazni model- Italija CMAQ (Community Multi-Scale Air Quality Model) i REMSAD (Regional Modeling System for Aerosols and Deposition) oba modela koriste CB IV kemijski mehanizam, oba imaju 36 km horizontalnu rezoluciju i 2 vertikalnih nivoa i kao ulaz koriste MM polja. To su regionalni modeli koriπteni za proraëun sulfatnih koncentracija-usa CALINE4 (California line source dispersion model, v4)-gausovski model konaëne linije i CAR-FMI (Contaminants in the Air from a Road-Finnish Meteorological Institute, v3)- Finska PR-PLPM (Plume Rise-Photochemical Lagrangian Particle Model) Lagrengeovski 3D disperzijski model sa ulaznim podacima iz CALMET modela-italija RIMPUFF model iz Riso National Laboratories u Danskoj specijalno je razvijen za nuklearne aplikacije. Modelira disperziju radionuklida i raëuna gama radijaciju iz konaënog oblaka zagaappleenja simuliranog ispuπtanjem kontinuiranih serija puffova- Australia AUSTAL -lagrangeovski ËestiËni model usporeappleen je sa CALPUFF gaussovskim modelom -Kanada TRAMES je lagrangeovski puff model sa gaussovskim puffovima gdje eliptiëke osi puffa slijede 3D trajektorije. HERMES je eulerovski disperzijski model koji koristi 3D koeficijente difuzivnosti i SPRAY je lagrangeovski ËestiËni model sa monte-carlo shemom -Francuska itd Upravo se u prezentaciji ovih modela moæe uvidjeti osnovna potreba za harmonizacijom njihove upotrebe, te struënim tumaëenjem rezultata. Nekoliko radova bavi se samo usporedbom rezultata razliëitih modela i njihovom verifikacijom πto je znaëajno u praktiënoj upotrebi. Na konferenciji sam sudjelovala sa posterom: Mixing height computation from a NWP model, Jericevic A. i Grisogono B., a proπireni abstrakt objavljen u knjizi Proceedings vol. 2 koji su znanstveni komitet kao i ostali sudionici ocijenili vrlo uspjeπnim. StruËne sugestije S.E.Gryninga bit Êe mi vrlo korisne u daljnjem radu. Knjige sa oko prezentiranih radova su na raspolaganju kolegama iz odjela. Amela JeriËeviÊ, dipl. inæ. IZVJE TAJ SA SHORT COURSE ON ATMOSPHERIC BOUNDARY LAYER AND TURBULENCE I SHORT COURSE ON ATMOSPHERIC DISPERSION AND AIR QUALITY MODELING, 22-29. svibnja 4. Southampton, Velika Britanija Wessex Institute of Technology u Southamptonu, Velika Britanija je od 24. do 28. svibnja organizirao dva teëaja pod nazivima Kratki teëaj o atmosferskom graniënom sloju i turbulenciji i Kratki teëaj o atmosferskoj disperziji i modeliranju kakvoêe zraka. PredavaË na oba teëaja je bio profesor Pal Arya sa katedre za mikrometeorologiju na sveuëiliπta u Sjevernoj Karolini, SAD. TeËajevima je prisustvovao Lukπa KraljeviÊ iz DHMZ-a. Prvi teëaj se bavio opêim svojstvima atmosferskog graniënog sloja i fizikalnim procesima u njemu. Teme su bile: dinamika i termodinamika atmosferskog graniënog sloja, teorije sliënosti u graniënom sloju, zakoni oëuvanja i modeli graniënog sloja te nehomogeni graniëni sloj. Drugi teëaj se bavio problematikom atmosferske disperzije i propagacijom polutanata u atmosferi. Teme su obuhvaêale svojstva atmosferske disperzije, procese u atmosferskom graniënom sloju koji utjeëu na disperziju, statistiëki opis turbulencije i disperzijske modele. Lukπa KraljeviÊ, dipl. inæ.
IZVJE TAJ SA SLUÆBENOG PUTA NA 9TH INTERNATIONAL MEETING ON STATISTICAL CLIMATOLOGY 24-28. svibnja 4. Cape Town, South Africa International Meeting on Statistical Conference odræava se tradicionalno svake 3 godine. Ove je godine odræan u Cape Town International Convention Centre u Cape Townu, JuænoafriËka Republika od 24. do 28. svibnja. Na skupu je sudjelovalo ~ sudionika iz 3 zemalja. Osnovne tematske cjeline bile su:. Klimatske promjene varijabilnost klime odreappleivanje promjena klime i nesigurnost opaæene promjene klime Modeliranje klime Ekstremi i generalizirani linearni modeli Oceani i klima Sezonske prognoze, utjecaj i primjena Klima i prognoza Regionalizacija i spuπtanje na manje skale KakvoÊa zraka Uvodna pozivna predavanja dala su osnovni pregled podruëja: L. Smith: Probabilistic seasonal forecasts in theory and practice D. Sexton: Constrainiing probabilistic climate predictions by model reliability M. Allen: Constrains for probabilistic forecasts G. Hegerl: Detection of anthropogenic climate change: using the past as a guide to the future Slika. Cape Town International Convencion Centre u kojem se odræavala konferencija. X. Zhang: On estimation of exceedance over threshold C. Ferro: A survey of statistical methods for climate extremes D.B. Stephenson: An overview of EOF/PCA techniques in climate research B. Hewitson: Empirical downscalling: assumptions, caveats and stationarity R. Wilby: Limits to downscaling predictability/skill Slika 2. Rt Dobre nade. Slika 3. Rt Dobre nade. 2
Slika 4. GAW (Global Atmosphere Watch) postaja na rtu Dobre nade. U okviru rada skupa odræane su poster prezentacije: Alica BajiÊ: Extreme wind speeds in Croatia Marjana GajiÊ-»apka: Regional statistical analysis of maximum daily precipitation Sudjelovanje A. BajiÊ i M. GajiÊ-»apka bilo je sufinancirano sredstvima znanstvenoistraæivaëkih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta. Sudionici skupa sudjelovali su i u posjeti Rtu Dobre Nade i tamoπnjoj GAW (Global Atmospheric Watch) postaji. mr. sc. Alica BajiÊ dr. sc. Marjana GajiÊ»apka Austrijska meteoroloπka sluæba je u Innsbrucku od. do 6. Lipnja 4. organizirala 4-tu ALADIN radionicu. Teæiπte radionice je stavljeno na primjenu i razvoj modela ALADIN, kao i modela ALARO i AROME koji su trenutno u razvojnoj fazi. Njihova operativna primjena se oëekuje do. godine. Viπe radova iz domene fizike modela posveêeno je posebnoj temi radionice: Which physics at which scales for limited area models?. Glavna stranica radionice je http://www.zamg.ac.at/workshop4, a sve prezentacije s radionice u PowerPoint obliku moguêe je pronaêi na adresi: http://www.zamg.ac.at/workshop4/ibk_4.html. Organizirane su rasprave u radnim grupama koje su se bavile specifiënim temama: Predictability/LAM EPS, Data assimilation, Physics-dynamics interface. Na radionici je posebna paænja posveêena i prvim rezultatima dobivenih modelima AROME i ALARO- km. Prvi rezultati modela ALARO- km su rezultat studijskog boravka Tomislava KovaËiÊa ove godine u proljeêe u Toulouseu. Prezentacije na radionici su bile podijeljene u grupa: 4. ALADIN RADIONICA -6. lipanj 4. Innsbruck ALADIN2-AROME, Asimilacija podataka (Data assimilation), Stanje operativnih aplikacija (National status reports & operational implementations), Dinamika modela (Dynamics), Fizika modela (Physics), Ensemble prediction, Downscaling, Organizational matters, Aplikacije i prouëavanje odabranih situacija (Applications/Case studies), Radne grupe (Working groups). Na radionici je sudjelovalo sudionika iz zemalja, kao i gosti iz HIRLAM projekta. Iz Hrvatske na radionici su sudjelovali Dijana KlariÊ, Martina Tudor i Stjepan Ivatek- ahdan. Sudionici iz Hrvatske predstavili su slijedeêe radove: Martina Tudor - ALADIN in Croatia, Dijana KlariÊ - RC LACE Project member of ALADIN2 project, Martina Tudor - Physics-dynamics interface, Stjepan Ivatek- ahdan - MAP Re-Analysis with IFS/ARPEGE/ALADIN. SlijedeÊa ALADIN radionica odræati Êe se u proljeêe. godine u SlovaËkoj. Dijana KlariÊ, dipl. inæ. Martina Tudor, dipl. inæ. Stjepan Ivatek- ahdan, dipl. inæ. 3
IZVJE TAJ O SUDJELOVANJU NA TH CONFERENCE ON MOUNTAIN METEOROLOGY AND THE ANNUAL MESOSCALE ALPINE PROGRAMME (MAP) 2-26. lipnja 4. Bartlett, New Hampshire, USA U organizaciji AmeriËkog meteoroloπkog druπtva (AMS - American Meteorological Society) odræana je u Bartlettu, Mount Washington Valley of New Hampshire. konferencija o planinskoj meteorologiji i godiπnji skup mezoskalnog alpskog programa (MAP) u razdoblju od 2. do 26. lipnja 4. godine. Od. godine ta se konferencija sinhronizirano svake druge godine odræava s meappleunarodnom alpskom konferencijom ICAM (International Conference on Alpine Meteorology). Namijenjena je interdisciplinarnoj razmjeni znanstvenih rezultata i informacija iz podruëja planinske meteorologije i klimatologije. Na konferenciji je dana i sluæbena najava ICAM/MAP konferencije, koja Êe se odræati od 23-27. svibnja. u Zadru. Konferencija je bila podijeljena u 7 sekcija iz razliëitih specijalistiëkih podruëja, kao πto su npr. planinski valovi, vrtloæno gibanje, strujanje u dolinama, zavjetrinski fenomeni, modeliranje i parametrizacija, orografske oborine, graniëni sloj, planinska klima, te prognoza vremena. Posebna sekcija bila je posveêena MAP-u, gdje je uvodno pregledno predavanje odræao Hans Volkert (trenutno na poziciji predsjedavajuêeg MAP Steering Committee) pod naslovom Progress in the atmospheric sciences during the past ten years: What did MAP contribute? S obzirom na brojne vrlo zanimljive radove prikazane na konferenciji, ovdje treba naglasiti da su trenutni glavni problemi istraæivanja u podruëju planinske meteorologije usredotoëeni na procese male prostorne rezolucije (od do 9 m). Vlaæni procesi pri tom imaju primarnu ulogu i ovog trenutka najveêe istraæivaëke grupe u SAD-u planiraju ili su veê u tijeku provedbe programa specijalnih ciljanih mjerenja na odreappleenim lokalitetima. Od rezultata tih istraæivanja, ali i daljnjeg razvoja numeriëkih metoda i parametrizacija, oëekuje se u buduênosti smanjenje prostorne rezolucije i operativnih numeriëkih modela na oko do m. Trenutno se najviπe takvih eksperimenata radi s modelima COAMPS, MC2 i MesoNH. S obzirom na ne baπ najbolju organizaciju konferencije, sudionici nisu dobili nikakav tiskani materijal vezan uz prikazane radove. Viπe o samom skupu, prikazanim prezentacijama i njihovim proπirenim abstraktima moæe se naêi na: http://www.ametsoc.org/meet/fainst/mountain.html, πto Êe biti permanentna adresa i u buduênosti. Slika : Grand Summit Resort Hotel - mjesto odræavanja konferencije Slika 2: Na vrhu Mt. Washington nalazi se opservatorij, gdje je 2. travnja 934. godine zabiljeæena dosad najveêa brzina vjetra na svijetu od 23 milju na sat (oko 3 km/h). 4
U sklopu konferencije odræan je i sastanak meappleunarodnog ICAM komiteta, u Ëiji je rad Hrvatska ukljuëena. godine. Uloga ovog tijela sastavljenog od po dva predstavnika iz svake zemlje (Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, NjemaËka, Slovenija i vicarska) je koordinirati rad ICAM konferencija s ostalim konferencijama od interesa, definirati standarde i opêa pravila konferencije, nominirati znanstveni odbor konferencije, te odrediti i izabrati zemlju organizatora za sljedeêu konferenciju. Kako je utanaëen redosljed organizacije ICAM konferencija vicarska - Hrvatska- Francuska - Austrija - Italija - NjemaËka - Slovenija, sljedeêu alpsku konferenciju organizirat Êe Hrvatska. godine od 23. do 27. svibnja u Zadru. Kao predsjedavajuêi meappleunarodnog ICAM komiteta u dvogodiπnjem razdoblju i kao predstavnik zemlje domaêina, dala sam detaljne informacije o organizaciji skupa. Na sastanku je diskutirana i struktura konferencije, koja Êe ujedno biti i zavrπna konferencija MAP projekta. Upravo stoga i ima naziv ICAM/MAP. Zamoljeni smo da kao organizatori priredimo konferencijski materijal svakako na CD-u, a naπa namjera da i poseban broj Hrvatskog meteoroloπkog Ëasopisa bude posveêen proπirenim abstraktima s konferencije je viπe nego dobro primljena. Kao zavrπna konferencija MAP-a, dogovoreno je da sva pozivna predavanja budu posveêena upravo toj problematici. Predloæen je i znanstveni odbor konferencije koji bi se sastojao od po jednog predstavnika svake zemlje Ëlanice ICAM-a, te tri predstavnika MAP-a (jedan iz Europe i dva iz SAD-a). Kako se oëekuje veliki broj sudionika, dogovoreno je da se poster sekcijama dade veêi znaëaj. Druga obavijest o konferenciji trebala bi izaêi tijekom rujna. Na sastanku je iznesena i æelja Velike Britanije i Islanda da budu ukljuëene u neku od buduêih organizacija ICAM konferencije. Stav ICAM komiteta pri tom je bio jasan:. ICAM je malo tijelo koje dobro djeluje i ne bi ga trebalo proπirivati; 2. Izuzeci oko organizacije pojedine konferencije se mogu uëiniti, ali uz prethodnu suglasnost pojedine ICAM zemlje na kojoj je red organiziranja konferencije. Na taj naëin dolazi do pomaka u veê definiranom redosljedu zemalja domaêina konferencije; 3. ICAM je odluëio najprije pruæiti πansu Velikoj Britaniji, ali uz prethodnu suglasnost Francuske koja bi trebala biti domaêin ICAM7; 4. U sluëaju Islanda, predloæeno je da se on javi AMS-u i uapplee u njihov ciklus konferencija. dr.sc.branka IvanËan-Picek MEDITERANSKA KOLA O MEZOSKALNOJ METEOROLOGIJI 4 Od 7. do. lipnja 4. u Algheru (Italija) odræana je Mediteranska πkola o mezoskalnoj meteorologiji (Mediterranean School on Mesoscale Meteorology - MSMM). Prvo izdanje ove πkole, na kojoj su prisustvovali Dunja Drvar i Kristian Horvath bilo je posveêeno mezoskalnoj strukturi ciklona (Mesoscale Structure of Cyclones). Predavanja su dræali Alan Thorpe, NERC - Centres for Atmospheric Science (UK), Kerry Emanuel - Massachusetts Institute of Technology (USA), Charles Doswell, Cooperative Institute for Mesoscale Meteorological Studies (USA) i Romualdo Romero, Universitat de les Illes Balears (ES). Predavanja su pokrila mnoge aspekte atmosferske dinamike, termodinamike i fizike, prognoze oborine, asimilacije podataka, numeriëkih eksperimenata o osjetljivosti ciklona na poëetne uvjete i dr., kao i informacije o projektima THORPEX i MEDEX. Poslije predavanja bilo je predviappleeno i vrijeme za diskusije izmedju predavaëa i studenata. Predavanja su dostupna na adresi http://www.sar.sardegna.it/msmm/ programma_ed.html, a mogu se dobiti i od hrvatskih polaznika. Dunja Drvar, dipl. inæ. Kristian Horvath, dipl. inæ.
PRIJELAZ S MJERENJA RADIOSONDAMA RS 9AL, NA RADIOSONDE RS 92KL, NA METEOROLO KO AEROLO KOM OPSERVATORIJU ZAGREB-MAKSIMIR, OD 7. LIPNJA 4., I OP E SMJERNICE DALJEG RAZVOJA VISINSKIH MJERENJA.Razlozi za prijelaz na nove radiosonde RS 92KL Na radiosondaænoj postaji Zagreb Maksimir koristi se radiosondaæni ureappleaj Vaisala Digi CORA II MW i radiosonde Vaisala RS 9 AL, (u daljem tekstu svi navedeni radiosondaæni ureappleaji i radiosonde su proizvodnje Vaisala -Finska i to se neêe navoditi) koje koriste LORAN-C zemaljski navigacijski sustav za odreappleivanje brzine i smjera vjetra. Najavljeno je ukidanje LORAN-C sustava u razdoblju. - 7. Da bi se osigurao postupan prijelaz na mjerenja upotrebom GPS-a (Global Position System), joπ 3. lansirana je nova generacija radiosondi RS 92, koje su prilagoappleene za GPS sustav izraëunavanja vjetra i digitalni telemetrijski model prijenosa podataka. Nova radiosonda RS 92KL koristi analogni prijenos podataka i moæe do daljega koristiti zemaljski navigacijski LORAN C sustav. Ima provjerene osjetnike, za tlak zraka silikonski BAROCAP, za temperaturu zraka F-THERMOCAP i za vlaænost zraka H-HUMICAP, na principu promjene kapaciteta. U novoj radiosondi je osjetno poboljπana toënost i pouzdanost mjerenja vlage uvoappleenjem dvostrukog grijanog osjetnika, i time se automatski otklanja greπka dry - bias phenomena, koja se javljala zbog oneëiπêenja povrπine osjetnika za mjerenje vlage, te otklanja moguênost zamrzavanja osjetnika. Ova radiosonda je meappleukorak koji omoguêava lakπi prijelaz na drugi naëin mjerenja nakon ukidanja LORAN-C sustava, a do tada osigurava jeftiniji naëin rada. 2. UËinjene prilagodbe za prijelaz na mjerenje radiosondama RS 92KL 2.. Instaliran je novi ureappleaj za prizemno ispitivanje (kalibraciju) radiosondi RS 92KL, koji je proizveden pod nazivom Vaisala Ground Check Set GC2. Ovaj GC2 je Slika. Radiosonda Vaisala RS 9AL Slika 2. Radiosonda Vaisala RS 9 KL 6
predviappleen za automatsko digitalno uëitavanje kalibracijskih koeficijenata u prizemni radiosondaæni ureappleaj Digi CORA III MW2. Za uvoappleenje mjerenja radiosondama RS 92KL na tom ureappleaju je potrebno samo uëitati dodatni raëunalni program. 2.2. Zbog toga πto je na Meteoroloπko aeroloπkom opservatoriju Zagreb Maksimir u upotrebi radiosondaæni ureappleaj starije generacije Digi CORA II MW, napravljena je priprema za rad s radiosondama RS 92KL, ugradnjom dodatnog hardware-a i software-a, Ëime je omoguêeno operativno koriπtenje radiosondi RS 92KL. To je ujedno bio meappleukorak za podizanje radiosondaænog ureappleaja Digi CO- RA II MW na viπu razinu. Ova poboljπanja ureappleaja Digi CORA II MW omoguêuju u slijedeêoj fazi lakπi i jeftiniji prijelaz (dogradnju) na razinu ureappleaja Digi CORA III MW2, s kojim Êe se moêi raditi s digitalnim radiosondama i GPS sustavom. 2.3. Za operativan rad nabavljene su nove radiosonde RS 92KL, koje su se poëele koristiti nakon utroπka sadaπnjih radiosondi RS 9-AL i napravljenih preinaka. 2. Rokovi za prijelaz Datum prijelaza na rad s novim radiosondama RS 92KL, zavisio je od zalihe radiosondi RS 9AL, koje su koriπtene u prijaπnjem sustavu. Zaliha radiosondi RS 9AL, bila je dostatna (uz 2 RS mjerenja dnevno) do 7. lipnja 4., kada se trebao obaviti prijelaz. Slika 3. Ureappleaj za prizemno osnovno ispitivanje, Vaisala Ground Check Set GC2 Dne 7. lipnja, kad je utroπena posljednja radiosonda RS 9AL instaliran je ureappleaj za prizemno ispitivanje novih radiosondi RS 92-KL t.j. Vaisala Ground Check Set (toëka 2.), software-ski i hardware-ski je dograappleen radiosondaæni ureappleaj Digi CO- RA II MW (toëka 2.2), te su zapoëela redovna radiosondaæna mjerenja novim radiosondama RS 92- KL. (toëka 2.3) Navedene tehniëke poslove oko prijelaza obavila je Vaisala (predstavniπtvo Zagrel), uz asistenciju djelatnika iz DHMZ-a, Zvonka KomeriËkog i Ivana DundoviÊa, koji tehniëki odræavaju ureappleaj. Na temelju izraappleenog naputka o radu s novim radiosondama i ureappleajem za osnovno ispitivanje ( kalibriranje) radiosondi, provedena je obuka operatera za operativni rad. 3. Dalji razvoj visinskih mjerenja Ovo je joπ jedan primjer kako tehnoloπki napredak nameêe uvoappleenje novih metoda i doprinosi poboljπanju kakvoêe meteoroloπkih podataka.to je pogotovo uoëljivo na podruëju visinskih mjerenja, koja su razvojem u posljednjih godina potpuno automatizirana. Sada na radiosondaænoj postaji Zadar RS u Zemuniku radi GPS automatski radiosondaæni ureappleaj AUTOSONDE, koji automatski obavlja 2 radiosondaænih mjerenja. Za njegovo posluæivanje u Zadru dovoljan je jedan posluæitelj koji jednom tjedno puni ureappleaj s radiosondama i balonima i vodi brigu o zamjeni baterija s bocama vodika, te nadgleda realizaciju. Uz njega, ukljuëeni su djelatnici koji tehniëki odræavaju ureappleaj i interveniraju u sluëaju kvaru. Za usporedbu, od 9. do 98. se na visinskoj (radiosondaænoj) postaji Zagreb Maksimir koristio ameriëki radiosondaæni ureappleaj GMD-A, kojeg je za dva mjerenja dnevno, posluæivalo, ruëno proizvodilo podatke i tehniëki odræavalo 8 djelatnika. Od 98 do 99., radiosondaæni ureappleaj je bio isti, neπto moderniziran, a podaci su raëunati poluautomatski unosom na raëunalo. Od 99. do danas koriste se sve potpunije automatizirani ureappleaji: Vaisala Micro Cora s upotrebom Omega zemaljskog navigacijskog sustava i Vaisala Digi Cora I i II s koriπtenjem Loran C zemaljskog navigacijskog sustava. 7
Slika 4. Troposferski Radar (Wind) profiler Vaisala LAP - 6 Cilj je prijelaz na Vaisala Digi Cora III ureappleaj, s upotrebom GPS sustava i digitalne radiosonde, te u drugom koraku, uvoappleenje automatizacije kao u Zadru. Na podruëju visinskih mjerenja sve viπe se uvode wind (radar) profileri koji koriste Doppler radarsku tehnologiju za kontinuirano prikazivanje vertikalnih profila horizontalne brzine i smjera vjetra i vertikalne brzine vjetra u sloju do 6 km visine. Kada im se pridoda radioakustiëni sondaæni sustav mogu mjeriti i vertikalni profil temperature, s tim da visina sloja mjerenja zavisi od stanja atmosfere. Na taj naëin se omoguêava redovito obnavljanje podataka u vremenskom intervalu po æelji, πto je vrlo bitno za obnavljanje stvarne situacije ulaznih podataka u numeriëkim modelima koji na velikim raëunalima praktiëki rade neprekidno i svaki novi ulazni podatak poboljπava ( update ) izraëunatu vremensku prognozu. Za sada vrijedi sluæbena preporuka Svjetske meteoroloπke organizacije da se radiosondaæna mjerenja ne iskljuëuju sa satelitskim, radarskim i wind profiler-skim mjerenjima, nego se sva ta mjerenja upotpunjavaju, tj. komplementarna su. U struënoj literaturi se ukazuje da Êe u buduênosti wind profileri sve viπe preuzimati ulogu najpotpunijeg i najkompleksnijeg naëina dobijanja visinskih podataka - tlaka, temperature i vlaænosti zraka, te brzine i smjera vjetra, ukljuëujuêi i vertikalnu komponentu brzine vjetra, zbog prednosti prikazivanja stvarnog vertikalnog profila iznad mjesta mjerenja, kontinuiranog rada na lokacijama bez nazoënosti ljudi i smanjenja operativnih troπkova, koji su kod radiosondaænih mjerenja znatni (radiosonde, baloni, vodik, osoblje). To se dokazuje pregledom novopostavljenih wind (radar) profiler-a, koji se, u razvijenim zemljama (Europa, USA) sve viπe uvode u sustave meteoroloπkih motrenja. Zvonimir Katuπin, dipl. inæ. 8
SAF NOWCASTING FIRST JOINT TRAINING WORKSHOP 4-6. 6. 4. Madrid, panjolska U Madridu, u prostorijama Nacionalnog Instituta za Meteorologiju (INM) od 4. do 6. lipnja 4. odræana je prva radionica o uvoappleenju i primjeni SAF Nowcasting (Satellite Application Facility on support to Nowcasting and Very Short-Range Forecasting) produkata. Na radionici su kao predavaëi sudjelovali predstavnici instituta koji su ukljuëeni u rad SAF Nowcasting-a: INM-a iz panjolske, ZAMG-a iz Austrije, METEO-France-a iz Francuske te vedskog Meteoroloπkog instituta (SMHI). Ostali sudionici predstavljali su institute korisnike SAF Nowcasting produkata. Od strane DHMZ-a prisustvovali su mr. sc. Ivan»aËiÊ, mr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊ te Dunja Drvar, dipl. inæ. PGE7: LPW (Layer Precipitable Water) PGE8: SAI (Stability Analysis Imagery) PGE9: HRW (High-Resolution Winds) PGE: ASII (Automatic Satellite Image Interpretation) PGE: RDT (Rapid Developing Thunderstorms) PGE2: AMA (Air Mass Analysis) Kao primjer jednog od produkata ovdje je prikazana maska oblaka (PGE: Cloud Mask) za podruëje Francuske. Osim prikaza produkata objaπnjen je i naëin njihove izrade pomoêu programskih paketa, naëin instalacije programa te potrebni ulazni podaci. Prikaz produkta maske oblaka PGE za podruëje Francuske Na radionici je najprije predstavljen osnovni opis zadataka SAF Nowcasting-a kao i saæetak relevantnih karakteristika programskih paketa za obradu slika s Meteosat 8 satelita kao i slika s polarnih satelita. Nakon toga detaljno su opisani pojedini produkti: PGE: CMa (Cloud Mask) PGE2: CT (Cloud Type) PGE3: CTTH (Cloud Top Temperature and Height) PGE4: PC (Precipitating Clouds) PGE: CRR (Convective Rainfall Rate) PGE6: TPW (Total Precipitable Water) Programi za LINUX platformu bit Êe na raspolaganju tijekom studenog 4., nakon Ëega Êe biti instalirani na DHMZ-u. Za korisnike su napravljene WEB stranice na kojima se mogu naêi sve informacije o SAF Nowcasting-u, produktima, uvjetima preuzimanja programa i sliëno: http://nwcsaf.inm.es/. Osim te stranice, koja je dostupna svima, ovlaπteni korisnici dobili su korisniëko ime i lozinku pomoêu koje imaju pristup svim dokumentima i programima. mr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊ 9